Godišnji vinski

izvještaj 2017.
Kult Plave Kamenice


Sadržaj Uvod

Uvod….………………………………………………………………….4
Paradoks hrvatske vinske industrije
Uvozimo četiri puta više vina nego što izvozimo
dr. Đuro Horvat……………………………………………..………………..…..5

Politika je kriva za loš izvoz hrvatskih vina Hrvatska su vina ove godine na relevantnim međunarodnim natjecan-
Ivica Matošević .…………………………………………………..…..10
jima osvojila 106 medalja. Istodobno, izvoz hrvatskih vina ne raste, a
Koja se vina najbolje prodaju i mom restoranu pokrivenost uvoza izvozom manja je nego prije pet godina. Ne rastu ni
Daniela Kramarić………………………………………………….……14
proizvodnja vina, ni sadnja vinograda.

Godina novih malvazija?………………..………………………….17

Domaća vinska industrija kadra je, dakle, napraviti globalno kompetet-
Dobre butelje iz supermarketa šire vinsku kulturu……………22
ntna vina, ali ih nije kadra prodavati na globalnom trżištu ni kao nišni
Projekt Korlat: Kako napraviti proizvod. Riječ je o paradoksu, koji se może pokazati fatalnim za daljnji
najprodavanije vino u Hrvatskoj…………………………….……25
razvoj hrvatskog vinarstva. 

Intervju: Michel Drappier….…………….…………………………31

Sama činjenica da se vina zbog stalno rastućeg turizma dobro prodaju
Može li frankovka postati crna graševina?….………………….37
u Hrvatskoj, nije razlog za dugoročno zadovoljstvo, jer vino nije
Vina Zadro: Od kamenjara do svjetskih prvaka….……………41
proizvod koji dobro uspijeva u zatvorenim kontekstima. Vino je lokalno
106 svjetskih medalja………….………..…………………………..48
po karakteru ali je nužno internacionalno po kvaliteti. Stoga se po stoti
Baranjska vina u gastronomiji……………………………………62
put mora pokušati apelirati na državu da podrži sustavni izvoz vina i
Statistike………………………………………………………………68
međunarodno brendiranje hrvatske kao vinske zemlje.

Kult Plave Kamenice

Insajderi Godišnji vinski izvještaj 2017.

Uvozimo četiri puta više

vina nego što izvozimo
dr. Đuro Horvat
vinski konzultant

Statistički podaci ukazuju da Izvozna strategija hrvatskih

vina još ne postiže željene ciljeve iako je uvoz u padu

Proizvodnja vina u RH u 2016. godini je bila za -21,6%
manja u odnosu na 2015. godinu. Trendovi u 2017. go-
dini su također negativni i procjene su da će u 2017. go-
dini proizvodnja vina biti manja za više od -10% u odno-
su na 2016. godinu.
Statistički podaci ukazuju da Izvozna strategija
hrvatskih vina još uvijek nepostiže željene ciljeve dok
uvoz vina iako je u padu i dalje je veći u odnosu na
izvoz. U prvih šest mjeseci 2017 god. izvoz vina u odno-
su na 2016 god. količinski raste uz index 250 a finacijs-
ki indeks je za isto razdoblje 170. Treba, međutim, nagla
siti da je prosječna izvozna cijena dramatično pala u
2017. i iznosi 2,25 eura/lit. dok je u 2016 iznosila 3.31
eura/lit. Činjenica je da je promatranom razdoblju
količinski i financijski uvoz stagnirao (95 index), ali
prosječna cijena raste (index 105) i trenutno iznosi 1,01
eura po litri, dok je u 2016. iznosila 0,96 eura po litri.
Iako vinogradarstvo i proizvodnja vina u Republici
Hrvatskoj u europskim, a osobito svjetskim razmje rima
zauzimaju ipak minorno mjesto, oni za Republiku
Hrvatsku imaju razmjerno važno značenje, osobito što
vino može predstavljati izvozni proizvod, kako izravnim
izvozom, tako i neizravnim, tzv. “nevidljivim” izvozom
kroz turizam. U Hrvatskoj, zahvaljujući ponajprije
prirodnim raznolikostima, postoje međusobno različita
vinorodna područja, koja se, razumljivo, odlikuju i ra-
zličitim, mahom vrlo kvalitetnim vinima što Hrvatskoj
uistinu može objektivno priskrbiti epitet zemlje vina. I
ne samo to. U pojedinim dijelovima Hrvatske, vino je i
sastavnica životnog stila temeljenog na povijesti i tradi-
ciji, ali i sastavnica nacionalne kuhinje, kulture pa i na-
cionalnog ponosa. Važno je pri tome napomenuti kako se
ponajbolja vinogradarska područja nalaze upravo na
onim mjestima gdje se ne mogu uzgajati druge
poljoprivredne kulture (brdoviti obronci i sl.) što stvara
uvjete da se upravo na tim mjestima stanovništvo može
baviti ekonomski isplativom djelatnošću. Istodobno, u
svijetu industrija vina raste. Svjetsko tržište vina se uo-
bičajeno dijeli na tradicionalna i nova razvijajuća tržišta
vina. Na temelju statističkih podataka iz posljednjih god-
ina, moguće je zaključiti kako na tradicionalnim tržišti-
ma dolazi do opadanja potrošnje vina, uz istodobno
povećanje potražnje, pa time i potrošnje vina veće
kvalitete sa zavidnim karakteristikama. Razlog tomu
počiva, ponajprije, u činjenici da dolazi do promjena
životnih navika koje se očituju u težnji za zdravi(ji)m
životom, što dovodi istodobno do restrukturiranja
potrošnje (alkoholnih) pića osobito u korist vode, miner-
alne vode i voćnih sokova. Također, dolazi do povećanja
potrošnje supstituta, osobito onih čiji proizvođači imaju


veću financijsku snagu, pa time i konkurentsku snagu,

što se ponajprije odnosi na pivo, koje je danas proizvod
kojeg prate izuzetno velike promotivne kampanje.
Prethodno ujedno znači da na svjetskom tržištu vina
dolazi do zaoštravanja dva vida konkurentske borbe –
jedne između vina i drugih izravnih i neizravnih
konkurentskih pića i napitaka, te druge, između
proizvođača i ponuđača vina međusobno. Ovo potonje
se osobito odnosi upravo na konkurenciju vina između
tradicionalnih i novih razvijajućih tržišta vina. Sve je to
generalno doprinijelo i padu cijena vina na svjetskom
tržištu vina. Također, trend na strani ponude na svjet-
skom tržištu vina je, s jedne strane, nedvojbeno sve
veća koncentracija proizvodnje i standardizacija ponude
vina te, s druge strane, diferencijacija potražnje u odno-
su na različite kvalitativne kategorije vina, osobito u
smjeru najviših kvalitativnih kategorija premijskih vina
s generičkim podrijetlom.
Svjetska proizvodnja vina u 2017. godini bilježi pad od
-8,2% u odnosu na 2016. godinu, odnosno sa 268,8 mil
HL u 2016. a 246,7 mil HL u 2017. godini. Glavni gen-
eratori ovakvog pada su najveći svjetski proizvođači
vina poput Italije od -22.8%, Francuska -18,8%, te
Španjolska sa padom proizvodnje od oko -15% u 2017.
godini. Razlog tome je rani mraz, koji je pogodio nave- vina u narednom razdoblju. Svakako treba istaknuti da poznata vinorodna područja Champagne, Bordeaux,
dene zemlje u mjesecu Travnju, ponajviše Italiju, te je Europska unija, kao regionalna organizacija europ- Rioja, Chianti, Porto, Tokaj i druga. Međutim, potrošnja
Francusku, a zatim je slijedilo razdoblje velikih suša skih država, nedvojbeno vodeći svjetski proizvođač, vina polako opada, premda se kvaliteta vina povećava.
koje su dodatno utjecale na prinos grožđa. Pad potrošač, izvoznik i uvoznik vina. Također, neupitna je Unatrag zadnjih deset godina, uvoz je rastao stopom od
proizvodnje u navedenim zemljama u 2017. godini je kvaliteta vina čije je podrijetlo iz gotovo svih zemalja 10% godišnje dok se izvoz tek vrlo sporo povećava.
iznosio oko 30 mil HL manje u odnosu na 2016. god- europske unije i ona je prepoznatljiva u svjetskim razm-
No, unatoč tomu, Europska unija je najveće tržište vina
inu. Najveći rast proizvodnje bilježi Brazil sa oko jerima, a što je i razumljivo uzimajući u obzir zapravo
već milenijska iskustva u proizvodnji vina na ovim budući da raspolaže s 45% svjetskih površina pod
+164% u odnosu na 2016. godinu. U 2016. godini sv- grožđem, zatim budući da se na njemu proizvede oko
jetska proizvodnja vina je pala za -2,1% u podnosu na prostorima. Zbog navedenoga vinogradarstvo i vinarst-
vo nedvojbeno predstavljaju jedan od najvećih i naj- 160 milijuna hl vina, odnosno oko 59% od ukupno
2015. godinu, pri tome su Italija i Španjolska bilježile proizvedenih količina vina u svijetu, dok njezin udjel u
rast proizvodnje. Svjetska potrošnja vina u prosjeku važnijih sektora poljoprivrede zemalja članica Europske
ukupnoj svjetskoj potrošnji vina iznosi oko 57%, a ost-
godišnje raste za milijun hektolitara, pri čemu se očeku- unije, a vina iz Europske unije nedvojbeno svojom
kvalitetom, autentičnošću i tradicijom predstavljaju na- varuje se i oko 70% svjetskog izvoza, što znači da je
je da bi ove godine bilanca proizvodnje i potrošnje bila Europska unija ujedno i najveći izvoznik, ali i najveći
gotovo na 0. Svi ovi trendovi utjecat će na porast cijene jbolja svjetska vina.Tako su, primjerice, širom svijeta
uvoznik vina.
 Insajderi Godišnji vinski izvještaj 2017.
Politika je kriva za loš
izvoz hrvatskih vina
Ivica Matošević
vinar
Ključni razlog za ovo stanje je nedostatak
političke volje da se zaigra na kartu vina.
Vinski biznis je danas alat visoke politike
Svi mi koji smo sudionici vinske scene u Hrvata
težimo jačoj prepoznatljivosti na tržištu, kako
domaćem tako i onom vanjskom. Unazad nekoliko
godina, od našeg ulaska u EU, i to je vanjsko tržište
dijelom postalo domaće, bliže, naše, s manje
administrativnih prepreka i birokratskih
komplikacija. Kratko rečeno, pale su granice i vinu
je olakšan put iz Hrvatske, ali i u Hrvatsku.
Kretanja na trzištu su loša po nas; brže ulaze strana
vina na hrvatsku scenu nego što naša izlaze van.
Situacija je ozbiljna i postupno gubimo pozicije na
domaćem tržištu, najprije u maloprodaji, a onda i u
HoReCi. Danas, već na dvije do tri naše boce stoji
jedna strana, a u idućim će godinama pozicija
stranih vina dodatno jačati.
Puno su jači od nas, jer iza njih stoje nacionalne
politike. Ovdje se radi o trendovima koje smo
očekivali i za koje smo se spremali, no sve se odvija
mnogo brže nego sto smo mislili. Nasuprot tome,
naš put u svijet mnogo je sporiji. Dok u Hrvatsku
ulaze uglavnom jeftina vina, mi izvozimo skuplja
vina, no mnogo manje nego što bismo željeli. U
pravilu, hrvatski vinar nastoji prodati tamo gdje je
to jednostavnije i tako ostaje na domaćem terenu
čuvajući rezultat, no bez napretka sektora
proizvodnje vina. Logično je da moramo iskoristiti
domaći turizam i kroz njega prodati što više vina,
no bez izlaska vani u opasnoj smo zoni i gubimo na
konkurentnosti našeg proizvoda.
Hrvatska, za razliku od većine ostalih zemalja EU
može podizati nove vinograde bez ograničenja.
Samo krajem 19. stoljeća u Istri je bilo deset puta
više vinograda nego danas. Dakle, potencijal
postoji. Kada bi, primjerice, Italija ili Francuska
bile u našoj poziciji, svjedočili bismo novoj vinskoj
revoluciji i užurbanom nastajanju novih vinograda,
 povećanju proizvodnje i novih profita, sa posljedičnim blagostanjem za njihov vinski sektor i društvo
Izvoz vina 2012 - 2017.
Insajderi Godišnji vinski izvještaj 2017.

