You are on page 1of 8

KOMISIJA ZA RAČUNOVODSTVO I REVIZIJU

BOSNE I HERCEGOVINE
ISPIT ZA STJECANJE PROFESIONALNOG ZVANJA
CERTIFIKOVANI RAČUNOVOĐA
(ISPITNI TERMIN: STUDENI/NOVEMBAR 2019. GODINE)

PREDMET 8:
REVIZIJA I SISTEMI INTERNE KONTROLE

I – TEST PITANJA

1. Efikasan informacijski sistem ima sljedeće karakteristike:


a) sistem treba da proizvede informacije u pravo vrijeme, blagovremeno u upotrebljivom
obliku i na prihvatljivom nivou točnosti
b) softver mora imati licencu autora
c) obrada ulaznih podataka u cjelokupnom informacionom sistemu je jednoobrazna osim
u slučaju kada se mijenja neki aspekt sistema
d) sistem treba da omogući lak pristup svim zaposlenim u financijskom sektoru radi
blagovremenog izvršavanja poslova na svakom referatu

2. Pismo kojim se traži od pravnog sektora informacija o sudskim sporovima treba da


sadrži:
a) postojanje uvjeta ili okolnosti koje ukazuju na mogućnost gubitka zbog parnice,
potraživanja ili procjena
b) period u kojem se osnovni uzrok parnice pojavio
c) ime ovlaštene osobe koja je izdala nalog za pokretanje parnice
d) vjerojatnost nepovoljnog ishoda
e) iznos potencijalnog gubitka, uključujući i sudske troškove
f) iznos potencijalnog gubitka, bez sudskih troškova

3. Ako revizor posumnja da postoje kriminalne radnje, čak i ako potencijalni efekt
na financijske izvještaje nije materijalno značajan, on o tome obvezno treba da
obavijesti:
a) rukovodstvo klijenta
b) nadležne regulatorne organe
c) treću stranu.

4. Pozitivno mišljenje revizora o financijskim izvještajima podrazumijeva:


a) da su financijski izvještaji pripremljeni uz korištenje prihvatljivih računovodstvenih
politika, koje su dosljedno primjenjivane
b) da su financijski izvještaji blagovremeno sastavljeni
c) da su financijski izvještaji usklađeni s relevantnim propisima i zakonima
d) da su financijski izvještaji stopostotno točni
e) da postoji adekvatno objavljivanje svih značajnih stvari koje su relevantne za pravilnu
prezentaciju financijskih informacija
1
5. Prepoznajte točne tvrdnje koje se odnose na internu kontrolu:
a) Nedostatak u internoj kontroli se javlja kada je kontrola osmišljena, provedena i
funkcionira tako da ne može blagovremeno da spriječi, otkrije i ispravi pogrešne iskaze u
financijskim izvještajima.
b) Revizor osmišlja i provodi internu kontrolu u poduzeću za koje vrši reviziju.
c) Nedostatak u internoj kontroli se javlja kada nedostaje kontrola koja je neophodna da bi
se blagovremeno spriječili, otkrili i ispravili pogrešni iskazi u financijskim izvještajima.
d) Revizor treba blagovremeno i u pisanoj formi da saopći nedostatke u internoj kontroli
osobama ovlaštenim za upravljanje.

6. Ključni aspekti reformiranja Osme direktive EU u kontekstu kvalitete i povjerenja u


usluge revizije koje se pružaju javnim ili kotiranim kompanijama su:
a) pojačavanje značaja etičkog ponašanja i nezavisnosti
b) pozivanje na IFAC – ove međunarodne standarde revizije (MSR)
c) interna kontrola i interna revizija
d) javni nadzor
e) struktura kapitala revizorskih firmi
f) interna i eksterna rotacija po isteku određenog trajanja angažmana (5 ili 7 godina) uz
prepuštanje izbora zemljama članicama.

