4.

MONGEOVO
PROJICIRANJE

4.1. Projiciranje točke

Niti centralno ni paralelno projiciranje točaka prostora na ravninu nije bijek-
cija. Stoga se pri takvim preslikavanjima suočavamo s problemom nejednoznačnog
zamišljanja prikazanog objekta. Kako bi se uklonio taj nedostatak proučimo proji-
ciranje na dvije ravnine.
Neka su π1 i π2 dvije medusobno okomite ravnine čiju presječnicu označimo
s 1 x2 . Neka je T proizvoljna točka prostora. Ortogonalno projicirajmo točku T na
ravninu π1 . Tu ortogonalnu projekciju nazivamo prva projekcija ili tlocrt točke T
i označavamo s T 0 . Ortogonalnu projekciju točke T na ravninu π2 nazivamo druga
projekcija ili nacrt točke T i označavamo s T ”. Time je točki T pridružen par
točaka prostora (T 0 , T ”). Zarotirajmo ravninu π1 oko pravca 1 x2 za 90◦ . Pri toj
rotaciji točka T 0 preslika se u točku T 0 koja se nalazi u ravnini π2 . Ovu točku T 0
takoder ćemo zvati tlocrt točke T . Sada je točki T pridružen par (T 0 , T ”) točaka
iz ravnine π2 . Ovo pridruživanje nazivamo Mongeovo projiciranje ili dvocrtna
projekcija.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 52

Prikažemo li točke ravnine π2 na papiru, spojnica točaka T 0 i T ” je okomita

na pravac 1 x2 . Ovu spojnicu nazivamo ordinala. Ravninu π1 nazivamo tlocrtnom
ravninom, ravninu π2 nacrtnom, a pravac 1 x2 os.

Uvedimo u prostor lijevi pravokutni koordinatni sustav (O, x, y, z) tako da se

os x podudara s osi 1 x2 , os y leži u π1 , a os z u ravnini π2 . Time je točki T prostora
pridružena jedinstvena trojka koordinata (x, y, z).

U ravnini crtnje, projekcije točke T su u sljedećem položaju.

S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 53

Ravnine π1 i π2 dijele prostor na četiri kvadranta: prvi, drugi, treći i četvrti.

Predznaci koordinata točaka u tim kvadrantima dani su u sljedećoj tablici:

x y z
I. kvadrant po volji + +
II. kvadrant po volji − +
III. kvadrant po volji − −
IV. kvadrant po volji + −

Primjer 4.1. Nacrtajmo tlocrt i nacrt točaka A(1, 2, 1), B(2, −1, 2), C(−1, −2, −1),
D(1.5, 1, −2), K(, −2, 2), L(6, 3, 3). Odredimo kvadrante u kojima se nalaze.

Točke A, B, C i D leže redom u I., II., III. i IV kvadrantu. Tlocrt i nacrt točke
K se podudaraju. To je točka koja leži u simetralnoj ravnini II. i IV. kvadranta koju
još nazivamo ravnina koincidencije.
Točka L leži u simetralnoj ravnini I. i III. kvadranta.

Radi zornijeg prikaza objekata u Mongeovoj projekciji, ponekad se osim pro-

jekcija na dvije ravnine promatra još i projekcija na treću ravninu, tzv. bokocrt. U
tu svrhu uvodimo treću ravninu π3 koja je okomita na ravnine π1 i π2 . Ortogonalna
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 54

000
projekcija na ravninu π3 točki T pridružuje točku T koja leži u ravnini π3 . Potom
000
tu ravninu π3 rotiramo za 90◦ oko presječnice ravnina π2 i π3 i točka T se preslika
u točku T 000 koju nazivamo bokocrt točke T . Na desnoj slici uočite da su dužine
T 0 Tx i T 000 Tz jednake duljine.

4.2. Projekcije pravaca i ravnina

Ako je pravac u općem položaju prema tlocrtnoj i nacrtnoj ravnini, tada su
njegove projekcije takoder pravci. Ukoliko je pravac okomit na tlocrtnu ravninu,
tada je njegov tlocrt točka, a nacrt pravac okomit na os. Analogno, ukoliko je
pravac okomit na nacrtnu ravninu, tada je njegov nacrt točka, a tlocrt mu je pravac.
Kod pravca zanimljivi su nam sljedeći pojmovi: prvo i drugo probodište
pravca, te prvi i drugi prikloni kut pravca. Prvo probodište pravca je presjek
pravca i tlocrtne ravnine π1 , drugo probodište je presjek pravca i nacrtne ravnine
π2 . Prvi prikloni kut je kut pravca i tlocrtne ravnine π1 , a drugi prikloni kut
je kut pravca i nacrtne ravnine π2 .
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 55

Na gornjoj slici točka P1 je prvo probodište pravca p, a točka P2 je drugo

probodište pravca p. Pravokutni trokut P10 P20 P200 rotirajmo oko P10 P20 tako da padne
u ravninu π1 . Dobivamo sukladni trokut P10 P20 P20 u kojem je kut pri vrhu P10 upravo
prvi prikloni kut pravca p. Osim toga, iz sukladnosti trokuta slijedi da je kut pri
vrhu P20 pravi kut i da je |P20 P20 | = |P20 P200 |, tj. jednako je visini nacrta točke P2 .
Analogni se postupak prevaljivanja radi kad želimo odrediti pravu veličinu
drugog priklonog kuta.