uopće. U našem slučaju nema bitnog rasta vinogradarskih površina, nema rasta vinske industrije, i
(količina i vrijednost u EUR)
usudio bih se reći da je veliki razlog za to nepostojanje imidža Hrvatske kao zemlje u kojoj se rade
dobra vina. No, najveći razlog za ovakvo stanje poprilično je jasan - nedostatak političke volje kod
ljudi koji vode ovu zemlju da se zaigra na kartu vina. Ponajprije mislim da bi naši ključni političari,
oni koji donose strateške odluke u zemlji, počevši od premijera i predsjednice, morali više znati o
vinu, prije svega našem, jer ukoliko se na tom području ne osjećaju dobro, ne mogu niti vjerovati u
to, pa tako ni koristiti vino u promotivne svrhe. Vino je danas alat visoke politike. Hrvatska bez
sumnje može igrati tu međunarodnu utakmicu, strategije i analize tržišta postoje, znamo kako i gdje
nastupati, stvorili smo priču o našem vinskom kraju i znamo u čemu smo dobri.
U Istri smo prije dvadesetak godina s puno entuzijazma i ljubavi prema svom kraju radili na
edukaciji o vinu kroz simpatične tečajeve za sommeliere, koji su nam u početku dolazili iz Italije.
Vrlo brzo, nekoliko stotina polaznika različitih profila, uključujući lokalne političare, naučio je
podosta o vinu. Šušur je potaknuo kreativnost na raznim poljima.
Malvazija je vrlo brzo postala sinonim za Istru i simbol identiteta. Biti ponosan na svoje vrijednosti
tako je prirodno i lijepo - uslijedila je izvrsna priča maslinova ulja koje danas oduševljava, zatim

Zdravi uvjeti poslovanja i manji porezi

kakve imaju naši susjedi, od životne su
nam važnosti. O njima ovise naše šanse Izvor. DZS

tartufa, pršuta, šparuga, i još mnogočega. Ta su nas iskustva i želja vodili kad smo prije osam godina u
Zagrebu pokretali nacionalno udruženje vinara. Sve se u početku dobro razvijalo, skupili smo velike i
male, posložili regije u lijepu sliku, vizualni identitet. Stali smo u trenutku kad nismo dobili dovoljnu
podršku od državnih vlasti. Vjerujem dijelom iz neznanja, a dijelom i zbog manjka hrabrosti struktura,
koje čuvaju svoje pozicije moći.
Vino je svugdje adut u promociji zemlje - okrenimo se oko sebe, primjera je mnogo. Susjedna Austrija,
zemlja umnogočemu slična nama, s novim vinskim putom nakon skandala 1985. i trovanja glikolom
kada je de facto nestala s vinske scene, danas izvozi više vina nego što Hrvatska proizvede. Na vinskim
kartama finih restorana u svjetskim metropolama sve češće možemo naći odjeljke o austrijskim
vinima, a nacionalna predstavljanja vinske Austrije sve su češća na mjestima važnim za bildanje
imidža teritorija. Obišli smo ih više puta, naučili kako se to radi, no nismo uspjeli progurati njihov
model kod nas.
Promocija hrvatskog vina u svijetu nije samo posao vinara. Mala smo zemlja i teže nas se vidi, stoga je
zajedništvo preduvjet uspjeha. U našem slučaju to znači ponajprije čvrsto povezivanje s prirodnim
partnerom - našom turističkom slikom, u kojoj vino mora biti važan dio proizvoda. Tu pričamo
originalnu priču, dio smo starog vinskog svijeta, dio kolijevke kulture gdje je vino način zivota,
svakodnevnice, dio identiteta. To svijet voli.
Pojesti i popiti dobro sve je češći razlog putovanja na fina mjesta koja nude nešto posebno. Doživljaj
učenja o nekom kraju kroz žlicu i čašu veliki je trend u svijetu, i na toj velikoj sceni naravno ima
mjesta za nas. Gastronomija danas evoluira brže nego ikad, sloboda uživanja donosi i novi biznis, a
naša raznolikost naš je veliki adut. Ljudi u svijetu vole priču o plavcu, graševini i malvaziji, a
obožavaju kad to upakiramo sa pašticadom, čvarcima ili tartufima. Naša priroda i tradicija neiscrpni
su izvor inspiracije.
Kada bismo zaigrali na kartu vina i gastronomije , naša bi zemlja dobila novi vjetar u leđa i dobru
vibru. Nacionalnog ponosa imamo napretek, usmjeriti ga u ove autentične i moderne vrijednosti pjata i
čaše dobro bi došlo svima u društvu. Zdravi uvjeti poslovanja, manji porezi, onakvi kakve imaju naši
susjedi, od životne su nam važnosti. O tome ovisi kolike su nam šanse.
Samo mali odmak naših vinara i ugostitelja od plesanja po rubu egzistencije, mogao bi donijeti novi
osmijeh, novu kreaciju i novu kvalitetu. Naš vinar i ugostitelj bio bi sigurniji u sebe, spremniji
promatrati druge bez fige u džepu, usvajati nova znanja, učiti od drugih i napredovati. Time bismo još
bolje iskoristili naše resurse, posebne pozicije vinograda, našu autentičnu namirnicu u kuhinji i bili
atraktivniji našoj publici. Naša publika, turisti koji nas pohode, konzumenti naših vina i hrane po
svijetu, znaju da smo svoji, malo pomaknuti, i to mnogi vole. Fali nam malo više radosti i osmijeha.
Kad bismo bili malo veseliji, još bi nas više voljeli.
 Insajderi Godišnji vinski izvještaj 2017.
Koja se vina najbolje
prodaju mom restoranu
Daniela Kramarić
sommelierka, vlasnica Plavog podruma
Pojavila se pojačana želja za lokalnim, autohtonim
i terroirskim vinima s internacionalnim gardom
Jedan moj dragi prijatelj, inače bankar, u
ova krizna vremena voli reći “Znaš, novci
Ti nikad ne nestaju, samo je pitanje kod
koga su.” Živa istina, koja se ipak odrazila
na konzumaciju vina u hrvatskim
restoranima. Kod onih kojima “novci nisu
nestali” ali su itekako svjesni situacije,
pojavila se pojačana želja za lokalnim,
autohtonim i terroirski orijentiranim
hrvatskim vinima s internacionalnim gar-
dom. Bira se preciznije i najbolje. A ona
silna masovna želja s kojom su se
početkom stoljeća otkrivala strana vina
više i visoke kategorije, dramatično se
smanjila. Nije riječ samo o financijama.
Stječe se dojam da je nastupila i mentalna
kriza, koja je pojačala želju za domaćim,
poznatim i dragim mirisima i okusima.
Poslovni ljudi i dalje su najkvalitetniji
konzumenti finih vina u Hrvata. Teško mi
je govoriti uopćeno jer nisam dovoljno
upućena u cijelu scenu, ali vinska karta
kod nas u Plavom podrumu dominantno
je hrvatska, a ostatak su predivna interna-
cionalna vina većinom iz Starog svijeta,
na kojoj maksimalno pratimo trendove, ali
i svjetske klasike. Moje pravilo je da ne
nudim vina skuplja od 400 kuna po boci,
već skuplja vina gost sam bira s vinske
karte. No, krenimo redom. Hrvati se
vraćaju žesticama za aperitiv. Koliko god
mi sommelieri inzistirali na pjenušcima i
šampanjcima, biska je uvjerljivo najpopu-
larnija. Tomac je naj popularnije pjenuša-
vo ime u Hrvata, slijede Peršurić i Šem-
ber. Šampanjci se piju, ali više na čaše
nego na boce. U Plavom podrumu, na-
jpopularnija sorta je malvazija istarska,
što je i logično. Lokalna je, mineralna,
slana i načelno suha do kosti, što se izn-
imno dobro sljubljuje s mineralnim i
slanim morskim okusima naših jela. Re-
duktivne malvazije počele su sve više
sličiti jedna drugoj i sreća je da su se
pojavili i drugi stilovi, macerirani i/ili
odnjegovani u drvetu, pa nam standardne
malvazije neće dosaditi. Prodaja sloven-
svega, au vinu znaju biti racionalni i vrlo
često se odlučuju za kućno vino. Nama
restoraterima nije lako. Bogata vinska
karta zahtjevna je financijska stavka,
traži skladišni prostor, nikad dovoljan
broj vinskih frižidera, kao i skupih vin-
skih čaša. Kad god pomislite da je vino u
restoranu skupo, sjetite se da četvrtina
cijene otpada na PDV, polovina na
nabavku boce, a od preostale četvrtine
zarađujemo naše plaće, plaćamo poreze i

Hrvati se vraćaju žesticama za aperitiv,

plavci odavno nisu omiljeni, a Tomac je
najpopularniji brend domaćih pjenušaca
skih vina drastično je smanjena, a tome doprinose, grijanje, telefon, vodu i stru-
je kumovala politička situacija. Simčič, ju...i nastojimo pritom ostati na životu.
Jakončič i Gomila, situaciji usprkos i Živjeli!
dalje su omiljena imena. Za velike fešte
ipak se pije Burgundija i Champagne.
Kod nas se dominantno prodaju bijela
vina, no zimsko vrijeme ipak zahtijeva i
nešto crveno u čaši. Plavci već odavno
nisu omiljeni. Obožavaju Hrvati plavac Ukupna prodaja vina po kategorijama
(trendovi 2013-2015.)
mali, ali previsoka cijena ponajboljih
primjeraka odbija kupce. Ne sjećam se
kada mi je netko naručio bocu Dingača!
Teran je popularan, Benvenuti, Coronica,
Arman, ali i Krauthakerova crna vina.
Odlikaši se u kriznim vremenima od-
lučuju za Toskanu. Visoki predikati
imaju svoje vjerne sljedbenike.
Sa stranim gostima situacija je drugačija.
Obožavaju kušati lokalna vina, ali se
rado drže i svjetskih klasika. Talijani su
svojevrsni fenomen, iako su veliki poz-
navatelji i štovatelji visoke gastronomije
i “živu” ribu i plodove mora cijene iznad
Izvor: HCPHS/HGK
 Trendovi Godišnji vinski izvještaj 2017.

