Bosna i Hercegovina Bosnia and Herzegovina

Federacija Bosne i Hercegovine Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO CANTON SARAJEVO
Ministarstvo obrazovanja i nauke Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI

razred devetogodišnje osnovne škole

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218
Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1
 SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2

2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15
3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20
4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24
5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27
6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30
7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33
8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36
9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39
10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45
11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59
12. Fizika .............................................................................................................60 - 64
13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71
14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82
15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91
16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94
17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98
18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108
19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121
20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129
21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134
22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153
23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

1
 NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED
DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI OBAVEZNI NASTAVNI

SEDMIČNI BROJ GODIŠNJI BROJ
BROJ PREDMETI
NASTAVNIH SATI NASTAVNIH SATI
1. Maternji jezik i književnost 4 140
2. Prvi strani jezik 2 70
3. Drugi strani jezik 2 70
4. Matematika 4 140
5. Fizika 2 70
6. Hemija/kemija 2 70
7. Biologija 1 35
8. Geografija / zemljopis 1 35
9. Historija / povijest 1 35
10. Tehnička kultura 2 70
11. Informatika 1 35
12. Likovna kultura 1 35
13. Muzička / glazbena kultura 1 35
14. Tjelesni i zdravstveni odgoj 2 70
26 910
UKUPNO REDOVNE NASTAVE
Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika) 1 35
Odjeljenska zajednica 1 35

2
 MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST
PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
ISHODI UČENJA
Književno – teorijski Odgojno – obrazovni
Književni tekstovi
pojmovi zadaci
MINIMALNI MAKSIMALNI
Narodna književnost

1. Lirska narodna Motivi, slike, Uočavanje obilježja Uočavanje stilskih sredstava i Mogućnost shvaćanja
pjesma glazbeni/muzički lirske narodne pjesme osnovnog osjećaja u pjesmi idejne suštine
(Ljubavni rastanak, elementi stiha, stilska Poticati osjećaje i um
Nesretna djevojka ili obilježja lirske čitanjem i slušanjem
Majka Fatu kroz tri narodne pjesme narodnih pjesama
godine viče)

Umjetnička poezija Kompozicija, likovi, Buđenje plemenitih Mogućnost sažetog prepričavanja Uočavanje faza u
idejno – tematska osjećaja i potrebe da se pjesme razvoju radnje
2. Dobriša Cesarić: svojstva, stilski prevladavaju Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje ponavljanja,
3
Oblak postupci, jezik nepravedni ljudski sintaksičkog ustrojstva
Odlike epskog i odnosi koji guše stiha
lirskog slobodu ličnosti, pravo Obrazlaganje i
3.Vesna Parun: Kad na samostalno dokumentiranje tvrdnji
sunce umiva odlučivanje i citatima iz teksta
4. D. Bajezidagić: opredjeljenje
Gazel o Starom mostu
5. R.M. Rilke: Na uglu
Otkrivanje povezanosti
6. H. Humo, Akvarel Misaona Uočavanje teme i Uočava i izdvaja gradaciju i jezično-stilističkih
7. Sergej Jesenjin: (refleksivna) pjesma motiva u misaonim i hiperbolu elemenata i osjećaja u
Pismo majci duhovnim pjesmama Razlikuje pjesme prema obliku pjesmi
8. D. Sekulić: Majka Razlikovati tematsku i
vrstovnu podjelu Razumije sadržaj
9. S. Kulenović: Misaoni motivi pjesama misaonog motiva
Stećak Primijeniti znanja o (osjećaj, misao)
Forma gazela; strofi, stihu, lirskoj Objašnjava alegoriju
10. A. Sidran: San o
pjesništvo na pjesmi i stilskim
Bašeskiji
orijentalnim jezicima sredstvima u
11. A. Matoš: interpretaciji soneta
Noturno
12. A. Šantić, Veče na Ljubavna pjesma
školju
13. Nerkesi, Pjesma Podjela pjesama
peru prema obliku: oda,
himna, elegija, idila
Sonet i haiku pjesma
Rima i njezina uloga
u oblikovanju stiha
(obgrljena rima)
Prozni tekstovi
Pjesnička sredstva:
alegorija, gradacija,
14. Slavko Kolar: hiperbola
Breza (odlomak)
15.J.Kozarac: Moj

4
djed Uočavanje Određivanje faza u
kompozicije, Iznosi redoslijed događaja i određuje razvoju radnje i
16. Z. Kolarić: Suze
pripovjednih tehnika i naslov svakoj kompozicijskoj uočavanje epizoda koje
kojih se stidio
njihove uloge u jedinici ulaze u pojedine faze
(odlomak)
proznom djelu Razumijevanje sadržaja i sposobnost
Uočava i izdvaja lirske
17. Svetozar Ćorović: Fabula – razvijena u epizode u proznom
sažeta formuliranja
Špijun (odlomak) romanu i pripovijetci; djelu, statične i
18. M. Kovač: sažeta u basni i dinamične elemente
Sjećanje na šarenu anegdoti
pticu (odlomak) (uočavanje uz Razvrstavanje likova prema mjestu i
Mogućnost praćenja
interpretaciju teksta) važnosti u djelu i prema socijalnim
unutrašnjeg razvoja
19. E. Koš: Ujka Filip Glavni dijelovi lika
kriterijima
20. Ivo Andrić: Knjiga epskog teksta
(funkcija preokreta) Zapažanje postupka u
21. E. Čolaković: karakterizaciji likova
Legenda o Ali-paši Kompozicija fabule –
(odlomak iz romana) odnos pojedinih
događaja u fabuli,
odnos narativnih i
22. A. Nametak:
ostalih dijelova priče
Tuturza i šeh Meco
(odlomak iz romana)
Lik – unutrašnji
23.B. Ćopić: Bašta monolog kao sredstvo
sljezove boje slikanja lika
24. E. Hemingvej: Psihološka analiza
Starac i more lika: posebna funkcija Prepoznavanje uloge
(odlomak iz romana) opisnih, dijaloških i opisa u pripovijedanju
monoloških mjesta (statičan, dinamičan
Uloga opisa u opis, zaustavljanje i
25. S. O'Dell: Otok pripovijedanju pokretanje radnje)
plavih dupina
(odlomak)
Humor, ironija i
satira u proznom
26. Arthur C. Clarke: djelu
Odiseja u svemiru
2001. (odlomak)
5
 27. Dž. Selindžer: Karakterizacija
Lovac u raži glavnog lika (fizička,
(odlomak) psihološka)
28. Isidora Sekulić:
Naučno – fantastični Uočavanje motiva u Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočava obilježja
Oslo pod snijegom
roman putopisnom djelu, teme putopisa i
(odlomak iz putopisa
objektivnog i Opisivanje jednog svog putovanja asocijativnosti kao
Pisma iz Norveške)
subjektivnog stava važan postupak u
29. Z. Džumhur: Roman odrastanja pisca i načina stvaranja nastajanju putopisa
Nekrolog jednoj čaršiji ugođaja
(odlomak iz putopisa)
Obilježja putopisa:
granične književne Analiziranje bitnih Uočava ustrojstvo dramske radnje Iznosi osobna
vrste problema dramskog Izdvaja protagoniste i antagoniste i zapažanja o dramskom
djela određuje temeljni sukob djelu
Kompozicija i Čitanje i razumijevanje Ocjenjuje postupke
značajke drame dramskog djela likova s etičkog,
Protagonist, Scensko oblikovanje društvenog ili idejnog
antagonist dramskog djela stajališta
Dramatizacija

Lektira
1. Ć. Sijarić: Zapisi o gradovima
2. N. Bazdulj: Ruža I-II
3. H. Bašić: Izbor pripovjedaka
4. V. Krmpotić: Pisma iz Indije
5. D. Cesarić: Lirika (izbor poezije)
6. S. Čuić: Pripovijetke (izbor)
7. B. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije)
8. P. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke
9. I Andrić, Aska i vuk
10. E. Kestner: Leteći razred
11. A.P. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama)
12. Dnevnik Ane Frank
13. I Samokovlija, Nosač Samuel

6

Programski zahtjevi
Značenje riječi
Sinonimi; istoznačnice, sličnoznačnice Značenje i prepoznavanje
Homonimi / istozvučnice
Polisemija i homonimija
Antonimi – riječi suprotna značenja
Arhaizmi – zastarjelice
Vrste riječi
Zamjenice i njihova uloga u rečenici
(upitne, odnosne i neodređene
zamjenice)
Pisanje i izgovor prijedloga, priloga,
veznika i čestica
Pravilan uporaba prijedloga uz
pojedine padeže
Jednostavni i složeni prijedlozi
Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka
svijeta i izdaleka)
Odnosne zamjenice i nepromjenjive
riječi u vezničkoj službi u rečenici
RJEČNIK, GRAMATIKA
Odgojno – obrazovni ciljevi
sinonima, antonima, homonima i
arhaizama
Pravilno rabiti/upotrebljavati
padežne oblike upitnih, odnosnih i
neodređenih zamjenica u
govorenju i pisanju
Razumjeti uloge povratne i
povratno – posvojne zamjenice u
rečenici
Prepoznati priloge, prijedloge,
veznike i čestice u rečenici
Pravilno rabiti veznike, čestice,
usklike u govorenju i pisanju
7
ISHODI UČENJA
MINIMALNI MAKSIMALNI
Stvaranje razrednog rječnika
Svojim riječima zna objasniti sinonima, homonima,
pojmove: sinonim, antonim, antonima i arhaizma
homonim, arhaizam Rad u skupinama i svaka
skupina zapisuje abecednim
redom ono što je dobila za
zadatak
Antonime zapisivati u
parovima
Prepoznaje i pravilno piše Razumijeti tvorbu
neodređenu zamjenicu s neodređenih zamjenica
prijedlogom
Pravilno piše složene Razumije kad se čestica god
zamjenice s česticom god piše sastavljeno, a kada
(nekoliko najčešćih primjera) rastavljeno uz zamjenicu
Mogućnost razlikovanja
Mogućnost prepoznavanja i priloga i prijedloga te priloga
imenovanja nepromjenjivih i pridjeva u primjerima
vrsta riječi istoobličnih riječi
Glagolski prilozi
REČENICA
Jednostavna neproširena, jednostavna
proširena, besubjektna i neoglagoljena
rečenica
Članovi rečenice: samostalni (glavni) i
nesamostalni
(sporedni)
Samostalni članovi: predikat, subjekt,
objekt i priložne oznake
Sintagma – pojam i značenje
Gramatička svojstva predikata i
subjekta
Slaganje predikata i subjekta
Objekt
(besprijedložni i prijedložni)
Priložne oznake
(namjera, pogodba, dopuštenje,
posljedica)
Nesamostalni rečenični članovi:
atribut i apozicija
Prepoznati i razlikovati glagolski
prilog prošli
Razumjeti njihovo značenje i
službu u rečenici
Upoznati strukturu neproširene i
proširene rečenice
Prepoznati i imenovati
besubjektnu i neoglagoljenu
rečenicu
Utvrditi znanje o glagolskom i
imenskom predikatu
Imenica, pridjev, zamjenica, broj i
prilog kao dio imenskog predikata
Izricanje subjekta svim vrstama
riječi
Sročnost predikata i subjekta
Ponavljanje i produbljivanje
znanja o objektu i priložnim
oznakama
Prepoznavanje atributa i apozicije izričemo objekt i priložne
i njihovih gramatičkih svojstava
Atribut i apozicija kao članovi
subjektnog, objektnog ili priložnog
skupa
8
Pravilno rabi glagolske
priloge
Prepoznaje subjekt i riječi
koje ga dopunjuju
Prepoznaje predikat i riječi
koje ga dopunjuju
Mogućnost uočavanja
gramatičkih svojstava
subjekta i predikata
Prikladno slaže subjekt i
predikat
Uočava vrste objekta i
priložnih oznaka
Uočava vrste riječi kojima
oznake
Mogućnost preoblike zavisne
rečenice glagolskim
prilozima i obratno
Uočava popridjevljene
glagolske priloge
Uočava neoglagoljenu i
besubjektnu rečenicu
Uočava dijelove imenskog
predikata: spona ili kopula
(pomoćni glagol biti u bilo
kojem obliku) i imenska riječ
Mogućnost izricanja
prijedložnog objekta
Otkrivanje priložnih oznaka
upitnim prilozima
 Razlikuje imenički i
pridjevski atribut

Složena rečenica – nezavisna i
zavisna
Stvaranje složene rečenice nizanjem,
povezivanjem i uvrštavanjem
Nezavisno složena rečenica: vezničke
i nevezničke rečenice
(rečenični niz)
Vrste nezavisno složenih rečenica:
sastavna, rastavna, suprotna, isključna
i zaključna
Zavisno složena rečenica
Razumjeti načine sklapanja
jednostavnih rečenica u složenu
Udruživati jednostavne rečenice u
složenu nizanjem i povezivanjem
Razumjeti značenje različitih vrsta
nezavisno složenih rečenica
Prepoznati zavisno složenu
rečenicu
Prepoznati glavnu i zavisnu
rečenicu u zavisno složenoj
rečenici
Razumjeti značenje predikatne,
subjektne, objektne i atributne
rečenice
Prepoznaje apoziciju i
prikladno rabi atribut i
apoziciju u govorenju i
pisanju
Uočava kako udruživanjem
jednostavnih rečenica nastaje
složena
Prepoznaje vrste nezavisno
složenih rečenica i zna
tipične veznike
Uočava da je nezavisno
složena rečenica složena od
rečenica koje ne ovise jedna
o drugoj
Uočava prijedložni atribut;
atributni i apozicijski skup
Zaključuje u kojem je skupu
atribut i apozicija u rečenici /
objaktnom, subjektnom ili
priložnom
Prepoznaje veznička
sredstva: veznike, vezničke
skupove, priloge i zamjenice
kao vezničke riječi
Razlikuje vrste veznika u
nezavisno složenim
rečenicama i pravilno piše
zarez

Izricanje predikata, subjekta, objekta i

atributa rečenicom
Prepoznavati priložne rečenice i Uvrštava jednostavne
9

Vrste priložnih rečenica: mjesna,
vremenska, načinska, namjerna,
uzročna, posljedična, dopusna
rečenica
Izricanje pogodbe, mogućnosti i želje
složenim rečenicama
razumjeti njihovo značenje
Prepoznati i razumjeti pogodbu,
mogućnost i želju izrečene
kondicionalima
Izricati pogodbu i uvjet
pogodbenom zavisnom rečenicom
10
rečenice u složenu
Uočava veznička sredstva Uočava zavisne umetnute
Prepoznaje glavnu i zavisnu rečenice
surečenicu u zavisno Uporaba složene rečenice u
složenoj rečenici govorenoj i pisanoj
Razumije da se subjekt, komunikaciji
predikat, objekt i atribut
može izreći rečenicom
U jednostavnijim primjerima
zamjenjuje imenski predikat
predikatnom rečenicom,
Prepoznaje priložne rečenice subjekt subjektnom
i razumije njihovo značenje rečenicom, objekt objektnom
Mogućnost preoblike zavisne rečenicom i atribut
rečenice glagolskim atributnom rečenicom
prilozima Zamjenjivanje priložnih
oznaka zavisnim
surečenicama
Pisanje zareza u zavisno
složenoj rečenici s obzirom
na različita mjesta zavisne
surečenice
Uočavanje razlika između
rečenica s veznicima da i
kako
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i ISHODI UČENJA
zadatci MINIMALNI MAKSIMALNI
Veliko početno slovo u imenima Pravilno pisati veliko slovo u Veliko slovo u Primjena pravopisne norme
društava, organizacija, udruga i najčešćim primjerima jednostavnijim i češće u svakodnevnom pisanju i
ustanova, društvenih i stilski pokreta, rabljenim primjerima čitanju
povijesnih događaja i javnih skupova

Pisanje neodređenih zamjenica i

prijedloga, zamjenica i čestice god
Pisanje riječi s glasovima č, ć, dž, đ, ije, zamjenice s prijedlogom i česticom
je
Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici
(suprotnost, naknadno dodani dio,
modalne riječi, isticanje i nabrojanje)
Pisanje zareza u nezavisno složenim
rečenicama
Pisanje zareza u zavisno složenim
rečenicama
Upravni i neupravni govor u pisanju
Pravilno pisati neodređene
god
Uvježbati pisanje i izgovor riječi u
kojima se pojavljuju glasovi č, ć, dž,
đ, ije, je
Produbljivanje znanja o uporabi
zareza u jednostavnoj i složenoj
rečenici
Pisati upravni govor u rečenicama
srazličitim odnosima rečenice
objašnjenja i rečenice upravnog
govora
Pravilno pisanje i govorenje
u skladu s pravopisnom
pravogovornom i
gramatičkom normom
Pravilo piše zarez u
jednostavnoj rečenici
Zarezom odvaja vokativ,
apoziciju i apozicijski skup
iza imenice, naknadno
dodane i istaknute riječi i
skupove riječi
Zarezom odvaja rečenice u
nizu
Pisanje upravnog govora u
skladu s pravopisom
Razvijena sposobnost
primjene stečenih znanja u
novonastalim situacijama
(slušanje, govorenje,
razgovaranje, čitanje i
pisanje)
Zarezom odvaja zavisnu
surečenicu umetnutu među
dijelove glavne surečenice
Pravilna uporaba zareza
kada je zavisna surečenica
u inverziji
Mogućnost preoblike
upravnog u neupravni
govor i obratno

11
 KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA
Očekivana postignuća u usmenom i pismenom
Odgojno – obrazovni ciljevi i
Oblici izražavanja Programski sadržaji izražavanju
zadatci
MINIMALNA MAKSIMALNA
Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u
priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov, priču stvarnik
Odabrati zanimljivu, temu, kompoziciju personificiranih likova
neobičnu i orginalnu Pričanje u 1. ili 3. licu (dijelove fabule), likove U oblikovanju priče
temu iz fantastičnog, Likovi imaju imena upotrebljava
računalnog, životinjskog (obična i neobična), pripovijedanje, opisivanje,
NARACIJA
i biljnog svijeta ili iz vlastite osobine, jezik i dijalog i monolog
dječje svakodnevnice međusobno su povezani. U portretiranju i
karakterizaciji likova
koristi se humorom

Opis zatvorenog prostora Uočavanje pojedinosti i
(interijera) ostvarivanje prostornih i
drugih veza među njima
Njegovanje slikovitosti u
izražavanju
Kompozicija sastava
ostvarena, pazi na Subjektivno, pristrano, na
redoslijed pojedinosti u temelju vlastitih dojmova
interijeru opisuje doživljaj
Opisuje stvarno, zatvorenog prostora
nepristrano, objektivno

DESKRIPCIJA
Pisanje putopisa Uočavanje obilježja putopisa i Mogućnost pisanja Izražena maštovitost,
mogućnost opisa osobnog putopisa o vlastitom slikovitost i subjektivnost
putovanja zavičaju u putopisu
Putopis ima elemente Piše putopis o udaljenim
slikovitosti ostvarene krajevima
epitetom i usporedbom
Problemski članak Uočiti da je problemski članak Sposobnost stvaranja Mogućnost samostalnog
Odabrati temu koja vrsta raspravljanja i da se kompozicije izbora teme i pisanja
predstavlja neki problem zasniva na mišljenju i problemskog članka: problemskog članka
iz oblasti sporta, prosuđivanju pojava, stvari, najava problema prema shemi:
znanosti, stanovanja, bića i događaja (tvrdnja), traganje za NASLOV
RASPRAVLJANJE zabave, čuvanja okoliša rješenjima problema, TVRDNJA
itd. predlaganje najboljeg DOKAZI I PRIJEDLOZI
rješenja i zaključak ZAKLJUČAK
12
 Pisanje scenarija Uspoređivanje literarnog djela Mogućnost preoblike Pokušaj stvaranja vlastitog
(uočavanje obilježja i scenarija nekog kraćeg književnog scenarija
scenarija) teksta iz čitanke u
scenarij
Scenarij ima dva
tekstovna dijela: video i
audio
Provođenje Prepisati sve glasove s kojima Pravilno čita naglasnu ili Interpretativno čitanje
artikulacijskih učenici imaju problema pri akcenatsku cjelinu lirskih, pripovjednih i
akcenatskih i izgovoru Pravilno čita prozne, dramskih tekstova
intonacijskih govornih - napraviti školsku razlikovnu lirske i dramske tekstove
vježbi gramatiku
ČITANJE
Razvijati vještinu Zamjećuje ulogu
interpretativnog čitanja rečeničnih znakova i
njihovu vezu s govornim
vrijednotama
Dramatizacija neke priče Preoblikovati pripovjedni tekst Vrši dramatizaciju na Dramatizira opširniji tekst
iz čitanke u dramski kratkim primjerima

Pisanje diktata: kontrolni

diktat, diktat sa
sprječavanjem grešaka,
PISANJE
izborni diktat

Pisanje dviju školskih

zadaća tijekom školske
godine.

13
MEDIJSKA KULTURA
Programski zahtjevi
Igrani film
Vrste igranog filma
Literarni elementi filma ( scenarij )
Radio
Zvuk – radijsko izražajno sredstvo
Vrste radijskih emisija: obavijesne,
obrazovne, zabavne
Televizijske emisije (informativne,
obrazovne, dokumentarne, zabavne)
Knjižnica / biblioteke– knjižna građa
Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci
Prepoznati i objasniti obilježja
igranoga filma i filmske priče
Razumjeti nastanak filma – od priče
do snimanja
Prepoznati radijska izražajna sredstva
Razlikovati vrste radijskih emisija
Razlikovati vrste televizijskih emisija
s obzirom na njihovu namjenu
Samostalno se služiti rječnikom,
enciklopedijom i pravopisom
14
ISHODI UČENJA
MINIMALNI MAKSIMALNI
Prepoznaje i imenuje Uočava ideju te odnose među
obilježja igranoga filma: likovima i izražajna sredstva
postojanje glumaca i Razlikuje vrste igranoga
izmišljene filmske priče filma; uspoređuje film i
Pokušaj stvaranja scenarija književno djelo
prema književnom djelu Pokušaj stvaranja vlastitog
(priča iz čitanke) scenarija
Uočava obavijesnu, Razvijena kultura slušanja,
obrazovnu i zabavnu ulogu razmišljanja, govorenja i
radija prosuđivanja
Uočava ulogu televizijskoga
Mogućnost iznošenja programa u životu
doživljaja jedne obavijesne suvremenoga čovjeka
i jedne zabavne televizijske Razvijen selektivni pristup
emisije televizijskom programu
Enciklopedija na računalu –
način nalaženja podataka
Mogućnost pronalaženja
pojma u rječniku i
enciklopediji
DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih
nastavnih područja:
1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika);
2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih);
3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće);
4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti);
5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova);
6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka).

Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost
i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima:
historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.)
Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na:
a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti
itd.;
b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i
korelacije.
Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz
gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te
ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture.
Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i
pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i
operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u
čitankama.
Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik,
Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka.
Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija)
koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

15
STRANI JEZIK
ENGLESKI

FRANCUSKI

NJEMAČKI

ARAPSKI

16
 ENGLESKI JEZIK
ŠESTA GODINA UČENJA, 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje)

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i
djelimičnom dostizanju nivoa A2.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.
Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Učenik
• može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za
njega od neposredne važnosti.
• može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti
promjenu teme na TV vijestima.
• može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od
normalne. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.

Čitanje i razumijevanje Učenik

• može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma,
kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.
• može locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu.
Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.
• još uvijek sporo čita.

Govor Učenik
• može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.
• može razumjeti kratke informacije društvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske
marke na pošti, pitati za cijenu, u restoranu tražiti pomoć konobara i sl.).
• može nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije
dovoljno.
• izgovara bez poteškoća neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod
započinjanja.
• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se, iako sagovornici mogu zahtijevati da im
ponešto ponovi.
vlada osnovnim vokabularom, fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim
strukturama u proširenoj usmenoj produkciji, ali još uvijek pravi osnovne greške.
17
 Pisanje Učenik
• može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija.
• zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.
• zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima.
• Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti, događaji,
vlastiti planovi i planovi članova porodice).
• zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna, prostoraširene
rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i, ali).
• zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena, afiksi) i daje
nespretne formulacije.
Znanje o jeziku Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Nivo Teme Funkcije i vještine Gramatika Vokabular
Aktivnosti
• Škola Učenici će moći da: RECEPCIJA Učenici će obnavljati i Učenici će obnavljati ili
8. razred učiti: učiti vokabular koji se
a) SLUŠANJE I REAGIRANJE:
- opišu nešto opširnije: odnosi na date teme:
- osobe, predmete, Učenici će slušati izgovoreni tekst i Imenice:
reagirat će: • Školski predmeti i
Osnovna •Prijateljstvo mjesta - brojive i nebrojive,
prostorije u školi,
škola - događaje u prošlosti - davanjem kratkih i nešto dužih u vezi sa riječima
nešto proširen rječnik,
- neki izum, proces odgovora koje izražavaju
npr. crafts room,
- osjećanja - uočavanjem opšte i posebne neodređenu
assembly hall,
6. informacije količinu ili broj:
• Nauka i computer room,
godina - postavljaju i daju - spajanjem pitanja i odgovarajućih some, any, i
tehologija gymnasium,
učenja odgovore na lična odgovora, te spajanjem stubaca konstrukcijom
laboratory, library,
engleskog pitanja, kao i pitanja u - predviđanjem osnovnog sadržaja There is /There are
itd.
jezika vezi sa mišljenjima teksta - Složenice u
drugih množini (npr. • Prijeteljstvo, nešto
• Zdravlje i - popunjavanjem praznina i tabela proširen rječnik, npr.
- bilježenjem ključnih riječi i izraza grandmothers,
Prvi nivo dobra - traže, daju i slijede grandfathers) good friend, best
kondicija - rješavanjem zadataka: friend, close friend,
osnovnog uputsva (npr. kako da - tačno/netačno Zamjenice:
znanja koriste neku napravu) - Lične old friend
- višestrukog izbora • Nauka i tehnologija i
- Pokazne
• Praznici i - izraze u usmenom - Upitne njihov uticaj na naš
tradicija ili pisanom obliku: b) ČITANJE I REAGIRANJE: svakodnevni život,
- Prisvojne
- svoje stavove u vezi Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili - Neodređene uglavnom osnovni
sa datim temama, pri rječnik, npr. home
18
 čemu će iznositi naglas i reagirat će: - odnosne zamenice: appliances, camara,
razloge za i protiv who, which, that telephone, computers,
- uočavanjem opšte ili posebne
- koriste javne usluge Pridjeve: itd.
informacije
(npr. banka, - Determinatore: • Zdravlje i dobra
željeznička - predviđanjem sadržaja ili suštine teksta Članove: a/an, the, kondicija, osnovni
/autobuska - rješavanjem zadataka zero rječnik, npr. smoking,
stanica/aerodrom, - tačno/netačno Prisvojne pridjeve drinking, fast food, itd.
telefon) - višestrukog izbora Pokazne pridjeve • Kultura i umjetnost,
PRODUKCIJA: Pridjeve za osnovni rječnik, npr.
- porede ljude i a) GOVOR neodređenu music, drama,
predmete količinu i broj, npr. literature, musician,
Učenici će: some, any, much, guitarist, orchestra,
- govore/pišu o dobrim i - učestvovati u jednostavnim: many, all, (a) few, painter, actor, itd.
lošim stranama, na datu - razgovorima i diskusijama iz (a) little, itd. • Nacionalni praznici i
temu svakodnevnog života (npr. izražavajući Upitne pridjeve: proslave u različitim
slaganje i neslaganje uz obrazloženje) what, which, whose zemljama, npr.
pišu ili izlažu u obliku - aktivnostima u kojima se igra po weddings, birthday
usmene prezentacije ulogama - Opisne pridjeve, parties, marriages,
(npr. uticaj nauke i - raditi zajednički na projektu, rješavajući koji se odnose na births, funerals,
tehnologije na problem kako bi podnijeli izvještaj o date teme carnivals, itd.
svakodnevni život) rezultatima - Nepravilnu Pored stalnog izgrađivanja
- igrati po ulogama komparaciju vokabulara, učenici će
- izraziti mišljenje u vezi sa datom temom, Glagole: učiti da koriste:
pri čemu će navesti prednosti i loše strane - Present Simple i Afikse, koji se odnose na
onoga što obrazlažu Past Simple date teme i gramatiku,
- prepričavati priču, događaj ili davati - Past Continuous vs. npr. friendship,
- intervjuišu svog para, uzroke/posljedice Past Simple discussion, itd.
susjeda, poznatu ličnost - održati usmenu prezentaciju koja se - Present Perfect (sa Antonime, koji se odnose
itd. zasniva na prethodnom čitanju, slušanju, for, since, just, yet, na date teme , npr.
sprovedenom istraživanju ili already) popular, unpopular;
intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated - Present Perfect vs. obedient, disobedient;
skills) Past Simple sensitive, insensitive;
- rade zajednički na - Modalni glagoli: considerate, inconsiderate
rješavanju nekog must, have to, may, itd.
b) PISANJE: might, can, could,
problema Složenice, koje se odnose
Učenici će: should
na date teme, npr.
- Pasiv, najbitnije
- pisati: schoolday, power station,
Priloge, raznih oblika
petrol pump, portrait
- kratke poruke i značenja, u vezi
painter, landscape painter
- kraću priču, radove u kojima se sa datim temama
itd.
19
 iznosi mišljenje - Komparaciju
- različite opise priloga Homofone, koji se odnose
- lična pisma, razglednice, Prijedloge u na date teme, npr. sun,
(aktivnosti koje vodi nastavnik, ili konstrukcijama: son; here, hear; new,
koje se zasnivaju na prethodnom - pridjev + prijedlog knew; no, know itd.
čitanju, slušanju ili korištenju (npr. afraid of,
bilježaka) ready for, itd.) Kolokacije, koje se
Rečenice: odnose na date teme, npr.
- ključne riječi i izraze
- If - rečenice (prvi take up an activity, do a
- svoje biljleške tip i drugi tip) sport, go for a walk, go on
- diktate - Vremenske (koje a diet
- ispravljati greške započinju sa when) Prijevodne ekvivalente
- popunjavati i pisati upitnike Direktni i indirektni ključnih riječi i izraza, pri
govor (izjave, čemu se vrši odabrano
- praviti postere, raspored časova itd. zapovijesti, molbe) poređenje sa maternjim
jezikom učenika, kao i
nekim drugim stranim
jezicima
Napomena
Navedena leksika je
prijedlog i ne treba se
shvatiti kao
ograničavajuća.

