8.

SAVIJANJE LIMOVA
R. SA VTJANJE LlMOV A

Savijanje spada u obradu defomlacijom (bez skid anj a strugo ti ne). Obrada savijanjem
moze se vrsiti sa malerij alom u hladnom i u zagrijanom stanju .

Savijanjo sc mozo vrsiti ru eno i mas inski. Rueno savijanje se obavlja u sl ueaj u kada
lIije potrebna veea sila koja izaziva' deform ac iju materij ala. Masinsko savijanje se obavlja na
pnsebnim masinama kaje pokrecu, obit oo elektromo tori, Raeoa savijanje se moze izvesti na
IIckoliko nati na :

I. Sav ijanje oa nakovnju.

2. Savijallje u skripu (stegi).
3. Savijanje pomocll narocitog aliHa nl! presama.
4. Sav ijanje pomocu valjaka.
5. Savijanje pritiskiva njem po modelu koj i rotir• .

Manji dijelovi lima savijaju se U skripu. Aka lim ne Ireba astra saviti, 11 3 celjusti
skripa stavljaj u se podloske sa zaobljeni m ivicama (b ridovima) (sI.8- 1). Ako se radi 0
savij anju sirih traka lim a o nd a se izmedu eeljusti skripa postave posebni stezaei (51.8-2).

Savijanje sevrsi udarcim a cekica i to

tako, da se po li mu udara cijelom
povrsinom cekiea, a ne njegovim bridom.

Priliko m ostrog savijanja limava Ireba

narot':ito pazit i oa radijus savijanja. Aka
j e radijus premalen dolazi, na savij enom
SL 8·} mjestu , do naprsli na lima. Za savijanje
lim a i oblikovanje bridova predmeta
upotreblj avaju se limeni pod metaei
(sI.8-3), koj i se pos tavljaju u nakovanj
iii skrip.

Za savijanje tankih Iimova najcesce se

koris ti drveni cekic.

51. 8·J L,marski umet:I

·81·
U limars\Vu se ostra (ugao no) savijan]e v~ i na posebnim masinama za savijanj c (sI.R·4).

~ . +- ~
+. .t-. '
. - . .. .

.~
X-

SI. 8·5 S'''';jallje pomocll I'Olja/w

51. 8·4

Veliki ko madi limova savijaju se na strojevima po moou valjaka (sI.8-5). Pokretanjem

va ljaka moze se podesavati radijus zaobljenos ti. Dva valjka se podese na debljinu lima i slui<
kao valjci za dovodenje, dok se treCim, pokretnim va ljkom, vrsi savijanje.

SA Y1J ANJE CIJEYI

Aka metainu cijev savijamo bez odgovarajuCe pripreme. Dna ce se spljostili na

savijenm om mjestu. Da bi se izbjeglo spljostava nje, cijevi od topljenog ~e li ka se prije savij.nj.
napune suhim fino prosijanim pijeskom. Ku canjem, npr. d~ k o m ~ek ica, pijesak se zbije i
dobro ispun i unutrasnjost cij evi. Kraj evi cijevi se za tvo rc drvenim tepovima (51. 8-6).

A ko se pijesa k ~vrs t o ne zbije kucanjem, cijev

se spljosne na savijenom mj es lu. Pijesak mora
bili suh, jl!r sc inace prilikom savijanja 7.agrijanih
debljih cij evi stvo ri vodcna para, koja moze da
izbaci cepove. Cijevi tankih zidova od mekog
bakra, aluminija iii mesinga, prij e savijanja se
napun e tecnim kalofonij em. N akon zavrScnog
savijanja, kalofonij se istopi, a preos tali ostaci u
cijevi se mogu isprati bcnzinom.

Savijanje cijevi 5e \rrS i iii u !kripu, iii na naro·

ci tim napravama zn savijanje cijevi (sl. 8·7).
51.8·6

Naprava na sl. 8-7 sastoji se od sablona

za savijanje sa potrebnim radijuso m, ~ ija
ivica za savijanje ima zlijeb koj i odgovara
spolj.snjem zidu cijevi. Pijes ko m iii kalogo-
nijem napunjcna cijev se pos lupno pri tiskuje
u ~ lijeb Sablana pomocu lotkica sa zlijebom
koji se vodi ru~nom polugom. Na masin ama
za savijanje cijevi nije polrebno punjenje
pijeskom, JeT na mjestu savijanja pokretOl 1m
prall proces savijanja i sprejelava spljostavanje
cijcvl.

- 82 .
S. 1. SA VIJANJ E Z ICE

(:clic na zica savijL! se ob i~no u zalezne iii llacne op rugc. Savija"je SI! izvodi u ~k.rip u
['tl l11 oCi., i1 ilpraVC za Il a m otava nje (51. 8·8).

Naprava za "amOlava nje sastoji se od

drvene ste7.aljkc i celicnog Ima za nama-
lavanje koji ima ko lje nas tu ru cicu.
Prilikom savijanj a lreba uzc li II obzir
d as licnost i ice za oprugc. Ona izaz iva
snafno elast icno vracanje zice prilikom
otpustanja od naprave. Pri lome 51!
povecava precnik 11301ola j 3.

Precnik Ima za namotava nje mOTa se

uzeti za In do 1/8 ma nji od unutrasnjeg
precn ika oprugc. Na sl. 8a prikaza n je
smj er okrela nja Ima za siroke na motajc
Il acne a prugc, a na 51. 8b prikazan je
smjer okretanja trna za uske namotaje
zal ezne opruge. Po zavrseno m na mo·
tavanj u, 51obod ni kraj i ice i5pravljamo
pomocu pljosna lih klijesla i Irna (51. 8-9).

SI. 8·8 Savijollje iice

SI. 8·10 I=rada :{/I'rSetkll oprngl:

SI. 8·9 Ispral'i}a'IJc :ice

Siobod ni kraj oprugc prc5avijcmo n:l. kraju oprugc do srcdista (51. 8- 10), a zat im
pomocu td icne obloge i skripa savijemo. Uho opruge oblikujemo tako. da poslcd nji navoj
stavimo do polovine izmt!d u lime nc obloge, a oblogu stcgne mo u skrip.

Odvijatem savijemo uho i po po trcbi izravnamo pljosnatirn klijdtima iii ct! ki ·ern. Ako
l.avr etak o pruge treba da bud e ravan, klije (ima odsijcccmo f icu, a por~1Vnav:lI1je oplllgc,
vrSimo na brusilicina naein kako je prikazano na sl. 8- 11.