Godina novih malvazija?

U 2017. se pojavilo dovoljno vina koja

su pokazala da se širenjem izražajnih
mogućnosti malvazije, od nje mogu
proizvoditi svjetski relevantna vina
Fotografija: vinogradi Coronica
 Godina novih malvazija?
Trendovi Godišnji vinski izvještaj 2017.
Već osam godina živimo uz dva modela malvazija. Prvi, koji
obuhvaća mlade malvazije, možemo nazvati clean & fresh.
Njegovi su glavni zastupnici Moreno Coronica i Gianfranco
Kozlović uz bezbroj više ili manje uspješnih imitatora. Coro-
nicina se vina u kategoriji clean & fresh ipak izdvajaju svojom
mineralnošću i salinitetom.
Drugi model čine najrazličitije odležane malvazije, često s
previše drva, s nediskriminativnom maceracijom i s pomalo
prljavim, zagorenim, pregorkim okusima. Između ta dva mod-
ela, u proteklom se desetljeću isprofiliralo tek nekoliko stilski
čistih vina, poput Matoševićeve Antike, Benvenutijeve Anno
Domini i Kaboline Unice. Lagunina Festigia i par zadnjih berbi
Medeina Montirona također su se izdvajali stilskom prepoz-
natljivošću.
Odležane malvazije na rubu su dramatičnih
promjena. Nakon duge stagnacije, istarski vinari
približavaju se slovencima iz Goriških brda
No, još se nije bila stvorila kritična masa ambicioznih vina
koja bi izišla iz prvog ili drugog modela, i koja bi malvaziju
kao najkomercijalniju hrvatsku vinsku sortu povela prema
novim pravcima razvoja. Sve do ove godine, kad se na tržištu
pojavilo dovoljno vina iz različitih berbi koja su proširila
izražajne mogućnosti malvazije, pokazujući da se od tog iden-
titetskog istarskog grožđa mogu proizvoditi svjetski relevantna
vina.
Kad je riječ o mladim malvazijama, najvažniju je ulogu odi-
grao motovunski garažist Marko Fakin, koji je model clean and
fresh obogatio s puno supstancijalnih elemenata, od šar-
mantnog bouqueta do zaista preciznih, lako prepoznatljivih
okusa.
Fakinova Malvazija iz 2016. godine utoliko je najzanimljivije
mlado istarsko vino iz lanjske berbe .
Kad je, pak, riječ o odležanim malvazijama, tu smo na rubu
dramatičnih promjena koje, poslije višegodišnje kvalitativne i
stilske stagnacije (o kojoj je u intervjuu za Struktura hrvatskih vinograda
Kult Plave Kamenice početkom godine govo- (sorte)
rio Marjan Simčič), istarske vinare ponovno
kreativno približavaju Slovencima iz Goriških
brda i Vipave.
Lagunina Vižinada Riserva iz 2013. koja se
tek ove godine približila vrhuncu, primjer je
terroirske elegancije i besprijekornog tret-
mana u podrumu. Kozlovićeva Santa Lucia iz
2015. stilizirana umjereno burgundski, ispala
je izvanredno: nova Santa Lucia sigurno će
bitno utjecati na brojne istarskeproizvođače.
Ipšine macerirane malvazije, koje vinficira
Tilijin Matjaž Lemut, pokazuju kako malvazija
može spojiti ekspresivnost maceracije s ele-
Izvor DZS
gan-
cijom i prepoznatljivom sortnošću, dok je Benvenutijev Anno jecanjima: Marko Fakin (za La
Domini iz 2015. lijepo, duboko, ozbiljno i kompleksno vino Primu) i Mario Banko na De-
koje u usporedbi s prethodnim berbama predstavlja korak canteru te Benvenuti s Anno
naprijed, osobito u eleganciji. Domini na International Wine
Naposljetku, Giorgio Clai je sa Svetim Jakovom 2015. godine Challengeu. Nadamo se da će i
napravio monumentalno, briljantno vino, koje može podnijeti u idućim berbama proizvođači
usporedbu s velikim vinima iz Collia i Goriških brda. malvazije pokazati da razumi-
Ovoj selekciji treba dodati i činjenicu da se Matoševićeva An- ju kako se ne smiju zadovolji-
tika iz grozne 2014. godine, pokazala neobično dobrom i stils- ti tek jednostavnim, komerci-
jalnim vinima koja se prodaju
ki konzistentnom.
sama od sebe, ali i kako ne
Sasvim smo sigurni da će 2017. ostati zapamćena kao godina u
smiju eksperimentirati bez
kojoj se malvazija napokon pokrenula i potražila put kojim će
dovoljno znanja i vizije o
od svakodnevnog postati ozbiljno vino.
tome što žele postići.
O tome , uostalom, svjedoči i činjenica da su ove godine mal-
vazije osvojile tri zlata na najvažnijim svjetskim vinskim nat-
 Trendovi Godišnji vinski izvještaj 2017.

Dobre butelje iz
supermarketa šire
vinsku kulturu
 Supermarket vina
Trendovi Godišnji vinski izvještaj 2017.

Kad je u svibnju 2017. godine posjetio Vinistru,
ugledni i masovno popularni britanski vinski pub-
licist Oz Clarke zadržao se malo dulje za štandom
vodnjanske vinarije Medea gdje je, među ostalim,
probao merlote i cabernet sauvignon iz bazne
Medeine linije sa screwcapom. Clarke je pohvalio
čistoću i svježinu oba vina vina, i kasnije se pril-
ično začudio kad smo mu rekli koliko malo košta-
ju.
Unatrag tri ili četiri godine, buteljirana vina za su-
permarkete postala su jedna od najvažnijih kate-
gorija hrvatske vinske scene. Mislimo na vina koja
se prodaju u buteljkama, koja su jasno i precizno
brendirana, koja uglavnom koštaju između 25 i 40
godinu i pol takva su vina dolazila isključivo iz
velikih vinarija poput Lagune (Malvazija u Prodaja vina u trgovinama
prozirnoj boci, Terra Rossa), Belja (Kvalitetna
graševina) i Iločkih podruma (cijela linija bijelih mješovitom robom
vina s navojnim čepom, na čelu s graševinom i (travanj 2016. - ožujak 2017.)
tramincem).
Vodnjanska Medea prva je manja vinarija koja je
uspješno ušla u tu tržišnu
kategoriju i koja je ispunila baš svaki njen zaht-
jev. Medea je svoje buteljke s navojnim čepovi-
ma i veselim, atraktivnim prijateljskim etiketama,
prvi put predstavila u kasno proljeće 2016. go-
dine. Danas se program Medeinih baznih butelj-
ki sastoji od šest vina. Riječ je o malvaziji,

Hrvatska vina za supermarkete imaju vrlo važnu

kulturološku ulogu, jer vrlo širokom krugu kupaca
omogućuju da se upoznaju s kvalitetnim vinom Izvor: Nielsen

kuna i koja definitivno predstavljaju iznimno do-
bru vrijednost za novac. Osim na policama super-
marketa, ta se vina redovito pojavljuju u konoba-
ma, kafićima i bistroima, jer su iznimno podesna
za prodaju na čaše.
Hrvatska vina za supermarkete imaju, među ostal-
im, osobito važnu kulturološku ulogu. Ona
omogućuju vrlo širokom krugu kupaca da se up-
oznaju s kvalitetnim vinom, i da svakodnevno uži-
vaju u vinu.
Prije pojave dobrih supermarket buteljki, kupci
jeftinijih vina bili su osuđeni na ružna velika
pakovanja s vrlo sumnjivom tekućinom. Dobra
vina za supermarkete imaju upravo ključnu ulogu
u demokratizaciji domaće vinske scene, kao i u
regrutiranju i edukaciji široke publike. Do prije
chardonnayu, roseu, merlotu, cabernet sauvignonu
i teranu. Sva ta vina dijele zajedničke stilske
značajke. Ona su svježa, sortno naglašeno prepoz-
natljiva, izrazito voćna i perfektno čista.
Ona su komunikativna, razumljiva i lakopitka, te
zaista predstavljaju odličnu vrijednost za cijenu po
kojoj se prodaju. Naposljetku, osobito je važno što
su ta vina dizajnirana da bi se slagala s hranom.
Medeina bazna linija, očito jako dobro promišlje-
na, uspješno zadovoljava potrebe ljudi koji
svakodnevno piju vino; onih koji ne mogu i ne
žele zamisliti
ručak ili večeru bez čaše vina. U jesen 2016. u re-
spektabilnoj i uvijek punoj konobi Alla Beccaccia
blizu Pule, uvjerili smo se da i bijele i crne
Medeine buteljke pod screwcapom fino funckioni-
raju iz hranu. Prvo smo, uz razne Beccaccine
suhomesnate divote popili dosta malvazije, da
bismo zatim uz težu hranu, poput pečenih kobasi-
ca i divljači, točili teran i
cabernet sauvignon, također u ne baš malim
količinama. Medeina vina s navojnim čepovima,
baš kao i bazne buteljke drugih renomiranih
hrvatskih proizvođača, odličan su odgovor na in-
vaziju vina
sličnih cijena iz Novog svijeta. S tim da su naša
takva vina neusporedivo manje procesirana i
proizvedena su od grožđa iz vinograda s puno
manjim prinosima nego čileanska, argentinska ili
australska.
 Trendovi Godišnji vinski izvještaj 2017.