20
 ENGLESKI JEZIK
TREĆA GODINA UČENJA, 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje)

CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i
djelimičnom postizanju nivoa A2.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike - CEFR.
Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje Učenik
• može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi,
porodici, poslu, bližoj okolini – na poznate teme i situacije).
• razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima, objavama i prati promjenu teme na
TV vijestima.
• može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.
• može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se
neko obraća direktno. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.

Čitanje i razumijevanje Učenik

• zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o
svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
• može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr.
razglednice/kratka pisma, vremenska prognoza, oglasi, prospekti, jelovnici, red vožnje).
• na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.

Govor Učenik
• zna opisati sebe - vlastito porijeklo, obrazovanje, obitelj i druge ljude.
• može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.
• razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom
jednostavnim strukturama.
• ima još poteškoća kod izgovora, što može povremeno otežati komunikaciju. Još uvijek se
primjećuje strani naglasak.
• vlada najosnovnijim fondom jednostavnih,
naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama. Pravi često
greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog
razgovora.
21
 Pisanje Učenik
• zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije
(iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći).
• može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i
iskustva (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
• kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.

Znanje o jeziku • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Funkcije i vještine Gramatika Vokabular
Stupanj Teme Aktivnosti
Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: Učenici će ponavljati i
• Dom i RECEPCIJA: učiti samo osnovni
porodica - upućivati Imenice: vokabular koji se odnosi
odgovarajuće a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: - brojive, nebrojive na date teme, kao npr.
pozdrave i - pravilnu/nepravilnu množinu • Dom i porodica nešto
• Zabava odgovarati na Učenici će slušati izgovoreni tekst i Zamjenice: prošireniji vokabular
i slobodne njih reagirati: - Lične (padež subjekta i npr. family members
8. razred aktivnosti objekta) and their occupations
1) neverbalno, npr. spajanjem - Pokazne (this, that, these, • Zabava i slobodne
slika i tekstova, tačnih i netačnih those) aktivnosti nešto
- predstaviti sebe
• Kultura izraza, prezentiranjem određenih - Upitne (who, which, what, prošireniji rječnik npr.
i druge
Osnovna dijelova odslušenog teksta mimikom whose) favourite sports, games
škola itd. - Prisvojne (mine, yours…) unusual hobbies, going
• Svijet - Neodređene (somebody, out to the cinema,
sutrašnjic - obraćati se 2) verbalno, npr. odgovaranjem na anybody, nobody, theatre, party,
e drugima pitanja, prepoznavanjem something…) amusement park
netačnih/tačnih tvrdnji, Pridjeve: • Kultura rječnik vezan
3. godina dopunjavanjem nedovršenih - Determinatore, uz tipične karakteristike
učenja - upoznavati rečenica - članove: a/an, the,zero britanskog i bosanko-
engleskog • Prošli druge - prisvojne pridjeve, hercegovačkog
jezika događaji - pokazne pridjeve, this domaćinstva, čuvenih
b) ČITANJE I REAGIRANJE: (girl), that (boy), these Britanaca i mjesta
(girls), those (boys) engleskog govornog
- koristiti rječnik Učenici će čitati kratke tekstove, u - pridjeve neodređene područja
• London i naučiti sebi ili naglas, i reagirati količine i broja (some, any,
22
/Sarajevo voditi svoj much, many, all) • Svijet sutrašnjice
vlastiti 1) neverbalno, npr. traženjem - upitne pridjeve (what, rječnik vezan uz
određenih informacija, spajanjem which, whose) transport, vrijeme,
• Film i slika i tekstova, traženjem - Opisne pridjeve mjesta i buduće
TV - učiti i vježbati pogrešaka i njihovim (najčešće): u okviru datih događaje
fonetski ispravljanjem u tekstu, tema • Prošli događaji
izgovor označavanjem tačnih i netačnih Nepravilno poređenje Priloške odredbe za
• tvrdnji, prezentiranjem određenih pridjeva vrijeme, riječi koje idu
Problemi dijelova teksta mimikom itd. Brojeve: 100, 1000… zajedno
- opisivati buduće Glagole: • London/Sarajevo
planove 2) verbalno, npr. postavljanjem Present Simple (potvrdna, rječnik vezan uz upute
pitanja i odgovaranjem na pitanja, odrična, upitna forma) i lokacije pri
prepričavanjem dijelova ili cijelih Present Continuous razgledanju grada
- prihvatiti ili kratkih tekstova jednostavnim (potvrdna, odrična, upitna
odbiti ponude • Film i TV rječnik
rečenicama, upotrebom novog forma) vezan za vrste filmova
vokabulara u konkretnim Past Simple pravilnih i i serija
primjerima/rečenicama, nepravilnih glagola • Problemi rječnik
- izražavati
prepoznavanjem netačnih tvrdnji, Future Simple: shall/will vezan uz školska
zahtjeve i
dopunjavanjem nepoznatih (potvrdna, odrična, upitna pravila, probleme
prijedloge
rečenica itd. forma) učenika u
Present Continuous za svakodnevnom životu
- tražiti i davati izražavanje budućnosti
savjete Going to oblik Osim što će stalno
Glagole: be, have/have got proširivati vokabular,
PRODUKCIJA: (potvrdna, odrična, upitna učenici će ponavljati ili
forma) učiti da koriste:
- opisivati: a) GOVOR: Modalne glagole: can, may, - Skraćenice, najčešće
- ljude i have to, must, should (a.m., p.m., UK, USA,
predmete Učenici će: Imperativ (sva lica jednine i skraćenice za dane u
- neka množine) sedmici i mjesece
raspoloženja i - Praviti kratke jednostavne Present Perfect - Afikse u vezi sa datim
stanja dijaloge koji se temelje na Priloge (najčešće): temama i gramatikom
- aktivnostI temama o kojima se raspravljalo - mjesto (-s, -ing)
- Prepričavati kratke priče i šale - pravac, smjer (left, right, - Antonime u vezi sa
- Sudjelovati u razgovoru o east, west) datim temama (fast –
- postavljati zadanim temama - vrijeme (last week, last year) slow, up – down, hot –
pitanja i - Pjevati pjesme - način (slowly, quickly) cold
23
 odgovarati na - Igrati po ulogama, jezične igre Prijedloge: nešto proširenija - Složenice u vezi sa
njih itd. upotreba prijedloga za mjesto i datim temama (
- Recitirati, dramatizirati vrijeme football, basketball,
Rečenice: swimming-pool, pen-
Red riječi (uz upotrebu priloga friend)
- tražiti i davati
b) PISANJE: učestalosti npr. always , never, - Kolokacije u vezi sa
sometimes) datim temama
informacije
Učenici će: (outdoor sports, to do
- There is a/There are homework, make a
- Pisati diktate some…Is there a…? Are phone call)
- Prepričavati/prepisivati kratke there any…?
- slušati tekstove
Napomena
očekujući da - Pisati sastave na određene teme
- Dopunjavati nedovršene Navedena leksika je
čuju određenu
rečenice, tabele križaljke, pjesme prijedlog i ne treba se
informaciju
itd. shvatiti kao
- Redati ispremetane riječi ograničavajuća.

- slušati pjesme i
prepoznavati
stihove

-
- vježbati pisanje
različitih
tekstova

24

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i djelimičnom dostizanju nivoa
A2.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja).
Jezičke vještine
Slušanje i razumijevanje
Čitanje i razumijevanje
Govor
Pisanje
Znanje o jeziku
NJEMAČKI JEZIK
ŠESTA GODINA UČENJA, VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje)
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
• Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za
njega od neposredne važnosti.
• Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme
na TV vijestima.
Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. Često
mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
• Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma,
kratke vijesti, jednostavna uputstva).
• Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Može locirati,
komparirati, kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Ponekad je u stanju da
pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.
Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.
• Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. Može razumjeti
kratke informacije društvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti, pitati za
cijenu, u restoranu tražiti pomoć konobara i sl.). Može nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da
ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.
• Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod
započinjanja.
• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im
ponešto ponovi.
Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama, ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka.
• Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.
• Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma, bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.
• Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima.
• Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti, događaji,
vlastiti planovi i planovi članova porodice).
Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih
formulacija..
• Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
25

Tematske cjeline:
1. Škola
2. Svakodnevni život
3. Prijateljstvo
4. Život u gradu
5. Nauka i tehnologija
6. Zdravlje i dobra kondicija
7. Praznici i tradicija
8. Sredstva informiranja
9. Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti, poznate ličnosti
Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati:
-razumjeti tekst oglasa,
prospekta i slično
-uspostaviti kontakt telefonom
ili mailom
-diskutirati pro i kontra
-ispričati o nečem u prošlosti
-predstaviti najboljeg prijatelja
-imenovati zgrade u gradu
-opisati put
- nešto obrazložiti
-opisati mjesto stanovanja
-izraziti osjećanja
-govoriti o svom hobiju
-nabrojati vrste sportova
-objasniti statistiku, grafički
prikaz i sl.
-iskazati mišljenje o nečem
-nešto uporediti
-razgovarati sa ljekarom
-opisati medije i njihovu
funkciju
-diskutirati o TV-programu
-nabrojati svoje omiljene
emisije i obrazložiti izbor
-iskazati sklonosti
-opisati omiljene zvijezde,
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:
Učenici će slušati izgovoreni tekst i
reagirati
- povezivanjem slike i slušanog teksta,
- označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji
- davanjem kratkih odgovora na
nastavnikova pitanja ili pitanja koja su
čuli sa kasetofona i sl.
- popunjavanjem praznina u tekstu,
- popunjavanjem tabela,
- rješavanjem zadataka višestrukog izbora
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE :
Učenici će
- čitati rečenice i kraće tekstove,
- tražiti osnovne informacije u tekstu
pritom rješavajući zadatke poput:
pridruživanja slike tekstu,
pridruživanja podnaslova dijelovima
teksta, označavanja tačnih i netačnih
tvrdnji,
odgovaranja na postavljena pitanja,
dopunjavanja teksta,
popunjavanja tabela i sl.
GOVOR:
Učenici će:
Gramatika Vokabular
Učenici će učiti o tome i koristiti : Učenici ce usvajati novi i proširivati već
usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme,
Imenice:
npr. :
-Dativ množine
Škola:
- Složenice
Schulräume. Schulalltag, Schulpartnerschaft,
Zamjenice:
Sprachkenntnisse verbessern, Kontakt aufnehmen,
- Lične zamjenice u u dativu
Schulen vergleichen, Schüleraustausch...
- Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses
- Neodređene zamjenice viele, nichts,
etwas, man Prijateljstvo:
jemanden gut verstehen, gemeinsame Interessen
Pridjevi:
haben, jemandem vertrauen, jemandem zuhören,
- Komparacija pridjeva (pravilna i
lügen, verzeihen, loben, Toleranz, Freundschaften
nepravilna)
schließen, Missverständnis...
- glagol werden + pridjev
Svakodnevni život:
Glagoli:
- prezent glagola werden,
Tagesablauf, der Alltag, Termine vereinbaren,
- prezent za izražavanje aktuelnog,
Verabredungen, Wochenplan, Freizeitaktivitäten
prošlog, navika, budućnosti
- prezent modalnih glagola dürfen,
Život u gradu:
sollen,
- futur I,
der Bahnhof, das Rathuas, die Kirche, das
- preterit pomoćnih i modalnih glagola,
26
predstaviti neku muzičku
grupu i sl.
-opisati proslave
-čestitati praznike
-opisati život u porodici
-nabrojati zemlje njemačkog
govornog područja i neke
poznate znamenitosti u
pojedinim gradovima
- govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i
tražeći odgovarajuće izraze,
- postavljati jednostavna pitanja,
- davati važne informacije o sebi i
neposrednom okruženju,
- riječi i grupe riječi i rečenice povezivati
jednostavnim veznicima i, ili, onda
- igrati uloge,
- pripremati i sprovoditi jednostavne
dijaloge,
- voditi dijaloge prema datoj skici,
PISANJE
Učenici će:
- prepisivati rečenice i kraće tekstove,
- rekonstruirati riječi i rečenice,
- dopunjavati izostavljene riječi,
dijelove rečenice ili cijele rečenice,
- pisati kratki jednostavan tekst prema
datom tekstualnom modelu
- samostalno napisati kratki tekst
(vođeno pisanje)
- ich hätte za izražavanje želje
- perfekt slabih glagola
Prijedlozi:
- Prijedlozi sa dativom
Rečenica:
- Red riječi u zavisnosloženoj rečenici
- Zavisnosložena rečenica sa veznicima
weil i dass
- Indirektni govor u indikativu bez
veznika dass (Er hat gesagt, er kommt
morgen.)
Učenici će koristiti ali ne i učiti o
sljedećem:
Priloge
najfrekventnije priloge za mjesto i
vrijeme
27
Schwimmbad, die Brücke, der Markt, die Ampel,
geradeaus, die zweite Straße links, durch den Park,
an der Post vorbei, bis zur nächsten Kreuzung, sich
orientieren, vom Markt zum Rathaus, einen Weg
beschreiben...
Nauka i tehnologija
Handy, Computer, im Internet surfen, der
Bildschirm, die Tastatur, Wettbewerb, sich für
etwas interessieren, Erfindungen...
Zdravlje i dobra kondicija:
(un)gesund leben, nicht rauchen dürfen,
Übergewicht, gesundes Essen, Medikamente
nehmen, die Apotheke, sich bewegen, Fitness,
Sportarten, Sport treiben, einen Rekord
aufstellen....
Sredstva informiranja:
Fernsehprogramm, Nachrichtensendung, Werbung,
Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung,
Zeitschrift, Rundfunk, Medien früher und heute,
berichten ...
Praznici i tradicija:Weihnachten,
Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste,
Karneval, Valentinstag, feierlich, gemütlich, ein
Fest vorbereiten, Glückwünsche, sich bedanken, ...
Zemlje njemačkog govornog područja:
Sehenswürdigkeiten, Wo spricht man Deutsch?,
Reisen und Ausflüge...
Napomena:
Navedena leksika je samo prijedlog moguće
leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan
leksički minimum.

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimičnom postizanju nivoa
A2.1 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke vještine
Slušanje i razumijevanje
Čitanje i razumijevanje
Govor
Pisanje
Znanje o jeziku
NJEMAČKI JEZIK
TREĆA GODINA UČENJA, VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje)
Očekivani rezultati/ ishodi učenja
• Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi,
obitelji, poslu, bližoj okolini).
• Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča.
• Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.
Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko
obraća direktno. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.
• Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o
svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.
• U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vožnje) zna pronaći konkretne
informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.
Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.
• Učenik zna opisati obitelj, druge ljude, čime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu.
• Može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.
• Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom
jednostavnim strukturama.
• Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Još uvijek se primjećuje strani naglasak.
• Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih,
naučenih izraza, osnovnim vokabularom i
osnovnim gramatičkim strukturama. Pravi često
greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog
razgovora.
• Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih
formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći).
• Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i
iskustva (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat).
Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.
• Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.
28

Tematske cjeline:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Funkcije i sposobnosti
Učenici će znati:
-govoriti o svojoj porodici
i odnosu sa roditeljima ,
podjeli poslova u porodici
-imenovati predmete u
domaćinstvu
- opisati vlastitu sobu
-govoriti o
interesovanjima
- voditi intervju
- opisati jedan dan
- navesti datum
- naručiti nešto u
restoranu
- čitati jelovnik
-govoriti o vlastitim
navikama kada je jelo u
pitanju
-davati prijedloge
-prihvatiti ili odbiti nečiji
poziv
-opisati neki predio
-nešto porediti
- popuniti formular
- napisati razglednicu
- davati savjete
- imenovati zgrade u
gradu
PROGRAMSKI SADRŽAJI
Život u porodici/obitelji
Slobodno vrijeme (odlazak u kino, na koncert, u muzej, posjeta prijatelju...)
Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave
Život u gradu
Bavljenje sportom
Jelo i piće, odlazak u restoran
Zemlje njemačkog govornog područja
Moja domovina
Vještine
SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE:
Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati
- povezivanjem slike i slušanog teksta,
- označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji
- davanjem kratkih odgovora na nastavnikova
pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona
i sl.
- popunjavanjem praznina u tekstu,
- popunjavanjem tabela,
- rješavanjem zadataka višestrukog izbora
ČITANJE I RAZUMIJEVANJE :
Učenici će
- čitati rečenice i kraće tekstove,
- tražiti osnovne informacije u tekstu pritom
rješavajući zadatke poput:
pridruživanja slike tekstu,
pridruživanja podnaslova dijelovima
teksta, označavanja tačnih i netačnih
tvrdnji,
odgovaranja na postavljena pitanja,
dopunjavanja teksta,
popunjavanja tabela i sl.
GOVOR:
Učenici će:
- govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i
tražeći odgovarajuće izraze,
Gramatika
Učenici će učiti o tome i koristiti :
Imenice:
Dativ množine
Zamjenice:
- Lične zamjenice u u dativu
- Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses
- Neodređene zamjenice viele, nichts, etwas,
man
- Upitna zamjenica welcher, welche, welches
Pridjevi:
- Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna)
- glagol werden + pridjev
Glagoli:
- prezent glagola werden,
- prezent modalnih glagola dürfen, sollen,
- prezent glagola sa razdvojivim prefiksom
- futur I,
- preterit pomoćnih glagola,
- ich hätte za izražavanje želje
- perfekt slabih glagola
Brojevi:
-redni brojevi za iskazivanje datuma
29
Vokabular
Učenici ce usvajati novi i proširivati već
usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme,
npr. :
Život u porodici / obitelji:
im Haushalt helfen, das Zimmer aufräumen,
auf die Geschwister aufpassen, den Müll
wegbringen
Slobodno vrijeme:
ins Konzert gehen, gute Musik genießen, der
Zirkus, das Publikum, die Artistenummer, der
Clown, auftreten, ein Museum besichtigen
Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske
proslave:
die Projektarbeit, an einem Projekt teilnehmen, ein
Thema bearbeiten, sich mit einem Thema
beschäftigen, eine Schulfeier organisieren, ein
Theaterstück aufführen, ...
Život u gradu
der Bahnhof, die Kirche, die Brücke, die Post, das
Schwimmbad, Wie komme ich zum
Schwimmbad?, die erste Straße links, geradeaus,
an der Ampel....
- opisati put - postavljati jednostavna pitanja,
- opisati mjesto - davati važne informacije o sebi i Prijedlozi: Bavljenje sportom
stanovanja neposrednom okruženju, - Prijedlozi sa dativom Sportarten, Sport treiben, trainieren, die
- imenovati vrste sportova - riječi i grupe riječi i rečenice povezivati Sporthalle, das Stadion, der Leistungssportler, ...
- iskazati mišljenje o jednostavnim veznicima i, ili, onda Rečenica:
nečem - igrati uloge, - Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Jelo, piće, odlazak u restoran
- opisati omiljenu - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Hunger haben, Durst haben, bestellen, die
muzičku grupu, sportaša i - voditi dijaloge prema datoj skici, - Indirektni govor u indikativu bez veznika Speisekarte, der Nachtisch, zahlen, die
sl. dass Lieblingsspeise...
- osnovne informacije o PISANJE
Njemačkoj i Austriji Učenici će: Zemlje njemačkog govornog područja:
-znati govoriti o - prepisivati rečenice i kraće tekstove, Wo liegt...? grenzen an, die Einwohnerzahl, die
znamenitostima u - rekonstruirati riječi i rečenice, Hauptstadt, der Fluss, das Gebirge...
zemljama njemačkog - dopunjavati izostavljene riječi, Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem:
govornog područja i dijelove rečenice ili cijele rečenice, Napomena:
svojoj domovini - pisati kratki jednostavan tekst prema datom Navedena leksika je samo prijedlog moguće
tekstualnom modelu Priloge leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan
- samostalno napisati kratki tekst najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme leksički minimum.
(vođeno pisanje)

30
 FRANCUSKI JEZIK
ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole
(2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje)

U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.1. i djelimično nivoa A2.2.
Evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i Učenik
razumijevanje • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije, kupovina, praznici, sport,
škola, zdravlje…)
• razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu, na ulici, u školi, na
utakmici…)
• razumije jednostavne upute, savjete, zadatke,
razumije osjećanja i stavove govornika
Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života
• čita i pronalazi tražene informacije u katalozima, oglasima, brošurama, jelovnicima, kuhinjskim receptima…
• čita i razumije kratke novinske članke, kratka pisma, poruke, čestitke, pozivnice, uputstva o upotrebi…

Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore

• izražava lični stav i osjećanja
• govori o svojim svakodnevnim aktivnostima
• opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica, prijatelji,...)
• opisuje i upoređuje predmete i osobe
• u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice
Pisanje • piše kratki opis događaja, ličnog iskustva, kratko pismo
• piše lične napomene, podsjetnike, bilješke
• piše lične poruke, čestitke, pozivnice, plakate
piše kratke, upute o upotrebi, recepte...
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj, ponavlja, uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku
• Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika

31
Nivo teme funkcije i sposobnosti aktivnosti gramatika vokabular
RECEPCIJA Učenici će ponavljati i utvrđivati Učenici će ponavljati i proširivati
8.razred - Prijateljstvo Učenici će znati stečena znanja, te učiti i primjenjivati vokabular u vezi sa sljedećim temama:
-predstaviti svoje a)SLUŠANJE I novo gradivo -Prijateljstvo:
Osnovna -Škola prijatelje REAGOVANJE -le/la meilleur/e ami/e,
škola -opisati Fonetika avoir de la confiance ,
-Svakodnevni -osnovne karakterne Učenici će slušati tekst koji -intonacija rečenice se confier à, sortir ensemble,
6. godina život u gradu osobine čovjeka je izgovorio nastavnik ili -vezivanje riječi s’amuser bien, organiser une fête ;
učenja -tijelo čovjeka izvorni govornik i reagovati -specifični fonemi – vokali, nazali une surprise-partie….
francuskog -Praznici, -kretanje u gradu -la description du caractère : bon,
jezika tradicije -sportsku aktivnost -davanjem odgovora na Imenice confiant, gai, timide, sociable,
pitanja - rod - prirodni i gramatički renfermé, râleur, discret/indiscret….
- Čovjek – -predstaviti (usmeno i -postavljanjem pitanja u - množina pravilna i -Škola:
Razvijanje dijelovi tjela pismeno) svoju školu, vezi sa tekstom nepravilna proširivanje vokabulara
osnovnog aktivnosti u školi, -potvrđivanjem ili -slaganje pridjeva sa imenicom - le journal d’école ;
znanja -Zdravlje i sport negiranjem tvrdnji rapporter des activités à l’école, les
- pričati, postavljati i -popunjavanjem tabela ili Član nouvelles de la vie scolaire
-Sredstva odgovarati na pitanja u vježbi sa prazninama -créer les affiches représentant la
informisanja vezi sa načinom -podvlačenjem tačnog -ponavljanje određenog i neodređenog France et la langue française
obilježavanja praznika u odgovora člana -échanges scolaires ; inviter /
- Nove Francuskoj i kod nas, -zaokruživanjem -partitivni član accueillir quelqu’un, présenter sa
tehnologije višestrukog izbora ville, son école
(mobitel, -davati, tražiti i slijediti -bilježenjem ključnih riječi -Svakodnevni život u gradu
kompjuter i dr.) usmena i pismena uputstva ili traženih informacija Zamjenice proširivanje vokabulara
u vezi sa funkcijom i -lične zamjenice u funkciji subjekta i -se déplacer dans la ville - les
načinom upotrebe b)ČITANJE I direktnog i indirektnog objekta moyens de transport commun,
kompjutera, mobitela, REAGOVANJE i njihovo mjesto u potvrdnoj, odričnoj i prendre l’autobus, le tram, le métro,
telefona... upitnoj rečenici le taxi… monter/descendre
Učenici će znati čitati kratke -pokazne zamjenice acheter le ticket de métro, l’horaire
tekstove usebi ili naglas i -proste upitne zamjenice : qui, que, (de du métro, à quelle heure part …. ?
-govoriti o svom ličnom reagovati : qui, à qui…) le départ / l’arrivée
stavu u vezi sa datim -rješavanjem zadataka - neodređene zamjenice : on, tout, -les institutions de culture dans la
temama višestrukog izbora i tačnih i personne, chaque ville (musée, bibliothèque,
netačnih tvrdnji -odnosne zamjenice qui, que, où expositions, cinéma, médiathèque…)
-davati savjete, naredbe, -podvlačenjem traženih Pridjevi -Praznici i tradicije
pozivati i odgovarati na informacija -prisvojni u Francuskoj i kod nas
pozive, -ispravljanjem pogrešaka -pokazni -le calendrier, les jours fériés,
-dopunjavanjem rečenica -upitni -les fêtes religieuses et les fêtes
-opisati situaciju u -odgovaranjem i -opisni – pravilna i nepravilna nationales en France et en Bosnie-
prošlosti postavljanjem pitanja komparacija Herzégovine
-opisati situaciju u -prepričavanjem teksta -la fête de Noël, le Jour de l’An,
budućnosti Glagoli Pâques, la fête de Bajram…
PRODUKCIJA Potvrdni, odrični i upitni oblik : -le Premier Mai
-upoređivati ljude i -prezent – ponavljanje pravilnih -le défilé du 14 juillet
predmete a)GOVOR glagola i učenje osobenosti glagola sa -la Fête de la musique
32