-83 -
Ako zavrletak opruge treba da bude ravan, klijeStim a ousijt!ct! mo f icu, a poravn:Jv;l njl" npruge
v ~imo na brusilici na na~in kako je prikazano na . 1. 8- 11.

51. 8·JJ Oprogu priliIcemo uz bmwu plol u drvellim ecpom uvulellim u oprugu

- 84 -
 Prezime lime utenik.
I v,.,.,.
SAVIJANJE LI MA
I

s 00 s

0;"\

i ~

.r {'a
~
Malerij al
I MJere
I Brofkomada

C.030S
I lim 0,5 x 162 x 162 mm
I ,
Sredstva za Izradu predmeta Radne operacije

1. Ravnalo 1. Ocrtavanje oblika na limu

2. Pravougaonik (vinkl) 2. Rezanje lima makazama

3. Alai i pribor za ocrtavanje 3. Poravnavanje bridova

4. Rutne makaze za lim 4. Savijanje telnih strana

5. Poluokrug la lurpija 5. Savijanje telnih strana

6. Siljasti hmarskl podmetat 6. Sklapanje i prilagodavanje strana lima

7 Drveni l 1:eljeznl teklt.

8. Kvadratni podmetae

Zapata. nutavnlka Po6etalc r.da

T_ . .
Svr&ellic tada

"*"'-
L!PUTE ZA RAD

Posta sc radi 0 tankom limu,

ocrtavanje cerna obaviti sa iglom od
mcs inga, jeT bi ~e litn a igla ostavila u
limu dubJje zareze koji mogu izazv~lti
napuknuca. Noicvc makaza o lva rati
pribli tno pod uglo m ad 15".

Lim treba driati taka da se nozevi ma

ne zaklanjaju zacrt a ni bridovi po koji ma
treba Tezati.

Tanki lim savijamo pomocll posebnog

kutnog podmc laca iii pomocu iimarskog
nakovnja i drvenog <eki':a. Najprije
savijemo rubove kutije pod uglom od
P
90 • ISla to uradimo sa bocnim
slran a ma.

Upot rebo m kvad ratnog podme13ca

dotjerujemo bridove pod uglom ad 90'
i savijamo produ:!etke od Smm .
 Pr e,t:,ml!i lmeut.en,ka I
SAVIJANJE TLACNE OPRUGE
I \lie'"

-~O
r--i' !,f,2 .

--E -
~ ~"7-- '---" ~ f-
[C'-=t_-:1tt

Malenla1 Mjere
I 8rcjk~

telitna ilea za opruge I $ 1.2 x 400 ' I 1

Sredstva za ivadu predmela Radne operaeije

1. Drvene stezaljke 1. Postavljanje drvenih stezaljki

2. telifni Ifn $ 10 mm 2. Namotavanje pomotu relitnog tma

3. Klijesta za sjetenje !ice 3. Kontrola dlmenzija

4 . 8rusiliea 4. Poravnavanje tela opruge na brusilid

5. Pom ltno mjeril0 5. Kontrola dui ine opruge

Zapwnjl! nasllvnit. PQ6elak rad a

Svr!elak rada

TraJanjerada

Ocje;na~a
 UPUTE ZA RAD

Poslije stezanja iice i te licnog tma

izmedu dlVenih stezaljki, 1m okrecemo
u smjeru kako je naznaceno na slici. U
iSla vrijeme mjerim o korak opruge od
4 mm.

Celit na ziea utakne se jednim Kada sma savili dovoljnu du zinu

krajem u provrt ~e li ~n og Irna za oprugc. poravnavamo jedDu stranu
navijanje opruge. opruge na brusilici.

Izmjcrimo duiinu za 2 mm vecu od 40

mm, i brusenjem druge strane opruge
dovodimo jc na dui inu od 40 mm.

Zavrsena opruga mora stajati okomito,

SIO se provjcrava pravougaonikom.
 Prezime i ime ueenika I
SAVIJANJE ZATEZNE OPRUGE VJe""
I

30 n avo a
-3. I 16

~- ~-~~c~
~
~. .
-
. . ~ . .- - .

. ~

. "'.-=--:...-~-""'--=--=---.,.~ >-

Mateo/al
I MJere
I Broj komada

,
Celitna !Ica za opruge
I I
Sredstva za Izradu predmeta Radne operacije

Zadalak je za samostalni rad Radne operacije odredi sam!

utenika l

Sredstva za izradu opruge

odre<'i sam l

-
Zlpe.2.a.nfe RUtIYfIb Pot.etakradll

T_ . .
Svrietak fad.

Oqe......
9,_KOVANJE U HLADNOM I
ZAGRIJANOM STANJU
9, KOVANJE U HLADNOM I ZAGR IJANOM STA NJU

Kovanje je jedan od najstarijih nacina abrade mCla la. Ma te rija l prili kom kovanj a ne
mij enj a sa mo ob lik, vee pritom dolazi i do promjene struklure, ~ IO utice na poboljsa nj e
mehanickih osob in a. Ot-kivci im aju ho rn ogen iju sirukluru, veeo tvrslocu i veell o lpornosl
prema koroziji 1I OdnOliiUJ na kon1llde dobivene live nj em iii ob radom reza nj e m.

Plasticno ob lik b~llnje kova njem vrsi se ud arcem (kova nj e ce ki ce rn iii bli to m) iii
pritiskom (kovanje presom) odgovarajuceg ai<Ha na Tadn l prcdm et. D akl e, kovanj c: j c postupak
ob likovanja materijala pod djej stvom udarne sile o dgovaraj uceg a lata (cekiCa) pri cemu
predmet dohij e odgovarajuCi ob lik i dimen zij e.

Mada ima mClala koji se daju kovati i u hlad no m slanju , najveCi broj me tala i legura
kuj e se u vruccm stanju. Rucno kovanj e pr imjenjuj e se priliko m kovanj a manjih predm cta i u
manjim kolicinama. Prilikom kovanja upo treblj ava se veCi broj razlicit og alata i pribo ra.

U osnovn i ala i za rueno kovanj e spadaju: kovae ki nak ovnji , ce kiCi razli cit ih oblik<i i
velicina, klijesta za pridnavanje kom ada i dr.

SI, 9·1

Kovack; nakovnji (sl. 9· 1) se izraduju ad live nog i kovanog ce li ka. R adna povrsina
nakovnj a je kalj ena , jedn a strana im a oblik siljas te kupe, a druga zavrSava rogo m I-rapeznog
ob lik a . Na gomjoj slran; tra peznog dijel a nakovnja nal az i se pravougaoni o tvoru koji se, po
polrebi, p05tavlj aju usadnici rcznog oblika.