Hrvatska revolucija
sauvignon blanca
 Sauvignoni nikad nisu bili bolji
Trendovi Godišnji vinski izvještaj 2017.

Sauvignon blanc, najprodavanije europsko restoransko bijelo vino, Korak Sauvignon Radovan Sauvignon
nikad nije dobro funkcionirao u Hrvatskoj. Prvo, kod nas se sauvignon
Kamenice 2016. 2016.
sadi i prerađuje u malim količinama. Drugo, tijekom posljednjih se de-
Plešivica Istra
setak godina tek nekoliko sauvignona, poput Krauthakerova i Bolfano-
va, isticalo u ponudi beskarakternih vina s nedovoljno svježine i s os- Dosad uvjerljivo najbolji sauvignon s Najbolje vino od ove sorte dosad
tatkom rezidualnog šećera. Plešivice koji smo probali. Mineralno, prizvedeno u Istri. Ovaj monumentalni,
slano, ultrasvježe a istodobno bogato vino sočni, gotovo kalifornijski sauvignon
s dugim, dugim okusom, i s izvrsnim gas- istodobno je oštar, svjež i zelen, s onim
Treće, dvije teoretski najpogodnije subregije za uzgoj sauvignon blanca, tronomskim potencijalom, od kamenica do kremenastim tragovima karakterističnim
sushija i sashimija. za Pouilly Fume. Izvrsno vino.
Međimurje i Plešivica, do berbe 2016. davale su mediokritetska vina,
93/100 92/100
bez duha i vibrantnosti pravog sauvignona. Što je posebno šteta za
Plešivicu, čiji su najugledniji vinari značajno napredovali u proizvodnji
svih drugih vina osim sauvignona.

Galić Sauvignon Badel Daruvarski

Vina iz 2016. označila su početak 2016. Sauvignon 2016.
revolucije sauvignona, dosad vrlo Slavonija Zapadna Slavonija

zanemarene sorte u Hrvatskoj Već drugu berbu za redom Vinarija Galić

proizvodi izvrsne sauvignone. Ovaj vitki,
elegantni , svježi i jako lakopitki sauvi-
gnon spada među najbolja slavonska
Četvrto, Istra kao nesumnjivo najnaprednija hrvatska vinska regija, već vina, koja smo kušali ove godine.
se cijelo desetljeće muči sa sauvignonima. Matoševićevi su osvježava-
90-91/100
jući i zabavni, Kozlovićev Valle idealan je za vruće ljetne dane, no ni
jedan ni drugi nisu blizu vrhunskim vinima.
I četvrto, premda je Badelova vinarija u Daruvaru osvojila čitav niz
međunarodnih nagrada za svoje polusuhe sauvignone, ta su vina bila
potpuno neupotrebljiva uz hranu. Krauthaker Sauvignon
Vidim 2016.
Hrvatska je vinska industrija očito potpuno zanemarila jednu od poten- Slavonija
cijalno najunosnijih sorti bijelog grožđa. Sve do 2016. godine, koja je
donijela goleme, upravo strateške promjene. Vina iz 2016. koja su došla Vidim se 2015. doimao pomalo umornim.
Berba 2016. označila je povratak najjačeg
na tržište 2017. označila su početak sauvignonske revolucije u hrvatskog sauvignonskog branda u dobru
Hrvatskoj. Prvi put možemo govoriti o barem šest izvrsnih vina, s puno formu. Vidim je u tijelu načelno najteži i
najgušći hrvatski sauvignon, ali najnovija je
karaktera, svježine, tipične sortnosti, ali i terroira. I ona dolaze iz svih verzija graciozna, svježa i optimalno ze-
hrvatskih regija, gdje se sauvignon može uspješno uzgajati. leno-voćna.
90/100
Umjesto polusuhog, ove smo godine dobili
vino suho kao barut, s jakim kremenastim i
zelenim mirisima, i voćnim, pomalo trop-
skim okusima. Daruvarski sauvignon
iz 2016. vrlo je blizu modelu perfektnog
novozelandskog sauvignona.
90/100
Bolfan Sauvignon
2016.
Zagorje
Bolfanov novi sauvignon nije dostigao
briljantnu 2015. s kojom je postao svjets-
ki šampion u španjolskoj Ruedi. No, to je
standardno osvježavajuće, travnato-
cirusno vino, koje sjajno ide uz skoro sve
rižote i uz razna jela od šparoga.
89-90/100
 Strategije Godišnji vinski izvještaj 2017.

Projekt
Korlat
Kako napraviti uvjerljivo
najprodavanije crno vino
u Hrvatskoj
Strategije Godišnji vinski izvještaj 2017.

“Dakle, prema svim relevantnim istraživanjima, Kor-

lat zauzima više od 20 posto tržišta vrhunskih crvenih
vina u Hrvatskoj. Badelove etikete mogu se pohvaliti
s ukupno četdesetak posto tržišnog udjela,” pričao
nam je pretkraj studenog prilično ponosnim glasom
Marko Pezer, mladi marketingaš koji već godinama
brine o promociji Badelovih vina.
A Korlat je uistinu izvrstan primjer građenja branda i
upravljanja brandom, po mnogočemu netipičan za
velike hrvatske proizvođače vina.
Danas se u Hrvatskoj (i u inozemstvu) prodaje više od
300 tisuća buteljki s etiketom Korlat. Prosječna cijena
standardnog Korlata u trgovinama iznosi između 90 i
100 kuna, a u restoranima između 170 i 270 kuna.
Korlat Supreme, visoka linija lansirana ove godine,
prodaje se samo u vrhunskim hotelima i restoranima,
gdje stoji od 330 kuna na više (mislimo da je šteta što
Supreme nije ušao barem u neke vinoteke, jer je riječ
u zaista izvrsnom vinu). Kad svi vinograd na Korlatu
uđu u rod, proizvodnja će dostići 450 tisuća buteljki.
A potražnja stalno raste. Svi su ovi rezultati još znača-
jniji ako se uzme u obzir da se pod etiketom Korlat Prije petnaestak godina na Korlatu nije
pune isključivo internacionalne sorte, syrah, merlot i bilo nijedne loze. Danas su boce s etike-
cabernet sauvignon, dok su domaći kupci crnih vina
načelno najskloniji plavcu malom.
tom Korlat najprodavanije u Hrvatskoj
Uspjeh Korlata posljedica je iznimno složene,
dosljedne i dugoročne vinogradarsko-vinarsko-mar-
ketinške operacije, koja je dovela do dominacije tih
goj, jer grožđe i poslije pljuskova ostaje skoro perfek-
vina iz zadarskog zaleđa na cijelom hrvatskom tržištu.
tno zdravo. Korlat je nastao početkom dvijetisućitih
U lipnju 2016. godine u Benkovcu je temperatura
godina. Jedan od autora projekta bio je dr. Nikola
prelazila 37 stupnjeva. Kad smo se odvezli na Korlat,
Mirošević, vodeći hrvatski ampelograf, koji je proci-
niz kamenih ploča udaljenih petnaestak kilometara od
jenio da taj prostor u zaleđu Zadra može dati vrhun-
Vinarije Benkovac, ondje je puhao toliko jak vjetar da
sko grožđe.
se nismo ozbiljno uznojili.
Pa je na korlatsku divljinu došla teška građevinska
Korlat je, definitivno, jedan od najimpresivnijih vi-
mehanizacija, koja je nekoliko godina drobila
norodnih položaja u Dalmaciji. S Korlata se dobro
površinski kamenjar, da bi omogućila sadnju grožđa.
vide Ugljan i Dugi Otok, vrućina je podnošljiva us-
Prva vina s Korlata proizvedena su u berbi 2006. no
prkos žestokom suncu i vrućem kamenjaru, a vjetar
nisu bila namijenjena tržištu nego profesionalcima,
čini taj ljudskim radom napravljeni, doslovno iskle-
što dovoljno govori o dugoročnoj promišljenosti pro-
sani vinogradarski položaj idealnim za prirodan uz-
 jekta. Badel je odlučio cijelu jednu
Strategije Godišnji vinski izvještaj 2017.
berbu proglasiti testnom.
Prva komercijalna berba bila je ona iz
2007. godine. Od tada do danas, Kor-
lat je dobio više od 50 nagrada,
uključujući i nagrade za dizajn, koji
potpisuje Vanja Cuculić.
Posljednja, osobito bitna nagrada
stigla je nedavno iz Milana, gdje je
Korlat Supreme Cabernet Sauvignon
iz 2012. godine osvojio zlatnu medalju
i najviše ocjene od svih hrvatskih pri-
javljenih vina na međunarodnom fes-
tivalu caberneta i merlota.
Glavne značajke branda Korlat jasne
su i očekivane: kvaliteta, povjerenje,
kontrolirani hedonizam, autentičnost,
poigravanje s lifestyleom, sustav do-
brih vrijednosti. No, pojedine su
značajke Korlatove PR strategije bitno
originalnije. Primjerice, Korlat je jedi-
no hrvatsko suho crno vino koje se
posebno obraća ženama: žene iz
određenih demografskih kategorija
Glavni enolog Dubravko Ćuk i direktor marketinga Marko Pezer
čine velik dio Korlatove ciljane pub-
like. Ovaj potez značajan je izvan
Badelovih okvira, zato što snažno
kompromitira onu zastarjelu tezu da
Pozicioniranje vrhunskog dalmatinskog vina u rang
žene u Hrvatskoj piju samo slatke
rosee, muškate i lagane pjenušce. Radi
cijene
se, možda nenamjerno, o svojevrsnom Korlatovu popularnost i njegov današnji tržišni status
feminističkom pristupu hrvatskoj vin-
skoj industriji, što nam je iznimno
simpatičan. Drugo, Korlat ne želi biti
svugdje, premda je relativno masovni proizvod. Korlat
se prodaje u točno 100 trgovina u Hrvatskoj, dok se sve
ostale buteljke plasiraju u restorane, barove i hotele.
Treće, Korlat je prva hrvatska vinarija koja je jedan
segment proizvodnje, Supreme, učinila nedostupnim u
širokoj potrošnji. Premda moraju prodati barem 300
tisuća boca godišnje, ljudi koji upravljaju Korlatom ne
trče za prodajom, održavajući tako renome vlastitog
proizvoda na visokoj razini. Što se isplaćuje s dividen-
dama. I četvrto, iznimno značajno, Korlatova je cijena
upravo neobično precizno definirana - ona nije
niže od 100 kuna esencijalno je utjecalo na
preniska, ali je široko prihvatljiva. Pozicioniranje
vrhunskog dalmatinskog vina u rang cijene niže od 100
kuna esencijalno je utjecalo na Korlatovu popularnost,
što i danas ljuti mnoge male hrvatske proizvođače jer
smatraju da je Korlat, s obzirom na kvalitetu, defini-
tivno prejeftin.
Snaga brenda ne samo da je Korlatu osigurala stalni
rast prodaje, nego je omogućila i razvijanje ekstenzija,
poput linije premium rakija, čije su boce postale neizb-
ježne u većini boljih hrvatskih barova. Idući logičan
korak, koji se priprema, jest snažniji prodor na inozem-
no tržište, s posebnim fokusom na Kinu gdje je Badel
prisutan već dulje vrijeme, ali i s akci-
jama usmjerenima prema Sjedinjenim
Državama, prirodno najpoželjnijem
vinskom tržištu na svijetu.
Naravno, svaki uspješan projekt mora
počivati na dobrom proizvodu. A Kor-
lat je, zaista, u svom rangu cijene vrlo,
vrlo dobro vino. Glavni Badelov
enolog Dubravko Ćuk čovjek je koji
perfektno razumije vinske stilove i
žanrove, dok je Božo Škara, enolog u
Vinariji Benkovac gdje se Korlat
vinificira, strastveni vinski fanatik koji
iskreno uživa u proizvodnji vina, i za-
ista pokušava sačuvati samu esenciju
grožđa s Korlata.
Korlat je jedan od posve rijetkih
hrvatskih vinskih projekata u kojem su
svi segmenti usklađeno posloženi.
Naime, marketing, prodaja i PR u do-
maćoj su industriji često nekoordini-
rani s proizvodnjom vina. Pojedina
vina na tržištu žive isključivo zbog
dobre distribucije, pojedina se
održavaju zbog velikog novca
uloženog u njihovo reklamiranje, dok
su neka druga relativno ili potpuno
neuspješna usprkos visokoj kvaliteti,
jer za njih nitko ne zna ili se nisu usp-
jela izboriti za čvrstu poziciju u dis-
tribucijskom lancu.
Ivica Matošević, veliki guru istarske
vinske dominacije Hrvatskom, prvi je
ujedinio visoku kvalitetu i autentičnost
vina s modernim pristupom marketingu i prodaji. Ono
što je Matošević napravio kao mali vinar, Badel je usp-
ješo reproducirao u kontekstu velike kompanije, s puno
većim brojkama i s puno više proizvoda.
Stoga bi projekt Korlat trebalo predavati na fakultetima
koji se bave modernim marketingom u području hrane i
vina, ali i na Agronomskom fakultetu. Prije petnaestak
godina, na Korlatu nije bilo ni jedne loze. Danas su
butelje s etiketom Korlat najprodavanija crna vina u
Hrvatskoj, koja su k tome dobila desetke međunarod-
nih nagrada.
 Intervju Godišnji vinski izvještaj 2017.

