opreme koja predstavlja ulog strane osobe ili povećanje toga uloga, a koja tla ili zemlji izvoza
a ili zemlji izvoza za robu čije puštanje u slobodan promet na carinsko područje
se uvozi na temelju ugovora o osnivanju, odnosno ulaganju
opreme i sredstava preostalih nakon smanjivanja opsega poslovanja, od-
nosno nakon likvidacije tvrtke u inozemstvu uz dokaz da su bila u uporabi
u tvrtki osnovanoj u inozemstvu
rezervnih dijelova za održavanje ranije uvezene opreme kao i dijelova već
uvezene opreme i trajnih potrošnih dobara
opreme, dijelova opreme i materijala radi ugradnje u opremu namijenjenu
investicijskom objektu u inozemstvu sukladno ugovoru o izvodenju inve-
sticijskih radova, koji će se nakon roka potrebnoga za kompletiranje opre-
me ili radi ugradnje izvesti u inozemstvo
opreme i rezervnih dijelova za tu opremu kupljenih u inozemstvu, kojima
se izvoznik, odnosno uvoznik koristio tijekom izvodenja investicijskih rado-
va u inozemstvu
- komercijalnih uzoraka i drugih prigodnih predmeta koji se uvoze bez pla-
ćanja protuvrijednosfi.
Dodatne zaštitne carine jesu privremene mjere zaštite koje se mogu uvesti u
iznimnim okolnostima odnosno u okolnostima kada bi odgoda uvodenja kontin-
genata mogla prouzročiti teško otklonjive štete domaćoj proizvodnji. Dodatne
carine se mogu uvesti i radi otklanjanja poremećaja u platnoj bilanci Republike
Hrvatske.
Antidampinške mjere (čl. 43. Zakona o trgovini) primjenjuju se u slučaju kada
se, u propisanome postupku, utvrdi da se neka roba uvozi u Hrvatsku po dam-
ping^^ cijeni zbog čega taj uvoz nanosi ili prijeti nanošenjem materijalnih šteta
domaćoj proizvodnji. U takvim slučajevima Vlada RH može, po propisanoj pro-
ceduri, uvestî posebnu antïdampinšku pristojbu koja ostaje na snazi onoliko vre-
mena koliko je potrebno da se spriječi damping i koja ne može biti viša od iznosa
marže dampinga.
Anfidampinška pristojba se uvodi nakon provedenoga ispitnog postupka ko-
jime se utvrduje postojanje dampinškog uvoza, štete nastale takvim uvozom te
uzročne veze izmedu takvoga uvoza i štete za domaću proizvodnju. Zahtjev za
propisivanjem antidampïnške pristojbe podnosi bilo koja fizička ili pravna osoba
odnosno trgovinsko ili gospodarsko udruženje koje djeluje u ime domaće proiz-
vodnje.
Kompenzacijske pristojbe (čl. 46. Zakona o trgovini) se mogu propisati zbog
otklanjanja učinka subvencioniranoga uvoza, odnosno subvencije koja je odo-
brena izravno ili neizravno za proizvodnju, izvoz ili prijevoz robe u zemlji podrije-
Naš zakon poštuje EU definiciju dampinga kao i EU pravila o primjeni antidampinških mjera.
Tako se damping cijena definira kao cijena koja je niža od prodajne cijene istovrsne robe na
tržiśtu zemlje izvoza. Ako se ne može doći do potrebnih podataka, usporediva će se cijena
utvrditi komparacijom s cijenom istovrsne robe na trećim tržištima ili će se izračunati zbraja-
njem troškova proizvodnje u zemlji podrijetla s uobičajenim troškovima prodaje i uobičaje-
nim udjelom u dobiti.
Republike Hrvatske uzrokuje štetu ili prijetnju štetom.
Zahtjev za propisivanjem kompenzacijske pristojbe podnosi bilo koja fizička
ili pravna osoba odnosno trgovinsko ili gospodarsko udruženje koje djeluje u ime
domaće proizvodnje. Ako ministarstvo utvrdi da su zahtjev podnijeli proizvodači
iz stavka 1. ovoga članka ili osoba koju su oni ovlastili za podnošenje zahtjeva,
provest će ispitni postupak.
Dozvole za izvoz i uvoz robe (čl. 49. Zakona o trgovini) uvode se radi osigu-
ranja izvršavanja medunarodnih ugovora, osiguranja državne sigurnosfi, zaštite
života i zdravlja Ijudi, životinja i biljaka, zašfite čovjekove okoline, zaštite javno-
ga morala, nadzora izvoza i uvoza umjetničkih i povijesnih djela te radi nadzora
izvoza i uvoza plemenitih kovina. Za izvoz i uvoz predmeta naoružanja i vojne
opreme dozvole izdaje Ministarstvo obrane odnosno MUP, za povijesna i umjet-
nička djela dozvole izdaje ministarstvo mjerodavno za kulturu, a za sve druge
robe dozvole izdaje Ministarstvo gospodarstva. Oblik i sadržaj obrasca zahtjeva
za izdavanje izvozne ili uvozne dozvole, postupak izdavanja, izmjena i dopuna ili
oduzimanja izvozne ili uvozne dozvole propisuje Vlada RH.