U pog ledu tezine nakovnji 5e zna lno razlikuju ( IOOAOOO N). a, u !1ravilu, tezina
nakovnja Ireba da bude 10-20 pu la vee. od Id ine t okita kOjim so kuj e. NajcoSce so
nakovanj poslavlja na drveni pa nj koji prigu~uj e ud arce i po tresc, a moze se pos lavili i na
limeno bure napun;lmo pijeskom.

- Q3 -
 Ce kiei za rueno kovanje izraduju se ad ugljenit nog te li ka. Za rad jedn o m ru kom
korisle se cekit i lezin c do 20N, a za rad s dvijc ruke i do lOON. Po red cek ica kojim se
kuj e (s l. 9-2), korisl e se i ceki"i specijalnih oblika (s l. 9-3) kojim a se I1 C udara prilikom
kovanja. vee se postavljaju na mal e rijal koji se kuj c . pa sc po njim 3 udara drug im ce ki ce m.

51. 9·2 Obi,,,i kOI'atki ceklf:i

51. 9-3 Specijalni kOl'alki cekiii

Spccij a lni kov<l t:ki cekiCi ni su evrslo nag lavljen i 113 svoj u d.-5ku kako se ud arei ne bi
prenosili na ruke rad nik a koji pridiLava za vrijeme kova nj a.

Kovacka klije~t a (sl. 9·4) upolrebljavaju se za drianjc manjih komada prili kom
stavljanja u kovaeku valru, vadcnja iz vain; i za vrijeme sa mog kovanj a.

Celjusli klij esta mogu bili razlicilog ob lika, SIO

omogueava prilwalanjt! prt'.dmcta kvadralnog,
pravaugaonog. iii nekog drugog presjcka, dok su
kraci dugacki i claslicni taka da se ruka radnika
510 manje za mara pri drianju komada za vrijcme
kovanja.

· 94 -
 Pored ovog osnovnog alala za kovanje. upolrebljavaju se j o~ i razne podl oge za
ravnanje i oblo ras kivanje (sl. 9-5) i razni tekiti za oblo ras kivanje i poliranje (sl. 9-6) .

.~ ..

51. 9-5 Pod/age za m Vll a ttjc i 51. 9·6 Cekit i zo oblo raskivD flje
oblo roskivQlljc i pO/iranie
b. usadni nakovnji sa reznim a,h,c ~ekici za oblo raskivanj e
izboeenjcm iIi krivinom i poliranje

c. usadni nakovanj za previjanje lima d. teki c za previjanje lima

d. usadni nakovanj za savijanje obada

9. 1. Osnovne kovacke operacije

U osnovne operacije slobodnog kovanja spadaju: iskivanje, sabijanje, probijanjc,

odsijecanje i savijanje.

Iskivanje (sl. 9-7) je operacija kojom

se povecava duzina radnog predmeta
na racun smanjenja povrsine poprecnog
presjeka.

Sabijanje (sl. 9·8) se sasloji u smanjenju

du zine radnog predmeta uz povecanje po-
precnog presjcka.

51. 9·8 51 9-7

·95·
Probijanje rupa (51. 9-9) vrsi se cekicem
probijacc m, pri cemu se predmet paslavi
iznact Olvora na nakovnju iii iznad odgo·
va raj uceg olVora na kovackoj ploCi.

Odsijecanje (sl. 9-10) predslavlja kovacku

operaciju kojom se jedan diD materijala
SI. 9-9 Probija"je rupn
odvaja od osnovnog predmeta udarcima
cekica. Vrsi se liZ upotrebu cekica sjekaca
i P0ll10CU alata koji se postavlja U otvor
na nakovnj u iIi kovackoj ploeL

51. 9-/0 Odsijecollje

Zagr ijavanje materijaia koji se kuje vrsi se u pccima za zagrijavanje ii i kovackim

vatral113. Svaka masinska radionica za rucnu obradu treba da ima kovacku vatru. Osnovni
dijeJovi kovacke valfe su: lai-isle, uredaj za dovod vazduha do lozisla i cijevi za odvod
gasova.
Dovod vazduha SC, obicno vrsi ven tilatorom koga pogotli elcktromotor. U starim
kovatnicama jos se uvijek kori ste mijehovj' na nozn i pagan za dovod vazduha.
Kao gorivo korisl i se kaloricniji ugalj, najceS':e drveni ugalj koji u sebi sadrii malo
sumpora J rasfara. Na 51. 9· 11 predslavljena je. kovacka valra,

Sf. 9·1f KOl'acko valra

-96 -
 Prezime i me u12nlka
I
ISKIVANJE SIPKE
I

-.~ - 3 --'----''+~f
.+ '-~ - - 90- - ] 4

Materijal
I I BtOj komada

C:0012
I 9 20 x 500 mm (sirov komad)
Sr~slva u Izradu pr~meta Radne operaClle

1 Kovatko ognji&te sa priborom 1. Priprema kovatkog ognjj~ta i

alala za kovanje
2. Cekic I nakovanj
2. Zagrijavanje malerijala do
3. Profilni oblikac svjetlocrvenog usijanja

4. Ravnalo i ~esta r 3. Iskivanje klinastim vrhom eekiea

4. Ravnanje Iskovanog dijela

5. Ponovno zagrijava nje i iskivanje

6. Kontrolno mjerenje

Potetak~

Oqena fada
UPUTEZARAP

I. Malerijal na zadalaj du zini

iskovati
klinaSlim dijela m cekioa

2. Upalrebam cekiea za
poravnavanje,
poravnati iskovani dio materij ala.

3. Panava malerijal zagrij ali i

kovati
ga ravnim dijelam cekiea, a uz
10
Vr5iti kantrolno mjerenje
dimenzija
upa trebam adgavarajuceg seSlara.
10. SPAJANJE METALA
ZAKIVANJEM
10. SPAJANJE METALA ZAKIVANJEM

Z&koviene veze su nekada bile osnovni vid vezivanj a pri izradi razn ih celicnih
ko nstru kcij a (mostova, kotlova, rezervoara i sl. ). U novij e vrijeme, zavarivanj e kao postupak
vezivanja dijelova konstrukcij e, sve vi~e potiskuje zakivanje, ali ipak ne U lolikoj mjeri da
zkivanje jos uvijek ima dosla ~i roku primjenu narocito u avio industrij i, limarstvu, kazandiijstvu
i 51.
Zak ivcim a se evrsto vezuju dijelovi srazmjemo male deblj in e, uglavnom lim ovi. Da bi
se veza ostvarila, stavlja se zakivak sa j ednom go tovom gJavom u nesto sire otyare u
li movima, Cije se ose tacno poklapaju i udarcima iii pritiskom pravi zav~ l1 a glava (sl. 10-1).