Primjer 4.2. Dan je pravac p = AB, [A(−1, 3, 1), B(1, 1.5, 3)]. Odredimo projek-
cije tog pravca, te projekcije prvog i drugog probodišta.

Primjer 4.3. Pravcu iz prethodnog zadatka odredimo pravu veličinu prvog i drugog
priklonog kuta.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 56

Odredivanje prave veličine dužine Budući da iz tlocrta i nacrta dužine

u općem slučaju ne možemo direktno očitati pravu veličinu (duljinu) dužine pri
rješavanju ovog problema takoder posižemo za prevaljivanjem nekog lika u ravnine
π1 ili π2 .
Promotrimo sliku i uočimo trapez A0 B 0 BA. To je trapez koji ima dva prava
kuta (pri vrhovima A0 i B 0 ). Rotirajmo ga oko pravca A0 B 0 tako da padne u ravninu
π1 . Dobivamo trapez A0 B 0 B0 A0 koji je sukladan prvome, a kojega možemo lako
konstruirati. Uočimo da je dužina A0 B0 sukladna dužini AB.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 57

Medusobni položaj pravaca u prostoru

Kao što znamo, dva pravca u prostoru mogu biti ukršteni, mimoilazni i
paralelni. Na sljedećim slikama prikazane su projekcije u tim slučajevima redom.

Primjer 4.4. Zadani su pravac p = AB, [A(−2, 1, 5), B(5.5, 4.5, 1)] i tlocrt pravca
q = CD, [C(−1, 4,− ), D(4, 2, 3)]. Odredimo nacrt pravca q tako da se p i q sijeku.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 58

Primjer 4.5. Nacrtajmo projekcije pravca p koji prolazi točkom A(1, −1, 3) i
paralelan je s ravninom π1 .

Primjer 4.6. Pravac g odreden je točkama A(6, 4, 3) i G(2, 0, 1). Nacrtajmo pro-
jekcije pravca t koji prolazi točkom M(4,− ,− ), M ∈ g i paralelan je s osi 1 x2 .

Primjer 4.7. Pravac p odreden je točkama A(6, 1, 3) i B(1, −2, 0). Odredimo pravu
veličinu dužine AB. Odredimo projekcije točaka C i D na pravcu p za koje vrijedi
|AC| = |AD| = 4.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 59

.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 60

Projekcija ravnine

Ukoliko ravnina ρ nije paralelna s ravninama π1 i π2 , tada ona siječe te ravnine

po pravcima. Pravac r1 nastao kao presjek ravnine ρ i ravnine π1 naziva se prvi trag
ili tlocrtni trag ravnine ρ. Analogno, pravac r2 nastao kao presjek ravnine ρ i ravnine
π2 naziva se drugi trag ili nacrtni trag ravnine ρ. Ta dva pravca se sijeku u točki E
koja leži na osi 1 x2 i nazivamo je čvor ravnine ρ. Pri Mongeovoj projekciji ravninu
ρ prikazujemo njezinim tragovima r1 i r2 . Ponekad se promatra i treći trag ravnine
koji nastaje presjekom ravnine i bokocrtnom ravninom.

Zapazimo još da ako pravac p leži u ravnini ρ, tada, budući da njegovo prvo
probodište leži u tlocrtnoj ravnini π1 , a ravnina ρ siječe π1 po prvom tragu, slijedi da
prvo probodište pravca p leži na prvom tragu. Analogno, drugo probodište pravca
ravnine leži na drugom tragu te ravnine.
Ravninu ρ koja je okomita na tlocrtnu ravninu π1 nazivamo prvoprojicirajuća
ravnina (donja slika). Njezin je drugi trag okomit na os 1 x2 .
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 61

Ravninu ρ koja je okomita na nacrtnu ravninu π2 nazivamo drugoprojicirajuća

ravnina. Njezin je prvi trag okomit na os (donja slika).

Uz svaki sustav ravnina π1 -π2 vezane su i dvije posebne ravnine: ravnina

simetrije i ravnina koincidencije. Na donjoj su slici prikazani tragovi ravnine
simetrije σ, tj. simetralne ravnine I. i III. kvadranta. Budući da prvi i drugi trag
ravnine ne daju potpunu informaciju o promatranim ravninama, ovo je jedan od
primjera kad je u sliku pogodno uvesti i treći trag ravnine kako bi se dobila potpuna
informacija o izgledu promatranog objekta u prostoru.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 62

Na donjoj su slici prikazani tragovi ravnine koincidencije κ, tj. simetralne

ravnine II. i IV. kvadranta.