7. Radna dokumentacija minimalno treba da sadrži:


a) informacije o planiranju revizije
b) oznake i indeksiranje
c) prirodu, vremenski raspored i sadržaj obavljenih postupaka revizije
d) rezultate obavljenih postupaka revizije
e) izvedene zaključke koji su doveli do mišljenja

8. Koja su od navedenih uopćavanja u vezi s pouzdanošću dokaza točna?


a) dokazi su pouzdaniji kada su dobiveni iz internih izvora
b) interno generirani dokazi su pouzdaniji kada su relevantne interne kontrole efektivne
c) dokazi u formi originalnih dokumenata su pouzdaniji od dokaza u formi fotokopija i
faksimila
d) dokazi koje je prikupio praktičar (revizor) su manje pouzdani od dokaza dobivenih
posredno ili uz posredništvo.

9. Povezani subjekti su:


a) pridružena poduzeća, definirana MRS 28 – Ulaganja u pridružena poduzeća
b) subjekti koji su na bilo koji način povezani vlasnički ili rodbinski preko zajedničkih
vlasnika
c) subjekti ukoliko jedan od njih ima mogućnost da vrši kontrolu nad drugim subjektom ili
da vrši značajan utjecaj na donošenje poslovnih i financijskih odluka drugog subjekta
d) subjekti koji jedan u drugom imaju vlasničko učešće više od 10%.

2
10. Greška koja se može tolerirati je:
a) greška utvrđena obradom uzorka koja se ne smatra statistički značajnom
b) greška utvrđena obradom uzorka koja se ne projektira na populaciju kao cjelinu
c) maksimalna greška u populaciji koju je revizor spreman da prihvati, a da ipak zaključi da
je rezultatom obrade uzorka postignut cilj revizije
d) greška utvrđena projekcijom rezultata obrade uzorka na populaciju kao cjelinu koja ne
prelazi iznos utvrđen odgovarajućim statističkim tablicama
e) greška utvrđena projekcijom rezultata obrade uzorka na populaciju kao cjelinu koja ne
prelazi iznos utvrđen u prethodno izvršenim revizijama

11. Koje elemente mora komitent dokazati prilikom pokretanja sudskog postupka protiv
revizora pozivajući se na nemarnost u ponašanju:
a) svjesnu namjeru revizora da djeluje u korist komitenta
b) postupanje u skladu sa zahtjevima iz Kodeksa etike za profesionalne računovođe
c) nepostupanje u skladu sa zahtjevima iz Kodeksa etike za interne revizore
d) uzročnu vezu između revizorove nemarnosti i štete koju je komitent imao

12. Identificirajte analitičke postupke koji se mogu primjeniti u reviziji nekretnina,


postrojenja i opreme
a) komparacija prošlogodišnjeg salda nekretnina, postrojenja i opreme i amortizacije sa
saldom tekuće godine, uzevši u obzir eventualne promjene u uslovima i rasporedu
imovine
b) izračunavanje omjera između troškova amortizacije i povezanih računa nekretnina,
postrojenja i opreme i njegova komparacija s omjerima prošlih godina
c) izračunavanje omjera između troškova popravke i održavanja i povezanih računa
nekretnina, postrojenja i opreme i njihova komparacija s omjerima prošlih godina
d) uvid u planove nabavke dugotrajne materijalne imovine i komparacija utrošenih sredstava
sa planiranim

13. Koja će od sljedećih tehnika najvjerovatnije osigurati najbolju kvalitetu informacija u


pogledu efikasnosti djelovanja interne kontrole:
a) upiti zaposlenima
b) ponovno izračunavanje salda
c) posmatranje zaposlenih
d) postupak konfirmacije tražeći od trećih stranaka da potvrde informacije

14. U kojim okolnostima revizor ne mora primjeniti postupak konfirmacije salda


potraživanja:
a) potraživanja od kupaca su beznačajna za finansijske izvještaje
b) primjena metode konfirmacije salda neće biti efikasna
c) revizor procjenjuje mali inheretni i kontrolni rizik a dokazi prikupljeni drugim dokaznim
testovima dovoljni su za prihvatljivo smanjenje revizijskog rizika
d) revizor procjenjuje mali inheretni i kontrolni rizik a dokazi prikupljeni drugim dokaznim
testovima nisu dovoljni za prihvatljivo smanjenje revizijskog rizika

