Arbitraža za Brčko

Daytonskim mirovnim sporazumom potpisanim 14. Decembra 1995 godine u Parizu okončan je
rat u BiH. Međutim ovaj sporazum donio je i ustavne i pravne odredbe koje vrijede i danas.
Na Daytonskoj konferenciji 1995. godine predstavnici dva pod-državna entiteta Bosne i
Hercegovine (BiH), Federacija BiH i Republika Srpska (RS) nisu se mogli dogovoriti kom
entitetu bi oblast Brčko u sjeveroistočnoj Bosni trebala pripasti.  Pošto nije došlo do sporazuma,
oblast Brčko je na Daytonskoj mapi privremeno stavljena pod kontrolu RS, mada su se strane
dogovorile da se odluka o budućem upravljanju oblasti Brčko prepusti međunarodnom
arbitražnom Tribunalu.
Na međunarodnom arbitražnom tribunalu opće je stajalište bilo da postoje tri osnovne
mogućnosti:
1. Jedna je da se Brčko dodijeli Federaciji, koja tvrdi da polaže pravo na upravljanje na osnovu
povijesno gledanih razloga, da je općina Brčko bila uglavnom naseljena Bošnjacima i
Hrvatima, kao i da je bila vitalan sjeverni prolaz iz centralne Bosne ka Europi;
2. Druga mogućnost je da se prihvati tvrdnja RS da polaže pravo na trajno upravljanje uslijed
toga što, bez obzira na povijesni aspekt, koridor u oblasti Brčko duž rijeke Save predstavlja
vitalnu stratešku vezu između dva dijela RS;
3. Treće, prethodne odluke Tribunala su nagovijestile mogućnost da bi najviše odgovarala
varijanta prema kojoj se Brčko izuzima iz isključive kontrole ijednog entiteta i stavlja pod
upravu neovisne Vlade Distrikta pod ekskluzivnim suverenitetom BiH.

 Konačno donešenom odlukom 8. Marta 2000 godine Brčko postaje Distrikt, a formiran
je Statutom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koji nalaže da je Brčko distrikt
administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i
Hercegovine.
1.Status stanovnika Distrikta
Svaki sadašnji ili budući stanovnik Distrikta koji je bio državljanin jednog od entiteta prije
uspostave Distrikta i dalje ostaje državljanin tog entiteta.  Gledajući ostale stanovnike Distrikta,
uključujući osobe rođene nakon uspostave Distrikta, svaka takva osoba ima pravo odabrati u
prikladno vrijeme državljanstvo jednog ili drugog entiteta.
10.Znakovlje
Skupština Distrikta određuje svo znakovlje Distrikta, pod uvjetom da je svo znakovlje politički i
etnički neutralno i da podliježe konačnom odobrenju Supervizora.  Distrikt nema drugi stijeg
osim stijega Bosne i Hercegovine.  Stjegovi oba entiteta mogu se isticati unutar Distrikta, ali
samo skupa sa stijegom BiH. 
Latinica i ćirilica koriste se ravnopravno za sve službene svrhe.  Svaki stanovnik Distrikta ima
pravo tražiti izdavanje službenih dokumenata na jednom od tri službeno priznata jezika, i ima
pravo koristiti bilo koji od tih jezika u službenim i svim drugim dopisima.
Mario Marčetić, III-8