x- dio stabla za oblikovanje zavrs ne glave,

s- deb ljina li mova
1- dui in a stabla zakovice
.., d- precn ik zakovice
dl = d+ 1mm- precnik provrta

51. 10- J Z(lkovil"j spoj

Zakivanje se vrsi u hladnom iii zagrijanom stanju. Pri ,hladnom zakivanju zakivci ne
steiu dovoljno jako konstruktivne d ijelove (limove) I ne ispunjavaj u dovoljno otvore u nj ima.
Zbog toga se zakivanje celicnih zakivaka u hladnom stanju primjenjuje sarno kod manjih
precnik a (do 10 mOl).

Pri zakivanju u zagrijanom stanju celieni zakivak se zagrijava do svjetlocrvenog

usij anja. Us ljed hl adenj a, poslije izrad e zavrsne glave (zavrscnog za kiva nj a), zakivak se
skracuje (skuplj a) i steie dijelove. Zbog toga se dobije vrl o evrst sastavak, kod koga se
izmedu dijelova (I imova) stvara otpor pro tiv kliza nj a. Posto bi · kod d ugackih zakivaka tak'Vo
stezanje bi lo i suvise veli ko i moglo da prouzrokuj e kidanje zakivka, to se kod njih v~ i
zagrij avanje sarno zavrsnog dijela.

Otvori za zak ivke moraju se tacna izraditi i centrirati. Zbog toga se izrada otvora vrS~
istovremeno u svim dijelovima posto se ovi prethodno pri vremeno sastavc. Tzrada otvora moze
se vrsiti probijanjem iii busenjem. Od probijanja otvora materijal na povrsini postaje krt i
dabija pukotine. Zak ivanje maze biti rueno iii masinsko.

10. 1. Ru cno zak ivanje

Postupak rucnog zakivanja prikaza n je na sl. 10-2.

1 -4~- .
I I dl
a) b) c) /
SI. 10-2 Prutupak zold"'mjo

-101-
 a. U prOvrl, koji je za oko !rnrn veei od precnika zakivka, slavlja se ZlIkivak
(2). Ispod ~o love glave zakivka poslavlja se podrnelac (3) sa udubljenjem
oblika glave za.kivka, a sa dijela gdje se nalazi slablo, slavlja se navlakat
(I). Udarcirna cekiea po navlakaeu Iirnovi se priljubljuju jedan uz drugi.

b i c. Malobrojnirn, jakirn udarcirna cekiea (4) daje se priblizan oblik druge glave
zakivka.

d. Oblikacern (5) oblikujerno zavrSnu glavu zakivka.

Aka se radi a rucnom zak ivanj u u zagrijanom stanj u. treba vodit i racuna da se
zakivanje zavrsi dok je zakivak jos crvene boje, jer zakasnjenje rnoze prouzrokovati losu vezu.

10.2. Pogre!ke pri zakivanju

Nestrucno izvedeno zakivanje rnoze biti uzrok razlicilirn i rnnogobrojnirn pogreskama.

Na sl. 10·3. prikazane su pogre!ke pri zakivanju.

SI. 10·3 PogreJke pri zakivQllju

a i b.- nedovoljno prilegnuli lirnovi,

c.- glava pornjerena usled zakosenog kraja slabla,

d.- na glavama zakovice pojavit ce se pukotine aka je zakivanje

predugo trajalo i ako je tekie bio prelagan,

e.- slablo zakovice bilo je kralko, iii je oblikac bio preve lik .

· 102 -
10.3. Alati za zakiva nje

a.- Za udaranje, tj . za prethodno zbijanje i

grubo oblikovanje zavrSnih glava
upotrebljavaju se &!kiCi od 10 do 60 N.

b.- Kao podloge sluie tvrste ravne ~e litne

plo&!, nakovnji, komadi ze lje zni ~kih
tracnica, iii telka kladiva. Ako nasadna
glava mora zadnati svoj oblik, ispod nj e
se postavlja naroeiti podm e ta~ sa udublje-
njem obli ka poluokrugle glave.

c.- Navlakaei su alati za zbijanje limova.

Neophodna je upotreba narocito kod
tanjih limova.

d.- Oblikaeima se daje konacan pblik glave

zakovicama sa poluokruglom glavo m.

e.- Za ras tavljanje zakovicnih sastavaka

upotrebljava se sjekac za glave zakovica.
To je sjekac sa tupim sjecivo m koj im se
glava smakne (odreie).

- 103 -
 PreZinle i ime ufenlka
I
ZAKIVANJE LIMA V;etba
l

/-' ~
7
-:1
/

-f-c/// /

L---- -- -'- ---{

I
I,
I '
/

-',-
2
I
I
'I
,~
I'

Materijal
T Mjere
I Broi kornada

poz. 1 - C,0300 ; poz, 2 - C.0305 1 paz. 1 ·6x30 x 150mm

paz. 2 • 11m 3 x 6 5 x 65 mm I p a z . 1 ·2 k om
p OZ . 2· 1 k orn

Sredstva za izradu predmeta Radne opera cije

1. Plota za ravnanje 1. Ravnanje i odsij ecanje limova

2. Poluine makaze 2. Turpijanje dijelova na mjeru

3, Turpije 3. Obiljetavanje provrta i njihovih sredista

4. Pribor za ocrtavanje i obiljetavanje 4. Bu senje i upustanje provrta

5. Bu sillca 5. Zakivanje • oblikovanje zavrsnih glava

zakovica
6. Svrdlo i upustat
6. Kontrolno mjerenje i poravnavanje
7. Cekit i navlakat pred meta

8. 0 bllkac

9. Podmetac

10, Skrip

Zapa1an;e nutavnitc:a Potelak rada

Svr&etak rada

Trljanje rotda

Ocjena rada
 UPUTEZARAD

o
1. Poziciju I i 2 iZTadimo na zadate
mjere

2. Na poz. 2 izvrlimo ocrtavanic i

obilieZavanie sredista provrta

3. Poziciie I i 2 sastavirno (stcgncmo) i

zaie-
dno busirno sa burgiiorn 0,1 do 0,3
veceg
precnika ad precnika stabla zakovice.

