савез пчеларских организација црне горе ПЧЕЛАРСТВО

ПЧЕЛАРСТВО
2020.
плава
матица

број

231

година XX * подгорица, октобар 2020. * цијена 1Є * за чланове удружења бесплатан

ОКТОБАР 2020. 1
Crnogorska
ПЧЕЛАРСТВО
matica
d.o.o. Danilovgrad
Kuća meda - Daljam BB - Spuž
e-mail: kucamedacg@gmail.com
www.pcelarstvo.me
ž.r. 550-14847-65

uslužni telefoni:
direktor: 068 844 333
prerada voska: 068 844 330
prodavnica: 068 844 331
sirup i pogače: 068 844 332

radno vrijeme:
ponedjeljak - petak: 7 - 15
subota: 8 - 12

2 ОКТОБАР 2020.
 ПЧЕЛАРСТВО

SADRŽAJ ОТКУП МЕДА

НАЈКРИТИЧНИЈИ ПЕРИОД
ЗА ЈАКЕ И ЗДРАВЕ ЗАЈЕДНИЦЕ .............................. 4
УВОД ЗА ЧЛАНАК ПОД НАСЛОВОМ
„ЗАКОН (НИ)ЈЕ МРТВО СЛОВО НА ПАПИРУ“ ....... 6
ЗАКОН (НИ)ЈЕ МРТВО СЛОВО НА ПАПИРУ ........... 8
СТАЊЕ У ПОГЛЕДУ ЗАГАЂЕЊА
ЖИВОТНЕ СРЕДИНЕ У ЦРНОЈ ГОРИ ...................... 12
НЕМА МЕДА БЕЗ ЈАКОГ И ЗДРАВОГ ДРУШТВА ... 16
ДВА ЗЛАТА ЗА ВРИЈЕДНОГ МЛАДИЋА ................ 18
ПОДНЕБЉЕ БОГОМ ДАТО ЗА ПЧЕЛАРЕЊЕ ......... 20
КИШЕ И ВИРУС ПРЕПОЛОВИЛИ
ПРИНОСЕ И ПРИХОДЕ ........................................... 22
ЗАНИМЉИВОСТИ О
МЕДОНОСНИМ ИНСЕКТИМА ............................... 24
ОДРЖАВАЊЕ МАНИФЕСТАЦИЈЕ
“ПОДГОРИЧКИ ДАНИ МЕДА“
ПОД ЗНАКОМ ПИТАЊА ......................................... 26
ОТКАЗАН ДАН МЕДА У НИКШИЋУ ...................... 26
“Црногорска матица” ДОО обавила је све
неопходне активности да се у Дому свих пчелара
реализује откуп нових количина меда који је на
веома захтјевном и пробирљивом тржишту већ
добио епитет црногорског бренда, с обзиром да
из дана у дан има све више потрошача из земље
и окружења.
Да би пчелар могао да понуди свој производ,
неопходно је да се руководи одредбама Правилника
о минимуму услова који задовољавају прописе
откупа, пуњења и паковања црногорског меда који
је прописао СПОЦГ, а може се прочитати и на сајту
www.pcelarstvo.me. Овим правилником је, између
осталог, предвиђено да пчелари морају бити
регистровани чланови СПОЦГ и уписани у регистар
пољопривредних произвођача за узгој пчела, који
ажурира Управа за безбједност хране, ветерину и
фитосанитарне послове. Исто тако, морају бити
регистровани и као пољопривредно газдинство код
ресорног Министарства. Такође, правилником је
предвиђено да се, као потенцијални добављачи,
могу пријавити пчелари који посједују минимум
50 пчелињих заједница и да им је количина
медобрања за текућу годину око 500 килограма.
Наиме, мед се обично откупљује са четири или
пет локалитета како би се њиховим мијешањем
дошло до већ устаљеног и провјереног нивоа
квалитета, то јест врхунског укуса, густине, боје...
карактеристичних за црногорски мед. Руководства
Црногорске матице и Куће меда позивају све
заинтересоване пчеларе да се у што краћем року
пријаве за откуп на мејл: kucamedacg@gmail.com.
или на број телефона 068 844 333, како би се
евидентирали као потенцијални добављачи и,
уједно, пријавили расположиве количине меда.
Б. Кадић

PČELARSTVO TEHNIČKI UREDNIK: Dragan Lučić

STRUČNO-INFORMATIVNI MJESEČNIK
IZDAVAČ: SAVEZ PČELARSKIH LEKTURA: Nataša Dajković
ORGANIZACIJA CRNE GORE
Redakcijski odbor „Pčelarstva“:
Marijan Plantak, predsjednik,
prof. dr Mirjana Bojanić-Rašović,
dr Ratko Ralević, Dragana Šutović,
Adresa: Grbe bb 81412 Danilovgrad, Slobodan Radović, Šekib Džogović
Telefon: 069/941-505 i Vladimir Radulović.
e-mail: spocg@t-com.me
POKROVITELJ:
sajt: www.pcelarstvo.me
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I
ZA IZDAVAČA: RURALNOG RAZVOJA CRNE GORE
Radule Miljanić Adresa Redakcije:
V.D. GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA: Grbe bb, Danilovgrad; ŽR 550-1347-19
Branislav Kadić (067991226) Podgorička banka, Podgorica
e-mail: ninaivlado@t-com.me Sa naznakom: Za SPOCG
IMPRESUM
Rješеnjem Republičkog sekretarijata
za informacije br. 285 od 11. 01.
2001. godine “PČELARSTVO” je
upisano u evidenciju javnih glasila
Crne Gore. Aktom Republičkog
sekretarijata za informacije 04/01-
355/2001. godine časopis je
oslobođen obaveza plaćanja poreza
na promet.
ŠTAMPA:
HKS SPEKTAR,
PODGORICA

ОКТОБАР 2020. 3
ПЧЕЛАРСТВО
U OKTOBRU JE NAJVAŽNIJE OBEZBIJEDITI USLOVE ZA DOBRO ZIMOVANJE PČELA

NAJKRITIČNIJI PERIOD ZA
JAKE I ZDRAVE ZAJEDNICE
U
oktobru se rađaju i posljednje
pčele iz ovogodišnjeg legla.
Matica prestaje polagati
jaja i te pčele, uz one iz avgusta
i septembra, preživljavaju zimu
pa su kao takve bitne za opstanak
zajednice. Naime, u proljeće upravo
se te pčele koje ulaze u zimu brinu
o novim izleženim pčelama koje
susrijećemo u proljeće. U oktobru
pčele radilice raspoređuju hranu kako
bi je najlakše koristile kad formiraju
zimsko klube, te zatvaraju sve
pukotine propolisom, a pčelari, po
potrebi, vrše posljednje premještanje
okvira za usmjeravanje klubeta.
Samim tim, pčelar u oktobru ima sve
manje posla na pčelinjaku, ali zato
u košnici traju intenzivne pripreme
pčela za zimovanje. Hladniji dani
unose znatne promjene u život
pčelinje zajednice. Nektarne paše i
polena gotovo da i nema, izlet pčela
je sve manji, te se pčelinja zajednica
priprema za prezimljavanje.
Poznato je da zimu prežive pčele
izležene u avgustu, septembru i
oktobru. Pčele radilice raspoređuju
hranu kako bi je najlakše koristile
kad formiraju zimsko klube, pa
zatvaraju sve pukotine propolisom.
Kad temperature padnu ispod 12°C,
pčele se skupljaju u klube, a formiraju
ga na praznom saću iz kojeg su pčele
izašle iz zadnjeg legla. One su stisnute
u ulicama između saća. U sredini
zimskog klubeta je matica, oko nje
su mlade pčele, a prema rubu klubeta
starije pčele. Pčele na rubu klubeta
povremeno mjenjaju mjesto s drugim
pčelama iz klubeta. Temperatura u
sredini klubeta kreće se od 20 do
30°C, a prema rubu klubeta pada
na 10°C. Ove temperature u klubetu
pčele zadržavaju bez obzira na
spoljne niske temperature. Pčelinja
zajednica lakše prezimi ako u njoj
ima više pčela, jer lakše održavaju
temperaturu i troše manje hrane
tokom zime. Potrošnja hrane u
oktobru iznosi oko dva kilograma.
Radova na pčelinjaku za pčelara
je sve manje, ali u oktobru, ipak,
moramo obaviti predviđene poslove
kao što su utopljavanje košnica,
postavljanje češljeva na leto i,
naravno, obaviti zadnju kontrolu
sumnjivih zajednica. Osnovno je
da pčelar mora učiniti sve kako
bi pčelinja zajednica preživjela
najkritičnije razdoblje, odnosno
zimu. Dobro zimovanje omogućuju
neki činioci poput jake zajednice i
zdrave zajednice, dovoljno kvalitetne
i pravilno raspoređene hrane, mlada
matica, dobra ventilacija košnice,
mir na pčelinjaku, zaštita košnica
od vjetrova i glodara i sl.
U posljednjem ovogodišnjem
pregledu zajednica utvrđujemo
uglavnom ima li zajednica maticu,
jer bez nje nema smisla uzimljavati
zajednicu, a sve drugo vezano za
hranu, raspored okvira i zamjenu
matica trebali smo obaviti prije

FARBANJE KOŠNICA
Početkom oktobra svaki pčelar je obavezan pregledati postolja na kojima će pčele provesti zimu. Dotrajala
izmjeniti ili pojačati! Kada snijeg padne, zaboravite na sve radove oko košnica. Potrebno je pregledati i
krovove. Ako ne valjaju, voda će procuriti u unutrašnjost košnice. To bio značilo kraj pčelinjem društvu. Ovaj
period, takođe, pogoduje za farbanje košnice. Preporučuje se farbanje eko bojama, a farba se samo spoljni
dio. Unutrašnji dio pčele radilice savršeno dobro održavaju urednim i čistim. Farba, osim što produžava rok
trajanja košnicama, pomaže pčelama da lakše zapamte mjesto svoje košnice.
Pčele, inače, najbolje vide ultraljubičastu boju koju čovjek ne vidi. Zato se bez problema snalaze po oblačnom
vremenu. Vide one dobro i plavu, žutu, zelenu i bijelu boju. Za crvenu su daltonisti i vide je kao sivu. Različite
košnice najbolje je farbati u različitim bojama. Npr. jednu košnicu ofarbati u plavu boju, drugu u žutu, treću u
bijelu, četvrtu u zelenu, pa opet isti ili sličan redoslijed. Praktikuje se da se košnice nižu u redove, u jednom nizu
tri ili četiri košnice. Između nizova se pravi razmak po jedan metar. Pčele tako lakše pronalaze svoje košnice.
Manje se zalijeću u tuđe, a estetski je ljepše.

4 ОКТОБАР 2020.