Michel
Drappier
Mi proizvodimo vina
iz Champagne, a ne
pića za noćne klubove
Predsjednik je jedne od najvažnijih šampanjskih kuća za Godišnji
Vinski izvještaj 2017. govori o filozofiji terroira u Champagni, novoj
etici vinarstva i budućnosti karakternih šampanjaca
 Govoreći o ugledu, Drappier je nešto poput Kru-
Intervju Godišnji vinski izvještaj 2017.

ga ili Bollingera. Besprijekorna šampanjska kuća

srednje veličine (oko 800 tisuća boca godišnje)
koja uživa golemi ugled među sommelierima,
chefovima, vinskim novinarima i specifičnim
grupama kupaca, među koje se ubrajao i sam
Charles de Gaulle, pa je tako jedan Drappierov
cuvee nazvan po najvažnijem francuskom posli-
jeratnom predsjedniku. Stilistički i ideološki,
Drappier je blizak Selosseu.
Kuća Drappier uvjereni je zagovornik organske i
prirodne obrade vinograda, a poznati su i po
ekscentrično niskim količinama sumpora koji
dodaju u svoja vina. Dapače, jedan njihov
šampanjac, Brut Nature Sans Soufre,
proizvodi se, kako ime kaže, bez dodatka
sumpora, što je priličan kuriozitet i izvan
Champagne.
Kuća Drappier iz Urvillea osnovana je
prije 210 godina i do danas je u
obiteljskom vlasništvu.
Drappier, čija zaista izvrsna vina uvozi
zadarski Atrox, posjeduje 53 hektara
vinograda (i još pedesetak u zakupu), Ne želimo nikoga impresionirati niti se praviti
uglavnom pod crnim pinotom i pinot
meunierom. Vinarija je posebna i zbog
važni. Želimo biti istiniti. Želimo ljudima pružati
toga što koristi stare šampanjske sorte. zadovoljstvo kroz autentične doživljaje okusa i
Na sommelierskim vas tečajevima uče
kako se šampanjac proizvodi od samo mirisa. I uvijek u poslu mislimo na etiku.
tri vrste grožđa: chardonnaya, crnog
pinota i pinot meuniera. Tako tvrdi i vinificira i te tri sorte, pa ih kupažira koji se srećom iz godine u godinu sve više razlikuju
Wikipedija i niz površnih knjiga o vinu. sa chardonnayom da bi dobio Quat- od uniformiranih šampanjaca iz supermarketa. Pred-
tuor Blanc de Quatre Blancs, šam- sjednik ove iznimno važne šampanjerije Michel
U stvarnosti, u Champagni su dopuštene
panjac od starih šampanjskih sorti. Drappier, koji pripada sedmoj generaciji Drappiera
još tri sorte: pinot blanc koji se ondje
Drappierov ulazak na hrvatsko tržište vinara i vinogradara, mailom je odgovorio na pitanja
zove blanc vrai, petit meslier i ekstrem-
golemi je dobitak širenju kulture Kulta Plave Kamenice.
no rijetki arbanne. Drappier uzgaja i
modernih karakternih šampanjaca,
 Zašto i dalje uzgajate i vinificrate stare šampanjske dvanaest mjeseci, premda na hladnom i tamnom mjestu Kako biste procijenili značaj Anselma Selossea za
sorte? Što je glavna ideja tog projekta? može trajati do tri godine. modernu šampanjsku scenu?
Intervju Godišnji vinski izvještaj 2017.

Kako vidite položaj Drappiera u današnjoj industri-

Nekoliko je razloga zašto to radimo. Prvo, čuvati stare
sorte naša je dužnost. Bilo bi uistinu tužno da one
izumru. Drugo, korištenje tih sorti donosi različitost i
obogaćuje Champagnu. Treće, globalno zatopljenje
pozitivno djeluje na arbanne i petit meslier.
Jeste li zadovoljni rezultatima?Mislite li da te sorte
mogu imati budućnost i izvan Vaše kuće?
Riječ je o sortama koje se kasno beru, i koje danas
dozrijevaju mnogo bolje nego prije očiglednih učinaka
globalnog zatopljenja. Naravno da te sorte nikada neće
postati osobito važne, jer je urod vrlo mali. No, one
daju posebni, dodatni izraz našem terroiru.
Kako je to proizvesti šampanjac bez sumpora? Ko-
liko takav šampanjac uopće može trajati?
Šampanjac bez sumpora usrećuje ljude koji su alergični
na sumpor. Sumpor je ipak otrov i za opće ga je dobro
bolje izbjegavati. Pošto smo svladali vinifikaciju bez
sumpora, uspjeli smo značajno smanjiti količinu
sumpora u svim našim vinima. A kad je riječ o Sans
Soufreu, preporučio bih da ga se popije u prvih
ji šampanjca?
Naša je pozicija vrlo jasna i nećemo je mijenjati. Drap-
pier je kuća posvećena prirodnim šampanjcima, lojal-
nima svom terroiru.
Tko su kupci takvog tipa šampanjaca?
Moderni vinski barovi, Michelinovi restorani, ali i kor-
poracije koje ih kupuju kao darove za svoje klijente.
Osim u Francuskoj, najviše naših vina prodaje se u
Belgiji, Japanu, Njemačkoj, Sjedinjenim Državama i
Italiji.
Kako gledate na činjenicu da mnoge velike etikete
sada deklariraju berbe skoro svake godine? Je li
oznaka vintage u Champagni izgubila smisao?
Da, a zašto ne bi deklarirali svake godine kao u Bur-
gundiji i u Bordeauxu, neovisno od toga je li berba ve-
lika, dobra ili prosječna? Kad je riječ o Drappieru,
držimo se ideje da samo šampanjce iz zaista velike
berbe prodajemo kao vintage šampanjce.
Anselme Selosse veliki je winemaker, koji je u Cham-
pagnu uveo novu paradigmu o šampanjcu kao ter-
roirskom vinu.
A što je vaš glavni cilj, da što preciznije prenosite
terroir ili da proizvodite što savršenija vina?
Naš je glavni cilj da ostanemo što je moguće bliže ter-
roiru. Koristimo lokalne kvasce, lokalno drvo, stare
lokalne sorte, vina su nefiltrirana, s najmanjom
mogućom količinom sumpora. Želimo se ponašati
prateljski prema okolišu. Drappier je jedina kuća u
Champagni s neutralnim karbonskim otiskom.
Vaši šampanjci idu izvrsno uz hranu, kao da su
dizajnirani za gastronomiju.
Mi proizvodimo vina iz Champagne. Mi ne proizvodi-
mo pića za noćne klubove. Naša vina idu dobro uz
hranu, ali se fino piju i sama. Gledajte, mi ne želimo
nikoga impresionirati niti se želimo praviti važni. Mož-
da sam dosadan, ali ne želimo imati nikakve veze s
blingom. Mi želimo biti istiniti. Želimo ljudima pružati
zadovoljstvo kroz autentične doživljaje okusa i mirisa.