-pisati kratke članke i
intervjue za školske novine
Napomena: sve ove
funkcije i vještine će biti
svedene na učenikove
jezičke kompetencije
Učenici će u skladu sa
dostignutim jezičkim
kompetencijama
-govoriti na zadanu temu
-prepričavati događaj
-predstavljati predmet ili
osobu
-sastavljati kraće dijaloge
-davati i tražiti obavijesti
-igrati po ulogama
-recitovati
-pjevati
b)PISANJE
Učenici će znati pisati:
-kratke poruke, SMS, mail,
pozivnice, pisma
-kratku priču, događaj
-kratki opis
-intervju
-diktate
-kratke članke o školskom
životu
-popunjavati tabele i
jednostavne križaljke
-praviti postere,
33
infinitivom na – ir, re, oir
-bliski futur
-futur I
-perfekt glagola na – er
-perfekt pomoćnih glagola i nekih
nepravilnih glagola čestih u upotrebi
-imperfekt
-sibžonktiv prezenta glagola ne –er i
glagola avoir, être i faire
Prilozi
-tvorba priloga na –ment
-komparacija
priloga
-komparacija priloga bien, mal
- ponavljanje priloga :
-za mjesto: ici, là, où, dedans, dehors...
-za vrijeme: maintenant, encore,
toujours, puis, ensuite, finalement,
longtemps
- za količina: peu, assez, beaucoup,
trop, très, encore
-za način : bien, mal, vite, volontiers,
souvent
-priloški izrazi za vrijeme : d’abord, à
la fin....
- priloške odredbe za mjesto: loin de,
près de, à côté de, au milieu de...
Prijedlozi
à, dans, de, chez, en, pour, avec, entre,
contre.... (ponavljanje)
-Brojevi do 1000
Ponavljanje glavnih brojeva
-Veznici : et, ou, mais, car,
-Rečenica
-red riječi u potvrdnoj, upitnoj i
odričnoj rečenici
-složena rečenica :
uzročna (parce que), vremenska
(lorsque, pendant que)
-le menu de fête
-les chansons de fête
-Čovjek – dijelovi tijela
-les parties du corps, (le pied, la jambe, la
main, le bras,la gorge, le ventre, le
cœur,…)
souffrir, avoir mal à,
lever le bras, plier les genoux, baisser les
épaules, marcher, s’arrêter, se
retourner…
-l’hygiène du corps
prendre la douche, se laver, se brosser les
dents...
-le savon, le shampoing, la serviette, le
dentifrice …
Zdravlje i sport
-entretenir le corps et la santé
-être en pleine forme,
être sportif/ive...
-les sports collectifs, jouer à…
-les sports individuels (faire de la
musculation, de la natation, du ski...)
-l’esprit sportif,
savoir gagner/perdre un match
-être fort/e, persistant/e,
patient/e, courageux/euse,
audacieux/euse,
-supporter une équipe
-Sredstva informisanja
-les journaux, les magazines, les
quotidiens, les hebdomadaires
-la radio, la télé : les émissions en
direct, les infos, les films, les
reportages…
-les chaînes, les pubs
-les zappeurs, l’animateur/trice,
l/la présentateur/trice
les vedettes de télé
-Nove tehnologije
-acheter le nouveau téléphone portable, le
nouvel ordinateur
– Comment ça marche ?
-allumer/éteindre, appuyer le bouton/la
touche, envoyer/recevoir un SMS, un
message, taper sur le clavier,
enregistrer, imprimer,
 FRANCUSKI JEZIK
TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole
(2 časa sedmično – 70 časova godišnje)
Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije
učenika, što predstavlja središnji, nezamjenjiv vid učenja jezika, a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Učenike treba bolje
upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče, kao i sa njihovom vlastitom kulturom te, kad god je to moguće i u okviru
njihovih sposobnosti, vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. Na taj način bi bilo, između ostaloga, moguće
kod učenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost. Također, učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu, trebalo bi usaditi
učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost
učenja kao cjeloživotnog procesa. U nastavi francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom
dostizanju nivoa A 1.3 i djelimičnog A 2.1 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja
Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za
njih od neposredne važnosti.
• Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i mogu da
prate promjenu teme na TV vijestima
• Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od
normalne. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi.
Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular
• Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu.
• Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. Ponekad su u
stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica
• Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta
Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme.
• Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga).
• Mogu nakratko povesti razgovor, ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno
• Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza
• Izgovor im je općenito dovoljno jasan
• Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju, ali još uvijek prave
mnogo osnovnih grešaka
Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija
• Znaju napisati jednostavne, linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti,
događaji, vlastiti planovi, planovi članova porodice)
• Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena
• Izrađuju projekte
Znanje o jeziku • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju, upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku
34
 Nivo Teme Funkcije i
sposobnosti
8. razred • Moja porodica i ja Učenici će znati:
• Kuća/dom - predstaviti sebe i
Osnovna (stanovanje i bliža članove svoje porodice
škola okolina) - opisati sebe i članove
• U kupovini porodice, svoju okolinu,
3. godina • Škola trenutnu aktivnost
učenja • Francuska/BiH - obraćati se ljudima
francuskog • Slobodno vrijeme - postavljati i
jezika odgovarati na pitanja
• Zdravlje i ishrana
koja se odnose na
• Priroda
Prvi stepen obrađene teme
osnovnog - tražiti i davati
znanja informacije (postavljati
pitanja i odgovarati na
pitanja, davati i
potvrđivati informacije)
- izraziti
- slaganje i neslaganje
- zahvalnost
- interesovanje
- bol
- govoriti o
- sebi i porodici
- slobodnom vremenu
- Francuskoj /BiH
- zdravlju
- prirodi
koristeći sadašnje i prošlo
vrijeme, kao i blisku
budućnost.
Sve ove funkcije će biti u
okviru učenikove jezične
sposobnosti.
Aktivnosti
RECEPCIJA
a) SLUŠANJE I
REAGOVANJE:
Učenici će slušati izgovoreni
tekst i reagovati:
1) neverbalno, npr:
obilježavanjem određenih riječi i
fraza, zaokruživanjem tačnog
odgovora, popunjavanjem
praznina novim usvojenim
riječima i izrazima itd
2) verbalno, npr: davanjem
kratkih odgovora na pitanja koje
je postavio nastavnik ili osoba sa
zvučnog snimka, prepričavanjem
kraćih tekstova, biranjem tačnog
odgovora, postavljanjem pitanja
nastavniku ili drugim učenicima
b) ČITANJE I
REAGOVANJE:
Učenici će čitati kratke tekstove,
usebi ili naglas i reagovati:
1) neverbalno, npr: traženjem
određenih informacija,
rješavanjem zadataka
višestrukog izbora i tačnih i
netačnih tvrdnji , dopunjavanjem
i dovršavanjem rečenica
2) verbalno, npr: odgovaranjem
na postavljena pitanja,
prepričavanjem dijelova teksta,
recitovanjem recitacija
PRODUKCIJA
a) GOVOR
Učenici će u skladu sa
dostignutim jezičkim
kompetencijama:
35
Gramatika
Učenici će učiti o tome,
ponavljati i koristiti:
Rečenica
Red riječi u potvrdnoj
odričnoj i upitnoj rečenici
Fonetika
Intonacija rečenice i
vezivanje riječi u
izgovorne cjeline
Imenice
- rod: prirodni i gramatički
na -e i neki oblici na –
eur, -euse i -eur, -trice
- jednina i množina
- pravilna množina na –s
- neki primjeri nepravilne
množine na –x: eau-eaux,
al-aux ..
Član
- ponavljanje određenog i
neodređenog člana
- partitivni član
Zamjenice
- lične nenaglašene
- lične naglašene
(subjekatski i objekatski
padež)
- upitne: Qui?, De/à qui?,
Que?, De/à quoi
- proste odnosne
zamjenice: qui, que, où
- neodredjene: on, tout,
personne
Pridjeve
- opisne
- prisvojne
-pokazne
- komparacija pridjeva
Glagole
Vokabular
Učenici će ponavljati i proširivati
vokabular koji se odnosi na date
teme, npr:
- Porodica: događaji unutar
porodice (les fêtes en famille: Le
Jour de l'An, Noël, Paques, fêtes en
famille bosniaque, les cartes de
voeux, les cadeaux ...spécificités des
fêtes
- Kuća/dom
(proširivanje vokabulara): les
différents types de logement: la
maison, l'appartement, le studio, la
grande villa, etc; les différentes
pièces et les lieux de la maison; les
meubles, les accessoires, les
éléments de décoration
- U kupovini (proširivanje
vokabulara): situations propres aux
actes d'achat: acheter et payer,
l'argent, demander le prix (Combien
ça fait?, Combien coûte...? C'est
combien?) Comment payer: en
espèces (avec des billets, avec des
pièces), par carte bancaire, par
chèque -Škola: (proširivanje
vokabulara): le système éducatif
(osnovne odlike), les activités à
l'école, entrer à l'école .../sortir de ...;
suivre des cours de ..., une formation
de ..., faire des études, passer un
examen, échouer à ...
- Francuska / BiH, osnovni
vokabular: le pays / la ville natale, la
capitale, les régions, les paysages, le
climat, les habitudes des gens,
exprimer les ressemblances et les
différences
- Slobodno vrijeme, prošireniji
vokabular npr. les activités de
loisirs, expressions des goûts et des
- učestvovati u razgovoru s
drugima
- govoriti na zadanu temu
- davati upute i informacije
- tražiti obavijesti
- uz nastavnikovu pomoć
izvoditi dramatizirani tekst
b) PISANJE
Učenici će:
- pisati kraće diktate
- popunjavati tabele i
jednostavne križaljke
- prepričavati tekstove
- pisati kratke tekstove na
poznatu temu (carte postale,
lettre)
- slati SMS ili e-mail
36
(potvrdni i odrični oblik)
- Prezent (ponavljanje)
- Prezent gl. na –ir, re, oir
- Prezent povratnih glagola
- Imperativ (ponavljanje)
- Bliski futur (ponavljanje)
-Futur I
- Perfekat glagola
na –er
Priloge za
- mjesto: ici, là, où,
- vrijeme: aujourd'hui,
hier, demain, tôt, tard
- količinu: peu, assez,
beaucoup, trop, très
- za način: bien, mal, vite,
volontiers, souvent
Prijedloge
À, dans, de, chez, avec etc.
Brojeve (glavne) do 1000
préférences en matières de loisirs,
les spectacles (le cinéma, le théâtre,
la musique, la danse), les sports (le
football, le ski, le vélo, la natation),
les loisirs à la maison (la télévision,
la radio), voir une exposition, visiter
un musée, lire (la lecture), voyager
(le voyage), etc
- Zdravlje i ishrana:
- être de bonne/mauvaise santé; aller
voir le docteur, prendre des
médicaments, avoir mal à...
- la nourriture et les repas, situation
propres à la nourriture et au
restaurant, avoir faim – manger;
avoir soif – boire; la table: une
assiette, un verre, une forchette, une
cuillère, un couteau, une tasse;
apprécier: c'est bon, excellent,
délicieux, ça a bon/mauvais goût;
etc
- Priroda: les paysages: le lac, la
rivière, la mer, la montagne; les
animaux: domestiques et sauvages;
etc
 ARAPSKI JEZIK
ŠESTA GODINA UČENJA, VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

Cilj i zadaci učenja arapskog jezika

Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz
svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji,
humanizmu i internacionalizmu.

Zadaci nastave arapskog jezika su:

- razvoj sve četiri jezičke vještine,

- ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava; razumijevanje i poštivanje drugih kultura;
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju,
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
- razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA - VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 sata sedmično/ 70 sati godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja
- učenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika - vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku
- razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja - sloboda i samostalnost u govoru
- razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika - čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi, rečenica i tekstova
- razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude - dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova
zabavno
- čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova
37
 PROGRAMSKI SADRŽAJI

- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad)

- Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine)
- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze; lične i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izražavanje posjedovanja; dual i
plural imena; brojeve; ženski rod; potpunu i nepotpunu deklinaciju; ime relacije; modalne glagole (želim, volim, mogu); izražavanje vremena
putem rednih brojeva.

Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular

VIII razred - Aktivnosti u Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: - Kongruencija
školi - Opisati jednostavnim Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati subjekta i -Učenici
Osnovna rečenicama (imenskim i 1) neverbalno, npr.: predikata u proširuju
škola - Kupovina glagolskim) i ograničenim - gestikulacijom predstaviti ono glagolskoj
vokabular u
(voće, brojem riječi školske što su čuli, rečenici
6. godina povrće; aktivnosti - pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici - Atributivna okviru zadanih
učenja brojevi) čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, sintagma tema i koriste ga
arapskog - Imenovati predmete u - izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona, - Glagoli «kana» za konstruisanje
jezika - Kratki školskoj torbi i učionici i «laysa» i atributivnih
2) verbalno, npr.:
dijalozi - Prilikom kupovine tražiti izražavanje sintagmi,
vezani za određenu količinu voća, - ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa njihovog
kasetofona, genitivne veze;
putovanje povrća i drugih predikata
- davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona, imenske i
(autobuska prehrambenih artikala - Pronominalni
stanica, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama sufikski iza glagolske
aerodrom, - upotrebljavati brojeve ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: prijedloga i rečenice
restoran) preko 1000 Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: imenica
- Koristiti redne brojeve za 1) neverbalno, npr: - Negativni -Kroz dijalog
- Sportske i izražavanje sati oblici prezenta i (igre, pjesmice,
- gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija,
druge futura ponavljanje,
aktivnosti - Nabrojati dane u sedmici, 2) verbalno, npr: - Masdari I
- kraćim pismenim ili prepoznavanje, i
-Moja hidžretske mjesece i glagolske vrste
domovina, godišnja doba i koristiti u usmenim odgovorima na pitanja, - Izražavanje druge vježbe)
glavni grad govoru i pisanju - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu priloga za uvježbavati
- Arapske - Koristiti jusiv u funkciji - povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. vrijeme osnovni
zemlje i negacije perfekta (lam GOVOR: - Razlomljeni vokabular.
glavni yaktub) Učenici će: plural
gradovi i - upotrebljavati futur - Brojevi preko -Vokabular treba
- ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a;
druge - jednostavnim izrazima 1000 proširivati u
karakteristike izraziti šta žele, vole, mogu - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom; - Kongruencija
- pjevati; skladu sa
- Hidžretski - razumjeti ukoliko se od broja i imenice
mjeseci njih nešto zahtijeva - recitirati kraće pjesmice; temama koje se
- Izražavanje - razumjeti jednostavne - glumiti..itd. obrađuju.

38
 datuma pisane upute, posebno ako - postavljati jednostavna pitanja;
- Arapski su ilustrirane - povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima
jezik na PISANJE -Postepeno
WWW uvoditi sinonime
Učenici prepisuju riječi, rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili.
- rekonstruišu sintagme i rečenice za leksiku koju
- dopunjavaju izostavljene riječi, dijelove rečenice i cijele rečenice je usvojila
- pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu većina učenika

ARAPSKI JEZIK

DRUGI STRANI JEZIK

TREĆA GODINA UČENJA, VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
(2 sata sedmično – 70 sati godišnje)

Cilj i zadaci učenja arapskog jezika

Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz
svakodnevnog života.
Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.
Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji,
humanizmu i internacionalizmu.

Zadaci nastave arapskog jezika su:

- razvoj sve četiri jezičke vještine,

- ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom,
- upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura;
- razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju,
- razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja,
- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,
- razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja,
- osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

39
 TREĆA GODINA UČENJA - VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

(2 sata sedmično / 70 sati godišnje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi početne nastave arapskog jezika
- učenje jezika, a ne o jeziku
- razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika
- razvijanje radoznalosti i kreativnosti
- razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja
- razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika
- razvijanje samostalnosti u govoru
- putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika
bude zabavno
- čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica
Očekivani rezultati učenja
- ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika
- razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku
- sloboda i samostalnost u govoru
- čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno
upotrebljenih)
- čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica
- prepisivanje riječi i kratkih sadržaja
- kratki usmeni i pismeni odgovori
- dopunjavanje riječi i rečenica

PROGRAMSKI SADRŽAJI

- Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad)

- Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija)
- Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine)
- Gramatika (osnove gramatike za dati nivo)
- Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova; varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali;
sukun; tašdid; tanwin; pisanje određenog člana; vezivanje slova u riječi, sintagme i kraće rečenice.

Nivo Teme Funkcije i vještine Aktivnosti Gramatika Vokabular

VIII razred -Pozdravljanje Učenici će znati: SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: - Određeni i
i upoznavanje - Pozdravljanje na Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati neodređeni član Učenici će:
Osnovna škola formalan i neformalan 1) neverbalno, npr.: - Elementarna
- Opisati način - gestikulacijom predstaviti ono imenska učiti samo
3. godina porodicu, sebe što su čuli, rečenica osnovni
učenja i druge - Predstaviti sebe i - bojenjem navedenih predmeta / osoba - Upitna vokabular, koji će
biti osnova za
40
arapskog druge - lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne rečenica tvorbu kratkih
jezika - Kuća iz teksta koji su čuli, - Gramatički sintagmi i
- Imenovati članove - pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi ženski rod (imenskih)
Prvi stepen - Svakodnevni svoje uže porodice koje su učenici čuli odn. povezivanjem slike sa tekstom (nastavci za ž.r.) rečenica.
elementarnog život koji čuju, - Osnovne boje
- podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi Kroz dijalog
znanja - Opisati jednostavnim koje su učenici čuli, (muški i ženski
(igre, pjesmice,
- Škola rečenicama - izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa rod)
ponavljanje,
(sportske i (imenskim) i kasetofona, - Pokazne prepoznavanje,
kulturne ograničenim brojem 2) verbalno, npr.: zamjenice (za crtanje i druge
aktivnosti) riječi ljude i predmete - ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili bliže i dalje vježbe)
u kući koje su čuli sa kasetofona, objekte) uvježbavati
- Nabrojati - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili - Lične osnovni
aktivnosti u - Imenovati predmete pitanja koja su čuli sa kasetofona, zamjenice vokabular.
slobodno u školskoj torbi i ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: (jednina i 1. lice
vrijeme učionici Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi, sintagmi ili množine) Vokabular treba
rečenica i reagirati: proširivati u
- Koristiti - Pridjevi
1) neverbalno, npr: skladu sa temama
brojeve do 20 - Brojati od 1 do 10 - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi (najčešće
(bez upotrebljavani) koje se obrađuju.
i odgovarajućih ilustracija,
objašnjavanja - Reći koliko je sati 2) verbalno, npr: - Prijedlozi (fi,
inkongruencije (puni sat) - kraćim pismenim ili min, 'ila, `ala)
) usmenim odgovorima na pitanja, - Particip
- Iskazivanje - Nabrojati dane u - dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu aktivni
starosti sedmici - povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. - Upitni izraz
- Proslava GOVOR: (min ayna)
rođendana, - Nabrojati ograničen Učenici će: - Brojevi (do 20)
praznika broj odjevnih - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona;
predmeta - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa
nastavnikom;
- pjevati;
- recitirati kraće pjesmice;
- glumiti..itd.
PISANJE
Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno
usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog
pisanja kroz vježbe poput:
- popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi?
- nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući
određene riječi koje učenici treba da popune)
- rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova,
- takmičenje u pisanju brojeva itd.

41
 DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. strani jezik)
ZA VII, VIII I IX RAZRED
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku, savremenih psihološko-pedagoških teorija i
saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred
osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne,
estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i
učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou (šesta
godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije, kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i
njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu
slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su
raznoliki. Preporučuju se:

- dinamičnost i krativnost
- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada
- podsticanje inicijative učenika
- obogaćivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije
- unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata
- upotreba savremenih tehničkih sredstava
- stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje
- analiziranje teškoća u procesu učenja
- upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, govora, čitanja i pisanja. Između usmenih
i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu.
Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga, a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim
aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja.
Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine
govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za
razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se
rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već
mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške.
Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje,
određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj
uzrast učenika, da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja, koliko je to moguće.

42
 Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv
način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća
leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje
može biti kontrolirano (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao što su pisanje
pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.

Korelacija među predmetima

Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz
maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti
stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih
odnosa.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, životna sredina), fizikom i hemijom.
Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.
Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih
nastavnih planova.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom rada u parovima, individualnog
izlaganja, tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Cilj
provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi
uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, upitnika,
diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik
se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Treba istaći da provjeravanje ne
podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim
stranama učenja, predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.
Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugodištu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od
ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

43
 DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE
ZA VII, VIII I IX RAZRED (2. strani jezik)
Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku, savremenih psihološko-pedagoških teorija i
saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred
osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti, podstiče slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne,
estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.
Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i
učenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. I na ovom nivou (treća
godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije, kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i
njegovim doživljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu
slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva, načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su
raznoliki. Preporučuju se:

- dinamičnost i krativnost
- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada
- podsticanje inicijative učenika
- obogaćivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije
- unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata
- upotreba savremenih tehničkih sredstava
- stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje
- analiziranje teškoća u procesu učenja
- upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja, govora, čitanja i pisanja. Između usmenih
i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu.
Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga, a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim
aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja.
Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine
govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za
razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se
rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već
mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške.
Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje,
određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj
uzrast učenika, da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja, koliko je to moguće.

44
 Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv
način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća
leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje
može biti kontrolirano (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao što su pisanje
pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.

Korelacija među predmetima

Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz
maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti
stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih
odnosa.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, životna sredina), fizikom i hemijom.
Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.
Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih
nastavnih planova.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje

Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom rada u parovima, individualnog
izlaganja, tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Cilj
provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi
uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, upitnika,
diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik
se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Treba istaći da provjeravanje ne
podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim
stranama učenja, predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.
Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugodištu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od
ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama

Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

45
 MATEMATIKA
VIII. RAZRED
(Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično, 140 časova godisnje)

UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda, utvrdjuje i
proširuje do sada stečena znanja i vještine. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . U drugoj temi proširuju se do
sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. Naime, uvodi se izračunavanje procenta broja , pojam kvadratnog
broja , pojam iracionalnog i realnog broja. U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. U četvrtoj temi formiraju se
pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i
operacijama sa njima, a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima.
Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, četverouglu, kružnici
i.krugu. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i
zadacima. Takodje, uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo
izračunavanje.

Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema:
1. TEMA – VEKTORI
Pojam vektora. Jednakost vektora. Osnovne računske operacije sa vektorima. Neke primjene
vektora.
2. TEMA – REALNI BROJEVI
Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva.
Rješenje jednačine x 2 = a (a ≥ 0 )
Kvadratni korijen racionalnog broja.
Iracionalni brojevi. Realni brojevi i brojevna prava.
Uređenost u skupu realnih brojeva.
Jednakost a 2 = a .
Približne vrijednosti realnog broja.
Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva.
3. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA
Pitagorina teorema. Obrat Pitagorine teoreme.
Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat, pravougaonik, jednakokraki / jednakostranični trougao, romb,
trapez i krug.
Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima.
Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima.
46
4. TEMA – PROPORCIONALNOST. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI
Mjerenje duži. Samjerljive i nesamjerljive duži.
Razmjera duži. Proporcionalne duži.
Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina.
Talesova teorema i njena primjena.
Pravougli koordinatni sistem u ravni.
Proporcionalne veličine. Proporcija i njena svojstva.
Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti.
Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti.
Procentni račun. Interesni (kamatni) račun.
5. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI
Stepen čiji je izložilac prirodan broj.
Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova.
Stepen proizvoda, količnika i stepena.
Konstante i promjenljive.
Cijeli racionalni izrazi. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza.
Cijele racionalne funkcije – polinomi.
Osnovne računske operacije sa monomima.
Sabiranje, oduzimanje i množenje polinoma.
Kvadrat binoma. Kub binoma.
Razlika kvadrata. Zbir i razlika kubova.
Rastavljanje polinoma na faktore.
Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 , x 2 − a = 0 , a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 .
6. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON )
Mnogougao. Podjela mnogouglova.
Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla.
Broj dijagonala mnogougla.
Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao.
Konstrukcije pravilnih mnogouglova.
Površina mnogougla.
7. TEMA – KRUŽNICA I KRUG
Dijelovi kružnice i dijelovi kruga.
Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π.
Dužina kružnog luka.
Površina kruga. Površina kružnog prstena i kružnog isječka.
47
 MATEMATIKA
Za VIII. razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično)
PODRUČJA CILJEVI
ZNANJE STICANJE ZNANJA
- Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.
- Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje
skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva.
- Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno
pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave.
- Računanje s realnim brojevima, izračunavanje vrijednosti
algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija.
- Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.
- Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i
četverouglu.
- O talesovoj teoremi.
- Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih
brojeva tačkama ravni.
- Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima
praktične primjene.
- Dobro usvajanje sadržaja o stepenima.
- Izvođenje identičnih transformacija polinoma.
- Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla.
- Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim
dijelovima. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika
kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π.
- Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga.
SPOSOBNOSTI RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA:
I VJEŠTINE - Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike.
- Precizno formulisanje pojmova.
- Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje.
- Kreativnog mišljenja i rasuđivanja.
- Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja.
- Koriste indukciju, dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja.
- Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i
strukture.
- Razvijanje smisla za samostalan rad.
- Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika).
OČEKIVANI REZULTATI
UČENIK ĆE ZNATI:
- Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom
zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala).
- Naučit će da se svaki realan broj, kako racionalan tako i iracionalan može
zapisati kao beskonačan decimalni razlomak.
- Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem
zavisnosti između elemenata geometrijske figure.
- Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih
zadataka.
- Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih
brojeva.
- Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma.
- Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i
rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva.
- Prepoznati pojedine mnogouglove, pravilne mnogouglove i njihove
karakteristične trouglove.
- Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla. Proširi znanje
o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla
uopće.
- Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove.Znat će
izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.
- Znati bez teškoća, izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do
približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti.
UČENIK ĆE MOĆI:
- Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno.
- Objašnjavati pravila i postupke.
- Izvoditi i formulisati zaključke.
- Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.
- Raditi pregledno, postupno i sistematično.
- Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla, džepni računar) i
geometrijski pribor.
- Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka.
48
VRIJEDNOSTI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM
I STAVOVI: VRIJEDNOSTIMA:
- Razvijanje osjećaja odgovornosti.
- Kritički odnos prema radu i rezultatima rada.
- Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada.
- Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici.
- Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju
znanja.
- Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti.
UČENIK ĆE:
- Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada.
- Uočavati greške.
- Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.
- Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu.
- Formirati naučni pogled na svijet.

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED

(Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično)

VRIJEDNOSTI
AKTIVNOST
SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI , STAVOVI, AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
UČENIKA
PONAŠANJA

1. VEKTORI

• Usmjerene duž – vektor. • Upoznaju pojam • Razvijaju • Pokazuju • Pažljivo sluša i prati • Uvodi pojam vektora i neke
Jednakost vektora. vektora i osnovne sposobnost za interes rad na satu, crta, operacije sa vektorima
• Sabiranje vektora. operacije sa posmatranje, prilikom konstruira i pri tome intuitivno.
• Množenje vektora prirodnim vektorima. zapažanje i upoznavanj usvaja nova znanja. • Povezuje tematski matematičke
brojem. • Znaju izvoditi zaključivanje. a novih • Za svaki nejasan sadržaje sa sadržajima drugih
• Neke primjene vektora. potrebne • Stečeno znanje o pojmova i zadatak traži predmeta.
konstrukcije. vektorima znaju proširivanja objašnjenje od • Pomaže učenicima da nauče
• Upoznaju koristiti za matematički nastavnika. pravilno koristiti geometrijski
konkretne primjene rješavanje zadataka h znanja. • Kod kuće rade pribor.
vektora iz fizike. • Razvijaju redovno domaće
preciznost i zadatke posvećujući
urednost u punu pažnju
crtanju, pravilnom i tačnom
procjenjuju crtanju.
i vrednuju
vlastiti rad i
rad svojih
drugova.