hladnih oktobarskih dana. Za
pregled treba iskoristiti ljepši dan,
a moramo ga obaviti brzo, kako ne
bismo izazvali grabež. Košnice ne
treba posebno utopljavati, dovoljno
je ispod krovišta LR košnice na
hranilicu ili poklopac staviti nekoliko
listova novinskog papira ili talasastu
ljepenku. Kod A2 košnica na matičnu
rešetku preko poklopca stavljamo
takođe novine kao i na ventilacijske
mreže. Zajednica normalne snage, bez
problema stvara dovoljno topline za
zimovanje.Važno je u košnici osigurati
dobru ventilaciju kako se voda ne bi
kondenzovala na zidovima košnice i
poklopcu kao i na saću naročito saću
uz zidove košnice. Trošenjem meda
tokom zimovanja oslobađa se veća
količina vode iz zimskog klubeta
koju moramo odstraniti iz košnice
dobrom ventilacijom. Utroškom
kilograma meda zajednica proizvede
oko litru vode! Kod LR košnice
mogu se koristiti otvori na poklopcu
za ventilaciju, koje okrenemo prema
prednjoj strani košnice i napola ih
zatvorimo.
Svakako prije prvih mrazeva treba
ОКТОБАР 2020.
na leta košnica staviti češljeve kako
u košnicu ne bi mogli ući miševi.
Ako to ne učinimo, miševi znaju
napraviti velike stete u košnici,
izjedaju saće, na podnjači stvaraju
nered, uznemiruju pčele, te takva
zajednica može uginuti.Ni u oktobru
ne smijemo zaboraviti varoozu. Tada
u zajednici ima relativno malo legla,
pčelinje paše su završene, zajednici
smo osigurali dovoljno hrane te se
može provesti efikasno suzbijanje
varooze. Nakon završetka svih
radova, vrijeme možemo iskoristiti
za bojenje košnica u kojima pčele
zimuju te za namještanje košnica
tako da imaju mali nagib prema
prednjoj starni radi oticanja vode.
Na pčelinjaku treba osigurati mir
pčelinjim zajednicama, zaslužile su!
  Pčelar već sada može pomalo
planirati što će raditi zimi u svojoj
pčelarskoj radionici jer posla uvijek
ima za dobrog i ozbiljnog domaćina.
MIR NA PČELINJAKU
U oktobru se mora obezbijediti
mir na pčelinjaku u smislu prestanka
ПЧЕЛАРСТВО
svih manipulacija sa kojima bi se
poremetilo pčelinje klube, a posebno
od trenutka kada se formiralo.
Ako to ne možemo da odredimo
na drugi način, onda možemo
zaključiti da je klube kompaktno
kada temperature padnu ispod 10
°C. Dalji pad temperature sve više
i više smanjuje promjer klubeta
zato što samo na taj način pčele
osiguravaju bolje i ekonomičnije
grijanje. Pčelinjak ionako mora
biti zaštićen od domaćih i divljih
životinja, a naročito od onih koje
tuda često prolaze. Ovo je posebno
važno u zimskom periodu kako se
ne bi dozvolio kontakt tih životinja
sa košnicama (da ih ne pomjeraju,
ne ćešu o njih i dr.) pošto bi se pčele
u pčelinjem klubetu uznemirile pri
čemu mogu dovesti do njegovog
rasturanja sa težim posljedicama
ukoliko su temperature niže. Zbog
ovoga pčelinjak je potrebno ograditi.
Krajem mjeseca potrebno je na
leta postaviti češljeve protiv miševa.
Nezaštićenim košnicama miševi
mogu napraviti veliku štetu pošto
ih stalno uznemiravaju. Tada pčele
5
ПЧЕЛАРСТВО
troše više hrane pri ćemu opterećuju
zadnje crijevo izmetom. Ukoliko ne
dođe do pravovremenog pročisnog
leta, može doći do pražnjenja pčela
u košnici i do svih štetnih posljedica
koje iz toga proizlaze pa, čak, i do
uginuća društva.
ZIMSKE ZALIHE HRANE
Za povećanje zimskih zaliha
hrane putem prihranjivanja je
kasno. Matica, prirodno, obustavlja
polaganje jaja, a priroda ne pruža
pčelama bilo kakvu obilniju pašu,
pa naše zakašnjelo prihranjivanje
samo šteti zimskim pčelama i
iscrpljuje ih na uštrb kasno izleženih
radilica. Takođe, problematična je i
potrošnja polena koji je neophodan
i preko potreban za rano podizanje
proljećnih pčela koje za opstanak
društva mnogo više vrede u odnosu
na ljetnje. Da podsjetimo, optimalne
količine zimskih zaliha hrane zavise
od više faktora (snaga pčelinjeg
društva, tip košnice…), ali u svakom
slučaju bi trebalo da iznose od 15
do 25 kilograma meda. Razumije se,
pčele tokom zime neće utrošiti svu
ostavljenu količinu meda i cvijetnog
praha, ali treba imati na umu staru
pčelarsku poslovicu: „Med na medu
rodi“.
Raspored hrane treba da je takav
da ona bude lako dostupna pčelama
tokom cijelog zimskog perioda. To
znači da bi početkom zime iznad
klubeta trebalo da se nalaze dobri
vijenci meda, a sa jedne strane
ramovi dobro napunjeni medom
i cvijetnim prahom. Da bi se to
postiglo, pčele se manipulacijom
ramova još početkom avgusta
usmjeravaju da zimsko klube
formiraju u jednom kraju košnice,
prednjem donjem dijelu bliže letu.
UREĐIVANJE
PČELINJAKA
U oktobru treba srediti pčelinjak i
sve košnice dovesti u red. Pregledati
postolja na koja su postavljene.
Dotrajalo popraviti i zamijeniti.
Košnice moraju biti stabilne i
blago nagnute prema letu, kako se
voda ne bi zadržavala u košnici.
6 ОКТОБАР 2020.
ZAŠTITA OD OSA I STRŠLJENOVA
Ljeti, a posebno u jesen, kada gotovo svo voće pristiže na rod,
sve veća opasnost prijeti pčelinjacima od po zlu poznatih štetočina
pčela – osa i stršljenova. Privučene slasnim plodovima, one se
obrušavaju na pčele, hvataju ih, ubijaju i njima hrane svoje leglo. Ovo
je naročito izraženo od druge polovine avgusta pa do kraja jeseni. Sa
prvim povlačenjem pčela u klube, ose i stršljenovi nastavljaju svoje
terorističko delovanje, pogotovo što je tada leto košnice nebranjeno.
Stoga je potrebno da se osinja i stršljenska gnijezda uništavaju
čim se otkriju, što ranije to bolje. Nekada su za to korišćena razna
sredstva, a danas se upotrebljavaju sprejevi protiv insekata, čiji spektar
djelovanja najčešće obuhvata i njih. Pri tome se treba zaštititi od
eventualnog kontranapada. Da bi se postigao najveći efekat, gnijezda
treba uništavati noću jer su tada svi insekti na okupu.
Ako se otkrije gnijezdo, dobri rezultati se postižu sa mamcima.
Široko je rasprostranjen način sa flašom do pola napunjenom pivom
ili sokom od grožđa. Miris vrenja ove mase privlačan je samo za ose
dok je odbojan za pčele. One ulaze u flašu odakle ne znaju da izađu
i tu se udave. Povremeno je potrebno flaše prazniti.
Ovo je pravo vrijeme da se košnice da nijedno pčelinje društvo neće
mirno ofarbaju da bi im se produžio uginuti od hladnoće ako su dobro
vijek trajanja. Poklopci (krovovi), opremljena sa hranom i zdrava. Kod
takođe, se pregledaju, zamjenjuju se onih društava gdje je loša ventilacija,
i sl. U košnici je potrebno pravilno obavezno se pojavljuje pretjerana
regulisati ventilaciju i provjetravanje. vlažnost vazduha u košnici, a gde
Vlaga nanosi velike štete u periodu je tolika vlaga obavezno se javlja
mirovanja pčelinjih društava. „znojenje” košnice, buđavost ramova
Na pčelinjaku i oko njega pokositi i naravno bolest društva sa često
travu i korov da ne bi došlo do pojave fatalnim krajem. Leta na košnicama
raznih štetočina koje uznemiravaju treba da su otvorena adekvatno
pčele. Izvršiti uzimljavanje društava jačini društva i to po sistemu broj
sa rezervnim maticama i nukleusima. zaposjednutih ulica puta 1,5 cm
Djelimično uzimiti i ostala društva što znači, da su leta otvorena nekih
(zavisno od vremena). Pčelinjak 12 – 15 cm. Što se visine leta tiče u
treba zaštiti od jakih vjetrova. Ako jesenjem-zimskom periodu treba da
je oktobar topao, mogu se obaviti svi budu na visini od 6 mm pa je ulaz
poslovi koji su ostali iz prethodnih glodara (miš, rovčica…) potpuno
mjeseci. Izvršiti uskladištenje eliminisan. Drugi otvor (otvori) na
sanduka i ambalaže. Pretopiti saće košnicama nalaze se ispod krovova, na
i zaštiti ga od moljca. poklopnim daskama, i predstavljaju
tzv. „mračnu ventilaciju”. Uvijek se
PRAVILNA VENTILACIJA po pravilu nalaze na prednjem dijelu
poklopne daske (na prvoj trećini
Određivanje pravilne ventilacije dužine poklopne daske). Kod svih
je od velikog pa, čak, i izuzetnog ovih košnica u krovu-zbjegu postoje
značaja za uspješno zimovanje i bočni otvori (po jedan sa strane) sa
pčelinjih zajednica. Mnogi, a rupom Ø 2 cm koji su sa unutrašnje
posebno mlađi pčelari početnici strane krova-zbjega prekriveni
neopravdano strahuju da će im se parčetom mrežice sa okcima 3×3
pčelinje zajednice tokom jesenjeg mm pa uvijek u krovnom dijelu ima
– zimskog perioda „smrznuti”, pa blaga cirkulacija vazduha.
pčelinjim zajednicama ostavljaju
minimalne otvore (neki samo leta) B.K.
na košnicama. Naučno je dokazano izvor: pčelarski sajtovi i literatura

UVOD
Za članak pod naslovom
„Zakon (ni)je mrtvo slovo na papiru“
Marijan Plantak
marijanplantak@t-com.me
Ljubaznošću poštovanog Prof.dr sc Dražena Lušića
dobili smo diskreciono pravo da objavimo članak gornjeg
naziva, koji je, inače, objavljen u septembarskom broju
„Hrvatske pčele“.Ovaj rad je nastavak njegovog izuzetno
plodotvornog dugogodišnjeg rada u oblasti zaštite i
zdravstvene bezbjednosti pčelinjih proizvoda, a posebno
meda, te predstavlja jedinstven primjer kojim se želi
dati puni doprinos uređenju tržišta pčelinjih proizvoda,
apsolutnoj promociji meda ne samo sa prostora Hrvatske,
potpunom uređenju regulatornog okvira za oblast
pčelarske proizvodnje i punoj pravnoj zaštiti potrošaća
pčelinjih proizvoda, sa posebnim naglaskom na njihovo
neotuđivo pravo da znaju sve o medu koji kupuju. Kao
jedan od osnivača i glavnih promotora „Nacionalne
konferencije o kvalitetu i zdravstvenoj bezbjednosti
pčelinjih proizvoda“,nije dozvolio, uslijed uticaja
Covida-19, da dođe do prekida u kontinuitetu ovog, po
svom naučnom i stručnom pristupu, najvrednijeg skupa
naučne, stručne i pčelarske javnosti na širim evropskim
prostorima, o čemu svjedoči i ovaj veoma vrijedan rad.
Kao doprinos imam obavezu ukazati na neke važne
činjenice koje se odnose na ovu još važniju temu.To su:
1. skoro identični problemi „krase“ i crnogorsko tržište
pčelinjih proizvoda. Nama tek predstoji analiza, slična ovoj;
2. i naš regulatorni okvir obavezuje da se mora navesti
ОКТОБАР 2020.
ПЧЕЛАРСТВО
zemlja i zemlje porijekla, ma koliko ih bilo, na deklaraciji.
Moram priznati da jedan broj naših pčelara još uvijek ima
problema sa prilagođavanjem određenim obavezama, ali
takvih situacija ima i sa uvezenim medom;
3.i naši pojedini pčelari imaju lošu naviku da deklarišu
med kao „Prirodni“,“100 % prirodni,“Domaći med“,“100%
Domaći med“, iako ovakvu vrstu obilježavanja ne poznaje
ni crnogorski, a ni evropski regulatorni okvir. Mnogo
puta smo ponovili da je med isključivo i jedino proizvod
medonosnih pčela, a loš je i nedopustiv pokušaj da se
ovakvim „dodacima“ pokušava uticati na kupca.
4. med je neprerađena namirnica nastala preradom
u pčelinjem društvu, od nektara određenih botaničkih
vrsta uz dodatak enzima i određenih specifičnih stvari
bez ikakvog uticaja pčelara na njegov sastav. Zato se,
kao i kod ostalih neprerađenih namirnica, ne analizira
njegova nutritivna vrijednost. Kvalitet meda je zasnovan
na njegovim senzorskim osobinama, ali i na rezultatima
fizičko-hemijskih analiza, dobijenih analitičkim metodama
u skladu sa harmoniziranim metodama IHC-e i odredbama
Pravilnika o minimalnom kvalitetu meda i ostalih pčelinjih
proizvoda, koji je pravni osnov i u svemu je harmoniziran
sa navedenim metodama i pravnom regulativom EU.
Kao i HPS, tako i crnogorska pčelarska asocijacija želi
na tržištu Crne Gore samo med kao proizvod medonosne
pčele, a javno će se boriti protiv svega onoga što to nije.
To je sveto pravo naših pčelara, ali je još svetije pravo
naših kupaca i potrošača.
7
ПЧЕЛАРСТВО
ZAKON (NI)JE
MRTVO SLOVO NA PAPIRU
J
oš jedna izrazito teška godina za
hrvatsko pčelarstvo je skoro iza
nas. Nema što nas nije snašlo.
Od korone, (ne)vremena, suše, bolesti
pčela, do trovanja pčela, i čega svega još
ne. Sada, kada je domaća proizvodnja
meda na niskim granama, i kada je
izgledan dodatni uvoz svega što se na
međunarodnom tržištu naziva medom,
sada više nego ikada izlazi na vidjelo
značaj hrvatskog zakonskog standarda
– jasnog i jednoznačnog označavanja
svih zemalja podrijetla meda na svim
teglama meda u Republici Hrvatskoj.
Ukoliko se ostvare nepovoljne prognoze
i proizvodnja domaćeg meda zaista
bude mala, hrvatski pčelarski sektor
će se naći pred nikad jačim pritiskom
lobija uvoznog meda.
A svima je poznato kako se radi
o konkurenciji proizvoda o čijem se
podrijetlu može postaviti puno pitanja.
Bez obzira što možda i formalno
udovoljava svim propisanim analizama.
I ako su iste uopće napravljene prije
ulaza u Republiku Hrvatsku. I u
dovoljnoj mjeri, a sve to kako bi se
jasno znalo podrijetlo svakog lota meda
uvezenog u Lijepu našu.
Podsjetimo se nakratko ne tako
davne prošlosti. Izmjenama Pravilnika
o medu (NN 53/2015, 47/2017),
8 ОКТОБАР 2020.
izv.prof.dr.sc. Dražen Lušić,
dipl.sanit.ing.
Katedra za zdravstvenu ekologiju,
Medicinski fakultet Sveučilišta u
Rijeci
Povjerenstvo za zaštitu potrošača
pčelinjih proizvoda, Hrvatski
pčelarski savez
 
E-adresa:
drazen.lusic@medri.uniri.hr
Hrvatska je na svojem teritoriju malo
„korigirala“ i dopunila EU Direktivu
o medu (2001/110/EZ, 2014/63/EU).
Tada je, potpuno jasno, propisala da
od 01. siječnja 2019. godine, na svakoj
tegli meda u Republici Hrvatskoj, mora
biti navedena zemlja podrijetla meda
koji je u nju napunjen. A ukoliko se
radi o mješavini medova iz više raznih
zemalja, onda i cijeli popis svih tih
zemalja. Neki od kolega pčelara bi ga u
šali nazvali – „kobasicom“ od popisa.
Kada se osvrnemo na vrijeme
donošenja tih izmjena, možemo zaista
ustvrditi kako nije bilo lako ostvariti
ih. Zasluge za inicijativu i ustrajnost
moraju se poglavito pripisati bivšim
čelnicima Hrvatskog pčelarskog saveza
(HPS), gospodi Vladimiru Bileku i
Ivanu Mravku. O tome je već pisano
u „Hrvatskoj pčeli“ (br. 1/2019).
Legendarna je Mravkova rečenica,
izrečena u Ministarstvu poljoprivnrede
u veljači 2017. godine – Pa i na
cipelama mora pisati odakle dolaze, a
na tegli meda ne mora!!!
Na kraju je to HPS izgurao! A na
hrabrosti u donošenju toga propisa nam
danas zavide svi naši pčelarski EU
susjedi. Da mogu, svi bi se odreda rado
pohvalili time. Od Slovenaca i Mađara
pa sve do Portugalaca i Španjolaca. Svi
oni to, ni do dan danas, nisu uspjeli
napraviti. U cijeloj Europskoj uniji,
takav propis imaju samo Talijani, Grci,
Ciprani – i Hrvati!
Ostalo naše pčelarsko susjedstvo,
ne-EU zemlje okruženja (Bosna i
Hercegovina, Srbija, Crna Gora), tek
je na putu ulaska u Uniju. Po svemu
sudeći, u ukupnoj cijeni pristupa
Uniji, morat će prihvatiti i primjenu
„standardno iznimnog“ EU formata
označavanja zemalja podrijetla meda:
EU, EU+ne-EU, ne-EU. Ukoliko ista
bude na snazi do trenutka njihovog
ulaska.
I svi znamo kako u biti takav
format informacije za europotrošača
„ne znači zapravo ništa, osim da
med nije s Marsa!“. Tako je to, posve
ispravno, sročio gospodin Walter
Haefeker, predsjednik Europske udruge
profesionalnih pčelara (EPBA) u
I
svojem obraćanju EU Komisiji.
kada se malo osvrnemo unazad, koji
su na kraju učinci koje je polučilo
donošenje Izmjena Pravilnika
o medu i njegovo puštanje u punu
primjenu s 1. siječnja 2019. godine?
Kakav je stvarni učinak tog propisa
nakon skoro četiri godine od njegovog
donošenja?
Period od „samo“ godinu i pol do
pune primjene Izmjena Pravilnika o
medu (01.01.2019.), bio je ostavljen
trgovcima za prodaju zaliha, a prema
dotadašnjim pravilima. Naravno da
su se zalihe u te dvije godine „malo
dopunjavale“, no i to je sada prošlost.
Sjetimo se podatka kako je uvoz meda
tijekom 2018. godine iznosio nešto
manje od 2.000 tona. To je predstavljalo
porast od 300% u odnosu na 2016.
godinu (Hrvatska pčela br. 7-8/2019).
Aktualni predsjednik HPS-a
gospodin Željko Vrbos pokazao je
veliko zalaganje i entuzijazam u
 ПЧЕЛАРСТВО
pozicioniranje HPS-a kao glavnog Nacionalnog pčelarskog programa. A država izdvaja za potporu nacionalnom
zaštitnika hrvatskog potrošača. Stoga radi se samo o nabavnoj cijeni meda pčelarstvu. Stoga tu dolazi u pitanje
je, za potrebe analize stanja u pčelarstvu na međunarodnom tržištu. Kada se smislenost ovakvog sustava te njegova
i informiranja pčelarske javnosti, tome priključe trgovačke marže, održivost. Relativno nizak stupanj
HPS zatražio službene podatke o predmetna vrijednost počinje poprimati kontrole za uvoznike zapravo je
unosu i uvozu meda od Hrvatske zastrašujuće razine. Kakve su se tek indirektna potpora uvoznicima od strane
gospodarske komore (HGK), kao onda brojke vrtile prije ovog, 25%-tnog države. Ako je to tako, postaje potpuno
institucije koja prikuplja i analizira smanjenja uvoza? legitimno promišljanje o potrebi za
podatke od gospodarskog interesa za Koje god brojke uzeli u obzir, one osjetno uvećanje nacionalne pčelarske
Republiku Hrvatsku. značajno prelaze cjelokupni iznos koje omotnice namjenjene primarnim
Ljubaznošću Sektora za
poljoprivredu i turizam HGK, dobiveni
su traženi podaci, na čemu je HPS
izuzetno zahvalan. U Tablicama 1. i 2.
prikazan je presjek dobivenih podataka.
Digresije radi, treba jasno naznačiti
kako, prema carinskim pravilima
EU, postoji ogromna razlika između
termina uvoz i unos. Unos se odnosi
na ulaz meda iz zemalja EU, dok se
uvoz odnosi na ulaz meda iz ne-EU
zemalja (tzv. treće zemlje). Tablice 3. i
4. prikazuju izvoz „prirodnog meda“ iz
RH u 2019. godini i u prvih pet mjeseci