Ulaskom Republike Hrvatske u EU, a sukladno Uredbi Europske komisije
376/2008, režim uvoznih dozvola primjenjuje se i pri trgovini odredenim po-
Ijoprivrednim i prehrambenim proizvodima s trećim zemljama. Uz spomenutu
Uredbu, Europska komisija detaljno propisuje i posebne uvjete pri podnošenju
zahtjeva za pojedine skupine proizvoda.
Dozvole za preferencijalni uvoz uredene su posebnim uredbama Europske
komisije, a dodjeljuju se na osnovi javnoga natječaja. U Hrvatskoj dozvole za
uvoz odnosno izvoz navedenih proizvoda izdaje Agencija za plaćanja u poljopri-
vredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
3.2. HRVATSKI CARINSKI SUSTAV - CARINSKI SUSTAV EU
Carine se definiraju s različitïh gledišta i na različite načine. Za potrebe ovoga
rada carine je najbolje definirati kao posebnu vrstu poreza koji država naplaćuje
pri prijelazu, prenošenju odnosno prelasku robe preko carinske crte. Primjenjuju
se zbog toga što država (odnosno carinska unija) carinama želi:
- usmjeravati opseg i tijekove medunarodne razmjene
- zaštititi odnosno poticati pojedine domaće proizvodnje
- pomoći uravnoteženju bilance plaćanja te
- radi potreba državnoga proračuna.
U suvremenim carinskim sustavima carina se obračunava i naplaćuje na os-
novi carinske vrijednosti robe (ad valorem) dok je stopa carine odredena carin-
skom tarifom. Kada se koriste i specifične carine (npr. po jedinici mjere), onda
govorimo o tzv. kombiniranome sustavu. Treba spomenuti da se, nasuprot de-
rabe i necarinske mjere zaštite (npr. uvozne
klarativnim p jOš
i izvozne dozvole, kvote i st.).
 MEDUNARODNO POSLOVAN JE
Hrvatski carinski sustav kakav je bio na snazi prije ulaska u EU već je bio uskla-
den s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i sa standardima Europske unije
jednostavno zato što je bio ključni uvjet za primitak u Svjetsku trgovinsku orga-
nizaciju, a i uvjet za početak pregovora o ulasku Republike Hrvatske u Europsku
uniju.
Prisjetimo se, temelj Europske unije čine zajedničko tržište koje podrazumi-
jeva slobodu kretanja osoba, robe, usluga i kapitala uz poštivanje načela slo-
bodnoga tržišnog natjecanja i zaštite interesa potrošača. Razumije se, to nije
moguće bez ukidanja medusobnih carina odnosno bez stvaranja carinske unije.
Carinska je unija stvorena 1968. godine, a granični prijelazi izmedu članica
uklonjeni su 1993. godine. Ključna obilježja ove unije jesu: zajednički carinski
propisi, bescarinska trgovina izmedu zemalja članica te odredba da prihodi od
carine predstavljaju prihode proračuna EU. Propisi o carinskoj uniji osiguravaju i
zaštitu okoliša te zdravlja i sigurnosti gradana. U tu je svrhu propisana stro-
ga kontrola prometa prehrambenih proizvoda i lijekova. Carinski propisi štite i
ugrožene vrsta biljaka i životinja, strogo ureduju trgovinu umjetničkim djelima
i antïkvitetima te kontrolu i ograničavanje uvoza tehnologija koje bi se mogle
koristiti u svrhu stvaranja nuklearnoga ili kemijskoga oružja. Stroge su i sankcije
za trgovinu krivotvorenih proizvoda, posebno lijekova, elektronike, telekomuni-
kacija te proizvoda tekstilne industrije.
Načelno, može se reći da je hrvatski carinski sustav odreden carinskim propi-
sima EU, medunarodnim sporazumima i konvencijama koje je EU sklopila s tre-
ćim zemljama te hrvatskim carinskim propisima donesenima na osnovi carinskih
propisa EU. Ključni carinski propis EU koji se od 1.7.2013. primjenjuje kao doma-
ći je ”Carinski zakonik Zajednice“ (Uredba Vijeća EEZ 2913/92), sa svim njegovim
izmjenama i dopunama. U naše je zakonodavstvo preuzet ”Zakonom o provedbi
carinskih propisa EU“ (NN, 54/13.).
U skladu s tim propisom, ulaskom Hrvatske u EU, 1. srpnja 2013. godine, pre-
stali su vrijediti dotadašnji hrvatski carinski zakonodavstvo koje je ure-
divalo trgovinu s trećim zemljama, a započela je uporaba zajedničkih EU propisa.
