UVOD

Bankarski sistem BiH je nastao iz bankarskog sistema bivše SFRJ te samim time
naslijedio i loše osobine socijalističkog bankarstva. Bilo bi neozbiljno reći da je bankarski sistem
bivše republike bio loš ali sa sigurnošću tmožemo tvrditi da nije bio prilagođen potrebnim
uslovima zmalja u tranziciji kao što je BiH te ulasku privatnih bankarskih i drugih finansijskih
institucija. Osim loših osobina, bankarski sistem je naslijedio i dio vanjskog duga bivše republike
kao i unutrašnji dug gdje najveći dio čini često pominjana devizna štednja.
Sama slika bankarskog sistema nakon ratnih sukoba bila je veoma loša i ogledala se u
nelikvidnosti i nesolventnosti banaka, banke su bile u državnom vlasništvu i najbitnije
zloupotrebe sredstava banaka su postale praksa. Ukupna političko- ekonomska situacija u BiH u
poratno vrijeme je zbog politčkih neslaganja još više odmagala bankarskom sektoru.
Potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma (22.11.1995) prvi put se pravno reguliše
bankarski sektor u BiH, te se bankarski sektor uređuje kako na nivou države BiH tako i na nivou
entiteta. Osim toga Dejtonski sporazum nalaže vršenje daljnjih aktivnosti u bankarskom sektoru
u cilju reorganizacije bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini. Stvaranjem potrebnih zakonskih
propisa, bankarski sistem BiH danas je regulisan savremenim zakonskim regulativama.
Centralna banka BiH je nezavisna i samostalna institucija koja obavlja svoju zakonsku funkciju.
Bankankarski sistem ima svoje specifičnosti i unikatnosti kao što je guvrner Centralne banke
stranac, zatim imamo superviziju bankarskog sistema od Međunarodne zajednice, OHR-a te
velik utjecaj Međunarodnog monetarnog fonda. Sve navedeno dovelo je do toga da BiH ima
svoju stabilnu valutu i neočekivano stabilan bankarski sistem povodom čega su mnogi na
početku bili skeptični. Sam poratni ekonomski napredak države odrazio se i na bankarski sektor
te ga ustabilio i ojačao sa tendencijom daljeg rasta i razvijanja. Dobra zakonska rješenja dovela
su strane banke i strani kapital u BiH, naravno Centralna banka vrši nadzor njihovog rada.
Promjena vlasni čke strukture banaka je izvršena i one su sada u privatnom vlasništvu. Osnovane
su agencije za bankarstvo i svojim radom pomogle u unapređenju bankarskog sektora.
U budućnosti će Centralna banka BiH još više dobijati na značaju prvenstveno većim
stepenom provođenja zakonskih propisa, zatim očekivanim ekonomskim napredkom države i sve
češćim međunarodnim ugovorima kao što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa
Evropskom unijom.
1. BANKARSKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE

Razvijeni finansijski sistem obuhvata veliki broj učesnika. Finansijski sistem čini
ukupnost ponude i potražnje novčanih sredstava, finansijskih instumenata, raznih finansijskih
institucija i tokova kretanja novčanih sredstava i finansijskih tehnika koji, integrisani pravnom
regulativom, omogućuju trgovanje novcem i kapitalom određujući cijene finansijskih proizvoda,
u prvom redu kamatne stope i očekivanja u budućnosti.[ CITATION Ome08 \l 6170 ]
Prema važnosti tržišta hartija od vrijednosti i banaka u nacionalnom finansijskom sistemu mogu
se razlikovati:

 finansijski sistemi orijentisani bankama (bankarski sistemi), i

 finansijski sistemi orijentisani berzama.

Bankarski sistem predstavlja podsistem finansijskog sistema u kome treba naglasiti dvostepeni
sistem organizacije:

 sistem Centralne banke i

 sistem poslovnih banaka.

1.2. Sistem Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH)

U skladu sa Ustavom – Aneksom 4. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i

Hercegovini , Centralna banka Bosne i Hercegovine je institucija Bosne i Hercegovine osnovana
Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine koji je usvojio Parlament Bosne i
Hercegovine 20. juna 1997. i počela je sa radom 11. avgusta 1997. Za Centralnu banku se kaže
da predstavlja 'kičmu bankarskog i privrednog sistema svake zemlje'. Ponekad se naziva i 'banka
svih banaka'.
Svojim djelovanjem utiče na kamatne stope, nivo kredita i ponudu novca. Centralna
banka je neprofitna institucija, što nije slučaj sa ostalim bankama. Ona ne uspostavlja direktne
kreditne odnose sa nebankarskim sektorima, osim sa državom. Tako da se može reci da ne
postoje konkurentski odnosi između Centralne banke i drugih banaka.