Z
2020. godine.
animljivost je da u svojim
tablicama, HGK navodi kako
se radi o prirodnom medu.
Tu treba naglasiti kako i Pravilnik o
medu i EU Direktiva o medu iz koje
taj pravilnik proizlazi, ne poznaju
kategoriju „prirodni med“. Ili je med Slika 1. Zemlje s najvećim postotnim udjelima u uvezenom i unesenom „prirodnom medu“ u
ili nije! Poznato je iz maloprodajne RH u 2019. godini. HU: Mađarska, AR: Argentina, DE: Njemačka, SI: Slovenija, UK: Ujedinjeno
pčelarske prakse da korištenje izraza Kraljevstvo, AT: Austrija, GR: Grčka, IT: Italija
„prirodni med“ u deklaraciji na tegli
meda predstavlja kršenje propisa
vezanih uz označavanje meda. Zašto
se koristi upravo taj termin, nije nam
poznato. Isto tako, nije nam poznato
vode li se službene statistike i za neke
druge forme, osim „prirodnog meda“.
Iz službenih statistika, može se ipak
zaključiti kako je došlo do značajnog
smanjenja uvoza (i unosa) meda
iz inozemstva u 2019. godini. I to
za cca 500 tona u odnosu na 2018.
godinu. To predstavlja razliku od oko
25% i nije nimalo zanemarivo. To je
jako ohrabrujuće i zasigurno jedna
od značajnih posljedica procedure
uvođenja obaveznog deklariranja
zemalja podrijetla meda, ali i uvođenja
na tržište hrvatske nacionalne staklenke
za med.
S druge strane, može se vidjeti
i kako kumulativna vrijednost Slika 2. Najveći postotni udjeli pojedinih zemalja podrijetla u uvezenom i unesenom „prirodnom
uvoznog meda, za gotovo 50% prelazi medu“ u RH tijekom prvih 5 mjeseci 2020. godine. HU: Mađarska; DE: Njemačka; IT: Italija; UK:
vrijednost cijelog godišnjeg hrvatskog Ujedinjeno Kraljevstvo; AT: Austrija

ОКТОБАР 2020. 9
ПЧЕЛАРСТВО
proizvođačima. I to je jedan od budućih
izazova HPS-a.
Treba dozvoliti i mogućnost
drugačijih zaključaka, no službene
brojke jasno ukazuju na to kako
ovakve interpretacije nisu nemoguće.
Poglavito se to ističe ukoliko se pogleda
dinamika uvoza „prirodnog meda“
u prvih pet mjeseci 2020. godine.
Ona kumulativno iznosi 693,42 tone
čija nabavna vrijednost iznosi preko
9.700.000 kuna. Ukoliko bi ovakva
dinamika uvoza ostala nepromijenjena,
to znači kako bi ove godine vrijednost
prošlogodišnjeg uvoza mogla biti
uvelike premašena.
Slikama 1. i 2., prikazani su postotni
udjeli glavnih zemalja podrijetla u
uvezenom i unesenom „prirodnom
medu“ u RH u 2019. i prvih 5 mjeseci
2020. godine.
Tu sada dolazi do izražaja potpunost
podataka koje je HPS ishodovao.
Posebno jer oni uključuju i uvoz i unos
meda u Republiku Hrvatsku. Otkako
smo ušli u Europsku Uniju, nekako je Slika 3a. Primjer nezakonitog oblika deklaracije meda na tržištu RH, 20.08.2020
praksa državnih institucija da radije (Izvor: autorska fotografija)
govore o uvozu nego o uvozu i unosu
zajedno. Naravno, tada brojke izgledaju i stanovitu zaradu pčelaru. Sigurni pojedene (do 31.12.2018.)! No bit će
ljepše. Iz navedenih grafikona, vidljivo smo kako niti jedan hrvatski pčelar da se one i dalje dopunjavaju. I da oni
je kako ovdje ubjedljivo prednjače tri ne može svoj pčelarski trud i muku koji to rade, nemaju straha od institucija
zemlje: Kina (uvoz), Španjolska (unos) pokriti s jednom ovakvom cijenom. RH koje o tome trebaju voditi računa.
i Poljska (unos). Sigurni smo da to jednako vrijedi i za To se poglavito odnosi na Državni
Čitatelji „Hrvatske pčele“ bi trebali kolege pčelare iz Španjolske i Poljske. inspektorat, inspekcijsko tijelo koje je
obratiti pažnju na ukupnu prosječnu A sigurni smo da to isto vrijedi i za apsorbiralo veliku većinu dosadašnjih
cijenu meda po kilogramu iz uvoza. pčelarske kolege iz Kine. Svi pčelari inspekcijskih tijela i od koje se očekuje
Ona je u 2019. godini iznosila 14,56 na ovoj planeti se suočavaju sa istim striktna provedba zakonskih odredbi.
kuna, dok je u 2020. bila čak i nešto niža pčelarskim problemima i izazovima, O tome će u slijedećim brojevima
te iznosila 14,16 kuna. I još nešto jako pa tako i sa vrlo sličnim troškovima „Hrvatske pčele“, vjerojatno još biti

„bode oči“: jedinične cijene meda (po
kilogramu) podrijetlom iz Španjolske
i Poljske, beznačajno se malo razlikuju
od cijene meda koji je podrijetlom iz
Kine. Treba li ovdje podvući crtu i
pozvati kontrolni mehanizam države
na utvrđivanje pravog mjesta podrijetla
„meda“ koji se uvozi/unosi? Pranje
meda (engl. honey laundering) je izraz
koji je dobro poznat u međunarodnim
krugovima i institucijama koje se
bave suzbijanjem ilegalne trgovine i
proizvodnje.
Stavljanjem u omjere službene
podatke, vidi se kako hrvatska
pokrivenost uvoza+unosa meda sa
izvozom, iznosi 58% (2019.), dok je
za 2020. godinu još i manja (47%).
Treba također reći i kako najveći
dio trgovaca na policama u trgovačkim
lancima vrlo korektno poštuje odredbu
označavanja zemalja podrijetla na
teglama „svojeg“ meda. No činjenica
je kako to nije uvijek tako. Na tim
U
govora.
koliko institucije iskažu želju
za informacijom koji su to
subjekti koji koriste tu praksu,
bit će nam više nego drago udovoljiti
im. Dobit će također i informaciju da
je „cesta (ne)meda“ od Senja do Žute
Lokve opet aktivna. Isto kao i prošle
godine u ovo doba kada je o tome bilo
puno riječi u hrvatskim medijima.
Kako se ne bi dogodilo da se institucije
države moraju same brinuti za traženje

S
sprječavanjem patvorenja meda.
vima koji iole nešto znaju o
pčelama i pčelarstvu, sasvim
je jasno kako je potpuno
nevjerojatno da se kilogram meda može
proizvesti po ovoj cijeni. Cijeni, koja
u opisanom slučaju još podrazumijeva
istim policama trgovačkih lanaca i
dan danas se nalazi med na kojem se
navodi pogrešni i protuzakoniti navod
o podrijetlu meda, tj. kako potječe „iz
zemalja EU“, „iz zemalja EU-a i ne-
EU-a“, odnosno „iz zemalja ne-EU-a“.
Zalihe toga meda su davno trebale biti
i uklanjanje nelegalnih proizvoda
iz maloprodaje, u posjedu smo
informacije da je barem jedna prijava
za neprimjereno deklariranje meda u
maloprodaji, službeno (elektronički
i pismeno) podnesena Državnom
inspektoratu. I to prije skoro dva

10 ОКТОБАР 2020.