4. Izradu zavrSnih glava zakovica

radinio na
naCin kako je naprijed opisano.
11. SPAJANJE METALA MEKIM I
TVRDIM LEMLJENJEM
II. SPAJANJE METALA MEKIM I TVRDIM LEMUENJEM

Spajanje melala lemljenjem se mi posredoyanjem loplinske energije koja zagrijaya

malerijal koji se lemi i lopi malerijal za spajanje - lem. Lemljenjem se spajaju sktojeni
limovi za cijevi. posude, krovni pokriva?:i, olovne cijevi, elektritni kablovi i uiera ad bakame
zice i sl.

Lemljenjem se pritvrleuj u, npr. razne plotice od Ivrdih melala na strugarskim

nozevima, spiralnim burgijama ild. Lemljenjem se postize Cvrsl
- na posudama ujedno i neprapusan - spoj na lemljenom mjestu time, ~ I O djelici pomine
prijanjaju za iSlopljene i oevrsnule djeliee lema.

Dakle, na lemljenom mjestu melal prijanja za melal. Usloy za dobar spoj je da

pomine koje se leme budu lako ~ i s l e da djelici melala i lema nesmelano dolaze jedni do
drugih. Radi loga se povrsine koje se Ierne prelhodno dobra otis Ie.

11.1 Meko lemljenje

Spojeyi mekim lemom mnogo se upotrebljayaju zbog niske latke lopljenja lema, ali
im je evrSloea manja od spojeya Ivrdim lemom. Na sl. 11-1 prikazani su lemJjeni spojeyi
limoya:

a.- ~eoni ravni spoj,

b.- reo ni kosi spoj,
C.- preklopni spoj,
d.- pregibni spoj, ~ m ,?/~ssss
e.- spoj sa vezicom,
f.- pertloyan spoj .
b

YZ?«W;~
;:;;a_
e

c
51. lJ-1

Spojeyi na slikama II - I a i b se ne preporucuju, jer se njima postize mala evrsloea

spoj a. Preklopni spojeyi su najpogodniji za lemljenje, jer se izmedu limoya oslvaruje doyoljna
zracnosl koja se popunjaya lemom.

Na sl. 11-2 prikazani su spojeyi cijeyi lemljenjem:

SL lJ-2
a)- teoni rayni spoj, b)- ceoni kosi spoj c)- spoj sa prslenom, d)- pregibni spoj.

- 109-
11.2. Poslu pak pri Iemljenju
Na sl. 11-3 pri kaza n jc postupok pri lemljenju.

a)- ofistiti mjcsto Icmljenja,

b)- o~ i s ti li lemni k (Icmilo), Sf. 11 -3
c)- sti snuti limove koji se Iern e.

SrcdslVa za hcmijsko mcenje odrlavaju, za vrijcme Icmljcnj a, povr§ ne melaino tisle.

Imaj u sposobnost da ras lvo re novostvorene oksidc. Osim toga, neka sredstva za lcmljenje
za!licuju lemljeno mjeslo od okolnog vazduha i time sprje~v aju dalje slVar anje oksida.
Za m e h a ni~ko ~i!Ce nj e mjesla koje se lemi upo lrebljavaju se grecala (gr eba~ i ),
najfclcc tro uglasta iii ka~ i kasta. stare turpije i i itane telke. Poslij c ovakvog odstranjivanja
nefisto6l mjes ta kojc se lemi namaZe se vodom za Icmljcnjc, a Iimovi ad cinka se f iste
nagrizanjcm razrijcdenom solnom kiselinom.

Prili kom mekog lemljenja se najCe!ce upo lrebljava lemnik za grij anje mjesla koje se
Icmi i za lopJjenje lema. Radni dio lemn ika, Ij. pOYrSin a iii ivica koja sluzi za prenosenje
loplole, obli kovan je lako da se moie bez pOle!koCa pri lisnul i na mjeslo koje se lemi (sl.
11 -4). Lemni k je od bakra, jer ovaj melal brzo predaje svoju loplotu na lemljeno mjeslo.
I aka se tes ta zagrijav3, na njemu se slavra
malo ogorin e. Postoj e i lemnici grij ani bcnzinom
(sl.J 1-5). La ko lopljivi melali, kao i cijevi i
Iimovi ad c lava, Iern e se pomocll pl amena
gori onika za Icmljenjc, iii lampe za Icmljcnjc
(sl. I J -6). Vje!li m vode njcm lam pe (pribliZava-
njem iii udaJjavanjem) moze sc feljena tempera-
tura Jcmljcnja podcsavati ui ~ i roki m granicama,
npr. izmcdu 150 i 1000' C.

Kao ~to smo rekli, Icmljcnjc se vr!i lemovima.

Meki lemovi su legure kalaja i olova. Svi lemovi
su standard izirani, Ij . postojc sarno odredene
vrsle sa jedinslvenim oznakama. Npr. L Sn50,
zna~i lem sa 50% ka laje, dok je oSlatak 010"0.

Tvrdi lemovi su legu rc bakra sa cinkom iii sre-

bromo Njihove la~kc lopljenjn su izmed u 77r:fC i
9{)(fC. Meki i tvrdi Icmovi se isporutuju \le~i­
nom u Sipkama, ponckad u zmcimll.
Sl 1/ -6

- 110-
 Prilikom mekog lemljenja, lemnik mora uvijek biti dobro kalajisan na svom radnom
dijelu. Da bi se ovo osiguraio, lemnik se redovno otare na komadu salmijaka uz dodavanje
kalaja, kada je zagrijan.

Kada treba meko lemiti ~Iiene Iimove, lemljene povrline se prethodno kalajBu. Kod
tvrdog lemljenja, mjesta koja se Ierne treba, po moguenosti, postaviti vodoravno, ali tako da
se i sa donje strane moZe zagrijavati.

AJc:o na teenom lemu nastane zelenkasto-bijeli plarnen, treba grejni plamen odmah
odstraniti. Zapaljenje lema je lOak da je lem pregrijan.

Plocice od tvrdih metala se nalemljuju elektrolitskim bakrom najvete 6stoee u

narootim pecima za tvrdo lemljenje.

