Predmet: Hrvatski jezik

Dan: 20. siječnja 2021. g.

Nastavna jedinica:
Rečenice prema sastavu, složene rečenice i
nezavisnosložene rečenice,
obrada (112. str.)

Zadatak:
Prepiši definicije u bilježnicu i riješi zadane zadatke.

a) REČENICE PREMA SATAVU

 predikat, subjekt, objekt i priložna oznaka čine

osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice
1. Što je rečenica?
Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom
prenosimo najmanju cjelovitu obavijest.

 rečenica ne mora uvijek sadržavati sve dijelove

gramatičkog ustrojstva, ali mora imati predikat
2. Što je predikat?
 Predikat je temeljni rečenični dio koji otvara mjesto
ostalim rečeničnim dijelovima.
3. Kakav sve može biti predikat?
Predikat može biti imenski i glagolski.
 rečenica u kojoj se predikat pojavljuje samo
jedanput zove se jednostavna rečenica
1. primjer: Sve je prodao.
Predikat je: je prodao
2. primjer: Otputovao je daleko.
Predikat je: otputovao

 dvije ili više jednostavnih rečenica mogu se

sklopiti u veću rečeničnu cjelinu koja se zove
složena rečenica

 primjer složene rečenice:

Sve je prodao i otputovao daleko.
a) Prva jednostavna rečenica ili surečenica u
složenoj rečenici je: Sve je prodao
b) Druga jednostavna rečenica ili surečenica u
složenoj rečenici je: otputovao daleko
  dakle rečenice prema sastavu dijelimo na:
a) jednostavne (Sve je prodao. Otputovao je
daleko.)
b) složene ( Sve je prodao i otputovao daleko.)

b) SLOŽENE REČENICE
Složene rečenice se dijele na:
a) nezavisnosložene rečenice
b) zavisnosložene rečenice

c) NEZAVISNOSLOŽENE REČENICE
 nezavisnosložene rečenice složene su rečenice koje
čine sintaktičku cjelinu, ali u kojima pojedini
dijelovi te cjeline (surečenice) zadržavaju svoje
rečenično ustrojstvo
To znači da svaka surečenica može samostalno
stajati.
Primjer:
Uputili smo se u planine i uzeli smo svu potrebnu
opremu.
1. Što se nalazi između tih dvije surečenica koje mogu
samostalno stajati?
Nalazi se veznik _i______ .
 razlikujemo pet vrsta nezavisnosloženih rečenica
prema veznicima koji povezuju dvije nezavisne
surečenice:
1. sastavne (i, pa, te, ni, niti)
2. rastavne (ili)
3. suprotne (a, ali, nego, već, no, ne samo… nego, a
kamoli)
4. isključne (samo, samo što, jedino, jedino što,
tek, tek što)
5. zaključne (dakle, stoga, zato)
2. Prouči nezavisnosložene rečenice u udžbeniku 114.-
117. str. i odgovori ispred kojih se veznika piše zarez, a
ispred koji se ne piše zarez.
a) Piše se zarez ispred
 pa i te (kada upućuju značenje uzroka; posljedica)
 a, ali, već i no, nego (kad se iskazuje suprotnost)
 ispred vezničkog izraza ne samo… nego
 ispred veznika kojima se iskazuju isključivanje i
zaključivanje
b) Ne piše se zarez ispred
 ne piše se ispred i, pa, te ni, niti
 kada se veznikom nego iskazuje usporedba zarez se
ne piše
 ispred veznika ili čestice bilo u službi veznika ne
piše se zarez
c) Piše se zarez ispred, jedino kada oni upućuju na
značenje uzrok – posljedica ___pa i te
Domaća zadaća 3. Riješi zadatak 1 na 117. str.

ZADATAK 1:
Odredi kojoj vrsti nezavisnosložene rečenice pripadaju zadane rečenice.

1. Završio je studij i zaposlio se u uspješnoj tvrtki. – sastavna rečenica

2. Sve smo uspjeli napraviti, samo što smo zaboravili zaliti cvijeće. – isključna rečenica
3. Kiša nije prestajala padati, pa su poplavile rijeke. – sastavna rečenica
4. Turisti će se odmarati bilo na moru bilo u planini. – rastavna rečenica
5. Nije uspio stići do prvoga odmorišta, a kamoli na odredište. – suprotna rečenica
6. Kupio je sendvič, ali ga nije uspio pojesti. – suprotna rečenica
7. Ili će prestati proizvoditi nekvalitetnu hranu ili će tvrtka propasti. – rastavna rečenica
8. Zapuhao je vjetar, pa smo mogli razviti jedra. – sastavna rečenica
9. Ne samo da su ga pohvalili, nego je dobio i iznimno lijep dar. – suprotna rečenica