Slika 3b. Primjer nezakonitog oblika deklaracije meda na tržištu RH, 20.08.2020.
(Izvor: autorska fotografija)
mjeseca, od strane Udruženja pčelarskih
udruga Primorsko-goranske županije
– Primorsko-goranskog pčelarskog
saveza (UPU PGŽ). Kao stranka u
postupku, do trenutka slanja ovog
teksta u tisak, ista nije dobila nikakvu
povratnu informaciju o postupanju i
rezultatima postupka.
Dobivamo također i informacije
sa terena kako neki trgovački lanci na
istim policama nude medove zajedno s
proizvodima koji nisu med, ali za koje
se implicira da jesu. Poglavito se tu radi
o mješavini meda, glukozno-fruktoznog
sirupa i eteričnih ulja najpoznatijih
medonosnih biljnih vrsta (kadulja,
ružmarin, lavanda i sl.). Zanimljiva
kombinacija koja je potrošaču vidljiva
samo na poleđini proizvoda i ako se
dobro zagleda u deklaraciju ispisanu
malim slovima. Ima tu još kombinacija,
a za čiju je sukladnost sa zakonskim
normama, službeno zatraženo mišljenje
od mjerodavnih ministarstava. O
njihovim ćemo odgovorima, ako stignu,
I
obavijestiti hrvatsku pčelarsku javnost.
pored svega toga, hrvatski primarni
pčelarski sektor pokazuje zavidnu
žilavost. Pokazuje da se može nositi
s nedaćama klimatskih promjena,
vremenskih neprilika, bolesti pčela,
trovanja i epidemija. Ali i onim koje
pred njega postavlja sustav koji, zbog
ОКТОБАР 2020.
nedovoljne kontrole, očito doprinosi
stimuliranju uvozne dinamike. Uvozna
dinamika bi sigurno bila manja uz
primjerene kontrole kvalitete i podrijetla
uvoza. One iste kontrole koja se, prema
izviješćima sa terena, sve više nameće
primarnim proizvođačima – pčelarima.
Nemojmo zaboraviti kako su i
zakonodavac i državna tijela koja se brinu
o sigurnosti i interesu potrošača, u obvezi
dati svoj doprinos da se na našem tržištu
nađe samo jedan med – ispravni med.
Onaj koji se zaista smije zvati medom.
Zato im treba pomoći i jasno im i s naše
strane ukazivati na očite nepravilnosti
vidljive na policama trgovačkih lanaca.
Naravno, kada se iste pojave, kao što je
slučaj na Slikama 3a i 3b.
Činjenica je kako potražnja za
medom rađa potrebu za uvozom. To je
prirodni proces koji rezultira pojavom
subjekata koji će tu potrebu namiriti.
Potrošač ima pravo dobiti ono što želi.
I ono što je spreman platiti. Drugo je
pitanje znaju li hrvatski potrošači što
žele? Čitaju li deklaracije na teglama
meda? Ili je pak cijena meda jedino
što ih zanima? Ako je to tako, onda
kao pčelari imamo još puno posla
edukacijom naših potrošača.
Naravno, imamo puno posla i
s regulatorima zakonskih propisa.
Prirodni nastavak aktivnosti Hrvatskog
ПЧЕЛАРСТВО
pčelarskog saveza bio bi poraditi na
uvođenju obveze jasnog naznačavanja
postotaka u mješavinama medova iz
različitih zemalja. Sada je ona u formi
općeg pravila gdje se zastupljenost u
mješavini meda definira redoslijedom
prema nizu navedenih zemalja.
Prethodnik u nizu ima veći udio od
slijedećeg (tzv. padajući broj). To
znači slijedeće, ukoliko je neki med
mješavina medova, npr. Kina/Hrvatska,
potrošač uopće ne zna o kojim se
udjelima kineskog i hrvatskog meda
tu radi. Jedino što bi morao znati (a
pitanje je zna li?), jeste to da je udio
hrvatskog meda u toj mješavini manji
od kineskog. A koliko manji? E, to je
poslovna tajna!
Svakako je dobro pogledati i
službenu strukturu izvoza meda iz
Hrvatske koja je također dobivena
ljubaznošću Sektora za poljoprivredu
i turizam HGK (Tablice 3. i 4.). Tu
je vidljivo kako su nam najjači naši
tradicionalni partneri: Slovenija,
Bosna i Hercegovina i Kosovo. Jako
je pohvalno vidjeti kako u razmjeni
s njima, Hrvatska ostvaruje suficit,
kako u količinama tako i u ukupnoj
vrijednosti. To dokazuje kako se
hrvatski med itekako dobro može
plasirati na ona tržišta koja su imala
priliku uvjeriti se u kvalitetu našeg
meda. Kad bi u brojke izvoza uključili
i ono što hrvatski pčelarski sektor trži
tijekom turističke sezone, razloga
za optimizam bi moglo biti još i
više. Treba li jasnijeg pokazatelja
kako jednoznačno naznačena zemlja
podrijetla meda – Republika Hrvatska,
ima svoju vrijednost? I tu ponovno
dolaze do izražaja napori HPS-a,
uloženi u promociju hrvatskog
pčelarstva i hrvatskih sorti medova.
Naravno da posao na promidžbi
domaće proizvodnje meda ne smije
stati. Svaka kuna uložena u promidžbu
rada hrvatskih pčelara i hrvatskog
pčelarskog proizvoda, višestruko se
I
vraća nazad.
na kraju jedna zanimljivost. Još se
sjećamo medijske najave bivšeg
Ministra poljoprivrede iz 2019.
godine o izvozu hrvatskog meda u
Kinu. Ako pogledamo Tablicu 3. (redni
broj 35), moramo priznati da se ta
najava i ostvarila.
Sedam stotina i dvadeset grama.
11
ПЧЕЛАРСТВО
STANJE U POGLEDU ZAGAĐENJA
ŽIVOTNE SREDINE U CRNOJ GORI
Prof. dr Mirjana Bojanić Rašović
Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet,
e-mail: bojanic.m@t-com.me
Obaveza praćenja stanja svih segmenata životne sredine
u Crnoj Gori regulisana je Zakonom o životnoj sredini (“Sl.
list RCG”, br. 052/16, članovi 54, 55 i 56), dok obaveza
praćenja stanja očuvanosti i zaštite prirode proističe iz
Zakona o zaštiti prirode (“Sl. list CG”, br. 054/16). Ocjena
stanja životne sredine u Crnoj Gori, kao i preporuke u
planiranju politike životne sredine se donose na godišnjem
nivou i opisani su u dokumentima kao što su: Informacija
o stanju životne sredine u Crnoj Gori, Izvještaj o stanju
životne sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora, a donosi
ih Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore.
Na ovaj način je omogućeno zainteresovanoj javnosti uvid
u stanje i promjene u kvalitetu pojedinih segmenata životne
sredine u Crnoj Gori.
Izvještaj o stanju životne sredine u Crnoj Gori se radi
na osnovu Nacionalne liste indikatora zaštite životne
sredine. Indikatori zaštite životne sredine su kvantitativni
i kvalitativni pokazatelji stanja životne sredine. Nacionalna
lista indikatora obuhvata indikatore o stanju biodiverziteta,
kopnenih voda, mora, zemljišta, vazduha, klimatskih
promjena kao i indikatore uticaja proizvodnje otpada,
poljoprivrede, ribarstva, energetike, saobraćaja i turizma
na životnu sredinu. Tako na primjer, indikatori za otpad
su: količina proizvedenog komunalnog otpada, količine
proizvedenog industrijskog otpada, količine proizvedenog
opasnog otpada, za poljoprivredu: potrošnja mineralnih
đubriva, potrošnja sredstava za zaštitu bilja, područja pod
organskom poljoprivredom (Uredba o Nacionalnoj listi
indikatora zaštite životne sredine, Službeni list CG br.
19/2013).
Stanje u pogledu zagađenosti vazduha u Crnoj Gori
Monitoring kvaliteta vazduha u Crnoj Gori vrši Centar
za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore, kojim se ispituje
koncentracija: sumpor-dioksida (SO2), azot-monoksida (NO),
azotdioksida (NO2), ukupnih azotnih oksida (NOx), ugljen-
monoksida (CO), metana (CH4), nemetanskih ugljovodonika,
ukupnih ugljovodonika, PM10 čestica, prizemnog ozona
(O3), benzena, toluena, etilbenzena, o-m-p xilena. Sjevernoj
zoni kvaliteta vazduha pripadaju: Andrijevica, Berane,
Bijelo Polje, Gusinje, Pljevlja, Kolašin, Mojkovac, Petnjica,
Plav, Plužine, Rožaje, Šavnik i Žabljak. U ovoj zoni
tokom 2018.g. vršena su mjerenja na urbanoj (gradskoj) i
suburbanoj (prigradskoj) lokaciji na teritoriji opštine Pljevlja,
a to su Gagovića imanje i Gradina. Ovim mjerenjima je
utvrđeno da je srednja dnevna koncentracija suspendovanih
12
čestica PM10 bila 129 dana iznad propisane – dozvoljene
granične vrijednosti koja iznosi 50 μg/m3. Dozvoljeni broj
prekoračenja granične vrijednosti je 35 dana u toku godine.
Srednja godišnja koncentracija suspendovanih čestica PM10
(58,77 μg/m3) takođe prelazi graničnu vrijednost (40 μg/
m3). Srednja godišnja koncentracija PM2,5 čestica iznosila
je 42,22 μg/m3, što je iznad propisane granične vrijednosti
(25 μg/m3). Srednja godišnja vrijednost sadržaja benzo(a)
pirena, od 5,53 ng/m3 prelazi propisanu ciljnu vrijednost
(1 ng/m3). Ovi rezultati ukazuju da je vazduh u urbanim
oblastima Sjeverne zone veoma opterećen suspendovanim
česticama PM10 i PM2,5, i da su prekoračene propisane
granične vrijednosti za te zagađujuće materije. Srednja
godišnja koncentracija benzo(a)pirena je bila višestruko
veća od propisane ciljne vrijednosti.
Centralnoj zoni kvaliteta vazduha pripadaju: Podgorica,
Nikšić, Danilovgrad i Cetinje. Kvalitet vazduha je praćen na
UT stanici u Podgorici (UT - urban traffic- gradski saobraćaj),
SB stanici u Golubovcima (suburban background – prigradska
zona) i UB stanici u Nikšiću (urban background – gradska
zona). Srednje dnevne koncentracije suspendovanih čestica
PM10 su bile iznad propisane granične vrijednosti (50 μg/
m3), u Podgorici 75 dana, a u Nikšiću 79 dana. Evidentirano
je prekoračenje srednje godišnje koncentracije benzo(a)
pirena u odnosu na propisanu vrijednost.
Južnoj zoni kvaliteta vazduha pripadaju: Bar, Budva,
Kotor, Tivat, Ulcinj i Herceg Novi. Kvalitet vazduha je
praćen na UB stanicama u Baru i Tivtu. Srednja godišnja
vrijednost sadržaja benzo(a)pirena od 1,15 ng/m3 je bila
blizu dozvoljene vrijednosti koja iznosi 1 ng/m3.
Rezime
Prekoračenja koncentracije PM čestica u odnosu na
propisane vrijednosti na određenim mjernim mjestima
dominantno su uticala na lošiji kvalitet vazduha. Prisustvo
ovih čestica u koncentracijama iznad propisanih najveće je u
Pljevljima. Prekoračenja se najčešće dešavaju tokom sezone
grijanja. Česta pojava temperaturnih inverzija, posebno na
prostoru Pljevaljske kotline, sprečava disperziju emisija
i prouzrokuje zadržavanje polutanata koji su proizvod
sagorijevanja fosilnih goriva, emisija iz saobraćaja i sličnih
izvora, posredno iznad tla, što dovodi do pojave visokih
koncentracija zagađujućih materija u prizemnom sloju
atmosfere.
Zagađenje benzo(a)pirenom koji je produkt sagorijevanja
fosilnih goriva (grijanje, industrija i saobraćaj) je evidentno
u urbanim sredinama, što potvrđuju i rezultati mjerenja ovog
polutanta na lokacijama u Pljevljima, Nikšiću i Podgorici.
Visoke koncentracije ovog polutanta uobičajene su tokom
perioda prekoračenja koncentracije PM čestica, odnosno
ОКТОБАР 2020.

najčešće tokom sezone grijanja.
Na području Crne Gore, u 2018. godini temperature
su bile iznad klimatske normale. Temperatura vazduha se
kretala u kategoriji ekstremno toplo, dok se količina padavina
kretala u kategorijama normalno, kišno i vrlo kišno (Izvještaj
Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore na
bazi indikatora, Informacija o stanju životne sredine u Crnoj
Gori u 2018. godini, Agencija za zaštitu prirode i životne
sredine Crne Gore)
Stanje u pogledu zagađenosti voda u Crnoj Gori
Na osnovu analize izmjerenih parametara, najzagađeniji
vodotoci u 2018. godini bili su: Vezišnica (iznad ušća) (slika
1), Ćehotina (Gradac, ispod Pljevalja i ispod ušća Vezišnice),
Morača (ispod uliva voda Gradskog kolektora, Vukovci i
Grbavci), Ibar (Bać), Lim (ispod Bijelog Polja) i Grnčar
(na području Gusinja). Nešto manju zagađenost imale su
vode Tare (na dijelu ispod Mateševa, Mojkovca i Đurđevića
Tare), Ibra (u dijelu iznad Rožaja), Rijeke Crnojevića i Zete
(na Vidrovanu). Bolji kvalitet, ali ne i veoma dobar, imale
su Kutska rijeka (Zlorečica) i Cijevna (na Trgaju) (slika
2); dobar Bojana i Zeta (u donjem toku), a najbolji kvalitet
vode imala je rijeka Piva. Rezultati mjerenja pokazuju
veliku osjetljivost ovih vodenih sistema naročito u periodu
malovodnosti i poslije velikih kiša.
Slika 1. Pomor ribe u rijeci Vezišnici usljed otpuštanja otpadnih
voda iz termoelektrane Pljevlja
https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/415157/epcg-sada-ne-
priznaje-krivicu-za-zagadenje-vezisnice
Slika 2. Eutrofikacija (cvjetanje) rijeke Cijevne usljed zagađenja
https://www.greenhome.co.me/index.php?IDSP=1239&jezik=lat
ОКТОБАР 2020.
ПЧЕЛАРСТВО
Najveći izvori zagađenja površinskih, kao i podzemnih
voda su komunalne otpadne vode, koje se najčešće u
neprečišćenom, ili djelimično prečišćenom obliku, ispuštaju
u recipijent, na koncentrisan ili difuzan način. Primjetan je i
uticaj poljoprivrednih aktivnosti, industrije (prije svega
prehrambene), malih i srednjih preduzeća. Sve veći uticaj na
kvalitet površinskih voda imaju saobraćajnice, distribucije
goriva, izgradnja puteva i dr. Hemijski najzagađeniji su
bunari u Vranju i Gostilju, zatim bunari u Farmacima i
Cijevni. Posebno je zabrinjavajući sadržaj nitrata u bunarima
u Drešaju, Vranju i Gostilju, gdje dostižu vrijednosti do
47,1 mg/l - 46,1 mg/l - 27,6 mg/l. Povećani sadržaj nitrata
je posljedica uticaja vještačkih đubriva (šalitre); sadržaj
kalijuma je takođe povišen i dostiže vrijednost do 11,6
mg/l u vodi bunara Vranj. U svim ispitivanim bunarima
nađene su bakterije koje su indikatori fekalnog zagađenja.
Od koncentrisanih izvora zagađenja, koji najznačajnije
utiču na kvalitet podzemnih voda, najznačajnije su otpadne
vode naselja i industrije. Od rasutih izvora zagađenja,
najznačajniji su uticaji rasipanja čvrstog i tečnog otpada
po slivnim površinama, kao i sječa šuma, boravak ljudi i
životinja na slivu i sl.
Rezime
Netretirane industrijske i komunalne otpadne vode
predstavljaju najznačajnije izvore zagađenja voda u Crnoj
Gori. Do zagađenja površinskih i podzemnih voda dovodi
neodgovarajuće stanje kanalizacionih infrastruktura, tj.
neadekvatno sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda.
Pritisak na vode se uočava i kroz obavljanje poljoprivrednih
aktivnosti, industrije (prehrambene, malih i srednjih
preduzeća), kao i uticaj saobraćaja i građevinskih radova.
Katastar izvora zagađivača koji je osnova za donošenje
mjera i planova sprječavanja emisije zagađenja je u fazi
pripreme. Neophodno je da se na čitavoj teritoriji Crne Gore
promoviše održivo korišćenje voda bazirano na dugoročnoj
zaštiti raspoloživih vodnih resursa.
Stanje u pogledu zagađenja zemljišta u Crnoj Gori
U cilju praćenja stanja zagađenosti zemljišta, odnosno
utvrđivanja sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu
u toku 2018. g. ispitivano je moguće prisustvo neorganskih
materija (kadmijum, olovo, živa, arsen, hrom, nikal,
fluor, bakar, molibden, bor, cink i kobalt) i organskih
materija (policiklični aromatični ugljovodonici - PAH,
polihlorovani bifenili – PCB, organokalajna jedinjenja,
triazini, ditiokarbamati, karbamati, hlorfenoksi i organohlorni
pesticidi). Uzorci zemljišta u blizini trafostanica ispitivani su
na mogući sadržaj PCB kongenera i na određenim lokacijama
dioksina i furana.
Praćenje potencijalnog zagađenja zemljišta u našoj zemlji
je otežan usljed nedostatka adekvatnog zakonskog okvira.
Na snazi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu (“Sl. list
RCG”, br. 015/92, 059/92, 027/94, “Sl. list CG”, br. 073/10,
032/11) kojim se uređuje samo poljoprivredno zemljište.
Za zemljišta druge namjene (industrijska zemljišta, dječija
13
ПЧЕЛАРСТВО
igrališta, parkovi, stambene zone, itd.) ne postoje zakonom
propisane maksimalno dozvoljene količine opasnih i štetnih
materija. Za donošenje ovih propisa nadležno je Ministarstvo
poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Emisije iz industrijskih tehnoloških procesa, usljed
sagorijevanja fosilnih goriva u industriji, individualnih
i lokalnih ložišta, kao i prilikom sagorijevanja različitih
organskih materija predstavljaju jedan od najznačajnih
izvora zagađenja. Shodno tome ispitivanjem su obuhvaćene
3 lokacije (sa tri industrijske tačke) sa područja Podgorice,
Nikšića i Pljevalja, a to su: selo Srpska - okolina KAP-a
(Kombinat aluminijuma Podgorica), Rubeža (okolina
Željezare Nikšić) i Komina (okolina TE Pljevlja).
Rezime
Povećan sadržaj fluora i policikličnih aromatičnih
ugljovodonika u zemljištu uzorkovanom u naselju Srpska
(okolina KAP-a - Kombinat aluminijuma Podgorica),
direktna je posljedica emisija iz KAP-a.
U uzorku neobradivog zemljišta uzorkovanom oko 300 m
od deponije Željezare Nikšić utvrđeno je povećanje sadržaja
kadmijuma, olova, nikla, hroma, fluora i cinka. Prisutne forme
i oblici kadmijuma, olova i cinka u zemljištu sa ove lokacije
ukazuju na direktan negativan uticaj deponije. Analize
zemljišta u blizini rudnika Brskovo (opština Mojkovac)
pokazuju povećan sadržaj fluora i policikličnih aromatičnih
ugljovodonika (PAH). Za razliku od fluora kojim je zemljište
u Crnoj Gori prirodno bogato, povećanje sadržaja PAH-ova
povezuje se sa radom rudnika.
Na lokaciji naselja Gradac (opština Pljevlja) utvrđeno je
povećanje sadržaja kadmijuma, olova, žive, arsena, fluora,
bakra, bora i cinka. Visok sadržaj navedenih metala je
usljed geohemijskog porijekla, kao i eksploatacije rudnika.
Povećanje sadržaja žive i kadmijuma predstavlja rezultat
uticaja flotacijskog jalovišta rudnika olova i cinka, koje se
nalazi u blizini ove lokacije i nosi veliki rizik po životnu
sredinu (slika 3).
Slika 3. Rudnik uglja Pljevlja
https://pvportal.me/2018/12/rudnik-uglja-dobio-spor-protiv-
opstine-pljevlja/
U uzorku zemljišta dječjeg igrališta u Pljevljima sadržaj
olova i policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH) je
2018. godine prevazilazio propisane vrijednosti. Ovo se
dovodi u vezu sa blizinom parkinga i saobraćajnice, kao i
drugih izvora nepotpunog sagorijevanja.
14
Na dječjem igralištu u Tivtu takođe je utvrđen sadržaj
policikličnih aromatičnih ugljovodonika iznad dozvoljenih
vrijednosti, a pokazatelj su (indikator) negativnog uticaja
saobraćajnica.
Uticaj pojedinih privrednih grana na zagađenje
životne sredine u Crnoj Gori
Uticaj poljoprivrede na zagađenje životne sredine
Poljoprivreda je jedna od najvažnijih privrednih djelatnosti
u Crnoj Gori i ima veoma značajan uticaj na zagađenje
životne sredine. Prekomjerna upotreba mineralnih đubriva
(slika 4) nanosi više štete nego kada se nedovoljno koriste.
Prekomjerna upotreba dovodi do tzv”sagorijevanja”, sušenja
korijena, oštećenja i odumiranja biljaka; takođe dovodi
do smanjenja kvaliteta zemljišta i zagađenja podzemnih i
površinskih voda, gubitka biodiverziteta. Mineralna đubriva
kontaminiraju hranu i vodu i tako dospijevaju u organizam
životinja i ljudi, dovodeći do poremećaja njihovog zdravlja.
Slika 4. Nekontrolisana upotreba mineralnih đubriva nanosi
višestruku štetu
http://www.agronews.rs/wp-content/uploads/2013/11/
mineralna_fosfatna_djubriva.jpg
Značajan uticaj na zagađenje životne sredine imaju pesticidi.
Pesticidi su toksične supstance koje imaju veliki uticaj na
životnu sredinu i zdravlje ljudi i životinja. To su preparati
hemijskog ili biološkog porijekla namijenjeni zaštiti ekonomski
značajnih biljaka i životinja od bolesti, korova, grinja štetnih
insekata i drugih štetnih organizama. Za svaki pesticid koji
se koristi postoji karenca, tj. broj dana koji treba da prođe
od njegove primjene do upotrebe biljke, kao i tolerancija –
najmanja količina ostataka pesticida koja se smije naći u biljci. U
organskoj proizvodnji se ne koriste pesticidi, mineralna đubriva,
regulatori rasta, hormoni, antibiotici i genetski modifikovani
organizmi. Zbog toga se sve više poljoprivrednih proizvođača
odlučuju za organsku poljoprivrednu proizvodnju, jer pored
dobijanja kvalitetnog i ukusnog proizvoda postiže se očuvanje
životne sredine i biodiverziteta.
Uticaj energetike na zagađenje životne sredine
Energetika ima značajan uticaj na životnu sredinu. Pri-
likom proizvodnje energije emituju se zagađivači i gasovi
ОКТОБАР 2020.