3
15. Koji će od sljedećih faktora najvjerovatnije uticati na sud revizora o količini, vrsti i
sadržaju radne dokumentacije:
a) sadržaj pisma predstavljanja
b) stepen pouzdanosti interne kontrole
c) vremenski raspored dokaznih testova završenih prije datuma bilansa
d) korisnost radne dokumentacije kao referentnog izvora informacija za komitenta

16. Odluka revizora da ne izda mišljenje o finansijskim izvještajima određenog društva


najvjerovatnije je uslovljena:
a) nedostatkom iskustva revizora s takvim poslovnim subjektom
b) nedostatkom osiguranja za moguće gubitke od poslovanja u revidiranom subjektu
c) nedostatkom dovoljne količine dokaza
d) nemogućnošću procjene iznosa gubitka u navedenom preduzeću

17. Koja od sljedećih izjava najbolje opisuje razlog zašto nezavisni revizor izvještava o
finansijskim izvještajima:
a) Može se dogoditi da uprava krivotvori određene informacije, te je u tom slučaju
vjerovatnije da će to otkriti nezavisni revizor.
b) Salda određenih računa mogu biti pogrešno iskazana, što će općenito biti ispravljeno kao
rezultat rada nezavisnog revizora.
c) Sistem interne kontrole može biti loše osmišljen.
d) Interesi preduzeća koje priprema finansijske izvještaje mogu biti različiti od interesa koje
imaju korisnici tih izvještaja.

18. Pouzdanost dokaza prikupljenih konfirmacijom direktno su pod uticajem faktora:


a) davalac odgovora
b) osobina informacija koje se provjeravaju konfirmacijom
c) prethodno iskustvo
d) oblik konfirmacije

19. Interna kontrola je postupak koji provode članovi uprave, rukovodioci i ostali
zaposlenici sa ciljem da pruži razumno uvjerenje u vezi s postizanjem cilja:
a) efikasnosti i uspješnosti poslovanja
b) pouzdanosti finansijskog izvještavanja
c) usklađenosti s mjerodavnim zakonima i propisima
d) rizičnosti ulaganja

20. Koja od sljedećih izjava je tačna:


a) Revizor rijetko ima uvjerljiv dokaz o stvarnom stanju revizijskog cilja.
b) U većini situacija revizor prikuplja tek dovoljno dokaza kojima se uvjerava da je
revizijski cilj prikazan realno i objektivno.
c) Različite vrste dokaza imaju različit stepen pouzdanosti.
d) Revizor zaključuje na temelju manjeg broja raspoloživih dokaza.

4
II – ZADACI

ZADATAK 1.
Gospodin Jović je jedan od četiri partnera u malom računovodstvenom društvu koje je
registrirano za vršenje revizije. Njihov klijent, „A“ (društvo s ograničenom odgovornošću) mu je
ponudio mjesto u odboru direktora pridruženog društva „B“ (također društvo sa ograničenom
odgovornošću). Predložili su mu da napusti svoje društvo, da se uključi u odbor „B“ i nastavi
reviziju holding poduzeća „A“ u svom aranžmanu. Oni su netočno informirali Jovića da bi, ako
napusti svoje društvo, partnerstvo bilo automatski razriješeno i postalo nepoželjno da vrši
reviziju „A“, tako da bi on mogao vršiti reviziju bez da je ponude njegovim dotadašnjim
kolegama.
Na nesreću, Jović je prihvatio imenovanje u odbor direktora i reviziju holdinga „A“, bez da je
prethodno detaljno proučio odredbe standarda revizije i etičke norme ponašanja. Bivši revizori
nisu bili ponovno izabrani na generalnoj godišnjoj skupštini „A“ i gosp. Jović je odabran na
njihovo mjesto.