Ciljevi i zadaci Centralne banke Bosne i Hercegovine

Osnovni ciljevi i zadaci Centralne banke Bosne i Hercegovine, utvrđeni Zakonom o

Centralnoj banci Bosne i Hercegovine su:
 - da postigne i očuva stabilnost domaće valute (konvertibilna marka) tako što je izdaje, uz
puno pokriće u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima, u skladu sa aranžmanom
poznatim pod nazivom valutni odbor, prema fiksnom kursu: jedna konvertibilna marka za
jednu njemačku marku. Od 1. januara 2002. konvertibilna marka je vezana za euro prema
kursu jedna konvertibilna marka za 0,511292 eura, odnosno jedan euro iznosi 1,95583
konvertibilnih maraka ( KM );
- da definira i kontrolira provođenje monetarne politike Bosne i Hercegovine;
- da drži službene devizne rezerve i upravlja njima na bezbjedan i profitabilan način;
- da održava odgovarajuće platne i obračunske sisteme;
- da koordinira djelatnosti agencija za bankarstvo entiteta, nadležnih za izdavanje
bankarskih licenci i superviziju banaka;
- da prima depozite od institucija na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno depozite entiteta
i njihovih javnih institucija na osnovu zajedničke odluke entiteta, kao i depozite
komercijalnih banaka;
- da izdaje propise i smjernice za ostvarivanje djelatnosti Centralne banke Bosne i
Hercegovine, u okviru ovlaštenja utvrđenih Zakonom o Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine;
- da učestvuje u radu međunarodnih organizacija koje rade na utvrđivanju finansijske i
ekonomske stabilnosti, te zastupa Bosnu i Hercegovinu u međuvladinim organizacijama
o pitanjima monetarne politike.

1.2.1. Organizacija upravljanja Centralnom bankom Bosne i Hercegovine

Centralna banka Bosne i Hercegovine svoju djelatnost obavlja preko Upravnog vijeća
Centralne banke Bosne i Hercegovine, Uprave CB BiH i osoblja.
Upravno vijeće Centralne banke Bosne i Hercegovine je organ Centralne banke Bosne i
Hercegovine nadležan za utvrđivanje monetarne politike i kontrolu njenog provođenja,
organizaciju i strategiju Centralne banke Bosne i Hercegovine, u skladu sa ovlaštenjima
utvrđenim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Upravno vijeće Centralne banke
Bosne i Hercegovine se sastoji od pet članova koje imenuje Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
i između svojih članova bira guvernera koji je ujedno i predsjedavajući. Guverner je glavni
izvršni funkcioner zadužen za svakodnevno poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Uprava CB BiH koju čine guverner i tri viceguvernera (koje imenuje guverner, uz
odobrenje Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine) na zahtjev guvernera, kao
glavnog izvršnog funkcionera, operativno provodi aktivnosti Centralne banke Bosne i
Hercegovine i usklađuje aktivnosti organizacionih jedinica.
Poslovanje Centralne banke Bosne i Hercegovine ostvaruje se preko Centralnog ureda sa
sjedištem u Sarajevu, tri glavne jedinice sa sjedištem u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci i dvije
filijale sa sjedištem na Palama i u Brčko Distriktu.

1.1.1. Sprovođenje monetarne politike

U Bosni i Hercegovini, kao režim monetarne politike, primjenjuje se valutni odbor (engl.
currency board) koji se zasniva na fiksnom deviznom kursu i zakonom eksplicitno utvrđenim
pravilima. Osnovna svrha pravila jeste uspostavljanje kredibiliteta Centralne banke Bosne i
Hercegovine i izbjegavanje eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih odluka
nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima u
zemlji. Osnovna pravila valutnog odbora sadržana su u Zakonu o Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine.