-111-
 Prezime lime utenlka T
MEKO LEMLJENJE KUTIJE v,."",
I

( ~
Matetl}al
1 Mjere
I Broj komada

C.0305 iii C.0148

I kutij a iz vje1be
I 1
S,ec!stva za izradu pledmela Radne operadje

1. Sred stva za ti ~ cenje 1. CiMenje spojnih bridova

2. Otopina cin¢a nog hlorida 2. Premaziva nje bridova otopinom

3. Salmijak 3. Kositrenje (kalajsanje) dodimih bridova

4 Lemilo 4. Sastavljanje bridova

5 8enzlnska grijalica 5. Zagrijavanje spojnih bridova

benzinskom grijalicom
6 Lem - legura za lemljenje
6. Ci~tenje spojnlh mjesta

Zapal.arfe n•• trmIk. PoCet.l!;~

Svrkltalt rada

r ...;an;.facbl
OqeMrada
UPUTEZARAD

I. Prilikom t iscenja lemljenog

mjesta. osim povriina pre·
dmela koje Ireba da prime
lem, moraju bili dobro 6sle
i granitne ivice (bridovi).
Otiseene povrsine ne smiju se
dodimuli prslima.

2. Lemljene pomine moraju prisno

nalijegali. Prije lemljenja, limove
slegnuli kl ijesl ima.

3. Lem treba da se topi na vrucini

lemlje nog mjesta, a ne na
plamen u lemnika. Len! treba da
prolete kroz
savove, tj. treba da prode kroz
cijeiu sirinu spoja i da se pojavi
na drugoj strani.

4. Nakon iemijenja se otisli pre·

dmel od oSlalaka sredstva za
iemijenjc.
12. ELEKTRICNO (ELEKTROLUCNO)
ZAVARIVANJE
 12. ELEKTR ICNO (ELEKTROLUCNO) ZAVARIVANJE
. El ektri~nil1l zavarivanjem se lopi materijal elektri~nim lukom. pri cemu se razvija
vlS?ka tempera tura (oko 4000' C). Za elektritno lavarivanje koristi se struja niskog napona
( I) do 50 volti), ali velike jacine (60 do 300 ampera).

Ovu struju proizvode elktritne masine, odnosno uredaji (sl. 12-1).

SI. 12·1 Strujno kol o elektrolutnog zavarivanja:

a) transfo rm ator za varenje, b) kabel za elektrodu, c) dr.lat elek trode sa elektrodom,

d) stol za varenje sa elek troprovodnom celicnom plocom, e) kabel sa stezaljkom.

Struja iz elektricne mreie ulazi u elek tricn i Ira ns(orm ator, IZV. traro u1 zavari va nje. u
kame se transformise U pOlreba n napan i jac inu za elcklrolucno z3va riva nj e.

l edna "naponska" ste zaljka se spoji elektricnim provodnikom (kabelorn za zavarivanje)

sa predme lom koj i se zavaruje. Sipka za zavariva nje, ( ZV. elek lroda, spojena je drugim
kabe lom sa drugom stezaljkom (sl. 12-1).

Elektritni luk nastaje pri zatva ranju, odnosno otvaranju "strujnog kola" na mjestu
dod ira elektrode sa predmetom. Njegova visoka temperatura (3500 do 4000' C) brro rastopi
predmet na mjestu zavara. Zavarena vela se postite kapanjem rastopljenog materijaia
elektrode u tlijeb zavara.

.117 -
 Da bi varilac upalio elektritni luk na
mjestu zavarivanja i da bi ga "razvlatio",
mora u poletk u rada e lektritni krug za
trenutak za tvoriti, tj. dijelovi pod napa-
nom - predmel i e lcklroda- se moraju
dodirnuti. U tu svrhu sc kratko udari
elektrodom na mjesru zavarivanj a (tipka-
nje e lektrodom). Pri tom dodiru potete
51. 12-2 jaka e lek trit na struj a.

U trenu tku odm icanja elek trode- za nekoliko mrn- upali se elektri~ ni luk, lj. slruja
tete i nadalje preko vazdusnog meduprostora. Rastopljeni materija1 elektrode kaplje u f lijeb
zavara i zavareni ~avni spoj "aslane nakan stvrdnjavanja u vidu tIV. gusjcnice zavara (sl. 12-2).
Elek trolu~no zavareni ~av ovi mogu sc poboljb ti u poglcdu njih ovih svojstava
naknadnim toplim kovanjem, iii, normali ziranjem. Topla kovanjc pravi gu~c u strukturu
matcrijaia, a normaliziranje stvara sitnozrnastu strukturu.

12.1. T ransformatori za zavarivanje (sl. 12-3) pretvaraju elektrienu energiju uzeru iz

mreze, napona 220 odo. 380 V , takom da u strujnorn kolu za varenje, u kome je predmet
uklju ~e n , vlada podesan napon za zava-
rivanje (20 ...80V); pri tome prolazi jaka
elektrit na struja koj a odgovara debljini
prcdmcta. Napon i struja zavarivanja
mogu se mijenjati pomo~u rulnog tatka
(sl. 12-3). Prikljut ne stezaljke transforma-
tora spoje se bakrcnim vodovima za
provodenje struje, s jednc strane sa
drfate m e lekt rode, a s druge strane sa
predmetom. Bakreni vodovi uvijeni su ad
mnogo tankih fica u kablove koji su
izolirani, odnosno za~t i ~c ni slojcvima
tkan ine i gu me (sI.12-4).

SL 12·3 a) bakreni namo/aj I (Inldl1i napo'l)

b) 'Iomo/aj 1/ (nopon varenja)

SL /2.-/ Kabel za l'arenje

a) bakrr"i kiJbe1 (Ianke lice)
b) izolaciolli slojm IkiJnu.e i gume
c) lOlli/ni sloj (onlolal od gUnle)

12.2. Drfati elektrode iii klijclta za zavarivanjc su nap rave sa rukohvatima za slczanje
elektrode koja to rastopljena uti u zavar kao dodatni materijal (sI.12-5).

SL 12·5 1(J,)dlo za elekirolut'lo :0\"0"''011)('

SL 12-6 £I.klrod.

- 118 -
Na 51. 12-6 prikazane su e1ektrode za zavarivanje i 10:
a) gola elektroda, b) oblozena eleklroda, e) elektroda sa jezgrom.

Stimiei za ruke i liee (51. 12-7) imaju obif no sivozelena rutilna stakla koja Ilite ofi
ad opasnih upala i koiu lica ad opeklin a "nevidljivim" zrakama svjella elektrif nog luka.

Da bi se za!litili od opasnih djejslava elektrif nog

luka, i radniei koji rade u blizini mjesla gdje se
zavaruje su izlozeni opasnim zrakama, zavarivanje
se treba miti u kabinama, iii iza za.stitnih zidova.

SL 12- 7

Radi sprjefavanja opeklina koze od leleCih djelifa Iljake, nosi se zal lilna odjeea od
nesagorive azbeslne tkanine (keeelje, kombinezoni, rukav iee).