staklene bašte u atmosferu (slika 5).
Slika 5. Efekat gasova staklene bašte
https://skmarija.weebly.com/efekat-staklene-bascaronte.html
Hemijska energija goriva se u procesu sagorijevanja
transformiše u toplotnu energiju, pri čemu se u atmosferu
oslobađaju gasovi: ugljenmonoksid, ugljendioksid, vodena
para, sumpordioksid, azotni oksidi i ugljovodonici. Zagađenje
vazduha dovodi do pojave smetnji u disanju, alergija, astme
i smanjenog imuniteta.
Uticaj turizma na zagađenje životne sredine
Turizam je uz poljoprivredu najznačajnija privredna
djelatnost u Crnoj Gori. Ova privredna grana značajno
utiče na kvalitet životne sredine, jer troši prirodne i druge
resurse: zemljište, vodu, gorivo, električnu energiju, hranu,
a proizvodi značajne količine otpada i štetnih gasova. Neg-
ativni uticaji na životnu sredinu se javljaju kroz pritisak na
prirodne resurse, živi svijet i staništa, kao i stvaranje otpada
i zagađenja (slike 6 i 7). Takođe se ugrožavaju i zaštićena
područja, jer turisti prvenstveno biraju ova mjesta za odmor
i rekreaciju.
Slika 6. Kruzeri otpadnim vodama zagađuju more u Bokokotorskom
zalivu https://www.kurir.rs/region/crna-gora/3113787/crnogoroci-
nece-da-trpe-govna-sa-kruzera-mestani-i-turisti-iz-boke-kotorske-
imaju-dokaz-da-strani-brodovi-zagadjuju-more
ОКТОБАР 2020.
ПЧЕЛАРСТВО
Slika 7. Čišćenje Bokokotorskog zaliva od otpada
https://www.slobodnaevropa.org/a/ekoloski-nemar-u-crnoj-gori-
jadranski-kontejner/24820382.html
Uticaj saobraćaja na zagađenje životne sredine
Saobraćaj, naročito drumski utiče na kvalitet vazduha i
stvaranje buke koja utiče negativno na stanovništvo (slika
8). Najveći rizik za zdravlje imaju fino suspendovane
čestice (PM 2,5) koje nastaju sagorijevanjem (posebno u
dizel motorima) i kao rezultat habanja kočnica i guma.
Prekomjerna buka remeti san, utiče na cirkulaciju, imunitet i
psihičko zdravlje. Fine suspendovane čestice utiču na pojavu
smetnji u disanju i imaju kancerogeno dejstvo. Prizemni
ozon djeluje štetno na vegetaciju i ekosisteme - stvara se
iz prekursora proizvedenih u saobraćaju - azotnih oksida i
isparljivih organskih jedinjenja (Izvještaj o stanju životne
sredine u Crnoj Gori na bazi indikatora, 2017, Agencija za
zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore).
Slika 8. Zagađenje vazduha izduvnim gasovima od saobraćaja
https://www.bionet-skola.com/w/images/2/28/Traffic-jam.jpg
Stanje u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori
U cilju adekvatne zaštite životne sredine u Crnoj Gori
neophodno je uspostaviti funkcionalni sistem upravljanja
otpadom. Potrebno je raditi na sprječavanju odlaganja
otpada na neuređenim odlagalištima, saniranju postojećih
odlagališta, izgradnji regionalnih centara za obradu otpada,
kao i izgradnji odlagališta opasnog otpada. Neophodno je
konstantno raditi na informisanju i edukaciji stanovništva
o održivom upravljanju otpadom.
(nastavak teme u sljedećem broju).
15
ПЧЕЛАРСТВО
U POSJETI NIKŠIĆKOM PČELARU RATKU ALEKSIĆU
NEMA MEDA BEZ JAKOG
I ZDRAVOG DRUŠTVA
M
alo se ko može pohvaliti
radnim elanom i ogromnim
entuzijazmom kao
47-godišnji Nikšićanin Ratko Aleksić
koji je na poslednjoj Skupštini
pčelarske organizacije u gradu pod
Trebjesom imenovan za sekretara
jednog od najbrojnijih crnogorskih
udruženja. Takođe, on je već četiri
godine u Upravnom odboru, često
je u klubu pčelara i svima je na
usluzi. Ratko dobar dio slobodnog
vremena posvjećuje i aktivnostima
mjesne zajednice Vraćenovići.
Koordinator je na više poslova,
najviše na vodosnabdijevanju i
infrastukturi u toj MZ, u kojoj je
prije četiri godine pokrenuo projekat
vodosnabdijevanja pa je čak devet
sela na tom području dobilo vodu iz
izvorišta sa dijela Bilećkog jezera
koje pripada Crnoj Gori. Sve je to
planski realizovao do kraja projekta
bez obzira što je nastanjen u Nikšiću.
16
Čitaoci imaju jasnu sliku koliko
je rada i sebe uložio za bolji život
mještana tog lijepog i pitomog kraja.
- Ne žalim svoj trud i angažovanje
i pored drugih brojnih obaveza.
Ostaje to u nasleđe, to se pamti, a ja
moram zahvaliti na pomoći Opštini
Nikšić i Ministarstvu poljoprivrede
i ruralnog razvoja - počeo je priču
Ratko Aleksić.
U čitavom ovom angažmanu
vrijedni Ratko nije zaboravio na
pčelinjak, u kojem trenutno ima oko
šesdeset proizvodnih i oko dvadeset
pomoćnih društava.
- Od kad znam za sebe družim
se sa pčelama. Još za očeva života
radili smo na primitivan način,
sa dubinama, u selu Vidne, đe su
Aleksići nastanjeni skoro sedam
vjekova. Pokojni otac je devedesetih
godina prošlog vijeka prešao na
savremeni način pčelarenja, a ja
sam u poslednjih osam godina još
ОКТОБАР 2020.

više modernizovao čitav proces i
praktično počeo sve iznova. Nabavio
sam kompletnu novu prohromsku
opremu, električnu šestoramsku
vrcaljku i prohromske kante za med
tako da bez problema mogu uskladištiti
jednu tonu meda. Tome bih dodao dva
topionika i sav potreban prateći pribor.
Pčelarim isključivo sa LR košnicama
koje kupujem od jednog proizvođača.
Posjedujem poseban objekat površine
20 kvadrata, đe vrcam i skladištim med,
vosak i opremu - nastavlja Aleksić.
NA OBALI JEZERA
Njegov pčelinjak je u selu Vidne,
koje je udaljeno od Bilećkog jezera
nekih dva i po kilometra. To je pitomo
ОКТОБАР 2020.
selo sa dosta raznovrsnog bilja, ali ova
godina nije bila naklonjena pčelama.
Bilo je dosta sušnih i vjetrovitih dana
pa je Aleksić, po prvi put, polovinu
košnica selio u Donju Bukovicu, kod,
kako reče, dobrog prijatelja i čovjeka
Dragiše Vemića. Tamo su bile punih
četrdeset dana da bi ih potom vratio
kod ostalih društava u selu Vidne.
Ranije ih je selio na obronke planine
Somine, ali je odustao jer godina nije
bila naklonjena pčelama. Zbog toga su
prinosi bili ispod očekivanog, tačnije,
prosjek je iznosio oko šest kilograma
po društvu. To nije za pohvalu, ali s
obzirom na uslove, Ratko je rekao da
nije bilo ni tako loše.
-Spremile su dovoljno za zimnicu,
a bilo je meda da se podmire godišnji
ПЧЕЛАРСТВО
troškovi. Nekad se treba i sa time
zadovoljiti. Krajem aprila sam
od pomoćnih društava fulirao i
napravio jaka društva i to se pokazalo
ispravnim. Jako i zdravo društvo će
čak i u najgoroj godini sakupiti med.
U to sam se više puta uvjerio, kazao
nam je Aleksić navodeći primjere iz
prakse. Što se tiče borbe sa varoom,
naš sagovornik prati sve što se piše
i govori o prevenciji i suzbijanju
ovog opakog pčelinjeg krpelja.
Primjenjuje ono što preporučuju
stručnjaci i iskusni pčelari. Za sada
nema ozbiljnijih problema na tom
polju. U julu tretira sa listićima na
bazi herbe, nešto kasnije sa mravljom
kisjelinom, a početkom decembra
oksalnom kisjelinom. Zahvaljujući
tome nije imao gubitaka, pa će i
ubuduće raditi na isti način.
VRIJEDNI ASISTENTI
Posebna priča su njegovi asistenti u
pčelinjaku. To su sinovi Pavle i Petar, a
kod vrcanja i pakovanja meda u pomoć
priskoči i supruga Marijana.
- Ponosan sam na svoje naslednike
koji su u pčelinjaku sa mnom još od
šeste godine, prije nego su krenuli u
školu. Sada Pavle ima 13, a Petar 11
godina, ali sve znaju o pčelama. Mogu
sami da urade dosta toga. Odlični su
đaci, dobri sportisti, obojica treniraju
džudo, sa zapaženim rezultatima na
borilištu. U pčelinjaku su svakog
slobodnog vikenda, a najviše za vrijeme
zimskog i ljetnjeg raspusta. Vole pčele i
ta ljubav je osnov i pokazatelj da će me
u pčelarenju jednog dana prevazići - sa
ponosom i emotivno je saopštio Ratko
očekivanja od svestranih sinova.
Za kraj priče poruka ovog vrijednog
čovjeka i pčelara iz Nikšića.
- Pčele su dio mog života. Čini
mi se da bih bez njih bio u svakom
pogledu siromašniji. Ovako smo im
svi u porodici naklonjeni. Zna se da
bez pčela nema života ni na planeti.
Srećan sam i zbog članstva u pčelarskoj
organizaciji Nikšića, đe ću nastojati da
svojim radom zajedno sa kolegama
unaprijedimo pčelarstvo, da i dalje
budemo složno i najbrojnije društvo u
Crnoj Gori - dodao je Aleksić.
B.Đ.
17
ПЧЕЛАРСТВО
MATIJA VUČINIĆ-PONOS NIKŠIĆKOG I CRNOGORSK0G PČELARSTVA

DVA ZLATA ZA Konkurs u Tuzli. Matijin otac Radoman

je na fejsbuku prijatelj sa više pčelara

VRIJEDNOG
iz regiona i oni su ga uputili na tekst
Konkursa. Putem pošte su poslali
uzorke i epilog je poznat. Trebalo je
vremenu korona virusa otputovati

MLADIĆA
u Tuzlu na svečanost i uručenje
nagrada, pa su otac i sin našli način
da prisustvuju tom događaju.
-Bila je privilegija učestvovati
na završnoj manifestaciji u Tuzli.
Svuda sam bio glavna zvijezda.