Najpoznatiji Drappierovi šampanjci

Carte d’Or Brut Nature Grande Sendree Rosé

Brut Nature, kako naziv kaže,

Carte d’Or bazična je Drappeirova
non vintage linija, s etiketom boje
dunje, zato jer u obitelji Drappier
tvrde da svaka boca Carte d’Ora
bar malo miriše na dunju. Osamde-
set posto Carte d’Ora sastoji se od
crnog pinota. Riječ je o jednom od
najoriginalnijih i najboljih non
vintage šampanjaca, tako da nas
iznimno veseli što ga možemo piti i
u Hrvatskoj.
proizveden je bez dodatka šećera.
Ovaj blanc de noirs na prvo je
kušanje pomalo grub i ekscen-
tričan, ali se vrlo brzo razvija u
sasvim poseban, zaista beskom -
promisan terroirski šampanjac
srednje velikog tijela i moćne kisele
kičme. Toplo preporučujemo svima
koje šampanjac zaista zanima kao
vino, a ne kao lifestyle
Grande Sendree prestižna je Drap-
pierova etiketa koja se sastoji od
55 posto crnog pinota i 45 posto
chardonnaya. Nije filtiran, a liquer
de dosage odležavao je u drvu.
Riječ je o briljantnom, komplek-
snom luxury cuveeu, s naglašeno
medeno marcipanskim aftertas-
teom (nije nimalo sladak) i s vrlo
dugim rokom trajanja. Trenutno je
na tržištu berba 2008.
Drappierov Rose zadnji smo put
pili početkom listopada u Plavom
podrumu. Fascinirao nas je kombi-
nacijom punoće i svježine. S jedne
strane imali smo osjećaj kao da
pijemo crno vino solidnog tijela,
jake strukture, aroma tamnog voća,
ali blijedoružičaste boje.S druge
strane, Drappier Rose izrazito je
svjež. Proizvodi se od crnog pino-
ta, saignee metodom.
Sorte Godišnji vinski izvještaj 2017.

Može li
frankovka
postati crna
graševina?
Frankovka posjeduje sve potrebne atribute da
postane četvrta velika hrvatska sorta, ako je
uspijemo rekontekstualizirati za novo vrijeme
Sorte Godišnji vinski izvještaj 2017.
Hrvatskom vinskom industrijom dominiraju tri autohtone
sorte. Riječ je o istarskoj malvaziji koja se uzgaja na oko
3500 hektara, graševini (koja nije doslovno autohtona) na
oko 8000 hektara i plavcu malom. Niz je kandidata za sta-
tus četvrte velike sorte. Pošipu, recimo, dramatično raste
popularnost. Babić se često smatra najplemenitijim crnim
grožđem u Hrvatskoj. Teran je zbog slovenske tvrdoglavosti
postao esencijalni dio identiteta hrvatske Istre, dok je
tribidrag apsolutno najznačajnija hrvatska vinska sorta
budući da je pod imenom zinfandel stvorio kalifornijsku
vinsku industriju. Tribidrag je, međutim, u Hrvatskoj zastu-
pljen na vrlo malim površinama. Baš kao i babić. Pošip,
pak, još nema nikakvu prepoznatljivu kvalitativnu i stilis-
tičku definiciju, dok u Istri svega nekoliko vinara proizvodi
ozbiljan teran (Coronica, Benvenuti, Kozlović, Cattunar).
Stoga smo prilično uvjereni kako bi baš frankovka mogla
postati četvrta velika hrvatska sorta, s dobrim šansama na
Uz efikasnu suradnju vinogradastva, podrumarstva i marketinga,
frankovke bi se u idućih nekoliko godina trebale useliti na sve
relevantne hrvatske vinske karte, kažu u vinariji Feravino.
međunarodnom tržištu. Frankovka bi, zapravo, mogla i tre-
bala postati crna graševina. Evo zašto. Prvo, frankovka se
zahvaljujući austrijskim vinarima, osobito onima iz Burgen-
landa, već etablirala kao veliko srednjoeuropsko crno vino,
konkurentno na globalnim tržištima. Drugo, nekoliko
slavonskih i podunavskih frankovki pokazuje da to grožđe u
Slavoniji, Baranji i Podunavlju može dati zaista prvo-
razredna vina u više različitih stilova. Posao glavnog pro-
motora frankovke na sebe je preuzelo Feravino, craft vinari-
ja iz samog srca Slavonije.
Feravino je na ovogodišnjem Vinocomu održalo iznimno
posjećenu prezentaciju o frankovki, na kojoj su se vinski i
ugostiteljski profesionalci mogli uvjeriti koliko je komplek-
sna odležana frankovka, i koliko su privlačne mlade
frankovke. Feravino ima i niz povijesno-identitetskih razlo-
ga za posebnu skrb o frankovki.
Naime, prvi vinogradi oko Feričanaca zasađeni su
frankovkom još u 18. stoljeću, a stari Feravinov podrum
potječe iz 1804. godine. U ono je vrijeme frankovka bila
najvažnija sorta srednje Slavonije. Sadnja frankovke kao
tipične austrougarske sorte, nastavila se i u 19. i 20. sto
ljeću. Feravinovi enolozi čvrsto vjeruju da je frankovka sor- talnog crnog vina koje smatramo nezobi-
ta za vrijeme koje dolazi, pa je vinificiraju u nizu različitih laznim u modernoj hrvatskoj gas-
žanrova, uključujući i mladu, božoleovsku frankovku s is- tronomiji.” Ljudi iz Feravina u ovoj su
taknutim voćnim notama, ali i ledenu frankovku koja spada kontekstualizaciji duboko u pravu.
među najoriginalnija hrvatska desertna vina proizvedena od Premda Slavonija i Baranja zadnjih de-
crnog grožđa. setak godina proizvodi nemali broj do-
Kad smo u ljeto 2017. posjetili Feravino, ondje su nam stal- brih caberneta i merlota, jedino
no naglašavali kako žele promijeniti predodžbu o frankovki frankovka može označavati identitet
kao “divljoj” sorti, koju se može pripitomiti tek dugim crnih vina tog dijela Hrvatske. I u Istri
školovanjem u drvetu. U Feravinu smatraju da je odleža- možemo dobiti vrlo solidan chardon-
vanje u drvenim bačvama u redu, ali da frankovka može nay, zadnjih godina i sauvignon, ali
pružiti puno toga i u drukčijim kontekstima, u kojima je Istra je malvazija. Isto tako, Slavonija
obilježavaju svježina i voćnost. Feravino zasad raspolaže s je frankov ka. Graševina i frankovka.
tridesetak hektara pod frankovkom. Iduće će se godine za- Ulagati u frankov ku danas, znači
saditi još deset hektara, što znači da će se frankovka uzga- stvarati cijelu novu industriju crnih
jati na 26 posto svih Feravinovih vinograda. Različita vina za idućih deset, dvadeset i
starost vinograda pod frankovkom znači stilsku raznolikost. puno više godina. Pogotovo zato
što je frankovka u raznim svo-
jim izdanjima, od starih Fer-
avinovih berbi, preko beljskih
Goldberga do recentnih Fer-
avinovih Miraza, pokazala
svoju potentnost i šarm.
Dugo odležane frankovke
idealne su uz plemenitu
divljač. Srednje odležane
Osim svježih i voćnih crnih vina po kojima Slavonija frankovke iz drva svojom
nažalost nije odveć poznata, Feravino već radi na projektu se sočnošću i dubinom sja-
grand cru frankovke, koja će se temeljiti na izboru poje- jno slažu sa steakovima, ali
dinih trsova sa svakog od osobito dobrih položaja, kao i na i s bogatom plavom ribom
specifičnim tehnikama vinifikacije i posebnom odabiru poput lososa, dok su mlađe
bačvi. frankovke zbog svoje sv-
To je sve jako dobro, ali po našem mišljenju, nije najvažni- ježine i voćno sti, ali i
je. Puno je značajnije što enolozi i menadžeri u Feravinu čvrstoće, perfektna
(glavni je enolog ugledni i ozbiljni Marjan Knežević, čov- roštiljska i suhomesnata
jek koji je podigao Belje), razumiju kontekstualnu važnost vina. Frankovka doista
frankovke. posjeduje sve potrebne
Kad smo s nekima od njih razgovarali na Vinocomu u Es- atribute da postane četvrta
planadi, prilično su jasno artikulirali stvarnu važnost te velika hrvatska sorta. Crna
sorte:”Frankovka je u vrijeme Austrougarske uz kadarku graševina. Uz efikasnu
bila najrasprostranjenija sorta na ovim prostorima. Srećom, suradnju vinogradastva,
frankovku nije zadesila sudbina kadarke,koja je uglavnom podrumarstva i marketin
iščeznula, zato što je frankovka otpornija i prilagodljivija u ga, frankovke bi se u
vinogradu i u podrumu. Frankovka može proizvesti vino idućih nekoliko godina
prilagođeno pojedinim povijesnim razdobljima. To je trebale useliti na sve rele-
grožđe sposobno davati i posve mlada i voćna, i odležana vantne hrvatske vinske
kompleksna vina. Ona je autentični predstavnik kontinen- karte.
 Proboj Godišnji vinski izvještaj 2017.

VINA ZADRO
Od kamenjara do
svjetskih prvaka
Proboj Godišnji vinski izvještaj 2017.

“Kad su se podizali vinogradi na položaju Bogoše-

vac, sanjali smo, a i slutili, da bi se jednoga dana
upravo s tog lokaliteta moglo dobiti vrhunsko
grožđe za dotad još nedostignutu kvalitetu vina u
Hercegovini,” rekao nam je ovih dana Ivan Zadro,
osnivač i glavni enolog Vinarije Zadro iz Do-
manovića.
“Pošto smo proizveli vina s tog položaja, shvatili
smo da se ona mogu ravnopravno natjecati u svjet-
skoj konkurenciji, pa smo uzorke poslali na natje-
canje u London. Onog trenutka kad su objavljene
Decanterove nagrade, osobito platinaste, ispunile su
se sve naše nade i očekivanja, nagrađen je naš
dugogodišnji trud, naša čvrsta vjera da smo na
pravom putu, a Hercegovina je ponovo dobila vinar-
iju koja je dostojno predstavlja na međunarodnom
planu.”