Područje Republike Hrvatske postalo je dio jedinstvenoga carinskog područja
Unije, što znači da je ukinut sav carinski nadzor nad unosom i trgovinom robe
izmedu naše zemlje i ostalih članica. Jednako tako, robna razmjena domaće robe
izmedu osoba u različitim članicama EU više se ne smatra uvozom/izvozom i nije
predmet carinskih procedura i nadzora.
Postupanje s robom iz trećih zemalja, dakle onih koje nisu članice EU, urede-
no je odredbama spomenutoga Zakona o provedbi carinskih propisa Europske
unije.
Tako se od 1. srpnja 2013. godine više ne primjenjuje hrvatski Zakon o carinskoj tarifi niti
Uredba o carinskoj tarifi, prestao je vrijediti Protokol o prìstupanju Hrvatske Marakeshkom
ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i svi sporazumi o slobodnoj trgo-
vini kao i sve povlastìce koje je RH dotada usuglasila s trećim zemljama.
MEDUNARODNA TRGOVINA I SUSTAVI MEOUNARODNE RAZMJENE
Danom pristupanja RH u Europsku uniju, Carinska uprava RH primjenjuje i
njezin sustav elektroničke registracije i idenGfikacije gospodarskih subjekata koji
posluju s trećim zemljama preko tzv. EORI broja“ (Economic Operators Registra-
tion and Identification System). Uvijek se pojavljuje na carinskoj deklaraciji. Nje-
gova struktura za hrvatske rezidente je HR + OIB.61
Za razumijevanje materije carina, carinskog sustava i carinjenja potrebno je
razumijevanje osnovnih pojmova koji su definirani carinskim sustavom EU.
3.2.1. OSNOVNI POJMOVI I INSTITUTI CARINSKOG SUSTAVA
Carinska roba je sva roba koja se kreće preko vanjske grantee EU i stoga se na
nju primjenjuju mjere carinskoga i sigurnosnoga nadzora. Takva roba podliježe
mjerama carinskoga nadzora od trenutka njezina unosa pa sve dok se ne ocarini
(dok se njezin status ne promijeni) odnosno dok se ne smjesti u slobodnu zonu
ili carinsko skladište, dok se ponovno ne izveze, unišfi ili dok se ne ustupi državi.
Carinsko područje označava cjelokupni teritorij 28 zemalja članica Europske unije
na koji se primjenjuju carinski i drugi propisi. Omedeno je carinskom crtom koja je
istovjetna graničnoj crti rubnih zemalja članica. U carinsko područje su uključene i
rijeke, jezera, teritorijalno more s podmorjem, podzemlje i zračni prostor.
Carinska uprava RH je organizacijska jedinica u sastavu našega Ministarstva
financija. Njezine su ustrojstvene jedinice Središnji ured i carinarnice koje mogu
obavljatï radnje predvidene carinskim propisima.
Carinski nadzor čine sve mjere i postupci koje poduzima Carinska uprava u
cilju provedbe carinskih i drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja je pred-
met carinskoga nadzora. Carinski nadzor nad robom u ovisnosti je o statusu.
Tako roba Zajednice nije pod carinskim nadzorom osim u slučaju kretanja od
jedne do druge točke u EU preko područja EFTA zemlje ili treće zemlje. Roba koja
nema status roba Zajednice nalazi se pod carinskim nadzorom do promjene sta-
tusa, do ponovnoga izvoza ili do uništenja pod carinskim nadzorom.
Sigurnosno zaštitne mjere (Safety/Security measures) - Svaka roba koju se
namjerava iznijeti/unijeti iz/u carinsko područje EU mora biti prethodno elektro-
ničkim putem najavljena carinskoj službi pomoću izlazne odnosno ulazne skra-
ćene deklaracije6* (exit/entry summary declaration). Razumije se da postoji roba
Ovaj broj ne treba miješati s poreznim (VAT) brojem koji íma jednaku strukturu, ali se primje-
njuje samo u prekograničnoj trgovini, dakle pri poslovanju s tvrtkama iz zemalja članica EU.
Za ovaj je broj mjerodavna Porezna uprava.
^' Više o tome u Pravilniku o EORI broju, NN 64/13. i 89/13.
Krajnji rokovi za ove najave ovise o vrsti prijevoznoga sredstva. U slučaju željezničkoga pro-
meta i prometa unutarnjim vodama rok je najmanje dva sata prije dolaska na ulaznu cari-
narnicu; kod cestovnoga prometa, najmanje jedan sat prije dolaska na ulaznu carinarnicu; u
pomorskome prometu za teret u kontejnerima najmanje 24 sata prije utovara u otpremnoj
luci dok je za teret u rasutom stanju (tzv. generalni teret), najmanje četìri sata prije dolaska u
domaću luku; za kratke letove u zračnom prometu najranije do trenutka stvarnoga polijeta-
nja zrakoplova, a kod dugih letova najmanje četiri sata prije dolaska u prvu zračnu luku u EU.
Thank you for using www.freepdfconvert.com service!

Only two pages are converted. Please Sign Up to convert all pages.

https://www.freepdfconvert.com/membership