M
Kao najmlađi pčelar učesnik uvijek
atija Vučinić, mladi nikšićki besplatnih pet košnica i rojeva koje sam bio u prvom planu, posebno
pčelar, od ove jeseni učenik dodjeljuju SPOCG i Ministarstvo pozdravljen od predsjednika Udruženja
prvog razreda Srednje poljoprivrede i ruralnog razvoja. pčelara Tuzle, Šefika Čivića, domaćina
tehničke škole, dobitnik je velikog -Doći će brzo vrijeme kad ću se i ja ovog skupa, kao i od gradonačelnika
priznanja na Međunarodnom sajmu prijaviti na Konkurs za mlade pčelare. Jasmina Imamovića, koji su mi uručili
meda u Tuzli. Na internacionalnom Da ove godine konkuriše moj stariji nagrade. Zahvalan sam domaćinima
konkursu se predstavio sa dva uzorka brat od 19 ne bi bilo fer- sa neskrivenim iz pčelarskog društva Nektar i gradu
meda iz svog pčelinjaka i to od prvog zadovoljstvom Matija nam je saopštio Tuzli na lijepom dočeku. Mene, moj
vrcanja krajem juna i od drugog svoje planove. Nikšić i Crnu Goru su stalno isticali
početkom avgusta, tačnije na Ilindan. Slučajno su Vučinići saznali za kao najdraže goste, a dodijeljeni sat
Da se radi o veoma kvalitetnim
proizvodima, dovoljno govori podatak
da su oba uzorka nagrađena zlatnim
medaljama za kvalitet. S obzirom
da je Matija sa šesnaest godina bio
najmlađi učesnik na Sajmu, jedini je
na poklon od organizatora dobio ručni
sat “Orijent”.
Matija je ozbiljnije počeo da se
bavi pčelarstvom u poslednje tri
godine. Najprije je u Budošu našao na
drvetu roj pčela, pa ga je sam uhvatio i
smjestio u košnicu. Njegov otac i đed
već imaju pčele i oni su mu poklonili
po jednu košnicu da bi prošle godine
kupio pet društava i razrojavanjem
došao do brojke petnaest, koliko ih sada
ima u svom pčelinjaku. Stacioniran
je pčelinjak u Orlini, na sjevero-
zapadnom obodu planine Budoš. Otac
Radoman pčelari već četvrt vijeka,
pa je uz njega naučio neke osnovne
radnje u pčelinjaku. Matija je aktivni
član nikšićke pčelarske organizacije
i registrovao se kod MInistarstva
poljoprivrede. To su i bili glavni
preduslovi za učešće na pomenutoj
tuzlanskoj manifestaciji. Kako još nije
punoljetan, nije mogao apliciratiati za

18 ОКТОБАР 2020.
 ПЧЕЛАРСТВО
je nešto dragocjeno, kao posebno
obilježje na početku moje pčelarske
karijere-ispričao nam je utiske naš
mladi sagovornik kome će ovaj izlet u
Bosni i Hercegovini ostati u najljepšem
sjećanju.

KONKURENCIJA
Njegove zlatne medalje, diploma i
sat dobijaju na značaju ako se ima u
vidu da su ostvareni u izuzetno jakoj
međunarodnoj konkurenciji. U izboru je
bilo 237 učesnika iz 15 zemalja, najviše
iz Evrope, ali i Turske i Amerike.
Kako je istakao u pozdravnom govoru
gradonačelnik Tuzle Imamović bilo je
zadovoljstvo i velika čast što se Sajam
održao u gradu soli, kao promocija
zdrave hrane i zelene ekonomije, kao
skup o kojem će znati Evropa i koji
će biti podsticaj za tuzlanske pčelare
na još veći rad. Bitno je istaći da je
kvalitet meda ocjenjivala Međunarodna
komisija, u laboratoriji na Tehnološkom
fakultetu u Tuzli.
Nakon ovog lijepog iskustva van
granica naše zemlje Matijin otac
Radoman je želio da preko našeg
časopisa pošalje poruku crnogorskim
pčelarima da se trud uvijek isplati.
-Nadam se da će Matijin uspjeh
podstaknuti naše pčelare da se na
sličnim sajmovima uključe u što
većem broju, kako bi crnogorski med
predstavili u najboljem izdanju. Možda
je ovo prilika da SPOCG uskoro
napravi takmičarsku analizu kvaliteta
meda na državnom i međunarodnom
nivou. Poznati smo kao prestižna
turistička destinacija, med nam je
vrhunski, pa bi svi imali koristi od
ovog lijepog zanimanja - istakao je
Radoman.
Na kraju treba dodati da je Matijin
uspjeh u Tuzli pozdravljen od svih u
PO Nikšić. Dugogodišnji predsjednik
društva, sada predsjenik Skupštine
Vojin Đukanović je ovim povodom
rekao: “Čestitke za našeg mladog
pčelara Matiju, koji je zahvaljujući
internetu i društvenim mrežama sam
predstavio crnogorski med na toj
prestižnoj pčelarskoj manifestaciji.
Putokaz je to i za ostale naše članove
da krenu njegovim putem i sigurno se
neće razočarati jer je crnogorski med
po kvalitetu u svjetskom vrhu”.
B. Đ.

ОКТОБАР 2020. 19
ПЧЕЛАРСТВО
KOD PENZIONERA ĐOKA JANKOVIĆA U ČEŠLJARIMA KOD CETINJA

PODNEBLJE
BOGOM DATO ZA PČELARENJE
N
apraviti priču sa čovjekom koji
se opredijelio za jednu oblast
rada u svojim penzionerskim
danima, svakako je veliki izazov.
Još je veće iskušenje uraditi to sa
svestranom osobom koja je i zidar,
vinogradar, voćar, lovac, poljoprivredni
proizvođač... Đoko Janković koristi
sve blagodati koje mu pruža plodna
zemlja Dobrskog sela u opštini Cetinje,
u mjestu Češljari, koje se nalazi
na putnom pravcu Meterizi-Štitari.
Đoka smo posjetili jednog kišovitog
septembarskog dana i u prijatnom
ambijentu njegovog doma često
ga upozoravali da nam ovoga puta
govori o pčelama i pčelarstvu kojim
se uspješno bavi od 1999. godine, te
da ćemo o drugim temama razgovarati
nekom drugom prilikom.
-Selo Češljari je, ako se tako
može reći, prenaseljeno pčelama. Sa
došljacima koji ih ovdje doseljavaju ,
ima ih sigurno preko 1500. Ovo selo
bilo je opustošeno. Mještani su išli
u grad za korom hljeba bez obzira
što se ljepše i bogatije živjelo na
periferiji daleko od gradske vreve i
buke. Vremenom, ponestajalo je radne
snage, porodice su se raseljavale i selo
je ostalo pusto. To se najbolje vidi u
zoru kada se popnete na veće brdo,
dim se sa nekog ognjišta ne može
vidjeti ni na puškomet.
Dugo sam se lovom bavio iz hobija
i obišao sam tada bivšu Jugoslaviju, ali
ljepšeg prostora i boljih resursa nema
nigdje kao ovdje. Ovdje je kvalitetna
zemlja, dosta je sunčanih dana, imamo
struju, putnu infrastrukturu, ali fali
voda. No, to mi nije smetalo da sa
zadovoljstvom naslijedim tradiciju
kojom se bavio najprije đed, a zatim
moj otac. To je bilo vrijeme kada je
svako domaćinstvo, pored ostalog,
držalo pčele. Med se proizvodio

20 ОКТОБАР 2020.

za svoju porodicu, a u ta davna
vremena nije falilo paše. Med je
točio bez ljekova, kaže naš domaćin
i dodaje da je vremenom, zajedno
sa sinom, napravio bistijernu i sebi
olakšao bavljenje svim poslovima
i svakodnevnim obavezama u
gazdinstvu.
Živi, kako kaže, tiho i nenametljivo,
zaljubljenik je u prirodu, pa nije ni
čudo da se najbolje osjeća na selu,
gdje sa svojom suprugom provodi
penzionerske dane. Ne u odmaranju
i besposlenosti, naprotiv.
Pčelarenje je započeo sa četiri
nukleusa i od tada, više od dvije
decenije razvija i unaprjeđuje svoj
uljanik. Sada ima oko 65 dadan
blatovih košnica, a med koji izvrca
prodaje stalnim mušterijama koji su
se odavno uvjerili u njegov kvalitet.
-U tim košnicama med je najčistiji.
Kada vršim tretiranje ljekovima ili
dodajem nektar, nema direktnog
dodira sa pčelama. Zbog raznovrsnosti
paše, med je veoma kvalitetan. U
novije vrijeme manje je paše za pčele.
Nekada je ovdje bilo dosta stoke,
a sada samo jedno domaćinstvo sa
oko 100 do 150 grla sitne stoke,
pa je barem to jedan od razloga
što imamo malo bogatije bilje. Ima
nešto zanovijeti, manje nego ranije,
zatim, kuna i jasena, drače ima dosta,
pelina, livadskog bilja, nešto lipe i
drijena što je značajno kod unosa
polena. Ove godine sam kupio oko
50 sadnica evodije. To je medonosna
biljka iz istočnih predjela koja može
nadomjestiti nedostatak drugih, kaže
naš sagovornik.
KUĆA MEDA I SPOCG
Janković je pohvalio rad Kuće
meda bez koje se aktivnosti pčelara
gotovo ne mogu zamisliti. Veoma
je zadovoljan voskom koji se tamo
proizvodi, a koji je u Crnoj Gori,
upravo u toj proizvodnoj liniji,
najkvalitetniji.
-Cijena je korektna, a kvalitet
veoma dobar, mnogo bolji, nego iz
uvoza. Uvijek je bilo da kilogram
takvog voska valja teglu meda, kaže
Janković. On dodaje da Pčelarski
savez Crne Gore predstavlja visoko
kvalitetnu organizaciju koja je kao
ОКТОБАР 2020.
nikada do sad svojim angažovanjem
crnogorskim pčelarima ponudila
mogućnost za ličnu i porodičnu
afirmaciju.
-Ko hoće i ko želi da nađe
ekonomski smisao u bavljenju
pčelarstvom, sigurno je da u SPOCG
može naći stručnu i savjetodavnu
potporu, a ekonomska podrška najviše
zavisi od programa koji se razvija u
Ministarstvu poljoprivrede, kazao je
Janković i konstatovao da su prošla
i ova godina bile loše na području
opštine Cetinje, konkretno na ovom
lokalitetu , tako da nije zadovoljan
količinom izvrcanog meda iz prostog
razloga što nema ni ekonomske
koristi, a ne može ni zadovoljiti stalne
mušterije koje je navikao na svoj med.
-I ovaj posao radim sa velikom
ljubavlju, prije ekonomske koristi.
Ipak, moram istaći da sam prije
dvije godine izvrcao 500 kilograma
meda i kućni budžet je tada bio dobro
popunjen.
Janković unapređuje svoj rad
i kroz obezbjeđivanje sve boljih
uslova, tako da će uskoro završiti
izgradnju prostorije koja će biti
isključivo namijenjena za potrebe
pčelarenja, gdje će se smjestiti
ПЧЕЛАРСТВО
SUGESTIJA
Kao dugogodišnji
član pčelarskog društva
Cetinje, Đoko Janković je
ovom prilikom uputio
dobronamjernu sugestiju
r u ko vo d s t v u U d r u ž e n j a
da već na nekoj narednoj
sjednici ili godišnjoj
skupštini predoči delegatima
i učesnicima opširnije
materijale o izvještajima o
radu i poslovanju kao i tačnim
podacima koji se prije svega
odnose na broj pčelara u PDC.
Naime, Janković navodi da
je u tekstu “Sve više mladih
pčelara” koji je objavljen
u aprilskom broju našeg
mjesečnik a “Pčelarst vo”
saopšteno kako je u PDC za
2019. godinu bilo upisano
120 pčelara što po njegovim
riječima nije validan podatak
nego da je članarinu platilo
stotinu pčelara.
B.K.
sva potrebna oprema od inoksa sa
pratećim komponentama, kako bi med
zadržao vrhunski kvalitet.
Na kraju, Janković preporučuje
mladim pčelarima, da iako ne idu
mlade i stare godine zajedno, da se
ipak oslanjaju na iskustvo starijih i
prekaljenih pčelara, da puno čitaju i
koriste naučna dostignuća, jer, iz dana
u dan, nova saznanja se mijenjaju i
usavršavaju, a ne može se pčelariti bez
nauke, bez obzira što treba poštovati
tradiciju i prethodna iskustva.
Nama je preostalo da kažemo da
smo u domu Jankovića dočekani kako
dolikuje jednoj domaćinskoj kući
uz med, priganice, pršutu, njeguški
sir, smokve, grožđe, vino i rakiju...
najvažnije od svega, uz srdačnu
dobrodošlicu i stimu našeg domaćina
i njegove supruge Vjere.
G.M.
21
ПЧЕЛАРСТВО
BRAČNI PAR IZ BIJELOG POLJA MILOŠ I MILIJANA
ČABARKAPA PČELARE PREKO ČETIRI DECENIJE

KIŠE I VIRUS PREPOLOVILI

PRINOSE I PRIHODE
B
račni par iz Bijelog Polja,
Miloš i Milijana Čabarkapa,
pčelarstvom se bave preko 40
godina, od daleke 1978. godine. Iz
Slovenije su se 1993. godine doselili
u planinsko selo Sokolac, nadomak
Bijelog Polja i sada imaju oko 200
pčelinjih društava. Milijana se,
pored ove osnovne djelatnosti, bavi
sakupljanjem i sušenjem ljekovitog
bilja i proizvodnjom preparata na bazi
meda, propolisa, polena, matičnog
mliječa, u kombinaciji sa ljekovitim
biljem.
Ove godine Čabarkape su pčele
selili na četiri paše, u Malesiju,
Bjelopavliće, te u sela Vukanovići
i Sokolac, ali nijesu zadovoljni
prinosom meda. Sezona, po
Milijaninim riječima, nije bila
povoljna za pčelare na sjeveru Crne
Gore.
- Godina je bila “podnošljivo
loša” u Malesiji i Bjelopavlićima, a
na sjeveru krajnje loša. Glavni razlog
za to je kišno vrijeme. U pčelarstvu
je normalno da svaka šesta ili sedma
godina bude loša. Da bi određena
vrsta bilja medila, potrebni su uslovi
poput vlažnosti kao i povoljne dnevne
i noćne temperature. Djetelinama,
na primjer odgovara temperatura
koja prelazi 30 stepeni, dok recimo
vrijesku u jesenjoj pčelinjoj paši to
ne odgovara pa iz tog razloga ove
godine slabo medi. Takođe, kiše su
sprale vaši, takozvane ušice sa grana,
a upravo one buše mlade iglice jele,
smrče i bora iz kojih ističe medni sok
koji pčele skupljaju, pojašnjava ona.
Kako ističe, umjetnost pčelarenja
je u tome da u svako doba godine
imate pčele spremne da iskoriste pašu.
- Produktivni vijek pčele radilice