49
2. REALNI BROJEVI • Usvajaju pojam • Osposobljavaju se
• Kvadriranje cijelih brojeva. kvadrata i
Kvadrat racionalnog broja. kvadratnog
• Rješenje jednačine x2=a, korijena,
(a ≥ 0 ). Kvadratni korijen racionalnog broja i
racionalnog broja. aritmetičkog
• Iracionalni brojevi. kvadratnog • Osposobljavaju se
• Realni brojevi. korijena.
Brojevna prava. • Shvataju potrebu
proširivanja skupa
• Uređenost u skupu realnih
racionalnih brojeva.
brojeva.
• Upoznaju skup • Rješavanjem
• Jednakost a =a.
2
iracionalnih i skup
• Približne vrijednosti realnog realnih brojeva.
broja. • Pridružuju realne
brojeve tačkama
• Osnovne računske operacije u
skupu realnih brojeva i njihova brojevne prave.
svojstva. • Upoređuju dva
realna broja.
• Shvataju da za
računanje sa • U praktičnom
realnim brojevima
vrijede svi osnovni
zakoni računanja sa
racionalnim
brojevima.
• Primjenjuju
osnovna svojstva
operacija u
izračunavanju
vrijednosti
algebarskih izraza.
• Stiču navike • Kvadriraju • Ponavlja skupove N, Z i Q i
da vrše približna korištenja racionalne brojeve u operacije u tim skupovima
procjenjivanja kod pomoćnih obliku razlomaka ili • Pravilno formiraju pojmove:
izračunavanja sredstava za u decimalnom zapisu kvadratni korijen i aritmetički
kvadrata i računanje i procjenjuju kvadratni korijen i upoznaje
kvadratnih korijena. (tablice vrijednost kvadrata. učenike sa pojmom iracionalnog
kvadrata i • Određuju rješenja broja.
za rješavanje kvadratnog jednačine x2 = a i • Kratko objašnjava terminološko
praktičnih zadataka korijena i izračunavaju značenje i istorijat iracionalnog
primjenom džepni kvadratni korijen broja.
kvadratnog korijena. računar). broja (pogodno
• Kao primjer 2 , 3 , 5 i sl.
• Razvijaju izabranog).
intuitivno • Kod određivanja tačaka brojevne
geometrijskih • Primjenjuju
mišljenje. prave koje odgovaraju
zadataka prihvataju jednakost
iracionalnim brojevima koristi
iracionalne brojeve • Primjenjuju
kao realne, na misaone a2 = a u njihove približne vrijednosti s
napomenom da postoje i tačne
primjer, da je mjerni operacije rješavanju jednačina.
konstrukcije koje će se izvoditi
broj stranice identifikacije • Racionalno računaju
poslije obrade Pitagorine
kvadrata 2 i i apstrakcije. sa realnim
teoreme
slično. brojevima.
• Skup realnih brojeva uvodi kao
uniju skupova racionalnih i
računanju iraci-onalnih brojeva.
zamjenjuju • Rješava kvadratne jednačine
iracionalne brojeve oblika x2-a, =0, a>0 kod kojih
približnim rješenja mogu biti racio-nalni ili
racionalnim iracionalni brojevi.Tako navodi
vrijednostima u učenike da shvataju iraci-onalan
decimalnom zapisu broj kao realan broj.
(sa konačnim
brojem decimala,
odnosno sa
određenom
tačnošću) i operacije
sa iracionalnim
brojevima izvode
kao sa racionalnim
brojevima.
50
3. PITAGORINA TEOREMA
I NJENA PRIMJENA • Usvoje Pitagorinu • Razvijaju • Uočavaju • Izvode ogled (dokaz • Ponavlja sa učenicima trougao,
• Pitagorina teorema teoremu (izreku i sposobnost veliku Pitagorine teoreme) posebno pravougli trougao.
(formulacija i dokaz). smisao) i razumiju posmatranja i važnost na svojim modelima • Dokazuje Pitagorinu teoremu na
• Obrat Pitagorine teoreme. dokaz. uočavanja Pitagorine koje su napravili. svom demonstracionom modelu.
• Primjena Pitagorine teoreme • Shvate obrat funkcionalne teoreme i • Uvježbavaju • Ističe da je Pitagorina teorema
na kvadrat i pravougaonik. Pitagorine teoreme. zavisnosti među njenu primjenu Pitagorine nastala iz potrebe rješavanja
• Primjena Pitagorine teoreme • Primjenjuju elementima primjenu u teoreme. praktičnih životnih pitanja i o
na jednakokraki i Pitagorinu teoremu geometrijskih figura. mnogim • Analiziraju svoje tome učenicima daje neophodne
jednakostranični trougao. kod izračunavanja • Uspješno granama rezultate i upoređuju historijske činjenice.
• Primjena Pitagorine teoreme geometrijskih primjenjuju matematike. ih sa rezultatima • Na osnovu Pitagorine teoreme
na romb. figura u kojima se usvojene pojmove i • Stiču naviku svojih drugova. najprije izračunava jednu
• Primjena Pitagorine teoreme pojavljuje teoreme u rješavanju preciznosti i • Uočavaju greške i stranicu pravouglog trougla kada
na jednakokraki i pravougli pravougli trougao. zadataka. tačnosti u shvataju kako se su poznate druge dvije, a zatim
trapez. • Rješavaju praktične • U raznovrsnim radu. pravilno rješavaju njenu primjenu uvježbava na
• Primjena Pitagorine teoreme probleme praktičnim zadacima • Primjenom isti zadaci i vrše figurama kod kojih se javlja
na krug. primjenom mogu dati tekst misaonih ispravak netačno pravougli trougao.
• Konstrukcija tačaka na Pitagorine teoreme. prevesti na operacija: urađenih zadataka. • Podstiče učenike da svjesno i
brojevnoj pravoj koje • Znaju matematički jezik. analize, aktivno učestvuju u radu (u
odgovaraju iracionalnim konstruktivno apstrakcije i izvođenju i formulisanju
brojevima. odrediti tačke generalizacij zaključaka, primjeni Pitagorine
• Primjena Pitagorine teoreme u brojevne prave koje e teoreme na izučavane
konstruktivnim zadacima. odgovaraju osposobljava geometrijske figure).
iracionalnim ju se za • Primjenjuje raznovrsne načine
brojevima. deduktivan rada do metode problemskog
• Mogu primjeniti način učenja.
Pitagorinu teoremu zaključivanj
u jednostavnijim a.
konstruktivnim • Razvijaju
zadacima. ideje i
istraživački
duh u
samostalnom
radu.

4. PROPORCIONA-LNOST
FUNKCIJA DIREKTNE I • Usvajaju pojmove • Brzo i racionalno • Sticanje • Uočavaju odnose • Ponavlja pojam razmjere usvojen
OBRNUTE razmjere i izvode računske navika među dužima i ranije.
PROPORCIONA-LNOSTI proporcionalnosti operacije sa preciznog i precizno grafički • Češće ukazuje kako na časovima
• Mjerenje duži. duži i pojam brojevima i urednog mjere duži. obrade, tako i na časovima
Samjerljive i nesamjerljive samjerljivih i uočavaju vezu crtanja i • Upoređuju dvije utvrđivanja na to da se razmjera
duži nesamjerljivih duži. između duži i spretnog veličine iste vrste, dvije duži definira samo pod
51
• Razmjera duži.
Proporcionalne duži
• Dijeljenje duži na jednake
dijelove i u datoj razmjeri.
• Talesova teorema i njena
primjena.
• Pravougli koordinatni sistem u
ravni. Rastojanje dvije tačne.
• Proporcionalne veličine.
Proporcija i njena svojstva.
• Funkcija direktne
proporcionalnosti y = kx.
• Funkcija obrnute
proporcionalnosti y = k / x .
• Primjena direktne i obrnute
proporcionalnosti (srazmjerni
račun, procentni račun,
interesni račun, proporcionalna
podjela).
• Znaju podijeliti duž brojeva. korištenja pravilno pišu, čitaju i uslovom da su obje duži mjerene
grafički • Osposobljavaju se pribora. sastavljaju razmjere. istom jediničnom duži i da
(konstruktivno) na za funkcionalno • Razvijanje • Primjenjuju talesovu razmjera ne zvisi od jedinice
jednake dijelove i u posmatranje i matematičko teoremu za mjere.
datoj razmjeri. rasuđivanje učeći o gi konstrukciju četvrte • Navodi učenike da sami
• Razumiju Talesovu funkcijama kroz funkcionalno geometrijske određuju razmjeru dvije duži i da
teoremu, znaju je nastavu aritmetike i g mišljenja proporcionale za tri na osnovu vrijednosti razmjere
iskazati, na slici algebre. uočavanjem duži, u dokazima zaključuju da li su duži
navesti date uslove • Razlikuju direktnu i zavisnosti svojstava nekih samjerljive ili nesamjerljive.
i tvrdnje. obrnutu među geometrijskih figura • Kod Talesove teoreme, odnosno
• Detaljno upoznaju proporcionalnost veličinama. i dr. kod proporcionalnosti odsječaka
pravougli veličina. • Crtaju grafike na pravima insistira više na
koordinatni sistem • Osposobljavaju se upoznatih funkcija i razumijevanju i primjeni a ne
u ravni. za dokazivanje iz njih čitaju zahtijeva od učenika dokaze
• Znaju odrediti geometrijskih potrebne podatke. teorema.
tvrdnji sa slikama, • Ispituju da li 4 duži • Radi shvatanja pojma
tačke, koje
iskazima i čine proporciju, pravouglog koordinatnog sistema
odgovaraju datim
zapisivanjem uslova. postavljaju ponavlja o brojevnoj pravoj kao
uređenim parovima
proporcije i koordinatnoj osi realnih brojeva.
i obrnuto.
izračunavaju
• Usvajaju pojam i • Određivanje tačaka koje
osobine proporcije. nepoznati član odgovaraju datim uređenim
• Dograđuju i proporcije. parovima realnih brojeva i
usvajaju pojam • Primjenjuju obrnuto izvodi na modelu
funkcije, način proporcije na koordinatnog sistema ili na
zapisivanja zadatke iz prakse, u pripremljenoj grafofoliji.
funkcije i njen procentnom i • Daje informacije o Dekartu i
grafik. kamatnom računu, njegovom doprinosu
• Znaju prikazivati na nastavi • Pojam direktno i obrnuto
funkciju direktne i geometrije, fizike i proporcionalnih veličina uvodi
obrnute hemije. na primjerima iz života,
proporcionalnosti geometrije i prirodnih nauka.
na razne načine. • Dograđuje pojam funkcije, a
• Rješavaju zadatke pojam funkcije direktne i obrnute
iz života i prirodnih proporcionalnosti izgrađuje na
nauka primjenom primjerima.
direktne i obrnute • Navodi učenike da prvo utvrde
proporcionalnosti da li formule određuju funkciju,
a zatim indukcijom dolaze do
formule za funkciju direktne i
obrnute proporcionalnosti.
• Uči učenike primjeni proporcija
u tekstualnim zadacima. Detaljno
objašnjava postavljanje problema
, jer ih učenici teže shvataju.
52
5. CIJELI RACIONALNI
IZRAZI • Usvoje pojam • Osposobljavaju se • Ispoljavaju • Određuju vrijednost • Proširuje pojam stepena tako da
• Stepen čiji je izložilac prirodan stepena kada je da u toku rada daju preglednost stepena i računaju sa a ∈ R i n ∈ N.
broj. izložilac prirodan objašnjenja za svaki u pisanju i stepenima. • Insistira na usmenom
• Operacije sa stepenima – broj a osnova korak u rješavanju rješavanju • Pravilno određivanju znaka i vrijednosti
množenje stepena jednakih realan broj. zadataka. zadataka. interpletiraju i stepena u jednostavnijim
osnova. • Izvode osnovne • Navikavaju se na • Stiču naviku primjenjuju usvojena izrazima.
• Dijeljenje stepena jednakih računske operacije postupnost u radu i za pravila za izvođenje • Kod obrade stepena uvažava
osnova. sa stepenima i automatizam u izostavljanje računskih operacija princip postupnosti i posvećuje
• Stepen proizvoda. interpretiraju primjeni formula za znaka za sa monomima i više vremena uvođenju
Proizvod stepena jednakih usvojena pravila rastavljanje operaciju polinomima. odgovarajućih pojmova.
izložilaca. obrnutim putem. polinoma na faktore. množenja • Usvojene formule i • Ponavlja pojam brojnog izraza i
• Stepen količnika. • Prepoznaju • Racionalno između postupke primjenjuju izraza sa promjenljivom i uvodi
Količnik stepena jednakih algebarske izraze računaju. faktora pri rastavljanju naziv algebarski racionalni izraz.
izložilaca. (monom, binom, • Osposobljavaju se monoma kao polinoma na faktore. • Ponavlja zakone komutativnosti,
• Stepen stepena. trinom). da pri izvođenju i broja 1, kad • Uvježbavaju asocijativnosti i distributivnosti.
• Konstante i promjenljive. • Uočavaju slične zaključaka koriste je on faktor. faktorizaciju • Više algebarskih operaciaj sa
• Cijeli racionalni izrazi. monome i indukciju, dedukciju • Induktivnim algebarskih izraza. polinomima ilustrira grafički,
Brojevna vrijednost formiraju polinom i analogiju. putem pregledno, sa objašnjenjem
racionalnog algebarskog od datih monoma. dolaze do svakog koraka (koristi
izraza. • Izvode osnovne uopštavanja. grafofolije). Ovo realizira na
• Polinpm (monom, binom, računske operacije • Stiču satima utvrđivanja.
trinom). sa polinomima i vještinu • Rastavljanje polinoma na faktore
• Sabiranje sličnih monoma. izračunavaju brojnu snalaženja u vrši postupno, posebno u
Sređeni oblik polinoma. vrijednost izraza. izboru primjeni usvojenih formula.
Stepen polinoma. • Prepoznaju kvadrat pravilne • Sistematizira znaje da bi učenici
binoma i razliku metode kod imali potpuniju sliku sadržaja
• Sabiranje polinoma.
kvadrata. faktorizacije koji su obrađeni u ovoj nastavnoj
• Suprotni polinomi. Razlika
• Znaju rastaviti polinoma. cjelini.
polinoma.
polinome na • Osposobljav • Koristi zidne slike sa formulama,
• Množenje monoma. Množenje
faktore primjenom aju se za višeslojne grafofolije, nastavne
plinoma monomom.
zakona samostalan listiće: za ispodprosječne,
• Množenje polinoma
distributivnosti, rad i prosječne i nadprosječne
polinomom.
oblike kvadrata samokontrol učenike.
• Kvadrat binoma. u.
binoma, razlike
• Kub binoma. • Osposobljav
kvadrata,
• Rastavljanje polinoma na kvadratnog trinoma aju se za
faktore primjenom zakona koji nije kvadrat samostalno
distributivnosti. binoma, zbira i sticanje
• Rješavanje jednačine oblika razlike kubova. znanja
ax2 + bx = 0. • Rješavaju primjenom
• Razlika kvadrata. Rastavljanje jednačine na novi didaktičkog
polinoma oblika razlike način koji se materijala.
53
 kvadrata na faktore. temelji na
• Rješavanje jednačine oblika x2 rastavljanju
– a = 0, a ≥ 0 . polinoma na
• Zbir i razlika kubova. faktore.
Rastavljanje polinoma x3
± y3 na faktore.
• Faktorizacija polinoma oblika
x2 ± 2xy + y2.
• Rješavanje jednačine oblika x2
± 2xy + y2 = 0.
• Faktorizacija polinoma oblika
x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3.

6. MNOGOUGAO • Razumije i zna šta • Razvijaju • Razvijaju • Aktivno učestvuje u • Novi sadržaj nadovezuje na
(POLIGON) su poligoni I sposobnost za stavove o nastavnom procesu ranije stečeno znanje o
njihove podjele posmatranje, važnosti i • Razvija stavove o mnogouglu
-Mnogougao. Podjela • Upamti da je zbir zapažanje i značaju važnosti i značaju • Dokazuje tvrdnju o zbiru
mnogouglova. vanjskih uglova zaključivanje. estetskih estetskih vrijednosti, unutrašnjih i vanjskih uglova
- Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih svakog poligona • Uočavaju praktični vrijednosti, harmoničnosti i mnogougla pri čemu navodi
uglova mnogougla. pravilnosti u
pun ugao značaj primjene harmoničnos učenike na samostalno logičko
matematici i povezuje
- Broj dijagonala mnogougla. • Prepozna i razumije znanja o uglovima i ti i zaključivanje.
matematičke pojmove
- Pravilni mnogougao i njemu pravilne poligone i dijagonalama pravilnosti u sa prikmjerima iz • Posebnu pažnju posvećuje
karakteristični trougao. konstrukcije nekih. mnogougla. matematici i svakodnevnog života. svakom koraku u rješavanju
- Konstrukcije pravilnih • Zna procedure • Osposobljavaju se svakodnevno • Razvijaju pozitivne konstruktivnog zadatka.
mnogouglova. računanja površina za analitičko m životu. stavove prema • Učenike potiče na urednost i
- Površina mnogougla. pravilnih i mišljenje • O značaju učenju geometrije i preciznost u radu, pravilno
nepravilnih • Uočavanja posmatranja, ulozi geometrije u formulisanje iskaza i zaključka.
mnogouglova. zavisnosti među zapažanja, svakodnevnom
datim elementima analize životu..
mnogougla. i logičkog • Aktivno posmatra,
• Utvrđivanje mišljenja. uočava odnose među
redoslijeda • Razvijaju elementima u
konstruktivnih pozitivne mnogouglu.
koraka. stavove • Samostalno crta,
• Osposobljavaju se prema zapisuje i
za uočavanje i učenju primjenjuje
raspoznavanje geometrije i matematičku
mnogouglova u ulozi simboliku.
okolini. geometrije u Vrednuje rezultate svoga
• Stiču vještinu svakodnevno rada i ispoljava kritičnost
korištenja pribora. m životu.. u radu.

54
7. KRUŽNICA • Razlikuje • Vizuelne • Razvijaju • Aktivnoi kritički • Novi sadržaj nadovezuje na
I KRUG krug(površ) od organizacije stavove o učestvuje u ranije stečeno znanje o kružnici i
kružnice (linije). i orijentacije. značaju nastavnom procesu krugu
-Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. • Broj π shvata kao • Vizuelnog pamćenja estetskih • Posmatra, uočava • Navodi učenike na samostalno
- Omjer obima kruga i prečnika omjer obima kruga • Primjene vrijednosti, odnose među razmišljanje i logičko
kruga – broj π. i prečnika kruga i algoritamskog • Harmonično elementima kružnice zaključivanje.
- Dužina kružnog luka. na osnovu toga rješavanja zadataka sti I i kruga. • Organizuje eksperimentalne i
-Površina kruga. računa približnu • Mjerenja i pravilnosti u • Samostalno crta, numeričke postupke utvrđivanja
- Površina kružnog prstena i vrijednost broja π. procjenjivanja matematici I zapisuje i odnosa matematičkih pojmova
kružnog isječka. • Površinu kruga • Induktivnog i svakodnevn primjenjuje vezanih za kružnicu i krug.
razumijeva kao deduktivnog om životu. matematičke formule • Koristi zidne slike sa formulama,
površinu π puta zaključivanja • Značaju i dovodi ih u grafofolije, nastavne listiće: za
veću od površine • Identifikacije i posmatranja, korelacije sa ispodprosječne, prosječne i
kvadrata stranice r. generalizacije zapažanja, primjerima iz života nadprosječne učenike.
analize i • Kritički vrednuje
logičkog rezultate svoga rada i
mišljenja. ispoljava
o Razvijaju zainteresiranost u
pozitivne radu.
stavove • Učestvuje u
prema grupnom radu i
učenju pomaže drugima u
geometrije i rješavanju problema
ulozi
geometrije u
svakodnevn
om životu..

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE

1. TEMA – VEKTORI

Uvesti pojam vektora na «prirodan» način, sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl.). Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora (
kolinearnost, jednakost, uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima.
• Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac, smjer i intenzitet). Za prirodnije shvatanje pojma vektora
koristiti primjere iz fizike.
• Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni- leže na paralelnim pravima, uporedjivati ih po intenzitetu, obratit pažnju na
promjenu smjera vektora i sl.). Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora.
55
• Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije.
• Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine.
• Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora, uz korištenje uvedenih relacija i operacija

2. TEMA – REALNI BROJEVI

Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim
brojevima. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen, aritmetički kvadratni korijen, i iracionalan broj je uslov za pravilno
shvatanje realnog broja.
• Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a, a ≥ 0.
• Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije
shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena.
• Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine, a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da
se dobije potkorjena veličina.
• Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena.
• Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja.
( ) 2
• Objasniti i pokazati na primjerima identitet a = a, a ≥ 0, tj. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo.
• Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti
tablice kvadrata u udžbeniku).
• Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog
računara).
• Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto
periodičan ili mješovito periodičan). I obrnuto, svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala
a
može se napisati u obliku razlomka . Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala
b
a
(neperiodični), koji se ne mogu napisati u obliku razlomka , što znači da nisu racionalni.
b
• Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1,4142135... i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj.
• Zaključak uopćiti npr. 3 , 5 , 7 ,− 8 itd. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni.
• Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala.
• Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ .
• Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja.

56
 3. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA

Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom, shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i
njenom širokom primjenom u računskim, konstruktivnim i praktičnim zadacima.
• Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. „egipatskim trouglom“
• Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3, 4 i 5 jedinica.
• Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5, 12 i 13 ; 6, 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom
mjerenjem).
• Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55, 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija), a zatim dati informaciju o
„Pitagorinim brojevima“.
• Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje
se temelji na jednakosti površina.
• Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom.
• Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i
njihovim sklapanjem), a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje.
• Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima.
• Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi
2 ,− 2 , 3, − 3 , 5 ,− 5 ,...
• Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme.

4. TEMA – PROPORCIONALNOST, FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI

Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri, mjerenju i upoređivanju duži.
Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj. Kada učenici upoznaju
opći pojam razmjere, uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne
prave grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati
važnije pojmove u vezi sa funkcijom. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti.
• Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži, mjere, jedinične mjere, mjernog broja i dužine duži.
• Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od
druge duži.
• Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima.
• Uvesti mjerni broj i jediničnu duž, a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj.
• Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. Na primjer, ako je MN = 12 cm, učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž?
Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN?
• Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima.
• Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži.
57
• Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak.
• Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži
• Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. Promjena vremena i temperature). Objasniti
pojmove: koordinatni početak, jedinična duž, apscisna osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem.
• Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom i formulom a zatim definirati funkciju.
• Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za
svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R, i da svakom uređenom paru (X,Y) odgovara samo jedna tačka
koordinatne ravni.
• Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine.
• Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom.
• Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina.

5. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI

Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. Poslije toga se prelazi
na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. Identične
transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima, kao i svojstava računskih operacija.
• Pojam stepena obraditi postupno. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni, cijeli, racionalni i iracionalni brojevi, nakon čega
izvršiti uopštavanje.
• Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora.
• Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka.
• Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz.
• Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima.
• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika, čime se učenici očigledno uvjeravaju
u istinitost tvrđenja.
• Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. Na primjer, polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga
onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 ; 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd.).
• Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7,292 – 2,712).
• Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika.

6. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON

Ovom tematskom cjelinom proširit, produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu.
• Mnogougao uvesti, induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. Svaki učenik
nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao.
58
• Formula, pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. Na primjer:
Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne, … .
• Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla, posebno jednakokrakog, uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina
mnogougla uopće. Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih.

7. TEMA – KRUŽNICA I KRUG

• Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih, pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma
broja π. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment, mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). Nakon toga
proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način
izračunavanja obima kruga.
• Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ
pravougaonika. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa
osnovicom l i visinom r.
Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r, ili površina jednaka površini
pravougaonika čije su stranice π r i r ).

Ocjenjivanje
Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja
umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja, vodeći
računa o individualnim mogućnostima, sposobnostima i sklonostima.
U skladu s tim, vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji način za procjenjivanje da li
učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju, potrebno je
pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka , rad učenika na projektima, učenički doprinos za vrijeme grupnog rada,
specifične komunikativne i radne vještine, uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Osim navedenog, prilikom
utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika, motive i interese, sklonosti i sposobnosti,
objektivne uvjete za rad.
U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom.

Prilagođavanje programa
Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u
pogledu sadržaja, procesa, proizvoda i sredine učenja, zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije, odnosno do nivoa individualno
prilagođenih programa. Individualno prilagođeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku
učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda, uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće
roditelja.

