Vada - kolijevka Zivota

Protumaci izreku Zemlja Je plavi planet". Prisjeti se znanja o vodi stecenih u osnovnoj skoli na nastavi kemije, biolo-
11

gije i geogranje. Deflniraj hidrosferu. Raspravi i razjasni udio ; znacenje pitke vode u hidrosferi. Usporedi raznolikost
t ivog svijeta pustinje i oceana.

Voda prekriva tri cetvrtine Zemljine povrsine. Susna i pustinjska podrucja su zbog nedostatka vode vrlo
siromasna zivotom (slika 3.2.), a tamo gdje je voda prisutna u izobilju (slika 3.3.), zivot ima najljepse i najrazno-
vrsnije oblike (slike 3.4.).

I Slik~ ~.2.
PustmJa
I Slika 3.3.
Ocean
Yoda, kao najprisutnija tvar u prirodi, velikim udje-
lom sudjeluje u izgradnji svih zivih bica. Znas Ii koliki
je priblizno udio vode u tvom organizmu? Prvi oblici
zivota na Zemlji nastali su u vodi jer je izvrstan medij
za medudjelovanje atoma i molekula. Oko 3 milijarde
godina ziva bica provela su u oceanima, mijenjajuci
se i pripremajuci za izlazak u znatno nepovoljnije sta-
niste - kopno. Zato s punim pravom vodu nazivamo
kolijevkom zivota.
Yoda je dipolna molekula zbog razmjestaja na-
boja - na jednom kraju molekule nalazi se slab nega-
tivan naboj, dok je na drugom slab pozitivan naboj.
U molekuli vode kisik (koji ima vecu pozitivnu jezgru)
jace privlaci elektrone od jezgre vodika. Zbog toga je
dio molekule uz kisik negativniji, a uz vodik pozitiv-
niji. Ovakav razmjestaj naboja uzrokuje medusobno
povezivanje molekula vode: poput magneta privlace
se negativan kraj jedne molekule i pozitivan kraj dru-
ge molekule vode (slika 3.5.).
I Slika 3.4.
Mocvara
Sva svojstva vode proizlaze upravo iz njezine po-
larne grade: visoko vreliste, nisko lediste, kohezija,
adhezija i kapilarnost. Na sobnoj temperaturi voda je
u tekucem stanju, u kojem su molekule vode u stal-
nom gibanju; veze medu njima neprestano pucaju i
nastaju. Kako se mijenja temperatura, tako se mijenja-
ju i svojstva vode. lznad 100 °C veze pucaju i molekule
vode slobodno se gibaju - to stanje zovemo vodena
para. lspod 0 °C molekule vode oblikuju krutu struk-
turu izgradenu od sesterostranicnih kristalica - led. U
ledu su molekule vode razmaknute, stoga je ,,suplji-
kav" i male gustoce (slika 3.6.).
. o<f
.oJ>···

9
{+) {+)

{· · it°
vodikove

{+
)•I·
kovalentna HH eze {+l
veza ....
(
I I
.!-:-!.& (~)··1~,
. . ol
I {+)
molekula vode (+)~
. ..•·
•) . \H

I Slika 3.5.
Grado i povezivanje dipolnih
molekula vode (vodikove veze)
(-) ~ '. {+)

{-)
. {+)
I Slika 3.6.
Struktura leda
-- -- -- ~ -- -- ---- ~
Led je laksi od vode te zato pliva na njezinoj povr~i-
ni sto omogucuje zivot organizmima ispod zaledenih
'\

, . · e anoma-
povrsina jezera i mora. Ova poJava naziva s
lija vode jer je voda jedina tvar koja se na tem~eratu- kris~1
ri nifoj od 4 °c siri i povecava volumen, za razliku od Naq
ostalih tvari koje hladenjem smanjuju volumen.
Svojstvo povezivanja istovrsnih molekula koje ima
voda naziva se kohezija (lat. cohaerere - biti svezan). adheiija
Voda takoder ima svojstvo adhezij e (lat. adhaere re
otapaJo
- prijanjati), odnosno sklonost povezivanju s mole- (VOdaj
kulama drugih tvari. Posljedica adhezije i kohezije je
VOdena
kapilarnost - kretanje tekucine protiv sile teze kroz kohezija - --+-----.....
otopina
uzak prostor kapilare. Kapilarnost prikazuje slika 3.7., Nao
na kojoj mozes uociti kako je razina vode najniza u
najsiroj, a najvisa u najuzoj kapilari. Adhezija omogu-
cuje ,,penjanje" vode uz stijenku kapilare, dok kohezi- I
Slika 3.8.
Otapanje kuhinjske soli u vodi

ja povezuje molekule vode u neprekinutu nit. Sve tvari koje su polarne ,,vole" vodu jer imaju na.
Primjer primjene ka- boj kao i ona, mogu se u njoj otapati i nazivamo m
pilarnosti u zivom svije- hidrofilne (grc. hydor - voda, philios - ljubeci) tva~
tu je kretanje vode kroz Nepolarne tvari koje nemaju naboj, kao ulja i masti ne
kapilarni sustav provod- mogu se otapati u vodi i takve tvari nazivamo hidro-
nih zila biljaka. fobne (grc. fobos - koji strahuje). Ulja i masti u vodise
Na slican nacin kako nalaze u obliku kapljica koje su okruzene molekulama
se povezuju medusob- vod: (slika 3.9.). Hidrofobne tvari otapaju se u neJ»
no molekule vode mogu larnrm votapalima. Stoga masnu mrlju na odjeci koju
se povezivati i s moleku- ne mozemo ukloniti vodom mozemo ukloniti po®
lama drugih tvari. Sto- cu benzina.
ga se u vodi tvari mogu ••
otapati, pa kazemo da je hidrofobna
molekula
voda dobro otapalo. Pri
otapanju kuhinjske soli ...
u vodi dolazi do disocija-
cije iii razlaganja kristala
I Slika 3.7.
Kapilarnost natrijeva klorida - NaCl
(natrij i klor medusobno
•
•••
povezani ionskom vezom) na ione natrija Na+ i ione
.
klora c1-. Molekule vode okruzuju pozitivno nabijene
ione natrija i negativno nabijene ione klora. Vodeni
ovoji razdvajaju ione, sto im omogucuje nesmetano
gibanje i povezivanje s drugim cesticama. Nastala
vodena otopina kuhinjske soli ima znatno drugacija
svojstva od ciste vode i kristala natrijeva klorida (slika
I
Slika 3.9. :
" Vodeni kavez" oko ka t ·
P'}tce rnasti iii ·
•
• •• .
·

3.8.). U otopljenom stanju tvari se mogu bolje kretati, Vazno svojstv0 vode . ulja
st
medusobno sudarati i povezivati. Na taj nacin nastaju petost. Na granici sa zrakJe on, i
Velika Povrv• s,nska na·
nove kombinacije cestica, odnosno razliciti spojevi. Za tanku elast,cnu opnu ii'
• V

Fllolekule •
gucuje hodanje ' ,,nirezic u" k . vode stvaraJU
razliku od kuhinjske soli, kristali secera sporije se ota- Po vodenrn, . OJa kuk ·
meduso bno poveza- ; plutanje lista iii n k Povrv· c1ma omo·
paju u vodi jer su atomi u seceru
vode. e og lakseg P sinan,a (slika 3.1 OJ
ni cvrstim kovalentnim vezama. redmet .
b-- --- - - - - - -- -- -- - - - - - - - - - -~ a na povr~inl ::1