22 ОКТОБАР 2020.
 ПЧЕЛАРСТВО
je oko šest nedjelja. Radilice počnu sa OTKUP I PRODAJA Covid 19 jer su izostali sajmovi, ali
izlijeganjem u proljeće i u kontinuitetu uprkos manjoj proizvodnji, meda,
se izliježu, rade i umiru sve do sredine Većina pčelara, po njenom kaže, ima za stalne mušterije dok
septembra, kada se izliježu zimske mišljenju, imali su dobru saradnju izvrcaju ovogodišnji med.
pčele koje mogu da žive pola godine sa trgovcima koji su otkupljivali i - Dugo godina pčelarimo, 25
i koje treba da odgoje prvu turu po 100 do 200 kilograma meda da godina u Bijelom Polju i 18 u
pčela radilica u proljeće, dodaje naša bi taj proizvod plasirali turistima na Sloveniji i za to vrijeme stekli smo
vrijedna sagovornica. primorju i na sjeveru naše zemlje. dobru reputaciju i ljudi znaju da
Ako su klimatski uslovi bili - To je ove godine u potpunosti imamo dobar med. Mnogo puta
naklonjeni jednom broju pčelara, izostalo te su i oni kao i mi ostali naši stalni kupci dođu kod nas
turistička sezona definitivno nije, bez značajnih prihoda, kaže ona. kući i kupe 10-15 kilograma meda
jer je ove godine izostao takozvani Pčelarima nije išla na ruku ni i te stalne mušterije su mnogo
tihi izvoz. situacija sa pandemijom virusa važnije od sporadičnih kupaca,
ističe Milijana.
Rezultat loše sezone je
poskupljenje meda po kiligramu
sa 10 eura, koliko je med koštao
dugi niz godina, na 12 eura, a u
prosjeku za po dva eura poskupili
su i ostali preparati na bazi meda i
pčelinjih proizvoda.
- Uprkos tome što smo bili
primorani da povećemo cijene to je
nedovoljno da se pokriju ovogodišnji
gubici i troškovi pčelarenja. Ako ove
godine prinosom meda uspijemo da
pokrijemo troškove pčelarenja,
bićemo na pozitivnoj nuli, jer je
u pčelarstvu isti trošak i u slučaju
kada imate dobar prinos kao i kada
nemate prinosa, jer pčele morate
da transportujete, liječite, dodajete
startne osnove, ramove, žičenje…
Samo startne osnove pčelara koji
ima između 150 i 200 pčelinjih
zajednica u proljeće koštaju između
tri i četiri hiljade eura. To jeste
udar na budžet, ali je neophodno
sve obezbijediti ako planirate da
PRIRODA LIJEČI razvijate pčele i pčelarite cijele
godine. Nadam se da ćemo svojom
Milijana naglašava da su preparati koje proizvodi 100% prirodni dugogodišnjom praksom uspjeti
i da mogu da se koriste uz bilo koju terapiju zvanične medicine, bez da prepolovimo troškove, ne krije
kontraindikacija, jer ljekovi koje je podarila majka priroda uveliko optimizam Milijana.
potpomažu dejstvo terapije. Jedina pomoć koju su dobili od
- Svaka od receptura koje koristim su se pokazale u narodu kao jako države jesu dva kilograma šećera po
uspješne, a neke sam donijela i iz Slovenije. Polen sa našeg područja je pčelinjem društvu za jesenju
ljekovitiji u odnosu na zemlje u kojima je poljoprivreda razvijena i gdje prihranu, dok su pčelari na jugu
se u proizvodnji koriste herbicidi i pesticidi. U planini nema voćnjaka ni države dobijali po četiri kilogarama.
poljoprivrednih zasada, što znači ni zagađivača. Pčela sleti na cvijet koji Smatra da su pojedini pčelari
nije zaprašivan, pa je zato vrijednost našeg polena i meda desetostruko uskraćeni kada su u pitanju
veća, tvrdi Milijana i naglašava da je područje Crne Gore medonosno. subvencije, te da od podsticajnih
– Problem je, na primjer što na sjeveru Crne Gore ima sve manje stada, mjera, na koje se u resornom
pa samim tim i dobre paše. To je usko povezano, jer ako ima ovaca, Ministarstvu poljoprivrede i
koza i krava da pasu, onda ima i ljekobilja koje medi, a ako toga nema ruralnog razvoja pozivaju, većina
onda su livade puste. Pčela hoće tamo gdje je pitomo, gdje ima bilja i pčelara nema konkretnu pomoć.
stoke, pojasnila je ona.
J. V.

ОКТОБАР 2020. 23
ПЧЕЛАРСТВО

ZANIMLJIVOSTI O
MEDONOSNIM INSEKTIMA
Pčelarstvo je jedna od najprioritetnijih, a možda i najzahtjevnijih grana poljoprivrede.
Naučna dostignuća u ovoj oblasti još nijesu rekla posljednju riječ, naprotiv, iz dana u dan,
sve je veći dijapazon novih informacija i podataka na temu proizvodnje meda i drugih
pčelinjih proizvoda. Evo nekih zanimljivosti o medonosnim vrijednim insektima koje
možda nijeste znali, a veoma su interesantne iz ugla nauke.

PČELE I
ZAŠTITA BILJAKA

Da biste zaštitili svoje poljoprivredne

kulture obavezno gajite pčele!
Naučno je dokazano i preporučuje
se posebno sredstvo protiv gljivičnih
oboljenja pod nazivom „BIO“. Ono se
postavi na leto košnice i pri svakom
polijetanju pčele dodiruju to sredstvo. Tako
na primjer sakupljajući polen sa cvijeta
jagode, pčele su smanjile njena gljivična
oboljenja za čak 72 % u poređenju sa 40
% koliko se uspijevalo ranijim posipanjem
nekog zaštitnog preparata. U isto vrijeme
je utvrđeno da u tom cvijetu ima dva puta
PČELE I KOMPJUTER manje fungicida i drugih opasnih materija
po zdravlje i ljudi i životinja.
Današnji savremeni kompjuter može da uradi oko dvadeset
milijardi operacija u sekundi. Međutim, kako tvrde naučnici
pčelin mozak računa 600 puta brže nego i najbolji računar. Pčelin
mozak je jako ekonomičan jer troši manje od 10 mikrovata
energije. Poređenja radi, jedna sijalica od 100 W potroši energije
kao 10 miliona pčelinjih mozgova, a o veličini kompjutera i
pčelinjeg mozga ne treba trošiti riječi. Pčela može još štošta
što ne može kompjuter. Pčela vidi boje, osjeća miris, može
da ide, leti i drži ravnotežu. Može da leti na velike daljine,
da pronađe izvor nektara, da dođe kući i objasni „sestrama“
gdje je izvor nektara. Prema tome kompjuteri su za njih još u
kamenom dobu. Takođe, pčele su veliki hemičari. One mogu da
proizvode i dodaju više vrsta enzima medu. Mogu da proizvode
vosak i hrane leglo specijalnom hranom. Mogu da se bore za
svoju egzistenciju i prognoziraju vremenske prilike. Tempiraju
klimatsku kontrolu u jednom sistemu koji kompjuteri ne mogu.
Pčele mogu i da čiste. Ovo sve što je rečeno može jedna mala
pčela, čak i više bez ičije pomoći i komande dok je kompjuteru
potrebno zadati komandu da bi nešto uradio. Naime, on ne može
samostalno da radi kao pčela jer mu je potrebna čitava ekipa
inžinjera, tehničara i programera koje je prethodno neko obučio.

24 ОКТОБАР 2020.
 ПЧЕЛАРСТВО

PČELE I ELEKTRICITET
Američki naučnik Erik Erikson utvrdio je nizom
eksperimenata da pčele stvaraju električno punjenje
u svom tijelu. Pčele koje se vraćaju sa paše u košnicu
pozitivno su naelektrisane i do 1,8 V, a pčele koje
napuštaju košnicu rano u toku dana slabo su negativne,
da bi kasnije postale slabo pozitivne. To znači da
električno punjenje cijele košnice postane pozitivno
pod uticajem pčela koje dolaze sa paše. Električni
potencijal pčele radilice mogao bi imati značaja i za
oprašivanje biljaka. Naime, cvjetovi i polen imaju
tendenciju da budu negativno naelektrisani i Erikson PČELE
tvrdi da je primijetio kako polen otresen od pčele,
prilikom njenog slijetanja na cvijet umjesto da pada
I HRANA
sa njega biva privučen na pčelinje tijelo. Ovakvim
Koliko pčela može da živi bez hrane zavisi od
kontaktom pčele sa cvijetom neutralizuje se električni
njene starosti i od temperature okoline. Utvrđeno je da
potencijal i možda se time informiše druga pčela da
pčela najduže živi pri temperaturi od 16,5 stepeni C, a
je dotični cvijet bio nedavno posjećen.
najmanje pri temperaturi od 36 stepeni C. Nahranjena
pčela može da živi bez unosa hranljivih sastojaka
od 21 do 134 sata. Kad izlete iz košnice pčele mogu
PČELE I DIM da izdrže glad od četiri do 17 sati, a mlade pčele od
sedam do 111 sati.
Prvobitno pčelinje društvo živjelo je u šupljinama tla
i drveća,u otvorima stijena i na drugim nepristupačnim
mjestima, uglavnom po šumama. Takvim porijeklom
naučnici objašnjavaju i sklonost pčela da ne podnose
miris dima,jer je poznato da svim stanovnicima šuma
miris dima ukazuje na približavanje opasnosti od vatre
i požara. Instinkt samoodržanja primorava i pčele,da
brzo napuste svoje prebivalište i da za put ponesu
što više hrane. Dim uzrokuje da se pčele napune
medom, sigurno u predviđanju velike nesreće koju dim
najavljuje. Naučnici su utvrdili da kada se dim pusti u
košnicu pčele se začas uzbude i odmah počnu tražiti
ćelije sa otvorenim medom kako bi napunili svoje
želuce isto onako kao kad se pripremaju za rojenje.
Iako se savremene dimilice koriste u pčelinjacima jedva
stotinjak godina, dim se još od davnina upotrebljavao
kao umirujuće sredstvo za pčele. Naime,pčelari dobro
znaju da pčele, kad se njihovo društvo nadimi, uzimaju
hranu i smanjuju sklonost za ubadanjem.

ОКТОБАР 2020. 25
ПЧЕЛАРСТВО

ODRŽAVANJE MANIFESTACIJE
“PODGORIČKI DANI MEDA“ POD ZNAKOM PITANJA
Međutim, prateći situaciju koju diktira pojava virusa
COVID-19 ,kod nas i okruženju, dovodi se u pitanje
organizacija ove značajne smotre pčelinjih proizvoda,
opreme i drugih pratećih sadržaja koji afirmišu ovu
djelatnost. Iz tog razloga Udruženje će u saradnji sa SPOCG,
zavisno od stepena ugroženosti zdravlja građana, sprovesti
sve neophodne aktivnosti za pripremu i organizovanje ove
manifestacije, naravno, poštujući sve mjere i preporuke
nadležnih državnih organa koji su zaduženi za ovu
problematiku.
Zato, ovim putem obavještavamo sve pčelare i članove
Saveza, koji su zainteresovani da učestvuju na ovom Sajmu
da se prijave Udruženju ili SPOCG, kako bi imali uvid u
broj zainteresovanih, najkasnije do 19. (ponedeljak) ovog
mjeseca. Tada ćemo potencijalnim izlagačima i učesnicima
saopštiti bliže informacije o samoj manifestaciji.
Ispravnost meda i ostalih pčelinjih proizvoda kontrolisaće
nadležna inspekcija. Zainteresovani izlagači mogu se
prijaviti kod Sekretara Udruženja, lično u kancelariji ili
putem telefona (069/435-866, 067/377-044 i 020/685-630).
Uplata zakupa štanda može se izvršiti direktno u Udruženju
ili na broj ž. r. Udruženja 550-1341-37, Podgorička banka,
ali tek kad budemo sigurni da će se održati manifestacija.
Prema riječima predsjednika Udruženja Mirka Šćepanovića,

U
pravni odbor Udruženja pčelara Podgorice, godišnjim
planom i programom rada, planirao je da se ove godine
tradicionalna pčelarska manifestacija „Podgorički
dani meda“ 26. po redu održi 23. 24. i 25. oktobra što je i
aplicirano prema Savezu još u maju mjesecu.
ukoliko bude dozvoljeno održavanje Sajma, preduzeće
se sve potrebne aktivnosti i mjere preventive koje u tom
trenutku budu propisane od strane NKT i nadležnih službi
što podrazumijeva i obezbjeđivanje optimalnih uslova za
sve izlagače.
Udruženje pčelara Podgorice

OTKAZAN DAN MEDA U NIKŠIĆU

U okviru septembarskih svečanosti, koje su posvećene Danu oslobođenja
Nikšića, iz godine u godinu su se, po tradiciji, održavale brojne masovne
manifestacije kako kulturnog i sportskog tako i privrednog karaktera. Jedna
od njih je bila “Dan meda” koja je uvijek okupljala oko pedeset izlagača,
najviše članova PO Nikšić, ali iz drugih krajeva Crne Gore, a bilo je gostiju
iz regiona. Manifestaciju je posjećivalo više hiljada građana, koji su imali
priliku da degustiraju i kupe kvalitetni med i druge pčelinje proizvode.
Masovna okupljanja nose određenu društvenu odgovornost pa i ova
naša pčelarska, kako prema pčelarima izlagačima, organizatorima tako i
prema građanima posjetiocima. Poštujući preporuke Ministarstva zdravlja
i Nacionalnog koordinacionog tijela, odlučili smo da ovogodišnje druženje
otkažemo. Zdravlje je, ipak, najvažnije, pa se nadamo da će i ovo proći i da
će uskoro biti novih pčelarskih skupova-objasnio je Miodrag Radulović,
predsjednik Pčelarske organizacije Nikšić.
B. Đ.

26 ОКТОБАР 2020.
 LINIJA
LINIJAZAZA STERILIZACIJU
STERILIZACIJUI PRERADU
I PRERADU VOSKA
VOSKA ПЧЕЛАРСТВО
OPREMA NOVI
OPREMAPROIZVOĐAČA: CJENOVNIK
PROIZVOĐAČA: BERNARD USLUGA STERILIZACIJE
BERNARDRIETCHE-NJEMAČKA
RIETCHE-NJEMAČKA
CIJENA
CIJENA I PRERADE
STERILIZACIJE
STERILIZACIJE I PRERADE
I PRERADE VOSKA
ZAZA U SPOCG:
ČLANOVE
ČLANOVE KUĆI MEDA
SPOCG:0.50€/KG,
0.50€/KG,
0,60 ZAZA
OSTALE
OSTALE1,00€/KG
1,00€/KG
KONTAKT:
KONTAKT:069 069015
068 015864;
844 864;068
330 068370
370011
011
E mail:
E mail:spocg@t-com.me
spocg@t-com.me
kucamedacg@gmail.com
* Cijena prerade voska za članove Saveza 0,50 eura/ kg.
* Cijena prerade voska za pčelare koji nijesu članovi Saveza 0.80 eura/kg.
* Cijena prerade voska za pravna lica koja nijesu članovi Saveza 1.10/kg.
* drugim
Pčelarima koji donesu na preradu do 50 kg voska, isti se prerađuje pomiješan sa
voskovima u jednoj šarži.
* omogućava
Pčelarima koji donesu na preradu od 50 do 100 kilograma sopstvenog voska,
se, ukoliko žele, da taj vosak prerade kao posebnu šaržu
po cijeni od 0.80 eura/kg.
* preradi
Pčelarima koji donesu za preradu preko 100 kg voska omogućava se da im se taj vosak
kao posebna šarža po cijeni od 0.50 eura/kg.
* gotove
Cijena prerade voska za pčelare koji donesu manje količine i žele da odmah uzmu
satne osnove (ako voska ima na stanju) cijena prerade je 0,50/kg.