Kvalitel elektroluf no zavarenog lava se

najprije oejenjuje po ravnomjernosli
nava re ne gusjenice. Za kvalit e t elek tro-
luf no zavarenog spoja mjerodavan je
slepc" postignutog stapanja materijala
elektro de sa malerij alom predmela.
SI. 12-8

Ovo se moze poznali po slapanju na zavr!nom kreleru zavara, tj. na kraju gusjeniee
(sl. 12-8). Na stapanje utife prije svega odabrana jafi na slruje varenja. Poprefni presjek l ava
raznih oblika (51. 12-9) mora bili dobro napunjen uk apanim malerij alom elektrode. Rubovi
gusjeniea ne smiju imali za reze (smanjenje poprefnog presjeka).

'--II

G
V'---.:!IiIIe
- 1t!I!J1 I X
0
IU ilf.
.1 SL 12-9

- 119-
 Prezime i ime ufenik.a I
ELEKTROLUGNO ZAVARIVANJE Vjelba
I

I
~.
I

I ! U
Matenjal
I Mjere
I Broj komada

t :030S I po potrebi .I 2
SredSlva za izradu pre<lmeta Radneoperadje

1. Transformator za elektroJutno zavarivanje 1. Priprema lima za zavarivanje

2. Elektrode 2. Pode~avanje ampera!e na

Iransrormatora
3, Za~titna sredstva ( za~tj tna maska,
pregafa, ru kavice , cipele sa gumenim 3. VodenJe elektrode po ~avu
(!onom)
4. Obijanje troske
4. Stol za zavarivanje
5. Kontrola kontinuirane naslage
5 SilJasti tekl(~ ~ava (zavara)

6 tellt". ¢elk.

z.p&tan,e n..lavn a Potelakf1lda

Svr&elaJl: fada

r,.pn)e fada

Oqe.. ,"""
UPUTEZARAD

I. Na transfo rmato ru odabrati odgova.

rajucu amperaru zavisno a d debljine
predmeta koji se zavaruje

2. lzvrSiti Ii~n u za~ t itu i za~ titu okoline.

3. Kra tkim dodirom elek trode i predmct3

os tvariti elektritni luk, a za tim puniti
!av rasto pljenom elek trodom.

4. Cekicem i telitnom eetkom ocistiti say.

13. AUTOGENO (GASNO)
ZAVARIVANJE
13. AUTOGENO (GASNO) ZAVARrvANJE

Autogenim zavarivanjem se spajaju dijelovi taka da se na mj estu zavarivanj a materijal

Tastopi i, obil no, dada istovrsni materijal (fica za vare nj e) koji se topi. Aka je Tad s tru~no
izvede n, kad a se zavar stvrdne, nastaje tvrsta veza izmed u utoplje ne l ice i rubova ~ava (sl.
13-1).
Za zagrij avanj e predm e ta slu ii plamen gasnog
gorionika (plemenika). Gasno gorivo, veCinom
acetilen, proizvodi se u narocitim razvijaCima
acetilena. Za proces sago rijevanja po trebni kiseo-
nik se isporucuj e komp rimiran u bocama.

Prilikom zavarivanja sava na limu, proces

top\j e nj a napreduje s desne strane ulijevo sa
ravnomjernim kretanj em gorionika (sl. 13-1).
To zna~i da se materij al ispred gorio nika
postepeno zagrij ava i konatno rastopi.
Ras to pljeno rn zico m se uj edn o premosti procjep
51. /3· 1 zavara, taka da se ru bavi ~ava oba dij ela spoje,
medu sob na stope. Iza go ri onika se zava r stvrdne
i postepe no o hladi .

Za au togeno zavari vanj e se, osirn acet il ena, mogu upotrijebiti : vodo nik, svjetleci gas,
propan iii ben zo l. U svako m slueaju se pri tome upotreblj ava kiseonik za proces
sagorij evanja.

Zbog visoke temperature rasto pa u prisustvu kiseonika, stvara se mnogo ~Ij ake; to su
sagoreni dj eliCi gvoZda u ras topljenom stanju. Ali. posto je sljaka lak'a od gvoida. ona pliva
na rastopu i maze se pomaknuti u st ranu , pokretanjem amo-tamo go rionika iii zice za
varenje. Pri pogresnom vodenju gorioni ka iii f ice, u zavar se mogu uk.1jucil'i djeli ci ~Ij ake. Oni
smanjuju evrstocu zava re nog sava.

13. 1. Sprave za zavarivanj e

Gorioniei (plamenici) se sastoje od eijevne ruene drske i vise promjenji vih goraea (sl. 13-2).

, 4 i :e:
Ij' / ':J.~/. ..'.; '<c' ~4m
. ~ . :.-.~
Z ,·UU00UUufu V, ••• • • •
sl. 13-2 Gorionik (plamcnik) za "warivanjt
a) eijcvna d~ka sa rcgulaeionim ventilima i prikljuCkima za savitljive eijevi. b) gorae sa
navrtkom za uCvr~ivanje . c) sapnica (dizna). d) komora za mijeroje e) tiZak,f
) razlitite rope titaka.
·125 -
 Cij evna d~ka ima ~ hure s navrtkom za spajanje savitljivih cijevi za gasove, kao i dva
regulaciona ven tila za gorivi gas i kiseoni k.
U goracu Sl! vode oba gasa preko sapnicc u ko moru za mijeSanjs: i oda tlc u titak.
Sapnica je nacinjena bo tzv. tlacna sapnica sa prstenasto smjeStenim boenim kanalirn<l. Dok
kiseonik struji velikom brzinom kroz sa pnicu koja je u sredistu, povlaci za sobo rn gorivi gas
iz bocni h ka nala koj i se prikljuceni na gasni vod. Oba gasa se mijesaju u komori za
mij eSa nj e i struje "apolje kroz rupu zis ka gdje sagorijevaju uz visoku temperaturu. Zita k je
od bakra. da bi mogao brzo odvoditi toplotu koju zavar zrati nalrag nn gorio nik. Njcgova
rupa je stepenovana za svaki gorionik i zavisno od deb!jine, kao i vrs le pred mcla koji se
zava ruje.