Osnovna pravila valutnog odbora su:

- fiksiran devizni kurs, po kome je kurs nacionalne valute, konvertibilne marke, fiksiran u
odnosu na euro, kao rezervnu valutu, u srazmjeri 1 EUR = 1,95583 KM,
- neograničena konvertibilnost prema izabranoj rezervnoj valuti,
- puna pokrivenost emitovanih monetarnih obaveza, što znači da neto devizne rezerve CB
BiH1 u svakom trenutku moraju u potpunosti da pokriju njene monetarne obaveze u
konvertibilnim markama, koje čine sve novčanice i kovani novac u opticaju, salda računa
rezervi komercijalnih banaka kod Centralne banke i ostali depoziti po viđenju kod
Centralne banke.

1.1.2. Instrumenti monetarne politike u Bosni i Hercegovini

1
Neto devizne rezerve CB BiH uključuju strane valute, zlato ili vrijednosne papire izdate u inostranstvu i
denomirane u stranoj valuti, umanjene za obaveze Centralne banke prema inostranstvu.
Instrumenti monetarne politike su:
- politika obavezne rezerve,
- politika eskontne stope,
- politika operacija na otvorenom tržištu,
- selektivna kreditna politika.

U Bosni i Hercegovini, instrumenti monetarne politike su:

1. Obavezne rezerve predstavljaju jedini instrument monetarne politike koji Centralnoj banci
stoji operativno na raspolaganju za realiziranje ciljeva ekonomske politike. CB BiH propisuje
obavezu da banke drže depozite kod nje u minimalnom propisanom nivou njihovih depozita i
pozajmljenih sredstava, bez obzira u kojoj su valuti sredstva izražena, te da se ovi propisi
primjenjuju na sve banke jednako. Također, propisuje način obračuna obavezne rezerve, te
određuje naknadu koju CB BiH isplaćuje bankama za iznos rezervi.
2. CB BiH upravlja deviznim rezervama polazeći prvenstveno od principa likvidnosti i
sigurnosti investiranja. Ovo podrazumijeva da uz održavanje visoke likvidnosti deviznih rezervi i
prihvatljivu izloženost rizicima, CB BiH nastoji ostvariti što povoljnije prinose na plasirane
devizne rezerve. Portfolio deviznih rezervi izložen je prije svega kreditnom, tržišnom,
kamatnom, deviznom riziku i riziku likvidnosti.

CB BiH ograničava izloženost kreditnom riziku ulaganjem u obveznice država i

centralnih banaka najvišeg kreditnog rejtinga, te plasiranjem depozita isključivo u centralne
banke EMU i BIS, vodeći računa o datim ograničenjima vezanim za ulaganja u svaku pojedinu
zemlju.

1.2.Sistem poslovnih banaka Bosne i Hercegovine

Banka, sa monetarnog stanovišta, se može odrediti kao finansijska institucija koja ima
moć stvaranja novca. Sa šireg funkcionalnog aspekta, banka se može definisati kao finansijska
ustanova koja obavlja platnoprometne i intermedijarne, odnosno depozitno-kreditne usluge.
 Prema Zakonu o bankama, banka označava pravno lice koje se osniva i posluje kao
dioničko društvo i koje obavlja poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i
druge poslove u skladu sa ovim zakonom u FBiH.
Klasična podjela bankarskih organizacija implicira njihovo razvrstavanje na slijedeće grupacije:
- Centralna banka,
- depozitne ili komercijalne banke,
- investicione ili razvojne banke,
- poslovne banke i
- osiguravajuća društva.[ CITATION Zak00 \l 6170 ]
Centralna banka je u principu državna ustanova ovlaštena da putem odgovarajućih mjera,
poznatih kao mjere monetarne politike, reguliše količinu novca u opticaju.
Komercijalne banke se bave pretežno kratkoročnim poslovima, odnosno primanjem
kratkoročnih depozita, dominantno depozita stanovništva, te odobravanjem kratkoročnih kredita,
dominantno privredi, s ciljem finansiranja njihove tekuće reprodukcije.
Razvojne banke formiraju svoj finansijski potencijal emisijom dugoročnih hartija od
vrijednosti, a prikupljena sredstva plasiraju kroz dugoročne kredite privredi i stanovništvu.
Poslovne banke obavljaju i kratkoročne i dugoročne poslove, kako u području depozita, tako i
kredita, pri čemu u principu služe kao finansijski oslonac krupnih industrijskih firmi.