ИН podgoričke MALI OGLASI

Obavještenje
Obavještenje
MEMORIAM zaza podgoričkepčelare
pčelare
ININ
MEMORIAM
oМЕМОРИАМ
oorganizovanju
organizovanjuslave
slaveSpasovdan
Spasovdan MALI
MALIOGLASI
OGLASI
Prodajem u kompletu 10 LR
Prodajem
Prodajem šestoramne Prodajem
šestoramne nukleuse
nukleuseosam LR.LR. košnica,pet
Telefon
Telefon 069/560-766sa
069/560-766
Udruženje
Udruženje Franjo
pčelara Franjo
pčelara Podgorice Tomažin
Podgorice Tomažin
oveove godine
godine društava
ove ove godine sa po tri nastavka
godine
Prodajem
Prodajem
Prodajem
Prodajem LRLR
DBDB
nukleuse
društva,
dva i tri sa
nukleuse
društva,
*
na
telefon
* na
* telefon
* šest
šest
067/569-625.
ramova
067/569-625.
jednim nastavkom.
ramova sa samladim
mladim
organizuje
organizuje
Lješanske
Lješanske
Pčelar,
СТАНКО
Pčelar,
svoju
svoju
nahije.
nahije.
uzgajivač
slavu
slavu
uzgajivačmatica
Spasovdan
Spasovdan
maticai i
9. 9.juna
junau solidnom
nana području stanju.Cijena
području Prodajem Prodajem
jednoj košnici je 100 eura. povoljno.
po
LRLR košnice
košnice
maticama.
maticama.
povoljno.
Pored
sa sa pčelama, toga
pčelama,
Telefon
Telefon
dodataka,ramova
Telefon
Telefon
ima
nukleuse
* *067/020-311
nukleuse
069/066-573
069/066-573
067/020-311
i drugih
dodo 1010
i jedna
ramova,
ramova,

časova
Slavski
pčelarski
časova
umroumro
БЈЕЛИЦА
Slavski
pčelarski
jeuje
ručak
pisac
mjestu
u 13.
13.
ručak
pisac
mjestu
maja,
iFranjo
Franjopčelarsko
i pčelarsko
Brežine
maja, Brežine
uu
Tomažin,
Tomažin,
na
87.87. na
druženje
pčelinjaku
godini.
druženje
pčelinjaku
godini. porodice
Obratiti
planirano
planirano
porodice
je je
Kovačević
useu
12na12 broj telefona
069 477 002
Kovačević
Prodajem
Prodajem
Prodajem
Prodajem
satne
satne
šestoramne
šestoramne
osnove
Telefon
mala
osnove LR*ali
nukleuse
Telefon
LR
nukleuse
iz* Crnogorske
prazna
iz Crnogorske
LR.LR.
069/030-311
069/030-311
Adresa,Stefana Mitrova Telefon
košnica.
Telefon
kućekućemeda.
meda.
069/560-766.
069/560-766.
* *
kojakoja
Živio
Živio jejejei je
domaćin
u i Srbobranu,Vojvodina,
domaćin
u slave.
slave.
Srbobranu,Vojvodina, * Prodajem
Vršim Prodajem
Vršim
prevoz
prevoz LR LR
pčela Ljubiše
nukleuse
pčelanukleuse
nana na16.
teritorijina
šest
teritoriji Kontakt
šest
Crne ramova
Crne ramova
Gore,
Gore, telefon
sa sa
mladim
mladim
068/370-011
068/370-011
pčelarenjem
pčelarenjemsesebavio bavio Udruženje
Udruženje
preko pčelara
preko pčelara Podgorice
Podgorice
Prodajem pčelinja društva maticama. 067250111
maticama. Telefon
Telefon na
* *069/066-573. ime Stojanka
069/066-573.
5050godina, godina,a auzgojem uzgojemmatica, matica, sa EKO ramovima koje Prodajem
Prodajem
pčele DBDB 1010 i DB i DB1212 *košnice
*košnice
Bulatović u dobrom
u dobrom stanju.
stanju.
IN Vršim
Vršim
prevoz
prevoz pčela
Telefon pčela
Telefon na na
teritoriji
067/260-041, teritoriji
067/260-041, CrneCrne Gore,
Gore,
Danilovgrad 068/370-011.
Danilovgrad 068/370-011.
poINMEMORIAM
po MEMORIAM
čemu čemuje jepostao postaopoznat, poznat,4040 same izrađuju.Moguće je * * *
godina.
godina.Imao
firmu
firmu „Selection”
Spasoje-Pajo
Spasoje-Pajo
Imao
„Selection”
je je
registrovanu
zaza
registrovanu
uzgoj
uzgoj matica
matica
Nikčević
Nikčević i ogledno pčelarenje uz
Prodajem
Prodajem
Prodajem
Prodajem DB DB10
organske 10
organskei Prodajem
DBi DB12
satne 12košnice
satne nov
košnice
osnove
osnove uelektrični
u za
dobrom
dobrom
za
DBDB stanju.
stanju.
košnice,
košnice,
odgovarajuće kompenzacije. Telefon
uvoz Telefon
uvoz iz Austrije.
Austrije.topionik
iz067/260-041,
067/260-041,
Telefon
Telefon 067332353
Danilovgrad.
Danilovgrad.
067-232-873
067-232-873
i unaprjeđenje
iSpasoje-Pajo
unaprjeđenje
Spasoje-Pajo pčelarstva,
pčelarstva,
Nikčević,
Nikčević, augledan
auugledan
u Informacije možeteProdajem dobiti na ** ** * DBDB
poslu
poslu mu mu je je
pomagao
pomagao unuk,
unuk, koji koji Prodajem
Prodajemorganske
Prodajem organske
40 40 satne
pčelinjih satne
pčelinjih osnove
osnove
društava
društava zauzaDB
u DBkošnice,
košnice,
košnicama. uvoz
košnicama. uvoz
iz iz
pčelar
pčelar i član
i član Upravnog
Upravnog odbora
odbora Društva
Društva brojeve telefona 069 933945 i Austrije. Prodajem
Austrije. Telefon
Telefon pcelinja
067-232-873
067-232-873 drustva LR
je je
i nastavio
i nastavio djedovim
djedovim stopama.
stopama. Telefon
Telefon 067/444-484,
067/444-484, 069/606-809,
069/606-809, Cetinje
Cetinje
pčelara
pčelaraGrbalj, Grbalj,dugogodišnji
dugogodišnjičlan člani i 067500495 tel.067568901
* *
Proizveo
Proizveo
predsjednik
predsjednik Саjeтугомje
iDruštva
uiDruštva
ruci
u ruciиdržaodržao
pčelarapreko
pčelara
великим prekoKotor,100.000
100.000
Kotor,
по- a a matica.
matica. Prodajem
Prodajem 40Dadan-Blatove
40pčelinjih
pčelinjih društava
društava u DB uantivarozne
Usavršavao
Usavršavao se seunajužeg
u više
u više pčelarskih
pčelarskih instituta
instituta u Evropi
u Evropi i i
* Prodajem
Prodajem Dadan-Blatove košnice,
košnice, *DBkošnicama.
košnicama.
antivarozne Telefon
Telefon
podnjače
podnjače
jedno
jedno vrijeme
vrijeme
штовањем i član
i član najužeg
опраштамо rukovodstva
rukovodstva
се од Prodajem pčelinja društva Telefon
067/444-484,
debljine 067/444-484,
debljine 32 32
mm, mm, 069/606-809,
bez 069/606-809,
bezramova,
ramova,
Prodajem pčelinja društva i Cetinje.
Cetinje.
cijena
cijena
60 60
€. €.
nekadašnjem
Savezanekadašnjem
Saveza Станка pčelara
pčelara Sovjetskom
Бјелице. Sovjetskom
CrneCrne
БиоGore, Savezu.
сиGore, Savezu.
napustio
изузетан napustio Telefon * *
069/446-977,
069/446-977,
nukleuse Cetinje
Cetinje
naantivarozne
LR ramovima.
Ojeчовјек
Onjegovom u dobrom stanju,u
Prodajem
Prodajem Dadan-Blatove
Dadan-Blatove košnice,
košnice, antivarozne podnjače
podnjače
nas nas 3.njegovom
je 3.
maja maja ove
и веома načinu
ove načinu
godine.
godine.
поуздан uzgoja
uzgoja
струч- selekcionisanih
selekcionisanihmatica matica *
Telefon: * 069/093256
snimljen
snimljen
Svojim
Svojim
ни сарадник,je je
dokumentarni
radom
radomdokumentarni
doprinosio
doprinosio
надасве film,
jefilm,
искрени je koji
koji
jačanju je je
jačanju prije
prije DB
dvadesetak košnicama
dvadesetak na dva debljine
Prodajemdebljine
Prodajem LR 32
LRi 32
mm,
DB i mm,
DB bez bez
društva. ramova,
društva. ramova,
Telefon cijena
Telefon cijena
6060
069/270-940
*Cetinje
€. €.
069/270-940
godina
ugledagodina
ugleda друг prikazan
иprikazan
Društva,
Društva,
пријатељ na
širenjunateleviziji
širenju televiziji
pčelarske
свихpčelarskei ui kulture
пчелара Crnoj
u kulture
Crnoj Gori. polunastavka
Gori.Objavio
Objavio je je i u LR košnicama Telefon
tri tri
Telefon 069/446-977,
069/446-977,
Kompenzujem
* *
* * za za
Cetinje
karoseriju odpopo
Prodajem
Prodajem dvije
dvije mobilne
mobilne platforme
platforme košnice
košnice – staje
– staje 2121
i značajne
i značajne
popularizaciji
popularizaciji
и Савеза, knjige:
knjige: „Uzgoj
domaće
domaće
уопште. „Uzgoj visoko
visoko
proizvodnje,
proizvodnje,
Задовољство produktivnih
produktivnih
zalagao
zalagao se naza
za tripodršku
pčela”,1991.
sepčela”,1991.
podršku nastavka.Kontakt Prodajem
Prodajem
LRLRili 18 LR
ili 18 LR
DBDBiTAM-a
DB i DB
košnica. sa
društva. aluminijskim
društva.
košnica. Telefon
Telefon Telefon
Telefon komplet
069/270-940
069/270-940
069/012-208
069/012-208
godine,
mladimgodine,
mladim је било ,,Matica
,,Matica
pčelarima,
pčelarima, i njeni
сарађивати i njeni
kako
kako kvaliteti”,
саkvaliteti”,
bi bi
i тобом.
sami
i sami 1999.
1999.
stekli
stekli godine,
znanje
znanjeosoba,Miodrag
godine, ii „Uzgoj
i „Uzgoj
i iskustvo
iskustvo Kašćelan   nastavcimaza * * nukeuse ili pčele
i matica
i matica
postali
postali
Почивајiuspješni
pčela
iuspješni
pčela popousistemu
у миру. usistemu
ovom
ovom TF”,
poslu.TF”,
poslu. 2003.
2003. godine,
godine, u kojima
u kojima 069 135 435
je je Prodajem
Prodajem
Prodajem
Prodajem dvije
1515 dvijemobilne
pčelinih ili
mobilne
pčelinih je prodajem
platforme
društava platforme
društava u LR za
uzaLRza 600€.
košnice
košnice
košnicama. –Telefon:
košnicama. staje
–Velestovo
staje
popo2121
Velestovo
opisan
opisan tehničko-tehnološki
tehničko-tehnološki i biotehnološki
ijebiotehnološki proces
proces uzgoja
uzgoja LRLRili 18
ili–18DB
Čevo,
– DBkošnica.
Čevo, košnica.
telefon
telefon067/501976
Telefon
Telefon
069/694-888 069/012-208.
069/012-208.
069/694-888
Njegovom
Njegovom smrću
smrću Društvo
Društvo jeizgubilo
izgubilo aktivnog
aktivnog člana,*
člana, ** ** *
selekcioniranih
selekcioniranih
prijatelja
prijateljai druga, matica
matica
i druga,a apčelarskapo po
sistemu
sistemu
САВЕЗ
pčelarskaorganizacijaTF. TF. Prodajem
organizacijadobrog dobrog vrcaljku za med,
Prodajem
Prodajem
Prodajem
Prodajem 1520
20 15
pčelinih
pčelinih
pčelinih
pčelinih društava
Prodajem društava
društava
društava u LR
u40 uupčelinjih
LRkošnicama.
košnicama.
košnicama uVelestovo
društava
košnicama uVelestovo
odličnom
odličnom
ОКТОБАР
Iako
poznavaoca
poznavaocaIako svojim
svojim
pčelarske 2020.
poslom
poslom
pčelarske nije
nije
prakse biokoji
ПЧЕЛАРСКИХ
prakse bio vezan
kojivezan
je je zaza
svoje
svoje Crnu
Crnu
znanje uGoru,
znanje Goru,
odličnom
nesebično biobio
nesebično je jestanju. Telefon:
stanju.
stanju. –Telefon
TelefonČevo,
–uČevo, telefon
telefon
069/694-888,
069/694-888,069/694-888.
069/694-888.
Velestovo
Velestovo (Čevo)
(Čevo)
27
LR košnicama. Adresa Mataruge
poznat
poznat
dijelio
dijelio sacrnogorskim
sacrnogorskim
drugima.
drugima. pčelarima,
Za pčelarima,
ОРГАНИЗАЦИЈА
Za sobom
sobom ajepoajepo
svojim
svojim
ostavio
ostavio knjigama
knjigama
mnogo
mnogo ostaće
ostaće 069/805-826
razloga
067/438-166, razloga ** ** Tel 067 370 722
- Pljevlja
značajno
značajno
pčelarsko
pčelarsko
ime
ime
nana
prostorima
ЦРНЕ prostorima
ГОРЕ bivšebivše
Jugoslavije.
Jugoslavije. Prodajem
Prodajem2020
Prodajem
Prodajempčelinih
pčelinih
troramnu društava
troramnu društava
u LR
centrifugu,udvaput
LR
centrifugu,košnicama
košnicama
dvaput u odličnom
u odličnom
upotrebljena.
upotrebljena.
dada
gaga
popodobru
dobru
pamtimo.
pamtimo. stanju.
stanju.
Telefon
Telefon
069/694-888,
069/694-888,Velestovo
Velestovo
(Čevo).
(Čevo).
A.J.
A.J. Telefon
Telefon030/353-132
030/353-132
Društvo
Društvopčelara
pčelaraGrbalj
Grbalj
ПЧЕЛАРСТВО

28 ОКТОБАР 2020.