13.2 Zastit ne napravc na uredaju 7.3 zavarivanje

Svaki uredaj za zavarivanje ima niz naprnva koje treba da sprij ece ekspJoziju go rivog
gasa.
Venlili sigu mosti sprjecavaj u nedopuste ni porast pritiska. Kada je postignul od redeni
Il ajv i ~ i
prit isak, automatski sc otvo ri ven ti! pod djejstvo m previsokog priliska gasa, njega je do
lada zatvarao prednapon (1 acne opruge. Kolici na gasa koja je stvoril a nedopusteno povi~enje
pritiska izade napolje. Pritisak opad ne i konicni vent il se o pel zatvori pod djejstvom
pred napona oprugc.

Povratni ventili propuslaj u gasove sarno u jednorn smjeru. U njim a gas do lazi na
ven til uvijck odozdo. Da bi gas prosao, pritisak gasa mo ra podici kon us ven tila. Pri
protuprit isku odozgo, konus se odmah za tvori i sp rijeCi slrujanj e gasa.

Vodeni osigurac sprjec~va prodor eksplozija u razvijac iz gorionika, tzv. povrtanog

plamena.

Boee za kiseon ik. Kiseoni k koji se nalazi pod vi50kirn pritiskom u boci debe lih
zidoV3, dovodi SC u gorion ik preko tzv. red ukeionog ventil a (51. 13-3).

sl. 13-3 Boca za kiseon ik sa jednostepen im redukcionim venti 10m

a) ven til na boci otvoren, tlama opruga nije skinuta,

b) prolaz gasa pn oduzimanju kiseonika,
c) ventil se zatvori kad" prestane oduzimanje gasa.

·126·
Zadatak redukcionog ventila je da smanji visoki pritisak u boci na niti pogonski pritisak.
Pomocu vijka za pod~avanje mote da se mijenja prednapon tlaene opruge, a time i
pogonski pritisak. Ova mano metra za mjere nje pritiska gasa sluze za kontrolu pritiska; jedan
za pocu, a drugi za podeSavanje pravilnog pogonskog pritiska.

Savi tljive gasne cijevi se razl ikuju po boji i po svijetlom preeniku. Cijevi za k.iseonik su plave,
$ oko 6 mm. Cijevi za ace til en su crvene, $ oko 10 mm.

Cijevi za gas su od vrlo kvalitetne, debe Ie, vrlo el asti~ne gume koja je zaSticena od
spoljaS njih o~tecenja ugraden im slojcvima tkanine.

Boce za gas imaju oznake u boji ito: bocc za

SL J3·4 Zaftitll e "aolale
kiseonik-plavu, boce za propan iii vodonik-crvenu
i bacc za acet ilen-iutu. Za z~ titu otiju sluze
zaS titne naota lc sa tarnn im staklima- ve6 nom
sivim iii zelen im (51. 13-4). Ove su resto sa
bo~ni m !titnikom za sprje~avanje ! trcanja iza
n ao~a la. Rupice Z3 ven tilaciju u bo~nom ! titni ku
sprjetavaju neprijatno "zamagljivanje" nao~ala
kapljicama vode.

13.3 Stavljanje urad gorionika

Pomotu regu lacionih vcn til a za acetilcn i kiseonik na gorioniku, mofe se mijenjati,
udio ve ntila u go rivoj smjesi koja izlazi. Ovaj postupak sc naziva "po d ~ava nje" plamena.

Stavljanje gori onika U Tad i podesavanje plamena odvija se prema odredenim

pravilima. Ona se moraju tatno uvaiiti , da bi se izbjegJi udesi i pogonskc smetnje.

I. VentiJ za kiseonik na gori oniku pOSvc otvori ti.

2. Okretanjem vijka na regulacionom ventilu podesiti pritisak kiseon ika koji je
propisan za odnosni tip gorion ika.
3. Jake otvoriti gasni venti! na gorioniku i zapali ti smjesu acctil cn -kiseonika koja
izlazi.
4. Koli~inu struj anj a ace tilena tako regulirati "prigu!ivanjem", tj. dje limi~nim
zatvaranjem vent ila za aceLi lcn, da se pojavi bjelosvjetleci, o~tro ograniteni konus
plamena. Plamen je sada pravi lno pod~en (51. 13-5a).

~
e
Obustavljanjc rada

1. Zatvoriti venti! sa acetilenom.·

1IIIIII~1IIIi::ittIIIIS.-~ 2. Zatvoriti ventil sa kiseonikom.

3. Zatvoriti redukcioni ventil oqvrtanjem
Ll a~nog vijka 5 ruticom.

~
G SI.13.5

. t27·
 Prezime lime ut.enlka I
AUTOGENO ZAVARIVANJE Vjetba
I

1 ~I"''''''''
.....1 I \\\!(\ 1\ \\ ,I
2\

I <
"' /JIIIIIIIIII ~ 7~
1/

Materi/al
I Mjere
T Brojkomada

1:;.0305
I prema potrebi T 2
Sr~d5tva za izraclu predmeta Radne operacije

1. Razvilat 1. Priprema pribora za zavarivanje

2. Boca s kislkom 2. t iMenje i pripremanje rubova limova

3. Plamen ik s gumenim erijevima 3. Reguliranje plamenika

4. t ice za zavarivanje 4. Vodenje plamenika i fiee

5. Boreks 5. ObiJ anje lroske

6. Za~titna sredstva (naota le, pregata i 6. Kontrola debljine, ~irine i

rukavice kontinuirane naslage ~ava (zavara)

7. Stol za zavarivanje

8. Siljasti tE!kit

9. Pnbor za tlttenJe plamenika

Zapatanje nastavnika PC>tetak rada

Svrietak rada

TraJan,e rada

Oc:jena rada
 UPUTE ZARAD

Go ri on ik (reba dria ti u SIO

ravnomjernijem razmaku ad predmeta,
taka da udaljenost izmed u povrSi ne
pred meta i vrha konusa bjclosvjetleceg
pl amena iznosi nekoliko mm .

sl. 1
Kad tanki h jimova, gorioni k sc mo ra
nagn uti poioicn ij e, da hi sc sprij ctilo
progo rij evanjc lava (51. l a). a kod
dcblj ih lim ova go ri oni k je okomi liji (s l.
Ib).

Dcblji limovi se zava ruju ad Iij cva

udesno (7.ava rivanje udes no). Pri tome
pia men prit iskuj c rastop prema gotovim
dijc lovi ma sava. Gorion ik sc vadi
pravolinijski. Zica za varcnje izvodi
kruino krctanjc u rastopu i mijcl3 ga
(51. 2).

Bcsprijckoran say im a ravno mj cm o

talasastu gusjenicu zavara, ad gusto
porcdanih prs tenova sa iS lim razrnakom
(51.3).

~. 3