1.2.1. Bankarski poslovi, aktivnosti i usluge

Bankarski kredit predstavlja glavnu grupu aktivnih bankarskih poslova putem kojih
banka mobilizira i akumulira finansijska sredstva, pozajmljuje raznim subjektima radi
finansiranja privredne aktivnosti pod određenim uslovima. Pored bankarskih kredita izdaje i
garancije, otvara akreditiv sa odgođenim plaćanjem, osigurava poslovanje.
Bankarski poslovi su:
Aktivni poslovi:
- kontnokorentni kredit,
- eskontni i lombardni kredit,
- akceptni kredit (bankarski akcept),
- dokumentarni kredit,
- potrošački kredit.
Pasivni poslovi:
 - ulozi na štednju,
- novčani polozi,
- žiro depoziti,
- reeskont i relombard,
- emisija blagajničkih zapisa i depozitnih certifikata.

Kratkoročni pasivni poslovi uključuju emisiju novčanica, mobiliziranje i držanje

kratkoročnih sredstava depozita po viđenju, zaduživanje kod drugih banaka, izdavanje
blagajničkih zapisa, eskontiranje vlastitih mjenica.
Dugoročni pasivni poslovi uključuju emisiju dionica i drugih vrijednosnih papira,
novčane depozite, dugoročne depozite države i javnih ustanova, izdavanje obveznica, dugoročne
kredite iz inostranstva, formiranje vlastitih fondova, akumuliranje dugoročnih sredstava
preduzeća.

Neutralni poslovi:
- platni promet,
- izvršenje državnog budžeta,
- statistika,
- mjenjački poslovi,
- komisioni poslovi,
- trezorski poslovi.
Vlastiti poslovi:
- razne transakcije za vlastite račune,
- finansijski konsalting i inžinjering.

Aktivnosti banaka koje rezultiraju prihodima su:

- kreditiranje,
- izdavanje garancija i akreditiva,
- platni promet,
- mjenjački poslovi i drugi poslovi.

Aktivnosti banaka koje rezultiraju rashodima su:

- kamate na depozite,
 - manipulativni troškovi,
- materijalni i drugi administrativni troškovi.

Tipovi vanbilansnih aktivnosti:

1. Uslovne obaveze:
- kreditne linije,
- garancije,
- svop i hedžing operacije.
2. Finansijske usluge:
- usluge u vezi zajmova,
- starateljske i savjetodavne usluge,
- brokerske usluge,
- usluge platnog prometa,
- usluge u vezi izvoza i uvoza.

Ove vanbilansne aktivnosti za banku znače preuzimanje određenih rizika, ali donose i
prihode u vidu provizija.
Od bankarskih usluga one koje su se nudile kroz istoriju su obavljanje mjenjačkih
poslova, diskontiranje komercijalnih zapisa i odobravanje poslovnih kredita, ponuda štednih
depozita, čuvanje dragocijenosti, podrška vladinim aktivnostima kroz kreditiranje, ponuda
depozita po viđenju (a vista depozita), ponuda povjereničkih (trust) usluga, dok su usluge iz
novijeg doba odobravanje potrošačkih kredita, finansijsko savjetovanje, upravljanje gotovinom,
ponuda opreme na lizing, odobravanje kredita za kapital namijenjen ulaganju u visoko
profitabilne projekte sa visokim stepenom rizika, prodavanje usluga osiguranja, usluge
mirovinskog osiguranja, usluge investiranja u vrijednosne papire, usluge investicijskih fondova i
anuiteta, ponuda investicijskih i komercijalnih bankarskih usluga.

2. BANKE U REPUBLICI SRPSKOJ

 Bankarski sektor u BiH reguliran je entitetskim zakonima o bankama, koji su u velikoj
mjeri harmonizirani, a kojima se uređuje osnivanje, poslovanje, upravljanje i supervizija
komercijalnih banaka u BiH, te zakonima o agencijama za bankarstvo, koji definiraju ciljeve,
nezavisnost, nadležnost i odgovornost. CB BiH ima koordinacijsku ulogu u bankarskoj
superviziji, prema Zakonu o CB BiH, što se realizira kroz saradnju sa entitetskim agencijama za
bankarstvo i zasniva se na redovnoj razmjeni podataka i konsultacijama o bankarskom sektoru i
pitanjima finansijske stabilnosti.
U cilju podrške bankarskog sistema domaćoj ekonomiji u junu 2009. u Beču je potpisan
Memorandum o razumijevanju pod imenom “Bečka inicijativa” sa predstavnicima šest
bankarskih grupacija (Raiffeisen International, Hypo Alpe Adria, Uni Credit Bank Austria,
Volksbank International, Intesa Sanpaolo International, NLB group) koje djeluju u BiH. Ovim
sporazumom su se obavezale da će banke u BiH zadržati nivo izloženosti i nastaviti
svoje aktivnosti kao i prije finansijske krize.
U 2009. bankarski sektor u BiH i pored izraženih posljedica svjetske ekonomske krize
uspio je da održi stabilnost i uspješno odgovori zahtjevima klijenata, čime je zadržano povjerenje