Platinaste medalje za Žilavku CZ iz 2016. i Blatinu

CZ iz 2015 .godine (CZ znači Crnjac i Zadro)
spadaju među najveća iznenađenja ovogodišnjih
Decanterovih Svjetskih nagrada (DWWA). Da priča
bude nevjerojatnija, i sva druga vina koja su iz
Vinarije Zadro otišla u London, osvojila su medalje
ili barem preporuke. Tako se zahvaljujući ovom
prilično senzacionalnom rezultatu, Vinarija Zadro
uvrstila među vodeće regionalne proizvođače
vrhunskih vina.
Njen značaj danas uvjerljivo nadilazi hercegovački
vinski i tržišni kontekst, što ga je prije rata obil-
ježavala famozna Hepokova Žilavka sa žutom etike-
tom, koja se relativno masovno izvozila u Nje-
Projekt Vinarije Zadro može poslužiti kao školski primjer
transformacije male obiteljske vinarije u relevantan
međunarodni projekt, koji je ove godine doživio pravi trijumf
mačku, i koja je u svojim boljim izdanjima spadala se izvozile u velike gradove srednje Europe, pa i na
među rijetka zaista vrhunska i autentična ju- carski dvor u Beču. U vinariji Zadro osobito ističu
goslavenska vina. No, priča o Žilavki i Blatini mno- činjenicu da su u 19. stoljeću žilavke i blatine na
go je starija i od Hepoka i od Vinarije Zadro. Prema vinskim sajmovima u Beču, Barceloni, Londonu i
tvrdnjama hercegovačkih vinara, grožđe se ondje Parizu osvojile čak 22 zlatne medalje. “Još su aus-
uzgajalo i vinificiralo još u rimskom razdoblju. U trougarski stručnjaci bili prepoznali ovaj specifičan
vrijeme Austrougarske, žilavka i blatina masovno su spoj kamena, sunca, zemlje i vode, koji čini idealan
Proboj Godišnji vinski izvještaj 2017.
Obrazloženja platinastih medalja za hercegovačka
vina na Decanterovim Svjetskim nagradama
Blatina Selekcija
Crnjac i Zadro, 2015.
95 bodova, platinata medalja
“Iz čaše eksplodiraju raznolike
arome: maline, trešnje, ljubičice,
ruže, papar, cimet, trave i duhan.
Vino je na okusu živahno, s
hrskavom kiselinom, pomiješanom
s finim taninima. Kakvo vino!”
Žilavka Selekcija,
Crnjac i Zadro, 2016.
95 bodova, platinasta medalja
“Atraktivna na nosu: mirisi žutog
voća miješaju se sa žutim cvijećem,
anisom, koromačem i borom. Kom-
pleksno i intenzivno na okusu.
Srednje tijelo s kremasto voštanom
teksturom i dugim mineralnim za-
vršetkom. Izvrsno vino uz hranu.”
terroir za autohtone sorte, dakle za blatinu i žiavku,”
kaže gospodin Zadro, čiji se vinogradi uzdižu iznad
lijeve obale Neretve na nadmorskoj visini od 430
metara, s 1900 do 2300 sunčanih sati godišnje.
Vinarija Zadro danas posjeduje 45 hektara vinograda
na lokalitetima u stolačkoj i čapljinskoj općini. Osim
blatine i žilavke, uzgajaju još alicante bouchet, trn-
jak, cabernet sauvignon, merlot i chardonnay. Vinar-
ija Zadro došla je do uistinu velikog svjetskog usp-
jeha ne samo zahvaljujući terroiru, autohtonim sor-
tama i modernoj vinifikaciji, nego i zahvaljujući
pametnoj poslovnoj politici. Razvojni put Vinarije
Zadro odvijao se u tri faze.
Prvo je Ivan Zadro, već dugo u vinskom biznisu, u
mjestu Domanovići osnovao novu tvrtku na
temeljima starog devastiranog vinskog podruma,
gdje se odmah pristupilo obnovi i modernizaciji. U
toj se fazi vinarija proširila i su nabavljeni novi stro-
jevi renomiranih talijanskih i francusko-njemačkih
proizvođača. Kupljeno je i mnogo drvenih bačvi ra-
zličitog porijekla i različitih kapaciteta, uključujući
onu zapremine 16.230 litara, najveću bačvu u Bosni
i Hercegovini i veću od bilo koje u Dalmaciji. Drugu
je fazu obilježilo partnerstvo s tvrtkom MCI iz
Širokog Brijega, u vlasništvu Miljenka Crnjca.
MCI je jedna od vodećih bosanskohercegovačkih
trgovačko-distribucijskih kompanija, pa je partnerst-
vo s Crnjcem Vinima Zadro omogućilo stabilnu
maloprodaju, distribuciju i cashflow. U tom je raz-
doblju izgrađena i velika kušaonica za 150 gostiju.
U trećoj fazi, stari podzemni dio vinarije povezan je
s novim, podrumskim dijelom kušaonice, pa se tako
dobilo još 360 kvadratnih metara proizvodnog pros-
tora koji je pretvoren u dvoranu za bačve.
Racionalne i detaljno isplanirane investicije, skupa s
prirodnim prednostima terroira i originalnih sorti te s
ambicijom da se naprave najbolja moguća vina,
dovela su Vinariju Zadro do zaista spektakularnog
trijumfa. Stoga nam se čini kako projekt Vinarije
Zadro može poslužiti kao školski primjer transfor-
macije male obiteljske vinarije u relevantan među-
narodni projekt.
 Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

106
svjetskih
medalja
Bila je ovo sjajna godina, posebno
za hrvatska suha vina koja su
osvajala prve nagrade na nekima od
naprestižnijih svjetskih natjecanja
 Nagrađena vina 2017.
Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

MARIO BANKO FRANKOVIĆ LUNA D’ORO

BENVENUTI TERAN 2013. GRAŠEVINA IZBORNA BERBA JASNA ANTUNOVIĆ TURK FAKIN LA PRIMA
Obitelj Benvenuti/Istra MALVAZIJA 2016. MOSCATO 2015.
PROSUŠENIH BOBICA 2015. PREMIUM GRAŠEVINA 2013- MALVAZIJA 2015. Mario Banko/Istra
Vinarija Jakopić/Zagorje Jasna Antunović Turk/Podunavlje Vinarija Fakin/Istra Vina Franković/Istra

SILVANAC ZELENI ANNO DOMINI 2015.

JEZERAC 2015. Benvenuti/Istra GRAŠEVINA BELJE 2016. KORLAT SYRAH 2012. RAJNSKI RIZLING 2015. TERRA ROSSA 2015.
Orahovica/Slavonija Belje/Baranja Badel 1862/Dalmacija Vinarija Kopjar/Zagorje Vina Laguna/Istra

SILVANAC ZELENI IZBORNA TRAMINAC2012.

AMBRA MALVAZIJA 2014. KORONA SUR LIE JOKIĆ POŠIP 2015. FESTIGIA RISERVA CABERNET BERBA 2016. Iločki podrumi/Podunavlje
Veralda/Istra MALVAZIJA 2015. Vinarija Jokić/Dalmacija SAUVIGNON 2011. Orahovica/Slavonija
Vina Franković/Istra Vina Laguna/Istra
 Nagrađena vina 2017.
Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

SILVANAC ZELENI 2015. TOMAZ SESTO SENSO

ZELENI SILVANER 2015. VINO BRIGO TRIANGOLO PRIMA LUCE MALVAZIJA 2016. BOŠKINAC 2013.
Orahovica/Slavonija MALVAZIJA 2015. Podrumi Kolari/Baranja GRAND RESERVE 2013. Andrea Cossetto/Istra Vinarija Boškinac/Dalmacija
Vina Tomaz/Istra OPG Sinovčić/Istra

TEZORO MALVASIJA 2015. BENVENUTI CALDIEROSSO 2015. DEGRASSI RISERVA SYRAH 2011. DAMJANIĆ CLEMENTE 2013. BELAIGRA GRAND CRU 2015. FAKIN IL PRIMO 2015.
Vinarija Crvik/Južna Dalmacija Benvenuti/Istra Degrassi/Istra Damjanić/Istra Domaine Koquelicot/Istra Vinarija Fakin/Istra

FAKIN MALVAZIJA 2016. REUBEN’S PRIVATE SÜBER 2015. MATOŠEVIĆ AURA 2016. KORTA KATARINA PLAVAC KOSTANJEVEC GRAŠEVINA 2061.
Vinarija Fakin/Istra RESERVE 2009. Vina Siber/Podunavlje Ivica Matošević/Istra Vinarija Kostanjevec/Prigorje
MALI 2011.
Korta Katarina/Južna Dalmacija Korta Katarina/Južna Dalmacija
 Nagrađena vina 2017.
Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

SANTA LUCIA 2013. KRALJEVSKI VINOGRADI DE GOTHO GRAŠEVINA 2016. KUTJEVO GRAŠEVINA 2016. MENEGHETTI RED 2011. VINO BRIGO FAVORITA 2015.
Vinarija Kozlović/Istra Vinarija Kutjevo/Slavonija Vinarija Kutjevo/Slavonija Meneghetti/Istra OPG Sinovčić/Istra
POŠIP 2015.
Kraljevski vinogradi/Dalmacija

CORONA GRANDE 2015. TERRE BIANCHE CUVEE BLANC SANTA LUCIA 2015. MARKS&SPENCER GOLDEN
GRAŠEVINA BELJE 2016. GRIMALDA 2015. Benvenuti/Istra Vinarija Kozlović/Istra
Belje/Baranja Ivica Matošević/Istra 2015. VALLEY GRAŠEVINA 2016
Degrassi/Istra Marks&Spencer/Slavonija

FESTIGIA VIŽINADA KORLAT CABERNET KORLAT MERLOT 2013. MALVAZIJA FESTIGIA 2016. DIKA GRAŠEVINA 2016. KOPJAR SAUVIGNON 2016.
RIZERVA MALVAZIJA 2015. SAUVIGNON 2013. Badel 1862/Dalmacija Agrolaguna/Istra Feravino/Slavonija Vinarija Kopjar/Zagorje
Vina Laguna/Istra Badel 1862/Dalmacija
 Nagrađena vina 2017.
Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

TERRE BIANCHE RISERVA 2015. TERRE ROSSE RISERVA 50 DEGREE PLAVAC MALI MIRAZ GRAŠEVINA 2016. KONTEMPO BLANC DE BLANCS SÜBER CABERNET
Degrassi/Istra REFOSCO 2011. 2012. Feravino/Slavonija BRUT NATURE 2014. SAUVIGNON 2061.
Degrassi/Istra Badel 1982/Dingač Domaine Koquelicot/Istra Dušica Siber/Podunavlje

GODIMENT 2015. GRAŠEVINA 2016. TRAMINAC 2015. FAKIN TERAN 2016. TERAN MICHEL 2015. GALIĆ BIJELO 9 2013.
Stina Vino/Dalmacija Iločki podrumi/Podunavlje Iločki podrumi/Podunavlje Vinarija Fakin/Istra Vinarija Fakin/Istra Galić Vina/Slavonija

JAKOB CUVEE 2012. BENVENUTI MALVAZIJA KORTA KATARINA POŠIP 2015. KOS&JURIŠIĆ CHARDONNAY VINA ISTRIA MALVAZIJA 2016. SANTA LUCIA PREMIUM
Vina Jakob/Slavonija ISTARSKA 2016. Korta Katarina/Južna Dalmacija 2015. Agrolaguna/Istra 2015.
Benvenuti/Istra Kos&Jurišić/Prigorje Vinarija Kozlović/Istra
 Nagrađena vina 2017.
Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

GRAŠEVINA TURKOVIĆ 2016. BOLFAN PINOT NOIR 2015. GALIĆ GRAŠEVINA 2015. MATOŠEVIĆ ALBA 2016. DINGAČ ROYAL 2007. MENEGHETTI WHITE 2013.
Vinarija Kutjevo/Slavonija Vinarija Bolfan/Zagorje Galić Vina/Slavonija Ivica Matošević/Istra Matuško Vina/Južna Dalmacija Meneghetti/Istra

PRIMUS RIZLING 2015. MONTIRON MALVAZIJA 2015. PRIGORA MANZONI 2016. SAUVIGNON SPRINGTIME ŠTAMPAR SAUVIGNON 2016. BARBAROSSA TERAN 2015.
Vinarija Bolfan/Zagorje Medea Vina/Istra Vina Prigora/Prigorje 2016. Vinarija Štampar/Zagorje Vina Tomaz/Istra
Vina Prigora/Prigorje

SILENTE MERLOT 2015. VERALDA MUŠKAT 2016. VERALDA PRESTIGE VERALDA ROSE 2015-
Vina Tomaz/Istra Veralda/Istra Veralda/Istra VERALDA ROSE BRUT 2015. CABERNET SAUVIGNON 2014.
MALVAZIJA 2016. Veralda/Istra Vina Belje/Baranja
Veralda/Istra
 Nagrađena vina 2017.
Nagrade Godišnji vinski izvještaj 2017.