Vaš zadatak je da:


a) Objasnite razloge zbog kojih gosp. Jović nije pogodan kao revizor „A“. (9 bodova)
b) Objasnite koje bi korake revizor trebao poduzeti kada postane nepogodan za tu ulogu.
(5 bodova)
c) Objasnite posljedice kada revizor vrši reviziju, a nije pogodan za to. (5 bodova)
d) Navedite što je najbolje uraditi kada reviziju vrši osoba koja nije pogodna za taj
zadatak. (6 bodova)
e) Prokomentirajte izjavu direktora da će dotadašnji revizori postati nepodobni kada Jović
napusti posao, jer će tada partnerstvo po automatizmu biti prekinuto.
(5 bodova)

5
RJEŠENJE:

(a) Osnovna zabrinutost ovdje je da li je Gospodin Jović oslobođen svih interesa koji
bi mogli da budu u konfliktu sa dobrim vođenjem revizije. Takav interes bi uključivao
direktorski položaj u podružnici. Gospodin Jović takođe može biti vrlo lako pod
uticajem direktora akcionarske kompanije, što takođe nije u saglasnosti sa etikom.
Takođe je moguće da pravila o nezavisnosti IFAC koji reguliše položaj gospodina
Jovića, ne bi trebali da pronalaze vezu između gospodina Jovića i društva „A“, nego
ne bi dozvolila prihvatanje imenovanja od strane gospodina Jovića.
(b) Revizor koji postaje neprihvatljiv za rad u kancelariji, treba da napusti kancelariju
odmah i ostavi pisanu poruku kompaniji.
Izjava se obično zahtijeva u bilo kakvim okolnostima za koje (bivši) revizor smatra da
treba da budu upućene na pažnju članova ili povjerilaca, ili izjava da takve okolnosti
ne postoje.
(c) Kada računovođa radi u svojstvu revizora, dok je neprihvatljivo da to radi, on je kriv
za prekršaj za IFAC. Pokazivanje činjenice da neprihvatljivost nije bila poznata
predstavlja odbranu.
(d) Tamo gdje je revizija urađena od strane neprihvatljive osobe, kompanija može tražiti
drugu reviziju ili pregled prve revizije (da bi odlučila da li je potrebna druga
revizija) koja bi bila urađena od strane kvalifikovane osobe. Kompanija koja je
zabrinuta, treba da se žali sa takvim zahtjevom i trebala bi biti u mogućnosti da
pokrije troškove nastale od strane neprihvatljivog revizora.
(e) Dokle god gospodin Jović ostaje direktor i partner „B“ i u računovodstvenoj praksi u
isto vrijeme, i on i oni su neprihvatljivi za rad kao revizori i za „A“ ili „B“. Partnerstvo
neće razriješiti ostavka gospodina Jovića i partnerstvo (umjesto rada kao
individualac) može biti imenovani revizor, nema razloga zašto partnerstvo ne bi
moglo izvršiti reviziju računa „A“ kompanije.

6
ZADATAK 2.
a) Prema IESBA-ovom Kodeksu etike profesionalni računovođa treba djelovati u skladu sa
određenim temeljenim načelima. Međutim, djelovanje profesionalnog računovođe u skladu
sa temeljenim načelima Kodeksa etike izloženo je različitim prijetnjama. Za sljedeće
praktične situacije prepoznajte postojanje ili nepostojanje prijetnje, te u slučaju postojanja
prijetnje imenujte kojoj grupi navedena prijetnja pripada prema Kodeksu etike za
profesionalne računovođe!
(12 bodova)

RJEŠENJE:

R/b Praktična situacija Prijetnja


1 dobivanje garancije od poslodavne organizacije Prijetnja temeljem
ličnog interesa
2 duga povezanost s poslovnim kontaktima koji utiču na Prijetnja temeljem
poslovne odluke u poslodavnoj organizaciji zbliženosti
3 prijetnja otkazom profesionalnom računovođi zbog neslaganja Prijetnja temeljem
o primjeni nekog računovodstvenog načela zastrašenosti
4 prijetnja premještajem profesionalnom računovođi zbog Prijetnja temeljem
neslaganja o načinu na koji trebaju biti izvještavane zastrašenosti
finansijske informacije
5 sudjelovanje u aranžmanu o nagrađivanju koji stvara poticaj Prijetnja temeljem
za podupiranje nastojanja da se maksimizira vrijednost ličnog interesa
dionica poslodavne organizacije
6 prijetnja premještajem članu najuže porodice profesionalnog Prijetnja temeljem
računovođe zbog neslaganja o primjeni nekog zastrašenosti
računovodstvenog načela
7 prihvaćanje povlaštenog tretmana od poslodavne organizacije Prijetnja temeljem
zbliženosti
8 zabrinutost u vezi sa sigurnošću radnog odnosa u poslodavnoj Prijetnja temeljem
organizaciji ličnog interesa
9 prihvaćanje dara značajne vrijednosti od poslodavne Prijetnja temeljem
organizacije zbliženosti
10 Postojanje dominantne osobe u poslodavnoj organizaciji koja Prijetnja temeljem
pokušava uticati na postupak donošenja odluke u vezi s zastrašenosti
primjenom nekog računovodstvenog načela.
11 sudjelovanje u aranžmanu o nagrađivanju koji stvara poticaj Prijetnja temeljem
za postizanje postavljenih ciljeva uspješnosti ličnog interesa
12 odgovornost za finansijsko izvještavanje poslodavne Prijetnja temeljem
organizacije kada je u subjektu zaposlen član uže porodice i zbliženosti
donosi odluke koje utiču na finansijsko izvještavanje subjekta

b) Kodeks etike za profesionalne računovođe predviđa mjere zaštite koje mogu ukloniti ili
smanjiti prijetnje na prihvatljiv nivo i razvrstava ih u dvije kategorije. Imenujte navedene
kategorije, a potom navedite primjere mjera zaštite koje iste obuhvaćaju, a relevantne su za
profesionalne računovođe zaposlene u privredi. (18 bodova)

7
RJEŠENJE:
Zaštite koje mogu ukloniti ili smanjiti prijetnje na prihvatljiv nivo Kodeks etike za
profesionalne računovođe razvrstava u dvije kategorije:
1. zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom; i
2. zaštite u radnoj okolini.

Zaštite ustanovljene profesijom, zakonom ili regulativom uključuju:


1. zahtjeve obrazovanosti, uvježbanosti i iskustva koji su u vezi s ulaskom u
profesiju;
2. zahtjeve trajnog stručnog usavršavanja;
3. pravila korporativnog upravljanja;
4. profesionalne standarde;
5. monitoring koji provodi profesija ili regulator i disciplinske postupke; i
6. vanjski pregled izvještaja, proizvoda, komunikacija ili informacija koje stvara
profesionalni računovođa koji provodi zakonski opunomoćena treća stranka.

Zaštite u radnom okruženju profesionalnog računovođe zaposlenog u privredi uključuju:


1. sisteme korporativnog nadzora poslodavne organizacije ili druge strukture
nadzora;
2. programe etike i vođenja poslovanja poslodavne organizacije;
3. postupke zapošljavanja u poslodavnoj organizaciji koji ističu važnost
zapošljavanja jako kompetentnog osoblja;
4. jake interne kontrole;
5. primjerene disciplinske postupke;
6. vodstvo koje naglašava važnost etičkog ponašanja i očekivanja da će zaposlenici
djelovati na etički način;
7. politike i postupke za uvođenje i praćenje kvalitete rada zaposlenika;
8. pravodobno saopštavanje svim zaposlenicima politika i postupaka poslodavne
organizacije, kao i svaku njihovu promjene te odgovarajuću edukaciju i
uvježbavanje u vezi s tim politikama i postupcima;
9. politike i postupke za ovlašćivanje i ohrabrivanje zaposlenika da komuniciraju s
višim nivoima unutar poslodavne organizacije o svakom etičkom problemu koji ih
brine bez straha od osvete; i
10. konsultacije s drugim odgovarajućim profesionalnim računovođom.

You might also like