u bankarski sistem.
Da bi komercijalnim bankama omogućila veći potencijal za kreditne aktivnosti, CB BiH
je
donijela dvije mjere kojim je oslobođen dio sredstava sa ciljem finansiranja realnog sektora.
Prvom mjerom stopa obavezne rezerve na depozite oročene na period duži od jedne godine
smanjena je sa 10% na 7%, čime je bankama oslobođeno oko 262 miliona KM. Drugom mjerom
se iz osnovice za obračun obavezne rezerve isključuju depoziti vlada namijenjeni za
razvojne programe. Ove mjere su stupile na snagu 1. maja 2009. Bankarski sektor i dalje
dominira finansijskim sistemom u Bosni i Hercegovini.
U 2009. poslovalo je 30 komercijalnih banaka, kao i na kraju 2008. godine.
Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA)2 dala je puni doprinos reformi bankarskog
sektora. Kao samostalna, nezavisna i neprofitna institucija za nadzor i licenciranje banaka,
osnovana je krajem 1996. godine. Njen rad je od početka usmjeren na stvaranje jakog i stabilnog
bankarskog sistema, tržišno orijentisanog i oslonjenog na međunarodne standarde poslovanja i
supervizije (nadzora) banaka. Zakonom o FBA utvrđeni su osnovni zadaci
Agencije, koji su u najkraćem:
- izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija,
- izdavanje dozvola za promjene organizacijskog ustroja banaka i mikrokreditnih
organizacija,
- izdavanje saglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka,
2
http://www.ekapija.ba/website/bih/company/preview.php?id=97130, avgust 2010.
 - izdavanje dozvola za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa,
- prikupljanje obrada i evidencija podataka koje banke dostavljaju FBA u skladu sa
propisima,
- nadziranje poslovanja banaka i mikrokreditnih organizacija te poduzimanje mjera, u
skladu sa Zakonom o bankama, Zakonom o Agenciji za bankarstvo FBiH i
podzakonskim aktima,
- pokretanje, upravljanje i nadzor postupaka privremene uprave, likvidacije i stečaja,
odnosno saniranja banaka,
- ukidanje dozvola za rad bankama i mikrokreditnim organizacijama u skladu sa Zakonom,
- donošenje podzakonskih akata kojima se reguliše rad banaka,
- ocjenivanje ispunjavanja uvjeta i davanje odobrenja bankama za emitovanje novih
dionica,
- pomaže antiterorističe mjere koje se odnose na banke, na zahtjev ovlaštenog organa, na
osnovu odgovarajućeg zakona ili u skladu sa specijalnim rezolucijama Vijeća sigurnosti
Ujedinjenih nacija itd.
- preduzima sve potrebne radnje, što može uključiti blokiranje računa klijenta u bilo kojoj
banci na području cijele Federacije BiH u cilju spriječavanja finansiranja aktivnosti
kojima se opstruira ili prijeti da opstruira proces provedbe mira koji se odvija pod
pokroviteljstvom Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

Agencija u saradnji sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine ostvaruje međunarodne

kontakte u vezi sa:
- izdavanje dozvola za rad banaka i mikrokreditnih organizacija,
- nadzorom rada banaka i mikrokreditnih organizacija,
- prikupljanjem informacija o bankama i mikrokreditnim organizacijama i njihovim
aktivnostima na osnovi uzajamnosti.