59
 FIZIKA
VIII razred – 2 časa sedmično, 70 časova godišnje

CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI

ISHODI
Tematske Vrijednosti,
cjeline/ Znanje fizike: Proces i sadržaj stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika
Teme ponašanje

Učiti: Učenik:

Identificiraju različite
Među- Međudjelovanje, sila, Zna da postoje različite vrste međudjelovanja tipove međudjelovanja Polazeći od iskustva i
djelovanje, klasifikacija sila; u prirodi i da su promjene svojstava i stanja odnosno sila u prirodi; jednostavnih ogleda
sila Mjerenje sile, njutn tijela uzrokovani međudjelovanjem; Razumije Ispituju istezanje pomaže učenicima da
(N); silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela; elastične opruge, uče formiraju pojam sile;
Slaganje i razlaganje Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i kako sami da naprave Obraća pažnju na
Razvijanje
sila; Ravnoteža sila; deformaciju tijela, razlikuje sile koje djeluju na dinamometar; učeničke
svijesti o:
Moment sile; daljinu i kontaktne sile; Analiziraju tijelo koje miskoncepcije u vezi sa
Klasificiraju sile; Grafički predstavlja silu i zna miruje na stolu, tijelo silom;
- vezi
60
 njenu mjernu jedinicu; Razumije princip između koje je obješeno o
dinamometra; Rješava grafički i računski znanja fizike oprugu i druge oglede s Upućuje učenike na
jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila; i svakodnev- dinamometrom; korištenje raznovrsnih
Razumije efekt djelovanja momenta sile; nog iskustva Analiziraju grafički i izvora informacija;
računski rezultantu Zadaje zadaće.priprema
- uzročno- kolinearnih sila i nizove zadataka za
posljedičnim grafički rezultantu kontrolne radove i školske
vezama u nekolinearnih sila, te pisane zadaće, ocjenjuje
prirodi silu razloženu na učenike;
normalne komponente;
Kretanje, relativnost Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. - ulozi Pomaže učenicima da
Kretanje kretanja; Kinematički Opisuje i tumači referentni sistem i model pojmovnih Rade i analiziraju istražuju kretanja,
opis kretanja, položaj, materijalne tačke; Razlikuje pojmove putanja, modela u domaće koristeći
i sile pomak, putanja i pređeni put i pomak, srednja i trenutna brzina, fizici; zadaće, kontrolne se različitim medijima
pređeni put; brzina; srednje i trenutno ubrzanje; Zna izvesti jedinice zadatke i školske pisane (pored tradicionalnih
Ravnomjerno brzine i ubrzanja; Opisuju kretanja služeći se zadaće; ogleda i snimanje kretanja
pravolinijsko kretanje, različitim reprezentacijama; Rješava pomoću vibratora i
Ubrzanje; jednostavne eksperimentalne i računske analiza histograma,
Ravnomjerno zadatke; Diskutuju o različitim simuliranje određene vrste
promjenljiivo vrstama kretanja, kretanja korištenjem
pravolinijsko kretanje; uslovima nastanka, senzora kretanja ili
efektima i načinima video-
opisivanja; analiza za određivanje
Identificiraju primjere veličina koje karakterišu
iz iskustva koji ukazuju kretanje tijela prikazanih
na mogućnosti i na
ograničenja modela snmcima)
Veza između ubrzanja,
Razvijanje materijalne tačke;
sile i mase; Prvi, Drugi
Razumije vezu između ubrzanja, sile i mase osjetljivosti Mjere pređeni put i
i Treći Newtonov
tijela; Izvodi jedinicu sile; Zna da je inertnost na probleme; proteklo vrijeme, crtaju
zakon;
svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja histograme kretanja i s- Obraća pažnju na
kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela; t,v-t i a-t grafike; učeničke
Objašnjava promjenu impulsa tijela kao miskoncepcije u vezi sa
posljedicu njihovog međudjelovanja; Razumije težinom tijela; Ukazuje na
da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi azlike i povezanost mase i
ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje; težine tijela;
Gravitaciona sila, sila
Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu Ispituju povezanost
teža, slobodan pad,
međusobno djeluju jednakim silama suprotnog Razvijanje među zbirom
težina tijela,
smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja; svijesti o spoljašnjih sila, masom Pomaže učenicima da
beztežinsko stanje;
povezanosti i ubrzanjem; Diskutuju uoče veze između veličina
fizike i o vrstama kretanja s koje karakterišu
Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja matematike; obzirom na rezultantu stabilnost tijela i trenje;
Težište, težišnica,
masa tijela; Razlikuje pojmove sila teža i spoljašnjih sila i
stabilna, labilna i
težina; Zna vezu između mase i težine tijela; posljedicama koje
indiferentna ravnoteža,
razumije značenje ubrzanja slobodnog pada; slijede iz Trećeg
stabilnost tijela;
Razvijanje Newtonovog zakona;
Razlikuje stabilnu, labilnu i indiferentnu navika da
ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici, rade timski i
Trenje klizanja, sila Dinamometrom mjere
težištu, ravnoteži i stabilnosti na praktičnim razmjenjuju
trenja, faktor trenja, silu teže na tijela
61
 efekti djelovanja sile primjerima; iskustva i različite mase;
trenja; ideje; Upoređuju mase i
težine tijela; Opisuju i
Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tumače beztežinsko
tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost stanje;
sile trenja;

Određuju težište tijela;

Istražuju ravnotežna
Pritisak Pritisak u čvrstim Razvijanje stanja i stabilnost tijela;
Zajedno sa učenicima
tijelima; Pritisak u navike
izvodi različite oglede i
tečnostima; istraživanja; Istražuju zavisnost sile
pomaže im da razumiju
Atmosferski pritisak, Zna da je pritisak količnik sile i površine na trenja o vrsti podloga,
razliku u značenju pojma
Pascalov zakon; koju sila veličine dodirnih
pritisak u fizici i jeziku
Mjerenje pritiska; djeluje pod pravim uglom; Zna izvesti jedinicu površina i težini
svakodnevnice; Stvara
Arhimedov zakon, za (pritisnoj sili);
problemsku situaciju tako
potisak; pritisak i povezanost paskala sa milibarom; Tabelarnim i grafičkim
da pokazuje da tijelo od
Razumije da prikazom dolaze do
plastelina može, a i ne
se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi pojma faktor trenja
mora da pliva u void
na isti (zavisno o obliku ) i
način; Zna da su hidrostatički pritisak i Navode različite
usmjerava učenike na
atmosferski primjere pritiska iz
pravilno tumačenje ove
pritisak posljedica težine slojeva tečnosti života, raspravljaju o
pojave;
odnosno primjerima u kojima je
vazduha; Opisuju efekte potiska; Zna da je sila važna veća, odnosno
potiska manja vrijednost
jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz pritiska; Ispituju
Arhimedovog prenošenje pritiska
zakona; Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo kroz različite sredine;
pliva, utvrđuju veličine od
lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem kojih zavisi
gustina; Zna da hidrostatički pritisak;
atmosferski pritisak opada sa nadmorskom Diskutuju o razlozima
visinom; zbog kojih neko tijelo
uronjeno u tečnost
prividno postaje lakše;
Mjere hidrostatički i
atmosferski pritisak i
analiziraju dobivene
rezultate;

62

Različiti oblici energije u
prirodi, džul (J), značaj
energije; Pretvaranje
energije; Kinetička,
potencijalna i elastična
Energija i energija;
rad Zakon održanja ukupne
energije;
Rad, džul (J); Snaga, vat
(W);
Poluga, zakon poluge,
primjena poluge;
Strma ravan, zakon strme
ravni, primjena
Mehaničke
oscilacije i
talasi
Termičko kretanje
molekula, unutrašnja
Priprema i izvodi oglede
Identificira različite oblike energije; Zna Diskutuju o značenju kojima pokazuje
fizički smisao energije i njenu povezanost Razvianje energije u različitim postojanje različitih
sa radom; Zna jedinicu energije; Opisuje svijesti o potrebi kontekstima, oblika energije, njeno
primjere pretvaranja energije; Povezuje racionalnog identificiraju različite pretvaranje i povezanost
kinetičku energiju je sa brzinom kretanja; korištenja oblike energije u prirodi sa radom da bi
i komentarišu njihovo učenicima olakšao
Razumije da promjena potencijalne energije,
korištenje; Opisuju konceptualno
energije zavisi o razlici visina početnog i očuvanju okoliša
krajnjeg stanja; Povezuje gravitacionu i nužnosti primjere pretvaranja razumijevanje energije i
potencijalnu energiju sa radom sile teže, pronalaženja energije i crtaju rada; Ističe da je energija
Izračunava vrijednosti kinetičke i alternativnih dijagrame energetskog stanje, a rad proces i da
gravitacione potencijalne energije u izvora energije; bilansa, koristeći se je energija neophodna za
jednostavnim primjerima; Opisuje elastičnu primjerima iz život čovjeka i sve
potencijalnu energiju; Razumije pojam svakodnevnog života; procese u prirodi;
zatvorenog (izolovanog) sistema i da je Identificiraju pojave
cjelokupna energija u tom sistemu prilikom kojih se
sačuvana; mijenjaju kinetička i
Razvijanje potencijalna energija i Pomaže učenicima da
svijesti da svako analiziraju date formule; sistematiziraju znanje o
tijelo ima energiji i radu;
određenu Istražuju rad različitih Sa učenicima raspravlja
Opisuje vezu između rada, sile i pređenog
.puta; Zna izvesti jedinicu džul; Razumije energiju; sila: rad vučne sile, sile o primjerima snage u
da je za vršenje rada potrebna energija, teže, sile trenja, rad prirodi i načinima
povezuju rad sa transformacijom energije iz elastične sile; Razlikuju njenog korištenja;
jednog u drugi oblik; Razumije fizički sile koje vrše rad od onih
smisao snage, koristi veće i manje jedinice koje ne vrše rad;
od vata; Primjenjuje znanje o radu i snazi Rješavaju jednostavne
zadatke;
na primjerima iz života i jednostavnim
zadacima;
Ispituju uslove ravnoteže
Razumije i objašnjava zakonitost poluge i na poluzi, računaju i Podstiče učenika na
njenu primjenu; Rješava jednostavne upoređuju momente sile samostalno
i tereta; Diskutuju zaključivanje;
probleme;
primjenu i korištenje
Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu
strme ravni; Razumije jednakost rada uz poluge u tehnici, sportu,
različite sile i puteve; ljudska ruka kao poluga;
Ispituju međusobnu Pomaže učenicima da
Identificira različite primjere prostih zavisnost sile, tereta, sistematiziraju svoje
mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz dužine i visine strme znanje o poluzi i strmoj
svakodnevnog života; ravni, tabelarno ravni i razumiju funkciju
prikazuju dobivene prostih mehanizama;
podatke i uočavaju
jednakost rada uz
63
 energija tijela,
temperatura, toplota,
količina toplote, džul (J),
specifični toplotni
kapacitet, džul po
kilogram i Kelvinu
Toplota (J/kgK), razmjena toplote,
termičko širenje tijela,
princip termometra;
Prenošenje toplote;
Promjena agregatnih
stanja: očvršćavanje,
topljenje, isparavanje i
kondenzacija;
Održanje mase;
Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer različite sile i puteve;
se sastoji od čestica koje se kreću i Diskutuju primjenu
međusobno djeluju; Razlikuje pojmove strme ravni;
temperatura, toplota, količina toplote;
Informisan je o nuli apsolutne temperature; Određuju temperaturu
Zna da je uzrok toplotnom procesu kao jednu od veličina
gradijent temperature i da se toplota uvijek koje opisuju stanje
prenosi sa tijela više na tijelo niže posmatranog tijela, vrše
temperature; Zna da se unutrašnja energija pretvaranja vrijednosti
tijela može mijenjati radom i toplotom; temperature iz
Određuje količinu toplote i temperaturu Celzijusove u Kelvinovu Ispituje prisustvo
smjese; Opisuje primjere toplotnog širenja Kritički skalu i obrnuto; Ispituju učeničkih miskoncepcija
iz života, povezuje i objasnjava zavisnost razmatraju kako se mijenja o toploti i kreira situacije
zapremine tijela odnosno gustine o pojave u prirodi; temperatura različitih njihovog prevazilaženja;
temperaturi, razumije anomaliju vode; tvari pri dovođenju
Razumije princip termometra; jednakih količina Demonstrira različite
toplote; Postavljaju vrste termometara;
Razlikuje prenošenje toplote vođenjem, hipoteze i kreiraju
strujanjem i zračenjem, klasificira tvari na modele pomoću kojih
dobre i loše provodnike toplote, zna objašnjavaju toplotne
objasniti provođenje toplote pomoću procese; Polazeći od
čestičnog modela tvari, princip centralnog zakona održanja energije Demonstrira i objašnjava
grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva opisuju i računaju šta se različite načine
do Zemlje; Razvijanje dešava kada zagrijano prenošenja toplote;
svijesti o tijelo stavimo u vodu;
postojanju nekih Izvode oglede i uočavaju
općih zakona u promjene duljine i
prirodi; zapremine čvrstih tijela,
tečnosti i gasova;
Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u
drugo agregatno stanje dovođenjem ili
Predviđaju ishode
oduzimanjem toplote; Objašnjava zašto se
ogleda, diskutuju o
temperatura tvari ne mijenja dok je u toku
svojim iskustvima i
proces promjene agregatnog stanja; Zna da
idejama u vezi s
tečnost proključa na nižoj temperaturi kad
prenošenjem toplote;
se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto
Demonstrira i objašnjava
tijelo topi na nižoj temperaturi kada se
Mjere promjenu ciklus promjene
poveća spoljašnji pritisak; Objašnjava
temperature pri promjeni agregatnih stanja vode;
razliku između ključanja i isparavanja;
agregatnog stanja tvari; Upućuje učenika u
Grafički prikazuju istraživanja specifičnosti
procese promjene agregatnih stanja;
agregatnih stanja i
Uočava da se masa tvari ne mijenja ma određuju količinu
kakve fizičke promjene i procesi se toplote koju treba Ukazuje na značaj
dešavali; dovesti (oduzeti); zakona održanja u fizici;
Određuju kolika masa
leda odgovara određenoj
masi vode;
64
 KEMIJA/HEMIJA

Važno je učiti kemiju/hemiju.

Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće, možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim
znanostima/naukama.
Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije, tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske
industrije.
Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi, goli, gladni i obolijevali bi od mnogih
danas izlječivih bolesti.
Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života.

Kemija proučava građu, svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu, a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda
ili eksperimenta.

Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama, tvarima koje izgrađuju našu okolinu,
kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi, o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu.
Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika, i usmjeriti ga na potrebna kemijska
znanja za svakodnevni život.
65
PODRUČJA CILJEVI I ZADACI
UČENJA
Učiti:
Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim
kemije: teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim
popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu
Procesi njih mogli opisati, razumjeti svojstva i promjene tvari.
Zadaci nastave kemije su:
Razvijati vještinu eksperimentiranja, razvijati
sposobnost opažanja tijekom eksperimenta, razvijati
sposobnost usmenog i pismenog izražavanja, razvijati
sposobnost predviđanja hemijskih promjena u
danim/datim okolnostima.
Sadržaj Učenje o elementima, kemijskim spojevima i
proizvodima kemijske industrije važnim u
svakodnevnom životu.
Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama, fazama i
faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama.
Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i
prirodnim ciklusima kruženja, odnosno o prijelazu
tvari iz jednog oblika u drugi, te posljedica ljudskog
upletanja u prirodne procese.
Primjena znanja hemije
Korelacija kemije s drugim predmetima.
OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA
Učenik:
Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari, promjenama i podjeli.
Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi.
Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju
eksperimenata, odnosno promatranja pojava.
Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile
hemijske promjene i svojstva tvari.
Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava.
Razumije pojmove: krutina/čvrsto, tekućina, plin/gas, isparavanje,
kondenzacija, kristalizacija.
Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono
može spriječiti.
Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode, poznavati najvažnije
prirodne cikluse.
Dobro poznavati one kemijske elemente, kemijske spojeve i proizvode
hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu.
Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu, kako se njima rukuje
i kako su obilježene.
Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine.
Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad
nastavnika svih prirodnih predmeta.
66
 Sposobnosti Poticati interes učenika na proučavanje kemije.
i vještine, Razvijati navike za urednost, točnost i preciznost pri
vrijednosti, izvođenju ogleda. Međusobno uvažavanje i rad u
stavovi, grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti.
navike Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija.
Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema.
Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom
životu.
Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja.
Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u
prirodi.
Praviti određena poređenja,vršiti analizu pojava i procesa,koristiti kritičko
razmišlanje pri rješavanju problema.

Znati pravilno koristiti izvore informacija.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
(Tematske cjeline)

VIII. Razred

1. Uvod kemiju/hemiju
2. Tvari/supstance
3. Kemijska sistematika
4. Kemijske reakcije i hemijski zakoni
5. Vrste hemijskih spojeva
6. Nemetali

DIDAKTIČKO–METODIČKE N A P O M E NE

Sadržaj i proces učenja, a posebice rezultati učenja, bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja, odnosno kako učenici trebaju učiti, a nastavnici
ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. To će svakako utjecati na njihove
vrijednosti, stavove i ponašanje.
Učenici će učiti samostalno i u grupi, planirati svoj rad i rad grupe. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene
rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi, kod kuće koristeći se dodatnim izvorima
informacija.
Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno, uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih
rezultata. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i
interaktivne nastave: problemska, heuristička, programirana, istraživanje, simulacija, projekat, praktični radovi. Postupci za realizaciju navedenih
67
nastavnih metoda su: pitanja i odgovori, razgovor, rasprava, učenički eksperimenti, demonstracija, učenička izvješća, mali istraživački projekti,
programirani tekst, itd.
Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz
pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka.
Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama, jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu, radu i
sistematičnosti.
Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru
plana.

O C J E NJ I V A NJ E

Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati, vodeći računa o individualnim mogućnostima, vještinama, sposobnostima i
sklnostima.
Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje)
Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća,vještina, sposobnosti, razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja.
Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje.
Za praćenje, ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente.
- sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada, usmenog i pisanog izvještaja i dr.
- sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama,učeničkim projektima,istraživanjima,rješavanju problema
- rješavanje zadataka objektivnog tipa, i drugih ispitnih postupaka.

R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U

Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom
prostorijom za kemikalije i pribor. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu
kemije/hemije. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više.

68
 K E M I J A / H E M I J A, VIII. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično, 70 sati godišnje

Tematske Ciljevi i zadaci Oček. rezultati Vrijednosti Aktivnosti učenika Aktivnosti

cjeline, stavovi, nastavnika
Teme Učiti: Učenik: ponašanje
UVOD U Značaj učenja Znati da je kemija prir. Razvijanje navike Stečeno teoretsko Nastavnik treba
KEMIJU kemije kao prirodne znanost, i kako je tekao njen timskog rada i znanje iskoristiti Nadzirati učenike
znanosti. razvoj kroz povijest. suradnje pri učenju. za prakt. rad. pri njihovu radu u
Kratak Hemija kroz Samostalno izvoditi lab.,teoretski ih
pregled povijest Poznavati osn. ab. pribor i Razvijanje neke jednostavne pripremiti
razvoja posuđe, i znati ga koristiti istraživačkog pokuse. za taj rad,
kemije Izvesti neke pri izvođenju eksperimenata. duha. Prepoznavati osigurati
atraktivne Poznavati znakove opasnosti i Znakove opasnosti. im potrebnu
Što sve rade pokuse mjere literaturu sa
kemičari zaštite. slikama.
Naučiti rukovati
Kemijski s laborator. priborom i
laboratorij posuđem,
i mjere
zaštite
TVARI Def., svojstva, Pokusima pokazati razlike između Razvijanje Na osnovu Poticati
rasprostranjenost. fizikalne i hemijske samopo- grupnih i učenike na
Pojam Navestim primjere promjene. Pokusima razjasniti uzdanja samostalnih pokusa znatiželju.
tvari Fzikalih i kemijskih pojmove: taloženje, filtracija, kroz trebaju sami zaključiti Pomagati
promjena. destilacija, kristalizacija. samostalno kad dolazi im pri
Fizikalne Učiti pojam smjese i Rješavati računske zadatke. izvođenje do fizikalne izvođenju
i kemijske čiste tvari. pokusa, a kad do pokusa.
promjene Računati maseni udio diskusija o kemijske Dodatno
tvari. tvari u smjesi. rezultatima promjene. pojašnje-
Metode razdvajanja pokusa. Izvesti nje nekih
Vrste tvari iz smjese. Shvatiti da je pokuse za pojmova.
tvari. Sastav zraka, svojstva. zrak smjesa razdvajanje smjesa.
Voda u prirodi, plinova/gasova
dobivanje i svojstva, Razumjeti
Zrak/ problem onečišćenja. temeljne
vazduh Pojam i građa atoma, probleme u Razvijanje Izvesti Stalno
atomski i maseni broj, svezi s kvalitetom ekološke pokuse:dok. nadzirati
elektronski omotač, vode za piće. svijesti. kisika i nitrogena u učenike
Voda pojam izotopa. Steći temeljne zraku, za vrijeme
69
 Elementi u prirodi i predodžbe o atomu. elektrolizu izvođenja
podjela. vode. pokusa.
Simboli Znati da se
kemijskih pojam hemijski Poticanje Shvatiti Zadati
elemenata. element znatiželje sićušnost učenicima da sami
Građa tvari. odnosi na vrstu za mikro- atoma. izrade
atoma. svijet. Rješavati plakate s
Kemijski elementi računske ključnim
zadatke. pojmovima.
Naučiti
simbole
najčešćih
elemenata.
KEM. PSE kroz povijest, Naučiti strukturu PSE, Poticanje Pokusima Angažiranje
SISTEMATIKA Zakon periodičnosti Izčitavati podatke o atomima suradničkog pokazati učenika za
(grupe i per.) veza PSE elemenata na osnovu njegove učenja, kemijsku vlastite
Periodni sistem i građe atoma. pozicije u PSE. Određivati suradničke sličnost aktivnosi,
elemenata valenciju elemenata. diskusije i elemenata npr. izrada
Definirati valenciju. Razlikovati atome od vlastite iste skupine zidne
Valencija Pisati formule spoja na iona, označavanje iona. kreativnosti. PSE. tablice
elemenata osnovu valencije. Obrazložiti zašto Ar nije Izrada PSE.
i kemijske formule Pojam i podjela, Cijeli broj. „male“
ionska i kovalentna. zbirke
Kemijske kemijskih
Veze i struktura Formule za izračun. elemenata.
molekule Relativne atomske i
Molekulske mase. Računski
Relativna zadaci Promoviranje Izraditi
atomska i molekul. Izračunavanje Ar, Mr općih modele Ukazati
Masa Ar, Mr i količine tvari. vrijednosti. nekih Učenicima na
molekula. važnost rješavanja
Uvod u Stvaranje navike računskih zadataka
Stehiometriju Timskog rada. u hemiji.
KEM. REAKCIJE, Definirati kemijsku Znati uvjete pod kojim dolazi do Poticanje Izvesti Preporuča
KEM. ZAKONI reakciju. Kemijske reakcije,znati pisati hem. učenika na eksperimente koji će se nastavniku
Opisivanje kemijske jednadžbe i njihovo kvantitativno istraživanje prirode objasniti kemijske da bude moderator
Kemijske reakcije Reakcija jednadžbom kvalitativno značenje, čime če se i njenih reakcije. i voditelj nastave
Kvantitativno i doći do osnovnih kemijskih zakona. zakonitosti. Metodom vaganja pri usvajanju
Hemijske Kvalitativno čitanje Kao potvrdu tih zakona znati Dokazati kemijske novih pojmova i
jednadžbe hem. jednadžbi. Izjednačavati kem.jednadž. zakone. pri izvođenju
70
 Sinteza i analiza. Znati primjer sinteze i analize. Vršiti kemijska pokusa, kako ne bi
Zakon o očuvanju Rješavanje zadataka. izračunavanja na došlo do povrede
mase Lavoazijeov zakon osnovu kemijskih pri radu.
jednadžbi.
Zakon o stalnim Prustov zakon.
Odnosima masa

NEMETALI Svojstva metala i Spoznati da se po svojim Razvijanje čistoće i Trebaju teoretski Nastavnik
Njihov položaj u PSE. fizikalnim i kemijskim Urednosti pri savladati gradivo i treba aktivno
Svojstva Svojstva, nalaženje, svojstvima nemetali razlikuju od izvođenju temeljem tog znanja sudjelovati u
nemetala dobivanje i upotreba metala. kemijskih pokusa. izvesti pokuse za pripremi pokusa
vodika. Poznavati načine dobivanja, Usvojitim pravila dokazivanje vodika, koje će učenici
Svojstva kisika svojstva i glavne spojeve koje pri radu i kisika i dušika. izvoditi.
Vodik nalaženje, dobivanje grade. pravilnom Pokuse s klorom
i značaj za život. skladištenju izvodi nastavnik.
Svojstva dušika, kemikalija.
Kisik nalaženje, dobivanje i
upotreba. Dokazati
Dušik/azot Naučiti svojstva klor u vodi
sumpora, spojeve i iz slavine.
njihovu upotrebu.
Sumpor Svojstva, upotreba i
najznačajniji spojevi
Klor/hlor klora.
VRSTE Oksidacija, oksidi Naučiti reakcije nastajanja Shvatiti značaj ovih Učenici trebaju Pripremiti učenike
KEM. SPOJEVA metala i nemetala oksida i pisanje formula oksida. spojeva za život. steći teoretska znanja o za izvođenje
(svojstva) Pisati reakcije disocijacije Naučiti mjere ovim spojevima, pokusa s
Oksidi Naučiti nnajvažnije kiselina i lužina. opreza pri radu Izvoditi neke manje kiselinama
anorganske kiseline, s ovim opasne pokuse, npr. i lužinama.
Kiseline njihova svojstva i Uočiti razlikum između pojma kemikalijama dokazivanje kiselina i Stalno nadzirati
primjenu. hidroksida i lužine. lužina indikatorom. njihov rad. ne
Hidroksidi Pojam disocijacije. Naučiti reakcije nastajanja soli, i Naučiti kako se izvoditi pokuse s
Svojstva hidroksida, njihov značaj za život. skladište ove kemikalije. konc. kiselinama.
Soli Nastajanje lužina. Ispitati pH otopina
Nastajanje soli nekih soli i izvesti
(neutralizacija) zaključke.
Dobivanje
soli.

71
 BIOLOGIJA: VIII. razred, jedan čas sedmično

CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI

REZULTATI/
OBRAZOVNI ISHODI Vrijednosti,
Tematske stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika
cjeline/teme ponašanje
Proces i sadržaj

Učiti: Učenik:

Uvod u ekologiju Ekologija. – nauka o Zna da je ekologija Razvoj svijesti Posmatraju Vodeći dijalog
odnosima živih bića i nauka o odnosima živih o povezanosti ilustrativni materijal, podsjeća učenike na
njihovih zajednica i životne bića i njihovih zajednica žive i nežive uočavaju komponente biološke discipline koje
72
 sredine/okoliša. Ekološki i životne prirode ekosistema. Uočavaju su upoznali u
faktori i njihov uticaj. sredine/okoliša. Shvaća (ekosistem) i ističu razlike prethodnim razredima.
Stanište (biotop), životna pojmove: biotop kao i između ekosistema na Najavljuje da će u
zajenica (biocenoza) i (stanište), životna međusobne osnovu osobina ovom razredu sticati
ekosistem. Zrak/vazduh i zajednica (biocenoza) i povezanosti staništa i znanja iz ekologije
voda kao životne sredine. ekosistem/ekosustav. živih bića u karakteristika koja proučava odnose
Značaj ekologije. Zna da na živa bića okviru životnih životnih zajednica. žive i nežive prirode.
utiče kompleks zajednica.
ekoloških faktora. Zna S obzirom da živa Poticat će učenike da
da postoje samo dvije bića koriste oksigen sami dođu do zaključka
životne sredine: zračna i iz zraka/vazduha ili da na živa bića djeluju
vodena. otopljenog u vodi različiti faktori životne
zaključuju o sredine i da su ti faktori
postojanju dvije međusobno povezani.
Steći će predodžbu o Razvoj interesa životne sredine. Vodit će raspravu o
značaju ekologije kao za živi svijet i Mogu zaključiti aktuelnim problemima
biološke discipline, sposobnosti koliko su važna o kojima su informirani
posebno u praktičnom posmatranja znanja iz ekologije za putem TV ili na drugi
pogledu. pojava vezanih svakodnevni život način kada je u pitanju
za živu čovjeka i očuvanje djelovanje čovjeka na
prirodu. prirode. prirodu i tako doći do
zaključka o važnosti
ekologije.
Ekosistemi/ Listopadna/lišćarska šuma. Zna da je šuma Razvoj svijesti Upoznaje se sa Pojam šume formirat će
ekosustavi Životna zajednica šume: najsloženiji tip o pravilnom životnom zajednicom koristeći niz ilustracija
zračne/vazdušne pojam šume, raspored ekosistema i da postoje odnosu čovjeka šume posjećujući koje predstavljaju
sredine šuma u odnosu na različiti tipovi šuma, prema neku šumu u bližoj različite tipove šuma.
nadmorsku visinu i također da postoji šumskim okolici škole. Sa učenicima će
geografsku širinu. zakonitost u rasporedu ekosistemima Sakuplja biljne i organizirati izlazak u
šuma s obzirom na koji imaju životinjske šumu ili bar park u
nadmorsku visinu i značajnu organizme. Uz blizini škole.
geografsku širinu. funkciju u pomoć nastavnika U šumi će učenike
općem preparira sakupljeni potaknuti na
kruženju materijal putem posmatranje
materije, sušenja i stavljanja u organizama po
također, koji su određene spratovima.
resursno važni konzervanse.
73
 i značajni za
ekonomski
razvoj društva.

Spratovnost/slojevitost Zna da su organizmi u Radeći u Daje doprinos Pokazat će i imenovati

šume (nadzemana i šumi raspoređeni po grupama na pravljenju školskih dominantne vrste
podzemna). Biljne i spratovima/slojevima terenu i u zbirki organizama biljaka i životinja u
životinjske vrste (nadzemna i podzemna kabinetu za svrstanih po svakom spratu počevši
listopadnih i četinarskih spratovnost), također da biologiju spratovima šume. od sprata visokog
šuma. u šumi dominira sprat razvija se Predstavlja šumske drveća do šumske
drveća. Može navesti i vještina za organizme putem stelje. Podijelit će
prepoznati biljne vrste timski rad. postera. učenike u grupe i dati
koje izgrađuju sprat Prilikom rada im zadatke za
visokog drveća u na terenu Sabirat će biljke i sakupljanje biljnih i
različitim tipovima koristit će životinje u životinjskih
listopadnih šuma: hrast priliku da četinarskoj i organizama, ali u
kitnjak, obični grab, učenike listopadnoj šumi, a ograničenim
hrast medunac, divlja senzibiliziraju zatim ih na određeni količinama.
trešnja, gorski javor, za očuvanje način, uz pomoć
lipa, pitomi kesten, bioraznolikosti nastavnika
bukva, a u četinarskim tj. sakupljat će konzervirati i Sakupljeni materijal
šumama: bor, jela, i žrtvovati za sistematizirati (izrada poslužit će za dopunu
smrča. Također, navesti zbirke herbarske zbirke, školskih zbirki.
i prepoznati vrste iz minimalni broj zbirke puževa,
sprata grmova: lijeska, organizama i insekata i dr.)
glog, drijen zova/bazga, neće uništavati
divlja ruža i iz sprata organizme
zeljastih biljaka nepromišljenim
proljetnice: jagorčevina, gaženjem,
procjepak, visibaba, čupanjem,
podljesak i šumarica. kidanjem i
kopanjem tla.