CHARDONNAY 2016. CHARDONNAY 2015. FRANKOVKA GOLDBERG 2012. GOLDBERG CHARDONNAY GOLDBERG GRAŠEVINA 2015. FESTIGIA CASTELLO 2015
Vina Belje/Baranja Vina Belje/Baranja Vina Belje/Baranja 2015. Vina Belje/Baranja Vina Laguna/Istra
Vina Belje/Baranja

GERŽINIĆ MALVAZIJA 2015. SAUVIGNON BLANC 2016. MARIO BANKO MALVAZIJA KOSTANJEVEC BIJELI PINOT
Vina Geržinić/Istra Vina Radovan/Istra 2015. 2016. CAPO TAURUS 2011. DINGAČ 2013.
Capo Vina/Istra Vinarija Roso/Južna Dalmacija
Mario Banko/Istra Vinarija Kostanjevec/Prigorje

ECLAT CHARDONNAY 2013. DVORAC BELAJ SELECTION CABERNET SAUVIGNON 2014. MONTE ROSSO MALVAZIJA BELOVIĆ SIVI PINOT 2015. ŠKRLET 2016.
Vinolog/Slavonija CHARDONNAY 2014. PZ Maslina i vino/Dalmacija Vinarija Belović/Međimurje Voštinić-Klasnić/Moslavina
2015.
Dvorac Belaj/Istra Monte Rosso/Istra
 Vino i hrana Godišnji vinski izvještaj 2017.

Zašto se baranjska
vina odlično slažu
s gastronomijom?

Sastavili smo kratki zimski jelovnik

s jelima koja baš vole baranjska vina

Baranja je već predugo jedna od najatraktivnijih hrvatskih neotkrivenih

turističkih destinacija. Baranja ima Kopački rit, park prirode spektakularan
u svjetskim okvirima, i golemi, moćni Dunav. Baranja ima prekrasne vino-
grade, sa stotinama godina starim, zaista povijesnim podrumima. Baranja
ima nekoliko, premalo, privatnih hotela/pansiona koji su udobni, topli,
zabavni i upravo smiješno jeftini u usporedbi sa zagrebačkim ili jadranskim
cijenama. Baranja u zaleđu ima Osijek, klasični srednjoeuropski grad, za-
pravo idealan za razvoj city break turizma. Baranja naposljetku ima respek-
tabilnu industriju hrane, jednu veliku i supermodernu, kao i nekoliko man-
jih, vrlo uspješnih vinarija.
Usprkos svemu tome, Baranja se nije uspjela razviti u prvorazrednu turis-
tičku atrakciju, što je golema šteta i još veća pogreška nacionalne i lokalnih
turističkih uprava. Baranjski vinski i kulinarski potencijal zaslužuje najveću
pozornost, i to izvan onih uobičajenih foklornih konteksta koji se javljaju u
vrlo lošim , takozvanim baranjskim restoranima u Zagrebu. Stoga smo ovd-
je sastavili kratak zimski jelovnik, s ponešto supstancijalnijih jela koja se
izvrsno slažu s baranjskim vinima. Baranjska su vina zbog terroira i sorti-
menta zapravo izvrsna za najrazličitiju hranu. Ona su bogata, gusta i aro-
matična, ali su istodobno svježa: sadrže, dakle, i okus, i svježinu, i sig-
nifikantnu snagu kad je riječ o vrhunskim crnim buteljkama. Uostalom,
prvo hrvatsko crno vino koje je dobilo zlatnu medalju na Decanterovim
Svjetskim nagradama bio je baš beljski Merlot iz 2008. godine.
 Pravila privlačnosti baranjskih vina i hrane
Vino i hrana Godišnji vinski izvještaj

Baranjski kulen i beljska Krem juha od vrganja i beljski

Vrhunska graševina 2016. Vrhunski chardonnay 2016.
Baranjski kulen primjer je vrhunskog, ručno rađenog proizvoda dimljenog na prirod- Kad smo prije nekih tri ili četiri godine zajedno obilazili vinariju Belje, jedan od
noj vatri bukovine, koji je široko dostupan. Beljska Vrhunska graševina primjer je jako trojice britanskih vinskih konzultanata koje je Belje bilo angažiralo, kazao je
dobrog vina, s više nego prihvatljivom cijenom. Pitanje o slaganju kulena i graševine kako beljski Chardonnay zapravo spada među najbolja slavonska bijela vina.
spada u vječne teme slavonske i baranjske gatronomske poetike. Još davno, prije
To je zvučalo neobično, jer se na beljski Chardonnay često gleda kao na
desetak godina, Vlado Krauthaker u nekom nam je usputnom razgovoru rekao da
usputni proizvod. Riječ je, međutim, o jako svježem, jako čistom vinu, koje se
graševina može biti prenježna za kulen. Međutim, kad je graševina zaokružena i kom-
u boljim berbama poput 2016. može uvrstiti među tri ili četiri najuspjelija
pleksna poput beljske Vrhunske iz 2016. godine, za koju se grožđe bralo i početkom
hrvatska chardonnaya. Krem juha od vrganja, koja se mora kuhati s
berbe radi svježine i na samom kraju berbe radi bogatstva, i kad posjeduje onaj lijepi
temeljcem i u kojoj se nipošto ne smije koristiti vrhnje za kuhanje nego pravo
medno-orašasti aftertaste premda je suha, kad je,dakle, riječ o takvom tipu graševine,
slatko vrhnje, i u koju uvijek vrijedi dodati preprženu slaninu zbog dima i
ona se baš perfektno slaže s kulenom i s većinom drugih suhomesnatih proizvoda. Baš
hrskavosti i pokoju svježu jablanovaču zbog dodatne teksture, naprosto traži
kao što se, primjerice, alzaški sivi pinoti i većina rizlinga izvrsno slažu s lokalnom
svježe, mineralno i susptancijalno vino poput beljskog Vrhunskog Chardon-
charcuterijom, jednom od najraskošnijih u Francuskoj.
naya.
 Pravila privlačnosti baranjskih vina i hrane
Vino i hrana Godišnji vinski izvještaj
Tjestenina u umaku od fazana
i Frankovka Goldberg 2012.
Fazani se love i kuhaju u kasnu jesen i zimu. Fazan je veličanstvena divlja
ptica, koja u hrvatskom kulinarstvu nije dovoljno valorizirana. Umak od fazana
u crnom vinu, napravljen s temeljcem od fazana (ako nemate snage za taj
mali kuharski pothvat, koristite pileći temeljac) bogomdani je partner za ra-
zličite rezance, kojima podunavske kuhinje obiluju s obje strane rijeke (neke
od najukusnijih jeli smo na jednom salašu u Subotici, ali i u Starom podrumu u
Iloku). Frankovka je, pak, sorta na kojoj treba inzistirati i koja spada u iden-
titetska grožđa Slavonije i Baranje (baš kao i kadarka, koje u Hrvatskoj
nažalost više nema). Beljska Frankovka Goldberg , kao i sva vina s etiketom
Goldberg, ubraja se među najsrčanije izraze te sorte. Ona je gusta, vi-
sokoalkoholna, moćna, blago zadimljena, ali je sačuvala svoju voćnost i upra-
vo nevjerojatnu svježinu za petnaestak posto alkohola.Ta je svježina čini oso-
bito podesnom za vašu pticu.
Srnetina Wellington s baranjskom
slaninom i Merlot Goldberg 2012.
Govedina Wellington klasično je, monumentalno jelo internacionalne
kuhinje koje se lako može napraviti kod kuće, jer nije tehnički prezaht-
jevno. Cijeli biftek, ili najmanje pola, zapečete da biste izazvali Maillar-
dovu reakciju, pa ga premažete dikselima od gljiva, po kojima razmažete
paštetu od pačje ili gusje jetre, zamotate u lisnato tijesto koje ukrasite, i
sve stavite u pećnicu. E sada, kako je meso srne i jelena relativno široko
dostupno, i kako upravo traje sezona lova i Baranja je puna divljači,
predlažemo da umjesto s govedinom Wellington, idealan božićni ručak
napravite sa srnećim ili jelenjim fileom. Postupak je isti, samo što bi file,
koji je suši od goveđeg, još trebalo omotati u slaninu. Wellingtonova
nabildanost i bogatstvo traže vino izrazito snažnog tijela poput Merlota
Goldbeg iz 2012. jednog od najgušćih kontinentalnih vina, čiji se lagani
čokoladni aftertaste izvrsno slaže s pomalo željeznim okusom srnetine.
Statistike

Bilanca vina (tisuće hl)

2014-2015.

2015-2016.

Izvor DZS
Statistike

Uvoz vs. izvoz (količine i vrijednost)

Izvor DZS
 Statistike

Proizvodnja grožđa EU 28 (tisuće hl)

Izvor Eurostat

 Statistike

Najveći svjetski proizvođači vina (milijuni hl)

Izvor OIV/October 2017.

Proizvodnja grožđa i vina u Hrvatskoj

Izvor DZS

Statistike
Struktura hrvatskih vinograda po sortama i starosti

Izvor DZS