U ravnini ρ ističu se četiri klase posebnih pravaca. Pravci ravnine ρ koji su

paralelni s ravninom π1 nazivaju se sutražnice prve skupine. Zbog paralelnosti s π1
njihov je nacrt paralelan s osi (donja slika)

Pravci ravnine ρ koji su paralelni s nacrtnom ravninom π2 nazivaju se su-

tražnice druge skupine. Njihov tlocrt je paralelan s osi. Na donjoj slici prikazan je
tlocrt i nacrt jedne sutražnice druge skupine.
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 63

Pravci ravnine ρ okomiti na prvi (drugi) trag ravnine nazivaju se priklonice

prve (druge) skupine. Tlocrt priklonice prve skupine okomit je na prvi trag ravnine,
dok je nacrt priklonice druge vrste okomit na drugi trag. Ovo svojstvo slijedi iz
sljedećeg teorema.

Teorem 4.1. Ako je jedan krak pravog kuta paralelan s ravninom projekcije, onda
je ortogonalna projekcija tog kuta pravi kut.

Dokaz. Pogledajmo prvo specijalan slučaj, tj. situaciju kad je jedan krak
promatranog pravog kuta upravo u ravnini projekcije π.

Uvedimo oznake: promatrani kut je 6 aV b pri čemu krak leži u ravnini π.

Vrhom V položimo pramen (sve) pravaca koji su okomiti na pravac a. Ima ih
beskonačno mnogo, medu njima je i pravac b i njihova unija je ravnina σ čiji je
vektor normale upravo vektor smjera pravca a. Ta je ravnina σ okomita na π.
Zašto? Označimo s p presječnicu ravnine σ i ravnine π. Presječnica leži u σ i
okomita je na pravac a. Kako se traži kut dvije ravnine? Na presječnici p uzme se
točka, neka je to V . U toj se točki povuku okomice na p svaka u svojoj ravnini. U
ravnini π to je pravac a, a u ravnini σ to je pravac c. Zbog toga što je c ⊂ σ slijedi
da je c okomit na a, a to je ujedno i kut izmedu ravnina σ i rho. Za ortogonalnu
projekciju kuta 6 aV b trebaju nam ortogonalne projekcije krakova. Ortogonalna
projekcija pravca a na ravninu π je taj isti pravac a, dok je ortogonalna projekcija
pravca b ujedno i ortogonalna projekcija ravnine σ, a to je upravo pravac p i vrijedi
p ⊥ a.
Promotrimo sada opći slučaj, tj. situaciju kad krak promatranog pravog kuta
nije u ravnini projekcije (ali je paralelan s njom). Tada taj kut translatiramo u
položaj da krak padne u ravninu projekcije i onda smo u prethodnoj situaciji. 2
Vratimo se na proučavanje priklonica. Priklonica prve vrste je pravac okomit
na prvi trag ravnine, tj. priklonica prve vrste i prvi trag čine pravi kut čiji je jedan
trag u ravnini projekcije (u ovom slučaju je to π1 ). Prema prethodnom teoremu,
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 64

ortogonalna projekcija tog pravog kuta je opet pravi kut, a ortogonalna projekcija
tog pravog kuta je kut što ga čine tlocrt priklonice i prvi trag.
Donja slika prikazuje priklonicu prve skupine prikazanu u Mongeovoj projek-
ciji. Točke P1 i P2 su probodišta priklonice.

Opišimo još i koordinatno zadavanje ravnine. Promatramo li već opisani ko-

ordinatni sustav uveden u sustav ravnina π1 -π2 , vidimo da u tom sustavu točka E
ima, općenito, netrivijalnu apscisu, označimo je s x. Prvi trag siječe y os u točki
čiju drugu koordinatu označimo s y, a drugi trag siješe os z u točki čija je aplikata
označena sa z. Ta tri broja nazivamo koordinate ravnine i zapisuje ρ(x, y, z).
S. Varošanec, Nacrtna geometrija, 4. Mongeovo projiciranje 65

Primjer 4.8. Nacrtajmo tragove zadanih ravnina, ako je:

a) α(1, 2, 3); b) β(−1, 2, 3); c) γ(−2, −3, 4).

Primjer 4.9. Nacrtajmo tragove zadanih ravnina, ako je:

a) α(−2, 3, 1); c) γ(2, 3, ∞);
b) β(−3, ∞, 2); d) δ(∞, 2, 4).

Primjer 4.10. Zadana je ravnina ρ(r1 , r2 ) i tlocrt točke T te ravnine. Odredimo

nacrt točke T .