Također i paprati: Zeleni pojasevi

muška paprat, slatka oko prometnica
paprat, jelenak. U čuvaju od buke
prizemnom spratu znaju i prašine. U
74
 da se nalaze: mahovine i gradskoj
lišaji. sredini parkovi
Znaju da u šumi u predstavljaju
svakom spratu, žive pluća grada te
brojne vrste životinja ih treba čuvati i
koje se hrane na dati doprinos u
različite načine: održavanju.
biljojedi, mesojedi i
svaštojedi. U spratu
visokog drveća: gubar,
Lanci ishrane, trofička jelenak, potkornjak,
piramida, biološka veliki djetlić, jastreb
ravnoteža. kokošar, sova, kreja, Konstruirat će primjere
krstokljun, vjeverica, Povezuju Povezanost nekih lanaca ishrane
kuna zlatica. U šumi znanje iz organizama u šumi (slikom i rječju) u
žive također: šumski sistematike putem ishrane lišćarskoj i četinarskoj
miš, lisica, srna, biljaka i prikazuje pomoću šumi. Konstruirat će
medvjed, divlja svinja. životinja sa slikovnog prikaza na nepotpune lance
znanjem iz na posterima. ishrane koje će učenici
Shvaća povezanost ekologije. Na nizu primjera dopuniti.
organizama šume putem može objasniti kako Potaknut će učenike na
ishrane i može navesti povećanje brojnosti izradu zbirki
niz lanaca jedinki jedne vrste fotografija ptica,
ishrane/hranidbenih utiče na brojnost sisara/sisavaca i drugih
lanaca. druge s kojom je životinjskih
vezana u procesu organizama.
ishrane
Također shvaća odnose
broja i mase pojedinih (na pr.: vjeverica- Pronaći će zanimljive
članova lanaca ishrane kuna zlatica, miševi- tekstove o poremećaju
koji se predstavljaju zmije, zečevi-lisice ravnoteže u prirodi,
piramidom. itd.). posebno pod uticajem
Zna da u šumi postoji čovjeka, također će
ravnoteža u broju dati zadatak učenicima
jedinki koje su vezane da pronađu neke
procesom ishrane. zanimljivosti u njima
Zna da je šumska stelja dostupnim izvorima.
75
 poseban sloj koji čine
izumrli dijelovi biljaka i
životinja. U stelji su
Ekosistem/ekosustav šume: vrlo naglašeni procesi
mikroklima šume, kruženje razlaganja putem
tvari i proticanje energije u razarača (bakterije i Organizirat će
šumi, sezonske promjene u gljive). U tom procesu Šuma dugotrajno praćenje
šumi. nastaje humus, a daljim predstavlja fenoloških promjena
radom bakterija od najsloženiji tip drveća i grmlja,
organskih tvari nastaju ekosistema, ponašanje životinja i
neorganske koje su posebno U organiziranom vođenje zajedničkog
dostupne biljkama. prašume koje grupnom radu dnevnika na poster
Znaju da da u stelji žive su proizvođači slikovno će prikazati podlozi. Rezultate
životinjske vrste: organske mase povezanost biotopa i zapažanja tokom
stonoge, mokrice, pauci, i kisika. Šuma biocenoze, a isto tako posmatranja biocenoze
larve insekata, sljepić. čuva tlo i vodu, pojedinih članova šume ili parka u blizini
sprječava biocenoze šume - škole učenici mogu
razorno izrada poster saopćiti kao samostalne
djelovanje prezentacije. radove u pisanom ili
vjetrova. usmenom obliku.

Zna da ekosistem šume

Značaj šume za čovjeka
predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku Pokazat će neku TV
žive (biocenoza) i šumu ili park emisiju ili insert koji
nežive (biotop) prirode. iskustveno će doći do prikazuje život u
U biocenozi postoje tri spoznaje o prašumi.
grupe organizama: mikroklimi šume. Potaknut će učenike da
proizvođači, potrošači i sami zaključe, na
razarači i zna kakva je osnovu stečenog
uloga svake grupe u Na temelju iskustva, da postoji
ekosistemu. Njihovo stečenih znanja mikroklima šume.
prisustvo omogućava o šumskim
kruženje tvari i protok ekosistemima Obavijestit će se o
energije u ekosistemu. shvaćaju akcijama
Zna da u šumi vlada smisao svog pošumljavanja i
klima (mikroklima) koja učešća u zajedno sa učenicima
se razlikuje od one akcijama Priključit će se akciji priključiti se nekoj od
76

Uticaj čovjeka na šume:
čuvanje, podizanje i zaštita
šuma.
Krš: nastanak, uvjeti
života, krška šuma,
kamenjare.
Livada: vrste i nastanak.
Biljni i životinjski svijet
livada.
izvan šume. pošumljavanja pošumljavanja koju akcija.
Moći će navesti glavne organizira škola,
razlike između mjesna zajednica ili
listopadne i četinarske neko ekološko
šume posebno tokom društvo.
promjena godišnjih
doba.
Zna da je šuma izvor šumskim U dostupnim Ukoliko škola ima
drvne mase višestruko ekosistemima izvorima informacija školski vrt taj objekt će
korisne za čovjeka (u dat će doprinos pronaći će primjere upotrijebiti u
proizvodnji papira, pravilnom pozitivnog i edukativne svrhe za
raznih kemikalija, stavu učenika negativnog uticaja ekološke sadržaje,
ogrjev itd). Također, prema prirodi. čovjeka na šume koji također uključiti
šuma je izvor hrane i će koristiti za izradu učenike u njegovo
ljekova biljnog i pismenih radova i održavanje.
životinjskog porijekla. poster prezentacija
Šuma je izvor zdravlja (individualno i
(čist zrak bogat grupno).
kisikom).
Na primjeru
Šuma služi u krša se uočava
rekreaciji čovjeka. dugotrajno Saznat će osnovne Koristit će preparirane
Šuma sprječava eroziju negativno razlike između zmija zmije, ili bar dobre
tla, smanjuje buku, kupi djelovanje otrovnica i fotografije, da učenici
prašinu. čovjeka na neotrovnica da bi se nauče bitne razlike
Uočava pozitivan i prirodu. Sječa mogao zaštititi između otrovnica i
negativan uticaj čovjeka šume dovodi općenito kada se neotrovnica. Učenike
na šumu. Može navesti do gubitka kreće u prirodi, a će naučiti kako pružiti
primjere za svaki vid tla/zemljišta posebno na kršu. prvu pomoć kod ujeda
uticaja. Pozitivan: što Sakupit će fotografije zmije.
pošumljavanje, onemogućava i ljekovite biljke u Potaknut će učenike da
racionalno korištenje. obnovu osušenom stanju koje istražuju koje se
vegetacije potječu sa krša. ljekovite biljke sa krša
Uzgoj lovne divljači. tokom dugog mogu kupiti na
Hranjenje divljači vremenskog prodajnim jestima
tokom zime. perioda. ljekovitih biljaka.
77
 Livade nastale
Negativno: golosječa, antropogenim Sakupit će livadne Sa učenicima će
izazivanje požara, putem imaju vrste biljaka i učestvovati u izradi
pretjeran izlov divljači, pozitivnu napraviti herbarsku zbirki ljekovitih
sakupljanje gljiva, ekonomske zbirku. Uz svaku biljaka.
ljekovitih biljaka. vrijednosti vrstu napisat će Organizirat će izlazak
Zna da je krš nastao (izvor su hrane njezin naziv, mjesto učenika na livadu u
nakon što je čovjek za stoku, veliki sabiranja i datum. blizini škole ili na
uništio šume, nastupila potencijal Pomoću entomološke travnatu površinu u
je erozija nastala su ljekovitih i mreže sakupit će obližnjem parku. U
ogoljela područja. Na medonosnih insekte livada. grupnom radu učenici
ovom staništu živi biljaka i dr.) će sabirati, određivati i
specifičan biljni i i negativnu preparirati biljne i
životinjski svijet i zna stranu Sakupit će i upoznati životinjske organizme.
navesti neke (smanjenje životinjske vrste koje
predstavnike površine su vezane za livadno
(biljke:drača, vrijesak, šuma). tlo.
smilje, bjelušina; Moći će konstruirati
životinje: gušteri, zmije, lance ishrane.
jarebica kamenjarka)

Moći će navesti staništa

koje zauzimaju livadne
zajednice i podjelu
livada s obzirom na
količinu vode u tlu.
Također će znati da
čovjek stvara livade
sječom šume, a održava
ih kosidbom i ispašom
stoke.

Moći će navesti i
prepoznati i opisati niz
livadnih vrsta biljaka.
Trave: livadarka,
78

Osobine vode kao životne
Ekosistemi/ sredine
ekosustavi
vodene sredine
Tekućice: osobine vode,
organizmi uz obalu
tekućice, planinski potoci,
rijeke, lanci ishrane u
tekućici
ježevica, mirisavka,
livadnu djetelinu,
zvjezdan, majčina
dušica, maslačak.
Također životinjske
vrste: skakavac, bumbar
i pčela, kišna glista,
poljski miš, krtica,
prepelica, poljska ševa.
Moći će shvatiti
povezanost pojedinih
vrsta livadne zajednice
u procesu ishrane (lanci
ishrane).
Zna navesti kemijske i Voda je izvor Putem ogleda na Učenike će podijeliti u
fizičke osobine vode života. Sve nekoj od vodenih grupe, a svaka grupa će
(voda je prozirna više postoje biljaka može utvrditi pratiti brzinu
tekućina, dobro otapalo, ekološki da temperatura vode fotosinteze neke
ledi se na 0°C, a vri na pritisci na utiče na brzinu vodene biljke
100°C, propušta izvore vode što odvijanja fotosinteze. postavljene u čašu sa
svjetlost do određene dovodi u vodom različito
dubine, učestvuje u opasnost zagrijane. Tabelarno će
metaboličkim procesima biodiverzitet predstaviti rezultate
organizama itd.) vodenih ogleda i izvesti
organizama i zaključke o uticaju
izvore pitke toplote vode na brzinu
vode za fotosinteze.
čovjeka.
Zna navesti i prepoznati Bosna i Na razne načine će U školskom akvariju
organizme uz obalu Hercegovina je skupljati znanja o zajedno s učenicima
tekućice (vrba, bijela još uvijek biljnom i uzgajat će različite
topola, joha, siva čaplja, zemlja čistih životinjskom svijetu vodene organizme i
vodeni kos, vodomar). rijeka i uz obalu tekućica i u tražiti od učenika da
Organizmi u kvalitetnih tekućicama: prate njihovo
planinskom potoku izvora za piće. posmatrajući u ponošanje, zatim
prilagođeni su na hladnu Tekućice su prirodi tokom šetnje opisuju zapažanja. Sa
79
 i brzu vodu (vodene
mahovine, alge,
rakušac, puž kapica,
tulari, vodeni cvijet
potočna pastrmka).
Donji tok tekućice
(rijeke) je sporiji, a voda
je dublja.
baza za razvoj uz pratnju nastavnika učenicima će napraviti
raznih ili neke odrasle poster koji prikazuje
privrednih osobe, gledajući različite vrste
djelatnosti. filmove ili koristeći biocenoza tekućica.
pisane izvore.

Bara ili jezero Tu žive: riječna školjka,
razne vrste riba: štuka,
grgeč, som, šaran,
mrena).
Zna objasniti nastanak
bara, karakteristike
barskog staništa i
životne zajednice
stajaće vode.
Može navesti i
prepoznati biljne vrste
koje žive u dvije životne
sredine: rogoz, trska,
sita, biljke s plivajućim
listovima (lokvanj,
lopoć sočivica/leća) i
one koje su potopljene u
vodi (hara, mrijesnak,
stolisnik i neke
planktonske).
Kruženje U laboratorijskoj Donijet će barsku vodu
materije i vježbi i pripremiti
protok energije mikroskopiranja laboratorijsku vježbu
je univerzalna planktona porijeklom mikroskopiranja
pojava vezana iz bare prepoznat će: barskog planktona.
za ekosisteme. diatomeje, zelene Potaknut će učenike da
alge, vodenu buhu i naprave poster koji
veslonožca. prikazuje život u bari.
Crtežom će Također će uputiti
predstaviti neke lance učenike na gledanje TV
ishrane, a isto tako programa u kojem će
kruženje materije i moći vidjeti živi svijet
protok energije u stajaćica
bari.

More Također, potrošače Bosna i Tokom ljetnog Ekosistem mora

barske biocenoze (hidra, Hercegovina je raspusta boraveći na prezentirat će koristeći
vodeni puž, gnjurac, karaš, pomorska odmoru na moru obilje ilustacija kao i
somić, barska školjka i zemlja iako s sakupljat će na obali kraćih inserata TV
neke planktonske vrste) . kratkom kućice puževa, filmova.
80
 obalom (oko ljušture školjaka,
Životinje dviju životnih 20 km), ali ježeva i morskih Poticat će učenike da
sredina: komarac, žaba, pored toga ima zvijezda. za vrijeme ljetovanja na
barska kornjača, važnu ulogu u moru posmatraju živi
bjelouška). Moći će upravljanju Neke primjerke će svijet kjoji im bude
navesti primjere biodiverziteto donijeti u školu i dostupan (ribe,
nekoliko lanaca ishrane, m na održiv obogatiti školske glavonošce, školjke,
objasniti kruženje način. Saznat zbirke. Napisat će puževe, ježeve itd.)
materije i energije u bari će o tekst vezan za živi
i promjene u ekosistemu opasnostima i svijet mora i Također će poticati
bare tokom dužeg načinima priobalja, također učenike da sabiraju
vremena. zaštite od svoja zapažanja o čvrste ostatke životinja
morskih ishrani domaćeg koje budu našli na plaži
Pozna fizikalne i organizama stanovništva. i to donijeti za školske
kemijske osobine (ubod ribe zbirke.
morske vode. Zna kako otrovnice, Gledat će televizijske
su organizmi životne ježeve igle, emisije koje
zajednice mora opekotina prikazuju ekosisteme
raspoređeni u meduze i dr.). mora i oceana.
horizontalnom i
vertikalnom smislu.
Zna navesti
predstavnike biljaka i
životinja u području
plime i oseke, koje su
stalno uronjene u vodi,
te planktonskih
organizama i onih koji
su vezani za pučinu
(gmizavci: morske
kornjače, ribe: srdela,
skuša, tunj, sisari:
kitovi, delfini). Može
objasniti kruženje
materije i protok
energije u moru.
81
 Zaštita i Uticaj čovjeka na prirodu.
unapređivanje Zagađivanje/onečišćenje i
životne zaštita zraka, vode i
sredine/okoliša zemljišta/tla.
Endemične i rijetke vrste
biljaka i životinja i njihova
zaštita. Crvena knjiga.
Nacionalni parkovi,
parkovi prirode i spomenici
prirode. Pokreti za zaštitu
prirode.
Poznavat će najvidljivije Narušavanje Sabirat će članke u Potaknut će učenike da
pozitivne i negativne ravnoteže u dnevnoj štampi i praktično djeluju u
uticaje čovjeka na prirodi drugim dostupnim pravcu očuvanja
prirodu s posebnom negativno se štampanim prirode tj. daju
pažnjom na sve veće odražava publikacijama koji doprinos u štednji
negativne uticaje na općenito na pokazuju primjere energije, vode,
vodene i kopnene prirodu i u pozitivnih i višestrukoj upotrebi
ekosisteme (uticaj krajnjoj liniji negativnih uticaja na određenih predmeta, ne
industrije, otpadne vode, na samog prirodu. stvaranju otpada,
uništavanje šuma, čovjeka. pošumljavanju i
brodske havarije itd.). Nastojat će u svojoj gajenju biljaka itd.
najbližoj okolini
Upoznat će neke rijetke Flora Bosne i prepoznati kako
i endemične vrste flore i Hercegovine čovjek djeluje na Prikazat će inserte TV
faune Bosne i raspolaže prirodu. emisija o endemičnom
Hercegovine (pančićeva izuzetnim svijetu Bosne i
omorika, munika, bijelo prirodnim Učestvovat će, u Hercegovine. Potaknut
zvonce, prenjski vrednotama po granicama svojih će učenike da se
karanfil, bosanski čemu se ističe mogućnosti u uključe u ekološke
ljiljan, mekousna u cijeloj akcijama koje teže pokrete.
pastrmka, pijurica, Europi. Postoji zaštiti prirode.
bosanski šargan). velika potreba Sabrat će ilustracije
Znat će navesti načine da se to blago naših endemičnih
kako se zaštićuje čuva i vrsta i učestvovati u
bioraznolikost zaštićuje. pravljenju postera.
(osnivanjem nacionalnih U vidu referata
parkova, parkova obradit će pojedine
prirode i pokretima za vrste endemičnih
zaštitu prirode). Zna da svojti.
u BiH postoje 3
nacionalna parka:
Sutjeska, Kozara i Una.
Crvena knjiga je
dokument sa popisom
ugroženih i rijetkih
biljnih i životinjskih
vrsta.
82
 GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično - 35 časova godišnje

Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi

VRIJEDNOSTI, AKTIVNOSTI AKTIVNOSTI
SPOSOBNOSTI STAVOVI, UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJA
TEME ZNANJE

1.AZIJA:
Prirodnogeografske i
društvenogeografske odlike
2.Prirodnogeografske odlike
Azije.
Učenici na geografskim kartama
trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i
njihove granice prema ostalim
kontinentima
Poznaju osnovne pojmove koji se
odnose na reljef, klimu vode, biljni i
životinjski svijet Azije – kartografske
znake kojima su predstavljeni pojedini
geograsfki – zemljopisni objekti);
Sposobnost Samostalna izrada slijepe Priprema didaktičkog
prepoznavanja na, karte Azije,(reljefne i materijala, geografskih
geografskim- klimatske,demografske) karata, globusa, tekstova,
zemljopisnim kartama, pomoć učenicima;
granice, geografskog Unošenje u slijepu kartu Priprema grafolija, radi
položaja, obala i mora najznačajnijih planina i analize;
Azije ravnica (reljefnih cjelina), Pomaganje učenicima u
rijeka i jezera – pomoću izradi slijepih karata i
Sposobnost pronalaženja kartografskih znakova; unošenju geografskih
na geografskim kartama Značaj razmjere i podataka u njih – davanje
reljefnih cjelina i oblika, razmjernika za izradu uputstava –(za
83

3.Društvenogeografske
odlike Azije
Jugozapadna Azija
4.CENTRALNA AZIJA.
Zakavkazje, SREDNJI
ISTOK (definicija prostora,
prirodne i društveme
odlike,politička podjela –
(zemlje nastale na ovom
prostoru) ;
Znati da je Azija kontinent najvećih rijeka i jezera;Sposobnost geografskih karata individualni ili grupni rad
planina, nizija, morskih dubina, «čitanja»klimatoloških, (rad u grupama) učenika);
najvećih rijeka,pustinja .. . geoloških i
geomorfoloških karata
Azije.
Znaju osnovne(opće) pojmove o Izrada spolno – starosne Pomaganje učenicima pri
stanovništvu, naseljima,privredi i Sposobnost učenike da piramide i obilježavanje izradi starosno-spolne
privrednim djelatnostima Azije na demografskim područja sa vema velikom piramide Azije;
(strukturi, i dinamici stanovništva, kartama mogu odrediti i veoma malom gustinom
privrednim djelatnostima – velika područja veće i manje naseljenosti;Utvrditi Pokazati učenicima na
koncentracija stanovništva u pojedinim gustine uzroke takvog stanja koji način samostalno
regionima – uzroci i posljedice po naseljenosti,područja (Rad u parovima i mogu doći do važnih
cjelokupno čovječanstvo, Znaju velike koncentracije Značaj nafte,uzroke grupama); geografskih podataka;
izdvojiti, oblasti sa veoma visokim stanovništva i područja političke nestabilnosti, Samostalan rad učenika
stepenom privredne djelatnosti i sa intenzivnijom uzroke niskog stepena na prikupljanju aktuelnih
oblasti sa izuzetnom privrednom dinamikom stanovništva; privrednog razvoja, geografskih podataka(koji
nerazvijenošću; Prostorni obuhvat, Značaj geografskog se odnose na temu koja se
geografski položaj položaja u obrađuje);
Azijskog Sredozemlja, geostrateškom i vojnom
Razvijanje pozitivnih stavova prema njegov značaj; smislu,prostor sukoba
okruženju, tolerancije i vlastitog Geomorfološke, interesa velikih sila;Tri
značaja u sredini u kojoj žive i rade; klimatske i hidrografske reljefne cjeline i njihove
karakteristike; karakteristike; Velike
Demografske pustinje i uzroci
karakteristike, prirodna njihovog nastanka;
bogatstva. Značaj morskih tjesnaca
(Bosfora. i Dardanela)
Definisati Centralnu Aziju,Zakavkazje Sposobnost prepoznavanja Razvijanje svijesti o Pronaći na karti Turansku Nastavnici trebaju
i Srednji istok kao regiju sa istim ili na geografskim kartama bogatom kulturno – niziju, njene granice, pomoći učenicima da uz
sličnim prirodnogeografskjim i prostora Kontinentalne historijskom naslijeđu Kaspijsko jezero,Aralsko pomoć karte i podataka
društvenogeografskim odlikama; Azije, Zakavkazja prostora Centralne Balhaško jezero, visije iz udžbenika definišu
odrediti njihove prirodne odlike, između» dva mora», i Azije,Zakavkazja i koje je ograničavaju, prostor Centralne Azije,
nedostatak vode,ogromni prirodni Srednjeg istoka(prostora Srednjeg istoka( rijeke i pustinje koje su se njenih prirodnih i
potencijali (nafta),mogućnost visoravni i džinovskih Kolhida, Samarkand, nastale na ovom prostoru. društvenih odlika,
navodnjavanja, nepovoljni uslovi za planina) određivanje Buhara,Perzija Objašnjavati(nivalni specifičnosti ovog
život,mala gustina naseljenosti, njihovih Ferganska dolina); ražim rijeka.značaj geografski i historijski
politički nestabilan prostor; Mozaik granica,sposobnost Tolerantan i soplidaran zakvog režima). vrlo važnog prostora.
naroda, jezika i religija; određivanja klime na odnos prema narodima Objašnjavati nastanak Pomoći učenicima da
Fergana – kolijevka velikog broja osnovu geografskog koji žive na ovom Kaspijskog jezera, sami zaključe zašto je
kulturnih biljaka(pšenice...) položaja, odnosa kopna i prostoru i njihovoj smanjenje površine nafta jedan od osnovnih
Turanska nizija,pustinje na jugu, rijeke mora,sposobnost procjene kulturi;Mozaik naroda, Aralskog jezera(uzroci i uzroka političke
Centralne Azije,,politička podjela, uslova za život jezika i religija posljedice); nestabilnosti ovog
Znati nabrojati zemlje koje su nastale stanovništva ; Razvijanje navike područja;
84

5.MONSUNSKA AZIJA
Monsunska Azija (Južna,
Jugoistočna,)monsuni,
aluvijalne ravni,tropske
šume,tropske poljoprivredne
kulture;
Velika gustina naseljenosti,
intenzivna dinamika
stanovništva,
religije;Politička podjela;
Indija i Malezija, osnovni
geografski podaci;
na ovom prostoru, zemlje sa najvećim istraživanja – Istraživački rad učenika
polkitičkim i ekonomskim Razvijanje sposobnosti individualnog ili na samostalnom
utjecajem(izdvojiti) samostalnog istraživanja, grupnog; prikupljanju činjenica,
analize i Razvijanje svijesti o geografskih podataka o
sisnteze,izvođenja značaju timskog rada. regiji koja se obrađuje.
zaključaka, sposobnost Istraživanje legendi koje <individualizacija
podnošenja izvještaja govore o životu na nastavnog procesa,
ovom prostoru.
Korelacija sa Historijom
i Biologijom;
Prepooznati da je Južna Azija –Indijski Osposobiti učenike da na Razvijanje svijesti,kod Pronaći na karti najveće i Nastavnici trebaju
podkontinet, Indokina,regija vrlo duge osnovu dijagrama, učenika, o značaju najstarije gradove pomoći učenicima da uz
kulture i tradicije.Znati reljefne i grafikona,grafičkih Indijskog i Indijskog i Indokineskog pomoć karte i podataka
klimatske karakteristike, a posebno prikaza sami procjene i Indokineskog poluostrva poluotoka(Tadž Mahal..), iz udžbenika definišu
objasniti nastanak i funkcionisanje zaključe kakvi su uslovi za svjetsku kulturu i ravnice,visoravni, najveće prostor Južne i
monsuna i njihov značaj za život za život u pojedinim civilizaciju; planine na svijetu Jugoistočne Azije,
uopšte Južne Azije i Indkine.Područje područjimaMonsunske Sposobnost (Himalaji)rijeke i njihovih prirodnih i
velikih nizija i rijeka; Azije; razumijevanja regija u podračju sa najvećom društvenih odlika,
Velika gustina naseljenosti, intenzivna kojoj je moguće i tri gustinom naseljenosti i specifičnosti ovog
dinamika stanovništva –uzroci i Osposobiti učenike da žetve godišnje, a ipak najsiromašnijim geografski i historijski
posljedice; shvate i zaključe 1/3 stanovništva stanovništvom na svijetu vrlo važnog prostora.;
posljedice i gladuje;Razlozi –
Privredni napredak nekih zemalja JI pogubnost,velikih navesti; Poticati učenike na
Azije; količina padavina Razvijanje sposobnosti samostalno istraživanje i
(erozija) po život shvatanja , utjecaja prikupljanje podataka o
stanovništva, padavinskih voda na Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i
Poljoprivreda kao glavno zanimanje eroziju zemljišta i sve veće površinske rijeke zemljama koje su nastale
stanovništva, prirodna bogatstva i šta su siromašenje Objašnjavati( analizirati) na ovom prostoru;
Identificirati kulture, Indija,Malezija; posljedice(migracijei stanovništva. značaj navodnjavanja za Upućivati učenike na
Znati političku podjelu prostora kocentacija stanovništva život stanovništva ovog mjesta gdje mogu naći
osnovne geografske podatke o Indiji i u gradovima; područja; dodatne informacije o
Indoneziji Razvijati sposobnost Shvataiti značaj regiji, koju izučavaju,
timskog rada, rada u proširivanja obradivih specifičnosti zemalja
grupama, i parovima, površina i ovog prostora:
osavremenjavanja
poljoprivredne
proizvodnje;
Analizirati religijskih
shvatanjaima stanovništva
Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz ovog prostora i utjecaj
različite historijske epohe(nastanak i Razvijanje svijesti,kod takvih stavova i svatanja na Nastavnici pomažu
razvoj Kineske i Japanske države kao učenika, o značaju način života;; učenicima da uz pomoć
najznačajnijih zemalja Dalekog Dalekog istoka za karte i podataka iz
85
 istoka,njihov značaj i utjecaj na Osposobiti učenike za
6.Daleki istok : svjetsku kulturu i civilzaciju) analizu klimograma
Specifičnosti padavina i temperature i
prirodnogeografskog Znati morfološke,klimatske, izvođenje zaključaka na
položaja i hidrografske,florne i faunističke osnovu njih;
društvenogeigrafskih karakteristike Dalekog istoka; Steći sposobnost
odlika,poltička podjela Tibet- osnovne karakteristike, najveće uočavanja klimatskih
prostora; visoravni na svijetu,pustinja razlika (naročito u
Gobi,Takla Makan,Mongolska količini padavina)
Kina i Japan – osnovni visoravan; između južnih i
geografski podaci sjevernih dijelova
Znati objasniti društvenogeografske Kine(izvantropski
karakteristike(najbrojnije zemlje na monsuni).,utjecaj
svijetu, ogromni nenaseljeni i morskih struja,kao
prenaseljeni prostori,razumjeti uzroke i jednog od klimatskih
posljedice ovih pojava; faktora;
Privredni razvoj/uslovi privrednog
razvoja), prirodna bogatstva; Sposobnost učenika da
savremeni privredni i politički na osnovu dijagrama,
trendovi;Utjecaj na svjetsku politiku; grafikona,grafičkih
prikaza sami procjene
Znati osnovne geografske podake Kine uslove za život u
i Japana, kao reprezentativnih zemalja pojedinim područjima;
ovog prostora.;
Razviti sposobnost
procjene utjecaja
klimatskih faktora na
klimatske prilike
analizom grafikona,
klimodijagrama,
grafikona;
Osposobljavati,
navikavati učenike na
timski rad;
Sposobnost
razumijevanja tradicije,
kulture i religije,regije u
kojoj živi najveći broj
stanovnika na zemlji:
svjetsku kulturu i Pronaći na karti najveće i udžbenika definišu
civilizaciju; najstarije gradove prostor Dalekog istoka
Dalekog istoka njegovihi prirodnih i
Steći svijest o (Peking,Šangaj, Tokio ...) društvenih odlika,
tradicionalnom društvu, aluvijalne ravni, najveće specifičnosti ovog
koje ima i sada velik planine (Kingan, Tjen geografski i historijski
utjecaj na stanje Šan,Kven Lun,Altaj vrlo važnog i
društvene organizacije ...(visoravni – interesantnog prostora.;
zemalja ovog prostora; Tibet,Mongolska
visoravan) ; Pomagati učenicima na
Odrediti područja, koja su samostalnom istraživanju
stalno ugrožena od i prikupljanju podataka o
Shvatiti filozofiju poplava(uzroci i ovim regijama i
načina života posljedice) zemljama koje su nastale
stanovništva koje na ovom prostoru –
nastanjuje ovu regiju; Pomoću podataka, forma i sadržaj pisanja
utvrđivati značaj izvještaja;
Shvatanje da je moguće navodnjavanja za život
živjeti i na velikim stanovništva ovog Upućivati učenike na
nadmorskim visinama područja; mjesta gdje mogu naći
kao što je Tibet iako su dodatne informacije o
prirodni uslovi za život Objašnjavati(razgovor) regiji, koju
nepovoljni; značaj proširivanja izučavaju,spcifičnosti
obradivih površina i zemalja ovog
osavremenjavanja prostora(spisak
poljoprivredne proizvodnje literature):
za poboljšanje života Objašnjavati nepoznate
stanovništva; pojmove uzroke i
posljedice pojava, koje se
Pisanje izvještaja o odnose na Daleki istok;
provedenim istraživanjima,
čitanje i analiza na času;
Vođenje rječnika
geografskih pojmova;
86