Na dan 31.12.2009. u Federaciji BiH bankarsku dozvolu imalo je 20 banaka. Broj banaka
je isti kao i 31.12.2008., 30 komercijalnih banaka. Posebnim zakonom regulirano je osnivanje i
rad Razvojne banke Federacije BiH, Sarajevo, koja je pravni nasljednik Investicijske banke
Federacije BiH d.d., Sarajevo, od 1.7.2008.
Privremenu upravu sa 31.12.2009. imale su dvije banke (UNA banka d.d. Bihać i Hercegovačka
banka d.d. Mostar).
Ukupna bilansna suma banaka na kraju 2009. godine je iznosila 15,2 milijarde KM, a evidentna
je dalja dominacija pet najvećih banaka u sistemu koji 'drže' cca 80% tržišta, kredita, depozita i
kapitala. Rast bilansne sume uglavnom je podržan porastom depozita od 6% ili 584 miliona, ali
je isti znatno anuliran padom uzetih kredita. U 2009. godini kreditni plasmani su smanjeni za 6%
ili 683 miliona KM i sa 31.12.2009. iznosili su 9,8 milijardi KM.
Depoziti sa učešćem od 72,5 % i iznosom od 11 milijardi KM i dalje su najznačajniji izvor
finansiranja banaka u F BiH. Da je povjerenje u banke i sigurnost i stabilnost bankarskog sektora
očuvana potvrđuje i podatak da je štednja sa 31.12.2009. dostigla iznos od 4,36 milijardi KM.

Struktura vlasništva nad bankama sa 31.12.2009. ocjenjena na osnovi raspoloživih informacija i

uvida u samim bankama je sljedeća:
- u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu 18 banaka (90%)
- u državnom i pretežno državnom vlasništvu 2 banke (10%)

Od 18 banaka u pretežno privatnom vlasništvu, šest banaka je u većinskom vlasništvu domaćih

pravnih i fizičkih osoba (rezidenata), dok je 12 banaka u većinskom stranom vlasništvu.

Ako se analizira samo strani kapital, po kriteriju zemlje porijekla dioničara, sa 31.12.2009. u
vlasništvu dioničara iz Austrije bilo je 59,4% stranog kapitala, što je za 0,2 postotna poena više
nego na kraju 2008. godine. Na dioničare iz Hrvatske odnosi se 10,6% stranog kapitala, dok su
ostale zemlje imale učešće manje od po 7%.
Dionički kapital banaka u Federaciji BiH u 2009. godini povećan je za 4,7% ili 53,2 miliona
KM, od čega se na nerezidente odnosi 46,5 miliona KM, rezidente 10,9 miliona KM, a državni
kapital je smanjen za 4,2 miliona KM.

U bankama FBiH na dan 31.12.2009. bilo je ukupno zaposleno 7.656 radnika, od toga u
bankama sa većinskim državnim kapitalom 3%, a u privatnim bankama 97%.
Jedna od posljedica utjecaja ekonomske krize na bankarski sektor u F BiH je smanjenje broja
zaposlenih u 2009. godine za 4% ili 341 radnika. Dok je u prvoj polovici 2009. godine smanjenje
iznosilo samo 1% ili 108 radnika, u drugoj polovici pod sve snažnijim uticajem krize i njenih
negativnih efekata stopa smanjenja je porasla na 3% ili 233 radnika.
S osnovnim ciljem da zaštiti novac i interese deponenata, FBA je u periodu od svog osnivanja do
kraja 2009. godine uvela mjere (privremene uprave, likvidacije ili stečaja) u 26 banaka, a u jednu
banku privremena uprava je uvedena po nalogu Visokog predstavnika za BiH. Privremena
uprava uvedena je u 23 banke.
Od 26 banaka u kojima su poduzete mjere postupak je okončan u 14 banaka, a na dan
31.12.2009. pod mjerama se nalazi 12 banaka.

Od 26 banaka u kojima su uvedene mjere:

- u sedam banaka je pokrenut stečajni postupak kod nadležnih sudova;
- u deset banaka je pokrenut likvidacijski postupak. Likvidacijski postupak je okončan u
- šest banaka (u četiri banke su isplaćene sve obaveze prema vjerovnicima i dioničarima, a
- dvije banke su prodane);
- četiri banke su pripojene drugim bankama;
- tri banke su sanirane i nastavile s radom. Jedna banka je dokapitalizirana i privatizirana,
- druga je dokapitalizirana, a u trećoj je riješen status banke, izabrani su organi upravljanja
- i banka je nastavila s radom;
- u dvije banke postupak privremene uprave je u toku3.

3
http://www.fba.ba/old/novostibin/publikacije_71_2.pdf, avgust 2010.