7.AFRIKA
AFRIKA-geografski
položaj i
prirodnogeografske odlike
Afrike(reljef, klima, vode,
flora i fauna – osnovne
karakteristike)
Stanovništvo i privreda
Afrike – osnovni
geografski(demografski
podaci)
Afričko Sredozemlje
8.Najznačajnije zemlje
Ekvatorijalne
Afrike(Zapadne,Središnje i
Istočne)Nigerija, Kongo,
Etiopija i Južne Afrike –
JAR – osnovni geografske
karakteristike,stepen
privredne razvijenosti
(prirodna bogatstva),osnova
za razvoj, naseljenost i
stepen razvijenosti –
aparthejd;
Sposobnost pronalažanje
Osposobljavanje za grupni rad, na geografskoj karti
samostalan rad, evaluaciju i Afričkog kontinenta,
samoevaluaciju; određivanje njegovih
granica (prostornog
Razvijanje navike za istraživanje i obuhvata);
upoznavanje geografskog prostora u Sposobnost pronalaženja
kojem žive ili se nalaze; na geografskoj karti
geografskih cjelina,
Razvijanje navike očuvanja geografske planina, visoravni, rijeka,
sredine, radi boljeg kvaliteta živbota pustinja ... .
sada i u budućnosti; Sposobnost određivanja,
u skladu sa GŠ tipova
klime,količina padavina,
temperatura,flornih
oblasti;
Položaj Afričkog
Sredozemlja na
karti,njegov
značaj,;Pustinje i oaze;
Geomorfološke,
klimatske i hidrografske
karakteristike;
Demografske
karakteristike, prirodna
bogatstva
Razviti sposobnost da u
skladu sa prirodnim
uslovima za život
procijeniti gustinu
naseljenosti pojedinih
prostora,uzroke i
posljedice;
Sposobnost shvatanja
značaja klime i i
djelovanja egzogenih sila
na formiranje pustinja u
Africi;
Sposobnost shvatanja,
koliki značaj tlo i klima,
imaju na proizvodnju
hrane na ovom, kao i
drugim kontinastima;
Na geografskoj karti(u
parovima) pronaći
geografske objekte, koji se
odnose na prirodne odlike
Afrike,njenog geografskog
položaja,i granica;
Izrada slijepe karte –
reljefa, većih rijeka, jezera, geografski i historijski
država, većih gradova i
saobračajnica Afričkog
kontinenta;
Značaj Nila za razvoj Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o
kulture i najrazvijenije, manje
civlizacije,prostor razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale
sukoba velikih sila, u poćetnoj fazi tog
Sucki kanal – njegov razvoja;
saobraćajni, ali i
geostrateški značaj,
Prostor najvećih U kartu ucrtati područja
pustinja na Zemlji; veće gustine naseljenosti,
Stočari nomadi – područja izrazite
«pustinjski narod» poljoprivredne aktivnosti,
Karakteristike reljefa i te područja sa
klime ovog područja najznačajnijim prirodnim
resursima na području
Afričkog kontinanta;
Nacrtati sliepu kartu te
označiti granice i
različitim bojama označiti
regije i zemlje koje su
nastale na tom kontinentu;
Za domaću zadaću,
učenici se trebaju
pripremiti za razgovore,
diskusije, prezentiranje
najinteresantnijih
geografskih područja ili
oblasti,Afričkog
Nastavnici pomažu
učenicima da uz pomoć
karte i podataka iz
udžbenika definišu
prostor Afričkog
kontinenta, njegovih
prirodnih i društvenih
odlika, specifičnosti ovog
vrlo važnog i
interesantnog prostora.;
Pomagati učenicima na
samostalnom istraživanju
Africi i njenim regijama i
na ovom prostoru –
forma i sadržaj pisanja
izvještaja;
Upućivati učenike na
mjesta gdje mogu naći
dodatne informacije o
regiji, koju
izučavaju,spcifičnosti
zemalja ovog
prostora(spisak
literatura):
Objašnjavati nepoznate
pojmove
Objasniti, uz pomoć
učeničkih
predznanja,uzroke
nastanka pustinja u
Africi;
Izrada nastavnih listića
87

9.AMERIKA(AMERIKE)
10.Geografski položaj,
prostiranje,Prirodno
geografska obilježja
Amerike
10a).Stanovništvo i privreda
Amerike – karakteristike
privrednog razvoja;
Razvijati navike štednje i
čuvanja prirodnih
resursa(geoekologija)
Razviti sposobnost
uvažavanja svih
promjena u ekonomiji
usmjerenih na
poboljšanje privrednog
razvoja, a istovremeno
upozoriti na
probleme koji nastaju
nastankom
neokolonijalizma;
Sposobnost pronalažanje
na geografskoj karti
Američkog kontinenta,
određivanje njegovih
granica (prostornog
obuhvata);
Sposobnost pronalaženja
na geografskoj karti
geografskih cjelina,
planina, visoravni, rijeka,
pustinja ... .
Sposobnost određivanja,
u skladu sa GŠ tipova
klime,količina padavina,
temperatura,flornih
oblasti;
Sposobnost shvatanja
značaja klime i
djelovanja egzogenih sila
na formiranje
pustinja,tajgi, prašuma,
savana i stepa u Americi
Razviti sposobnost
uvažavavanja svih
kontinenta;
Znati navesti religije
Afrike. Aloi i ostatke
animizma,koji svjedoče o
veoma niskom kulturnom
i civilizacijskom stepenu
razvojaZapadne,Centralne
i istočne Afrike;
Na geografskoj karti(u
parovima) pronaći
geografske objekte, koji se
odnose na prirodne odlike
Amerike,njenog
geografskog položaja,i
granica;
U kartu ucrtati područja
veće gustine naseljenosti,
područja izrazite
poljoprivredne
aktivnosti(obojiti
različitom bojom beltove),
te područja sa
najznačajnijim prirodnim
resursima na području
Američkog kontinenta;
Nacrtati sliepu kartu te
odrediti granice i
različitim bojama označiti
regije, poljoprivrdna i
industrijska područja
Amerike;
Pisanje izvještaja o
provedenom
istraživanju,čitanje i
analiza na času;
Izrada pitanja
objektivnog tipa radi
provjere stečenih znanja
zajedno sa ostalim
članovima aktiva
nastavnika geografije;
Nastavnici pomažu
učenicima da uz pomoć
karte i podataka iz
udžbenika definišu
prostor Američkog
kontinenta, njegovih
prirodnih i društvenih
odlika, specifičnosti ovog
geografski i historijski
vrlo važnog i
interesantnog prostora.;
Pomaže učenicima na
samostalnom istraživanju
i prikupljanju podataka o
Americi i njenim
regijama – forma i
sadržaj pisanja izvještaja;
Upućivati učenike na
mjesta gdje mogu naći
dodatne informacije o
Kontinentu koji
izučavaju,
spcifičnosti zemalja ovog
prostora(spisak
literatura):
Pružiti pomoć učenicima
pri izradi plakata i
zadacima traženja
88

10b).SAD i Kanada –
zemlje vrlo visoko
privredno razvijene,
karakteristike društvenog
uređenja i organizacije
država:
10c)Brazil,Argentina i Čile
– osnovni geografski
podaci, razlika u
razvijenosti Angloamerike i
Latinske Amerike – uzroci i
posljedice;
promjena u ekonomiji
usmjerenih na
poboljšanje privrednog
razvoja, a istovremeno
upozoriti na probleme
koji nastaju
prekomjernim
iskorištavanjem prirodnih
bogatstava(Amazonije)i
zagađivanjem atmosfre;
Učenici trebaju steći znanja, na Razviti sposobnost Razvijati pravilan stav Pogodnim pitanjima
temelju kojih če moći imati jasnu uočavanja najvažnijih prema posebnostima Na slijepoj karti potaći učenike da
predstavu o tome koji prostor i države činjenica u određenom pojedinih naroda i želju Angloamerike razmišljanjem i
obuhvataju SAD i Kanada;Značaj tekstu, kao i sposobnost za saznanjima o ostalim ucrtati,konture saveznih prikupljanje činjenica o
unutrašniih vodenih puteva;Golemih komentiranja – kulturama svijeta; država(SAD) i položaju SAD-a, kao
prirodnih bogatstava; Visokostručne analiziranja; pokrajina(Kanada)najznač svjetske supersile,shvate
radne snage i društveno uređenje; Razviti pravilan stav o ajnije gradove, značaj i njenog utjecaja
doprinosa svjetske industrijska, rudarska i na globalana dešavanja u
Znati da je geografski i saobraćjni nauke i kulture poljoprivredna središta, svijetu;
položaj SAD i Kanade izuzetno ukupnom razvoju najveće luke –
povoljan (izlaz na najprometnije čovječanstva pristaništa;
okeane i mora),da ima povoljne
klimatske uvjete, plodno zemljište,
velike zalihe ruda, dobro i prihvatljivo
društveno uređenje, ljudske resurse i
stručne kadrove, što sve zajedno
uvjetuje da su na ovom prostoru
smještene najrazvijenije zemlje
svijeta(SAD i Kanada)
Razviti pravilan stav o
Upoznati učenike sa historijskim i načinu života i rada u Izraditi slijepu kartu – Pored pomaganja
suvremenim značajem zemalja Primjenjujući već stečena zemljama Anglo i reljefa, većih rijeka i učenicima u svim
Latinske Amerike,politička podjela znanja o ekonomski Latinske Amerike(bez bojama označiti države aktivnostima koje su
ovog prostora,diktatorski režimi, razvijenim nerazvijenim euforičnog prikazivanja; kroz koje protiču; osmišljene da se obrade u
narkomafija –nerješivi problem ovih zemljama svijeta razredu, nastavnici će
zemalja; razviti sposobnost unaprijed pripremiti
Osnovni geografski podaci o upoređivanja – Sposobnos da se bez odgovarajuća pitanja;
Brazilu,kao najvećoj zemlji Južne komparacije visoko uljepšavanja predstavi
Amerike,karakteristike privrednog razvijenih sa srednje stanje u zemljama koje Na osnovu izvora do kojih Uz zadatke upoređivanja,
razvoja,naseljenost i struktura razvijenim i slabo se obrađuju su učenici došli analogije, sintetiziranja i
stanovništva,gradovi;Osnovni razvijenim zemljama (Angloamerika i proučavajući Ameriku , sistematiziranja na
geografski podaci o Argentini, kao Amerike; sa drugim Latinska merike) trebaju izvoditi zaključke satima ponavljanja
89
 privredno najrazvijenoj zemlji Južne manje razvijenim o tome šta je uvjetovalo nastavnici trebaju često
Amerike;Osnovni geografski podaci o zemljama na temelju Razviti kod učenika da Njujork,Vašington, koristiti zadatke bazirane
Čileu kao najznačajnijoj zemlji poznatih podataka; uvjerenje da su osnovni Los Anđelos, San na upotrebi karte i
zapadnog dijela kontineta; faktori privrednog i Francisko, ...,postanu ponavljanja u obliku
Razumjeti političku i privrednu Osposobiti učenike da kulturnog razvoja najveći gradovi Amerike, zamišljenog putovanja,.
situacijom u Latinskoj Americi; metodom razgovora prirodni i društveni svjetske metropole –
mogu istaći sve pozitivne uslovi u kojima se megalopolisi; Na kraju svake nastavne
i negativne posljedice djeluje,stručni rad i teme, nastavnik treba
izuzetno niske stope veliko zalaganje Kroz raspravu, učenici pripremiti zadatke za
prirodnog priraštaja stanovništva(radinost) – trebaju da prepoznaju kratku(brzu)pismenu
Angloamerike i primjer Kine i Japana; englesku kulturu, a provjeru znanja.
zadovoljavajućeg stepena naročito jezik i njegovu
nataliteta Latinske poziciju i utjecaj u Zadaci mogu biti tipa
Amerike; (staro Americi i svijetu; tačno – netačno, ili
stanovništvo, potreba za mješoviti zadaci,zadaci
radnom snagom, Utjecaj Španske i objektivnog tipa,testovi...
ekonomske migracije) portugalske kolonizacije
na zemlje i stanovništvo
Latinske Amerike

11.Australija i Okeanija
11a.Australija:-
prirodnogeografske i
društvenogeografske odlike;
Znati reljefne, klimatske,hidrološke,
florne i faunističke karakteristike i
specifičnosti Australije i
Okeanije(podjela);
Znati da je Australija kontinent
kontrasta u svakom pogledu(velike
pustinje u središnjem dijelu, tropske
oblasti na sjeveru(monsuni),ugodno
jugozapado i jugoistočno primorje,
mali broj rijeka, ogromna količina
vode ispod pustinja(arteški
bunarevi),milioni grla ovaca i goveda,
koje nisu ovdje živjele do dolaska
bjelaca,specifičan biljni i žiivotinjski
svijet.(Uočiti na geografskoj karti)
Znati prirodne resurse na kojima
Australija zasniva svoju privrednu
razvijenost i visok živorni standard
svog stanovništva .
Upoznati učenike da je neravnomjerna
gustina naseljenosti Australije , kao i
Razviti sposobnost Razviti pozitivan stav o Pronaći fotografije i opise Na osnovu poznate
snalaženja na karti zemljama koje imaju biljaka i životinja koje nastavne materije,
Australije, određivanje osiguran najviši nivo jedino žive na prostoru nastavnik produktivnim,
geografskog položaja zaštite i socijalne Australije i Okeanije. aktivnim i stvaralačkim
Australije; sigurnosti u svijetu, a djelovanjem treba kod
Steći sposobnost koje su prve na UN Pokušati naći slike ili učenika ne samo
uočavanja i objašnjavanja ljestvici razvijenosti; tekstove, na kojima se mobilizirati svo znanje
izoliranosti Australijskog vidi, kako se spašavaju kojim učenici raspolažu o
kontineta,kao nedostatak Razviti pozitivan stav kitovi koji se često nasuču Australiji, angažirati
geografskog položaja i prema starosjediocima na plitki dio mora uz intelektualne stvaralačke
plasmana industrijskih i Australije(Aboridžanim južne obale Australije; snage učenika. Tako će
poljoprivrednih a),koji su u ovoj zemlji se povečati , motiviranost
proizvoda; stanovniuci drugog reda Nacrtati slijepu kartu učenika za rad;
i teško se prilagođavaju Australije i Okeanije, pa
Razviti sposobnost načinu života bijelog onda unijeti u nju Frontalnim i
razumjevanja odnosa čovjeka; područja, na kojima su individualnim oblikom
prirodne sredine uslovi za život rada nastavnik treba
(bogatstava),organizacije najpovoljniji i gdje se pokazati na koji način je
države/društvenog uzgaja najveći broj naseljavanje bijelaca,
uređenja) goveda i ovaca; razvoj gradova, industrije
i stočarstava promjenio
i standarda stanovništva; Imati pozitivan stav Obilježiti izvozne luke i izgled Australije, u
prema stanovništvu do najveće gradske odnosu na vrijeme kada
90
 pozicija velikh gradova uvjetovana
specifičnom prirodnogeografskim
uslovima a najviše klimom i
geografskim položajem;
11b).Okeanija
Znati šta obuhvata Okeanija i kako se
dijeli( Melanezija, Mikronezija ,
Polinezija, Novi Zeland);Znati
osnovne geografske pojmove koji se
odnose na otoke Okeanije, način života
stanovništva, uloga i značaj Okeanije u
svijetu(neki izvozni proizvodi –
tropski), turizam;
Znati osnovne geografske
karakteristike Novog Zelanda(dva
otoka,vulkansko tlo, gejziri,zemlja
ovaca i goveda, mlijeka i mliječnih
prerađevina,;
Naseljenost Novog Zelanda,bijelci
najbrojniji, Maori;Velington;
12.Polarne oblasti na Znati na geografskim kartama odrediti
zemlji položaj Arktika i Antarktika;Razlika
između ova dva ledena
područja,Grenland – najveći otok na
zemlji – naseljenost;
Da prepoznaju prirodno – geografska
obilježja polarnih oblasti i njihov
značaj za klimu na Zemlji;Ledeni
bregovi – opasnosti;
Sposobnost razumjevanja
međuzavisnosti prirodne
i društvene
sredine;Zavisnost gustine
naseljenosti od prirodnih
faktora;
Biti sposoban shvatiti i
razumjeti uslove života
stanovništva Okeanije i
prirodnih ljepote koje se
na njima nalaze;
Biti sposoban shvatiti
zašto su velike sile držale
pod kolo nijalnim
jarmom stanovništvo
Okeanije;
Razviti sposobnost
vrednovanja i
uporedbe(komparacije)P
olarnih oblasti sa ostalim
oblastima na Zemlji;
Sosobnost «čitanja»
geografske karte;
kojeg još nije doprla centre;Položaj je otkrivena;
civilizacija u punoj Melanezije, Mikronezije i
mjeri i razumjeti njihov Polinezije u odnosu na
način života; Australiju;
Voditi raspravu sa
učenicima, zašto je
Australska vlada sve do
nedavno zabranjivala
Kod učenika razvijati Pronaći objašnjenja za useljavanje nebjelačkog
interes za humanitarni pojmove:rasna stanovništva na
rad, solidarnost i pomoć segregacija i rasna diskri Australijski kontinent;
slabije razvijenim minacija; Pružiti pomoć učenicima
zemljama; pri ucrtavanju različitih
sadržaja u slijepe karte:
Razviti pravilan stav Na plakatu nacrtati Pomagati učenicima pri
prema nenaseljenim konture, Arktika, izradi karata i pomoći im
polaranim prostorima na Antarktika i Grenlanda; da shvate značaj polarnih
zemlji i njihovom Pronaći podatke,koja živa oblasti za život na zemlji;
značaju za održanje bića nastanjuju vode Voditi razgovore sa
života na Zemlji; Atlantskog okeana u učenicima o živom
blizini Polarnih oblasti; svijetu koji nastanjuje
Nacrtati na slijepoj karti polarne oblasti i vode
Arktik,Grenland i koje se nalaze u blizini ili
Antarktik; ispod leda polarnih
oblasti;
91
Historija, VIII razred – 1 čas sedmično, 35 časova godišnje

92
 Historija, VIII razred – 1 čas sedmično, 35 časova godišnje
CILJEVI I ZADACI
Tematske OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Vrijednosti,
Cjeline/ stavovi, Aktivnosti Aktivnosti nastavnika
Teme Znanje historije; Proces i sadržaj ponašanje učenika

Učiti: Učenik:

Evropa- Humanizam i Zna događaje i pojave koji su Razvija interes za proučavanje Analiziraju izvore Određuje jasne ciljeve
Novi vijek renasansa.Velika obilježili početak novog historije Novog vijrka.Izgrađuje da bi identificirali učenja, organizira
geografska vijeka(međaši novog stav o važnosti pojave Humanizma relevantne aktivnosti učenja u paru
otkrića.Reformacija i vijeka).Posljedice velikih geografskih i Renesanse.Komunicira. informacije koje ili grupi (priprema
protivreformacija.Oblici otkrića,važnost pojave Humanizma i
Prepoznaje i analizira historijske će im pomoći da analizu izuvora ,
vladavine:apsolutizam i Renesanse.Glavne predstavnike
parlamentarizam. Privredni Humanizma i Renesanse.Oblike izvore. Zauzima vlastiti stav uz odgovore na formuliše jasna pitanja,
razvoj Zapadne Evrope, vladavine i vjersku sliku korištenje dokaza. Razvija pitanja, objašnjava nove
Osmanskog carstva i Evrope.Osobenosti privrednog hronološko razumijevanje i stav o informacije slažu pojmove, naglašava
Rusije.Kapitalizam i razvoja Zapadne Evrope, Osmanskog značaju razvoja nauke , tehnike, u u slijed i najvažnije ideje ,
kapitalističko carstva i Rusije. Društveni poredak kulture i umjetnosti za povezuju u širi djelotvorno komunicira
društvo.Industrijska koji se javlja u Novom vijeku i civilizacijski razvoj . kontekst . Izvode sa učenicima). Priprema
revolucija.Gradovi.Nauka njegova osnovna obilježja. Pojam zaključke o tome aktivnosti provjere
,tehnika kultura i industrijska revolucija i njene šta se desilo i znanja učenika u skladu
umjetnost. posljedice. Značaj i razvoj gradova. zašto i za svoje sa postavljenim
Naučne, tehničke ikulturne tekovine
zaključke navode standardima.
Novog vijeka. Razumije značaj
naučnog i kulturnog razvitka. razloge. Na
osnovu analize Određuje jasne ciljeve
Zna zemlje jugoistočne Evrope koje predstavljaju temuučenja, organizira
su bile pod vlasti Osmanskog usmeno ili aktivnosti učenja na
carstva,Habsburške monarhije i pismeno. času .Priprema analizu
Mletačke republike. Zna politički, izvora (rad na
privredni i kulturni razvoj susjednih Analiziraju izvore tekstualnim izvorima,
zemalja (Hrvatske, Dubrovačke i rješavaju kartama, slikama,
Zemlje republike, Srbije i Crne Gore) XVI do Razvija sposobnost postavljene karikaturama, pjesmama
jugoistočne konca XVIII st..Zna kako su se
hronološkog(kronološkog)mišljenja zadatke. Ispituju i muzikom, Internetom,)
Evrope- Zemlje jugoistočne Evrope razvijali nacionalni pokreti u
nacionalni pod osmanskom, susjednim zemljama, programe i da osnovu analize izvora relevantnost izvora formuliše jasna pitanja ,
pokreti habsburškom i mletačkom nacionalnih pokreta,istaknute samostalno i jasno iznosi svoje . Prikupljene pojašnjava nove
vlasti od XVI do kraja ličnosti. Zna kako su nacionalni mišljenje . Razvija svijest o informacije slažu pojmove, usmjerava
XVIII stoljeća.Nacionalno pokreti u susjednim zemljama utjecali političkom , društvenom kulturnom u slijed i širi aktivnosti učenja .
buđenje u susjednim na prilike u BiH. kontekstu historijskog razvoja BiH kontekst, iznose Provjerava znanje
zemaljama (Hrvatska, i susjednih zemalja. vlastiti stav na učenika.
Srbija i Zna pojam revolucija.Važnost ideja osnovu
93
 CrnaGora).Najznačajniji
pokreti, njihovi programi i
ličnosti (obraditi u
kontekstu događanja u
Bosni i Hercegovini).
Građansko
društvo-
nacionalne
države
Nastanak i razvoj SAD-a.
Francuska
revolucija.Napoleonovo
doba.Evropske zemlje u
1848 god.-značaj i
posljedice. Ujedinjenje
Italije.Ujedinjenje
Njemačke.Austro-Ugarska
nagodba.Građanski rat u
SAD-u.Položaj žene u
novim
vijeku.Monopolistički
kapitalizam i
Bosna u imperijalizam.
XIXstoljeću
Reforme u Osmanskom
carstvu zadnje decenije
XVIII st. i u prvim
decenijama XIX
st.Administrativno-
upravno uređenje
Bosanskog ejaleta(vilajeta)
u XIX st.Pokret za
autonomiju Bosne.Društvo
i društveni
odnosi.Privreda,kultura i
prosvjeta.Hatišerif od
Gilhane.Omer paša
Latas.Velika istočna kriza
1875-1878g.
Američkog rata za nezavisnost i prikupljenih Priprema aktivnosti
Francuske građanske revolucije. informacija. učenja u skladu sa jasno
Posljedice Napoleonovih Razvija sposobnost kreativnog i postavljenim ciljevima .
osvajanja.Pojam nacija,nacionalni kritičkog mišljenja, hronološkog Priprema nastavna
pokret.Važnost revolucije 1848/49.
mišljenja usmjerenja (didaktičku
Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i
Njemačke.Austro-ugarsku Izgrađuje stav o značaju građanskih Učestvuje u strukturu s
nagodbu.Posljedice građanskog rata u revolucija.Razvija sposobnost aktivnostima u karakterističnim
SAD-u. Položaj žene u novom empatije. Analizira izvore i iznosi razredu, Razlikuje slijedom) :nastavu kroz
vijeku.Pojmove monopolistički vlastiti sud. Priprema prezentaciju bitne od nebitnih rad na istraživačkim
kapitalizam i imperijalizam. Razumije informacija, projektima ( položaj
i može da objasni uzroke, tok i tumači podatke žene u Novom vijeku),
posljedice velikih revolucija koje su postavljene u rad u grupi, usmjereno
obilježile početak stvaranja Izgrađuje mišljenje i stav vremenski okvir, otkrivanje, diskusiju...
građanskog društva u Evropi i svijetu. historijsko-kulturnom i privrednom identificira i Pojašnjava nove
Može da objasni položaj žene u
razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh objašnjava pojmovre, djelotvorno
Novom vijeku. Razumije i može da
objasni pojmove monopolistički tolerancije i demokracije . promjene i komunicira sa učenicima
kapitalizam i imperijalizam. Razumije Učenici razviju svijest o kontinuitet unutar . Provjerava ono što
posljedice pojave monopolističkog višestoljestoljetmoj prisutnosti i između učenici rade
kapitalizma i imperijalizma. nacionalnih manjina na prostoru historijskih Procjenjuje znanje
BiH, multietničkoj i kulturnoj perioda, zauzima učenika na osnovu
Zna zašto su provođenje reforme u zastupljenojsti na tlu Bosne i stav uz korištenje postavljenih standarda.
Osmanskom carstvu i posljedice Hercegovine. dokaza.
provođenja reformi.Uzroke,tok i . Organizira aktivnosti
posljedice borbe za autonomiju učenja u skladu sa
Bosne. Uređenje Bosanskog
Učestvuju u postavljenim ciljevima.
ejaleta(vilajeta) u XIX
st.Društveni,privredni i kulturni aktivnostima Usmjerava aktivnosti
razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, učenja (analiziraju učenika , objašnjava
posljedice Istočne krize i položaj BiH izvore, kontekst , formuliše
u međunarodnoj politici XIX st. Prikupljaja pitanja koja usmjeravaju
Može da objasni i razumije najvažnije različite izvore i istraživanja i analizu,
tokove,pojave i historijske procese procjenjuje organizira prikupljanje
razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u njihovu vrijednost, različitih izvora za
XIXst.Razumije i može da objasni pronalazi istraživački projekt
međunarodnu politiku u BiH u XIX odgovore na (stanovništvo BiH -
st.Povezuje prošlost i
postavljena pitnja. nacionalne manjine ;
sadašnjost.Razumije važnost
multiperspektivnosti u historiji. Iznosi vlastiti stav običaji, ishrana u BiH).
na osnovu Djelotvorno komunicira
prikupljenih sa učenicima.
informacija. Prati aktivnosti učenika .
ocjenjuje učeike.
94
 TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje

CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI Vrijednosti, stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

Tematske REZULTATI/ ponašanje
cjeline/Teme OBRAZOVNI
ISHODI

Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj

Učiti: Učenik :
ELEKTROTEHN Elektrane: podjela, princip Izrađuje crtež uproštenog Donošenje sudova i Aktivno prate izlaganja i Izlaže nastavno gradivo
IKA rada, razlike, opis, prenos i presjeka hidro i zaključaka na osnovu prezentaciju predmetnog primjenom različitih metoda
distribucija električne energije; termoelektrane, opisuje provjerenih činjenica i nastavnika o elektranama; rada u cilju što kvalitetnije i
Izvori električne princip rada, razlike, izgrađenih kriterija; afirmativnije prezentacije
energije prednosti i nedostatke; gradiva;

Shvata prednosti električne Afirmacija rada i Pripremanje nastavnu

energije nad energijom stvaralaštva; tehniku i tehnologiju;
čvrstih i tečnih goriva;
Simboli i sheme u Skiciranje simbola i izrada Crta i čita simbole i sheme; Usvajaju znanja vezana za Izrađuje didaktički
95
elektrotehnici shema -značaj simbola i simbole i sheme u materijal;
shema; Razvijanje pozitivnih elektrotehnici;
stavova prema tehnici Primjenjuje modele
ličnim primjerom i Samostalno skiciraju i interaktivne nastave;
djelovanjem u razredu; izrađuju sheme;
Elektroinstalacion Vrste i primjena Pravilno vrši izbor i upotrebu Usvajaju osnovna znanja o Ostvaruje radnu i
i elektroinstalacionih materijala; elektroinstalacionih elektroinstalacionim stvaralačku atmosferu u
materijali materijala; materijalima, o izboru i razredu;
Ispoljavanje spremnosti montaži;
Alati i pribori u Osnove o alatima i priborima u Vrši pravilan izbor alata i za saradnju i pružanje Prate izlaganje i Prezentira učenicima
elektrotehnici elektrotehnici, rukovanje i pribora; pomoći drugima; demonstriranje upotrebe i najčešće korištene
održavanje; rada s pojedinim alatima i elektroinstalacione
priborima, te i sami materijale, objašnjava
učestvuju u tim namjenu i montažu;
Ispoljavanje spremnosti i aktivnostima;
Kućanski Električni uređaji i aparati u Osposobljava se za sposobnosti za sticanje Prate izlaganje i uputstva Prezentira učenicima izbor i
električni domaćinstvu sa posebnim otklanjanje sitnih kvarova u novih znanja i vještina i nastavnika, te samostalno upotrebu pojedinih alata i
aparati osvrtom na važnost pravilnog domaćinstvu; njihovu primjenu u ili po grupama pribora, te ih usmjerava na
rukovanja i održavanja; rješavanju praktičnih proračunavaju snagu pravilan izbor i rad;
problema; pojedinih elektro-potrošača
ili obračunavaju utrošak Ukazuje učenicima na
električne energije važnost pravilnog rukovanja
Razvijenje smisla za domaćinstva; i održavanja elektro–uređaja
ekonomično korištenje u domaćinstvu, te značaj
energije i materijala; ekonomičnog korištenja
Vježbe i praktični Korištenje simbola i shema u Izrađuje jednostavnije sheme Shvataju značaj poštivanja
električne energije;
radovi elektrotehnici, izrada u elektrotehnici; općih i ličnih mjera zaštite
jednostavnijih shema, na radu;
Daje neophodna uputstva
upotreba različitih alata, Osposobljava se za izbor
Maksimalno poštovanje učenicima pri rješavanju
pribora i aparata -izrada potrebnih alata i pribora i Koristeći različite alate i uz
kućnog reda pri radu u praktičnih problema;
jednostavnijih električnih izradu prostijih elektro- pomoć nastavnika izrađuju
školskoj radionici;
uređaja i uređaja za ispitivanje uređaja; različite električne uređaje;
Vodi računa o bezbjednosti
električnih instalacija, opće i
učenika u radionici;
lične mjere zaštite na radu; Ispituje ispravnost pojedinih Imaju uvid u sadržaj kutije
električnih instalacija; prve pomoći i po potrebi
Ispoljavanje vještina i Vodi računa o ispravnosti
pružaju prvu pomoć;
navika u cilju alata i mašina u radionici;
profesionalne orijentacije
učenika; Prezentira modele
elektromototora: objašnjava
Elektromotori Elektromotori: pogon, princip Razumije značaj pravilnog Razvijanje svijesti o Pažljivo prate izlaganje i princip rada, održavanje,
rada, održavanje izbora, montaže i održavanja značaju elektrotehnike i demonstriranje nastavnika o zaštitne mjere, rukovanje;
elektromotora; elektronike u životu elektromotorima i njihovim
čovjeka; sklopovima; značaju Podsjeća učenike na
elektromotora u privredi i sadržaje koje su već radili
domaćinstvima; na časovima fizike,
96
ELEKTRONIKA Uvođenje učenika u Shvata korelaciju nastavnih Pažljivo prate izlaganje objašnjava visokofrekventne
elektroniku: prenos govora, sadržaja fizika-tehnička Donošenje zaključaka na nastavnika i prezentaciju i niskofrekventne
Elektronički muzike i pokretnih slika na kultura, te prenos govora i osnovu argumenata, pojedinih sklopova: oscilacije;
uređaji daljinu; muzike transformacijom izvršene analize i sinteze; telefona, radio aparata;
zvučnih signala u električne Priprema grafičke priloge,
i obrnuto; Učestvuju u analizi sklopove pojedinih
sklopova; elektroničkih uređaja i sve
Simboli i sheme u Skiciranje i čitanje simbola i Čita i crta simbole i sheme; Ispoljavanje spremnosti Pažljivo slušaju to na što jednostavniji i
elektronici shema u elektronici; za primjenu stečenih nastavnika, analiziraju razumljiviji način
znanja i vještina u praksi; klopove, a onda ih i grafički objašnjava učenicima;
predstavljaju;
Praktično objašnjava značaj
Osnovni Otpornici, kondenzatori, Prepoznaje i vrši pravilan Analiziraju elektroničke i primjenu pojedinih
elektronički poluprovodnici; izbor elektroničkih Shvatanje značaja elemente i njihovu ugradnju elektroničkih elemenata;
elementi elemenata; blagovremene i ispravne u sklopove; Prezentira učenicima izbor i
komunikacije među upotrebu pojedinih alata,
Alati i pribori u Osnovni alati, instrumenti i Pravilno vrši izbor i ljudima; Prate izlaganje i instrumenata i pribora, te ih
elektronici pribori u elektronici, upotrebljava alate, demonstriranje upotrebe i usmjerava na pravilan izbor
rukovanje, održavanje; instrumente i pribore; rada na pojedinim alatima, i upotrebu;
Razvijanje svijesti o instrumentima i priborima i
značaju ponašanja i sami učestvuju u tim Pažljivo prati rad učenika i
pridržavanja propisa u aktivnostima; daje neophodna uputstva;
saobraćaju, u cilju
bezbjednosti svih Priprema didaktičke
Vježbe i praktični Korištenje simbola i shema u Koristi potrebne alate, učesnika u saobraćaju, sa Pažljivo slušaju i prate rad materijale;
radovi elektronici, izrada instrumente i pribore, naglaskom na nastavnika; pojedine
jednostavnijih shema, upotreba demontira i montira prostije bezbjednost djece; sklopove radio i TV aparata Uz pomoć grafičkih priloga,
različitih pribora i alata, uređaje i aparate u demontiraju po odobrenju i instalacija, felefonskih
montiranje jednostavnijih elektrotehnici; uz prisustvo nastavnika; aparata objasniti učenicima
radio-prijemnika, radio i TV Razvijanje svijesti o značaj fiksne i mobilne
antenna, uz pomoć značaju pravilnog telefonije;
nastavnika; odnosa prema prirodi i
TELEKOMUNIK Osnovna znanja iz oblasti Shvata značaj čovjekovoj okolini, kao i Usvajaju osnovna znanja iz Upoznaje učenike sa
ACIJE komunikacija: razvoj, telekomunikacija u životu o racionalnom korištenju oblasti komunikacija: telegrafskim sistemima i
telefonija, telegrafija; čovjeka; energije; instalacionih vodova i načinom rada;
Razvoj materijala;
komunikacija Objašnjava značaj
NV telefonija Sastavni dijelovi telefonskih Razumije značaj pravilnog Imaju uvid u sastavne propisnog ponašanja u
centrala, organizacija održavanja telefonskih dijelove telefonskih saobraćaju i ukazuje na
telefonske mreže; aparata i mreže; centrala, u organizaciju opasnosti usljed
telefonske mreže i u značaj nepridržavanja tih propisa;
održavanja;

97
Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti Shvata značaj razvoja i Prate izlaganje nastavnika o Objašnjava značaj:
telegrafije, telegrafskih održavanja telegrafije u principu rada telegrafskih racionalnog korištenja
sistema i mreže; komunikacijama; uređaja; energije, pravilnog
zbrinjavanja otpada, značaj
pravilnog odnosa prema
Saobraćajna Pavilno korištenje sredstava Shvata značaj pridržavanja Usvajaju znanja potrebna prirodi i čovjekovoj okolini;
kultura javnog saobraćaja; faktori koji propisa u saobraćaju; za pravilno ponašanje u
utiču na bezbjednost u saobraćaju, u cilju lične
saobraćaju – čovjek (dijete); bezbjednosti, kao i
saobraćajne nesreće i njihovi bezbjednosti ostalih
uzročnici; učesnika u sobraćaju;
ENERGIJA Racionalno korištenje energije Osposobljava se za: Prave skicu urednog
I OKOLINA i materijala, pravilan izbor racionalno korištenje odlagališta za otpad;
goriva za domaćinstvo, energije, za odabir
pravilan odnos prema prirodi i najpovoljnijeg goriva za Međusobno komuniciraju u
čovjekovoj okolini; domaćinstvo, za pravilno cilju sticanja novih znanja i
zbrinjavanje otpada; vještina;
IZBORNI DIO -proširivanje znanja i sticanje Proširuje već stečena znanja Dosljedno izvršavaju sve
(konkretan novih znanja iz jedne od iz pojednih oblasti koje je zahtjeve nastavnika;
program izbornog sljedećih oblasti: odabrao za izbornu nastavu;
dijela utvrđuje Pored udžbenika i osnovne
nadležni organ a) Elektrane Samostalno proučava literature koriste i druge
škole na osnovu b) Elektronika odabrane oblasti, prikuplja izvore: enciklopedije,
potreba lokalne c) Saobraćaj informacije i podatke, stiče priručnike, internet (po
zajednice, interesa vještine, posmatra i mogućnosti);
učenika i zaključuje;
mogućnosti škole). Učestvuju u izradi
ilustracija-crteža, prate
zanimljive članke i
informacija sa medija;
kreiraju obrazovni pano;

98
 INFORMATIKA ZA VIII RAZRED
1 čas sedmično (35 časova godišnje)

ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)?

Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak
školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove.
Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja, vještina i razvijenih
sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu.
Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve
oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim navikama, za
korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.
Četiri odrednice: osnovna znanja, umijeća i vještine, navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara, čine područja
učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi.
1. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i
komunikacijska tehnologija,
2. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa,
3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i
4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA

- da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u - osnovna znanja o strukturi računara, njegovoj primjeni u raznim
savremenom društvu; djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rješavanju problema;

- da učenici upoznaju strukturu računara;
OSNOVNA ZNANJA
- da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i
posebne namjene;
- da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika;
- osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom
opremom, postupke uključivanja i isključivanja računara,
pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi,
opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih
jezika);
- osnovna znanja o jednom programskom jeziku;

99
 - da učenike upozna sa načinima komuniciranja
posredstvom različitih medija;

- da učenike upozna sa načinima korištenja Internet

usluga;

- da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja

informacija u računarima;

- da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa

računarima i drugom opremom;

- da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja
ulazno-izlazne uređaje; elektroničke pošte;

- da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri
rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja;
UMIJEĆA I
- da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati
pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu
VJEŠTINE prikaza;
- osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos
teksta i njegov prikaz, rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć
ICT-a);
- vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući
zadatke uz pomoć ICT-a;

- da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske - osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja
alate kao sredstva za učenje i istraživanje; elektroničke pošte;

- da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz - sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska
pomoć računara; programska sredstva: obrada teksta, rad sa proračunskim
tablicama i grafikom);
- da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati
SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim - sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih
PROBLEMA rezultatima učenja; informacija;

- da učenicima predstavi moguće sklopovske i - sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju
programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na svakodnevnih problema.
načine njihova otklanjanja;

100
 NAVIKE, STAVOVI - da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju - navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim
problema. putem, putem Interneta;

- da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe - navika korištenja informatičke literature;

računarske i informacione tehnologije;

- da učenicima ukaže na pravne i etičke principe

upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i
ukaže na posljedice njihova narušavanja;

- da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu

literaturu;

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE
Nastavne teme: arhitektura računara, primjena računara, prenos podataka i računarske mreže, rješavanje problema uz pomoć računara i
programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema, su novi ili su prošireni.
Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa
složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.
Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. Nastavnik
informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva.
Resursi za realizaciju
Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime, njegovo potpuno izvođenje
zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.
Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru, po principu: jedan računar – jedno
radno mjesto – jedan učenik.
Odjeljenja se dijele u dvije grupe, koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.
Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:
• izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi, bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri,
• određivanja broja sati za obradu pojedinih tema, što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu;
• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.
101
Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog
jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu
strukturu odabranog programskog jezika.
Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz
pomoć računara.
U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji.
Korelacija nastavnih sadržaja
Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi
mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom
stanu), je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i
književnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću), likovne kulture (računarski dizajn, grafički i
slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.
Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju
upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogućnostima škole, organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru
slobodnih tehničkih aktivnosti učenika.

Vrednovanje i ocjenjivanje
Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave, stvara
povoljnu mikroklimu za učenje, podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja.
U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima:

- sticanja osnovnih ICT znanja,

- sticanja umijeća i vještine,

- usvajanju navika i stavova, te u području

- izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća).

Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi, učešća učenika u grupnom radu, njegovu
spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema, učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama,
međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo.
102
Prilagođavanje programa
U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima
učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Proces
prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja, načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja.
Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire, kako je
predviđeno zakonom.
SADRŽAJ
1. OSNOVE
INFORMATIKE
Definicija informatike.
Informacija i podatak.
Obrada informacija.
2. MATEMATIČKE
OSNOVE RADA
RAČUNARA
Numerički (brojni) sistemi.
Decimalni, binarni,
heksadecimalni
(heksadekadni) sistem.
Binarna aritmetika.
Utjecaj računara na okolinu
i pojedinca.
ZNANJE I
RAZUMIJEVANJE
Pojmovi: informatika, informacija i
podatak.
Obrada informacija i obrada
podataka.
Pojmovi: ulazne i izlazne
informacije.
Usvojen pojam brojni (numerički)
sistem.
Baza (osnova) brojnog sistema.
Decimalni (dekadni), binarni i
heksadecimalni brojni sistemi.
Elementi brojnih sistema.
Sabiranju, oduzimanju, množenju i
dijeljenju binarnih brojeva.
Uticaj računara na cjelokupno
društvo i na povećanje čovjekovih
sposobnosti.
SPOSOBNOSTI
Sposobnost razlikovanja
pojma infrmacije od pojma
podatak.
Razlikovanje ulazne od
izlazne informacije.
Razvijanje sposobnosti
selekcije i korištenja
raspoloživih informacija.
Sposobnost zapisivanja
brojeva u decimalnom,
binarnom i
heksadecimalnom brojnom
sistemu. Sposobnost
prevođenja brojeva iz
jednog sistema u drugi
Uočavanje značaja binarne
aritmetike kao matematičke
osnove funkcionisanja
(rada računara).
Sposobnost uočavanja
efekata uticaja računara na
VRIJEDNOSTI,
AKTIVNOST AKTIVNOST
STAVOVI,
UČENIKA NASTAVNIKA
PONAŠANJE
Učenik treba da usvoji i
razvija pozitivan stav Aktivno
prema informacijama učestvovanje u Prezentovanje nastavnih
koje mu stoje na nastavnom procesu, sadržaja, organizovanje, vođenje
raspolaganju, posebno u uključivanje u i usmjeravanje rasprave o
procesu učenja u školi i rasprave i diskusije o informatici, informacijama i
kod kuće. informatici. podacima.
Izvršavanje obaveza
Podsticanje radoznalosti u toku izvođenja Praćenje aktivnosti učenika.
za spoznajama u oblasti vježbi.
informatike.
Izgrađen stav o značaju
Praćenje predavanja
brojnih sistema u oblasti
i uputa nastavnika. Prezentovanje nastavnih
informatike i
Vođenje potrebne sadržaja. Pomaganje učenicima
računarstva.
dokumentacije i koji zaostaju u savladavanju
Učenik treba da pribilješki. gradiva. Davanje dodatnih
pravilano i uspješno objašnjenja grupi ili pojedinim
Aktivno učešće u
tumači ulogu brojnih učenicima.
vježbama.
sistema.
Izgrađen stav o ulozi Uključivanje u Izbor oblika rada koji će
binarne aritmetike u omogućiti učenicima
rasprave o ulozi
načinu rada računara. binarne aritmetike u razumijevanje i usvajanje znanja
o binarnoj aritmetici.
Shvatanje i prihvatanje funkcionisanju
informacione i računara. Rad na Prezentovanje primjera koji
računarske tehnologije prikupljanju ukazuju na rezultate uticaja
103
 čovjeka i zastupljenosti u
svim oblastima ljudskog
rada.
kao važnog činioca tekstualnog i drugog računara na okolinu i pojedinca.
ljudske savemene grafičkog materijala
svakodnevnice. za izradu panoa o
značaju informatike i
računarstva.

3. ARHITEKTURA Razvoj računara, pomagala za

RAČUNARA
Historijski razvoj računara.
John Von Neumannova
struktura računara.
Pojava mikroprocesora.
Podjela (vrste) računara.
računanje, mehaničkih automata za
obavljanje računskih operacija, Učenici razlikuju ulogu
generacije računara. računara po generacijama Pokazuju interes za Upoređuju računare i
(prva - peta). korištenje svih vrsta njihove mogućnosti, Koristi raspoloživa sredstva pri
Grupe uređaja: ulazne jedinice,
računara. ranijih generacija i obradi novog gradiva.
izlazne jedinice i centralna jedinica. Učenici su sposobni da sadašnjih. Demonstrira različite dijelove
Pojava, vrste i uloga nacrtaju blok šemu Pravilno se onose prema računara, ulazno izlazne
računara (John von ICT sredstvima u Organizuju jedinice, način njihovog
mikroprocesora.
Neumannova arhitektura kabinetu informatike. prikupljanje povezivanja i drugo.
pojedinih dijelova
Vrste računara: kućni i personalni računara).
(PC), stolni (desktop) i prenosni Održaju odgovarajuću računara i Kontroliše stepen usvojenosti
(laptop, notebook, hand-held, Sposobnost razlikovanja pažnju na času, prate demonstriraju ih na znanja od strane učenika.
palmtop, PDA – Personal Digital vrsta računara i poznavanje izlaganje nastavnika. časovima.
Assistant). Radne stanice, njihove namjene.
miniračunari, veliki računari,
superračunari.

PC računari.
Hardverska struktura PC
računara (CPU, memorije,
sabirnice, ulazni uređaji,
izlazni uređaji).
Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge.
Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC
računara.
Procesor (centralna jedinica),
interna memorija, eksterna
memorija, kontroler eksterne
memorije.
Blok šema hardverske strukture PC
računara.
Znaju nabrojati ulazne jedinice:
tastatura, miš, pomična kuglica,
grafička ploča ili tablet, skener,
palica za igru (džojstik), mikrofon,
digitalna kamera.
Znaju nabrojati izlazne jedinice:
monitor, štampač (printer), crtač
(ploter), multimedijski projektor,
zvučnik.
Učenici su sposobni
razlikovati ulazne i izlazne
jedinice od ulaznih i
izlaznih veznih sklopova.
Sposobni su objasniti ulogu
centralne jedinice (procesna
jedinica, procesor).
Sposobnost priključivanja
ulazno-izlaznih jedinica na
računalo i podešavanje
njihovog rada.
Učenici su sposobni
razlikovati pojedine ulazno
izlazne vezne sklopove.
Raspoznaju fizičke oblike
pojedinih eksternih
memorija.
Razlikuju jedinice za
brzinu pristupa podacima
od jedinica za kapacitet
Prihvataju realnost u Kontroliše izvršavanje radnih
Aktivno učestvuju u
vezi sa primjenom obaveza: vođene odgovarajuće
vođenju rasprave o
računarske tehnologije. dokumentacije i pravljenja
računarskom
hardveru. pribilješki. Evidentira
napredovanje učenika.
Govori o pravilnom odlaganju
starih komponenti i kompletne
Prikupljaju štampani računarske opreme.
Pravilno koriste ulazno (grafički materijal u
izlazne jedinice i vezne vezi sa računarskom Prezentuje nastavno gradivo uz
sklopove. hardverom te optimalnu primjenu metode
izrađuju zidne demonstracije.
Izgrađuju pravilan stav
novine. Objašnjava posledice
prema hardverskim
komponentama. Postupke rada sa nepravilnog priključivanja i
hardverskom rukovanja komponentama
Ukazuju na pravilan računara.
opremom prethodno
način upotrebe, čuvanja i

104
 Modem (ulazno-izlazni uređaj) memorije. skladištenja opreme. provjeravaju. Ukazuje na mjere HTZ pri radu
sa računalom
Ulazno-izlazni vezni sklopovi: Znaju vrste eksternih Ukazuju na propuste
paralelna vrata (port), serijska vrata, memorija: disketa (flopi koje čine njihovi
USB (Univesal Serial Bus) vrata, disk), ZIP disk, hard (tvrdi, drugovi.
grafička kartica, zvučna kartica. fiksni) disk, kompakt disk
(CD), magnetne trake, USB Uredno vode
Interne memorije: RAM i ROM, Drive. pribilješke na
PROM, EPROM i EEPROM. časovima.
Interne i eksterne sabirnice.
Matična ploča, kartice (adapteri),
utičnice (slotovi).

Definicija softvera (software).

Podjela softvera: sistemski i
aplikativni (korisnički). Računarski Sposobni su instalisati
Pokazuju interes za
virusi (antiaplikativni softver). odgovarajuće programe Ukazuje na razvoj softvera i na
primjenu
(softversku podršku), sve veće mogućnosti njegove
Sistemski softver, najvažniji – Imaju izgrađen stav savremenog softvera.
slijedeći uputstva o praktične primjene, jer se
operativni sistem. MS Windows, upotrebi. prema računarskom Ukjlučuju se u računarski hardver brzo razvija,
Unix-Linux, MS DOS. Pomoćni softveru. Znaju njegovu diskusije o primjeni a cijene postaju sve
uslužni programi: programi za Rauzlikuju sistemski od ulogu i vrijednost. pristupačnije.
Softver za PC računare. softvera, njegovim
arhiviranje WinZip, Win RAR i aplikativnog softvera.
Sistemski i aplikativni. Računarski sotver znaju mogućnostima i
razni programi za održavanje. Kontroliše napredovanje
Sposobni su da otkriju čuvati i sa njim pravilno uslovima za
Kompajleri. pojedinih učenika.
prisustvo virusa i da ga rukovati instalisanje.
Računarski virusi: trojanski konj, uklonepomoću programa: Informacije pruža postupno,
Pomažu drugovima
kameleoni, softverske bombe, Norton Antivirus, McAfee vodeći računa o psihofizičkim
koji zaostaju u
logičke bombe, vremenske bombe, VirusScan Deluxe, Sophos sposobnostima učenika da ih
savladavanju i
crvi. Antivirus, F-Prot prihvate.
usvajanju gradiva.
Professional i drugi.
Antivirusni programi: detektori,
čitači, štitovi.

Klasična primjena računara: Učenici su sposobni da Iskazuju poseban interes Aktivno se uklučuju Prezentuje nastavno gradivo.
4. PRIMJENA naučno-tehnički proračuni, masovna ponove klasičnu primjenu da se upoznaju sa u nastavni proces, Klasičnu primjenu računara,
RAČUNARA obrada podataka. Uloga tekst računara. mogućnosti tekst prate nastavnikovo razvoj softvera za obradu teksta,
procesora: editiranje (uređivanje) procesora, a posebno izlaganje, učestvuju izgled i elemente prozora,
teksta i fromatiranje (oblikovanje) Sposobni su da sadržaje pojedinih u fazi ponavljanja i osnovne operacije u MS Wordu.
teksta. reproduciraju znanja o padajućih menija. utvrđivanja gradiva.
razvoju softvera za obradu Kontroliše aktivnost učenika.
Microsoft Word za Windows. Izgled teksta. Pravilno postupaju u Vode pribilješke na Potiče one koji zaostaju, ističe
Programi za obradu teksta. (elementi) prozora: naslovna traka toku izvođenja vježbi. času. Vrše one koji brže savladavaju
Razvoj software-a za sa dugmadima za minimizaciju, Sposobni su da demonstraciju
Razvijaju navike gradivo.
obradu teksta (tekst maksimizaciju i zatvaranje prozora, demonstriraju i pokažu elemenata prozora
procesora) na PC traka glavnog menia, trake izgled i elemente prozora korištenja tekst tekst procesora i Evidentira rezultate koje učenici
računarima. Pregled „Standard“, „Formating“ i tekst procesora. procesora u vode diskusiju o postižu na vježbama.
„Drawing“ sa alatima, horizontalni i svakodnevnom radu i pojedinim

105
osnovnih operacija.
Ubacivanje tablica i ostalih
netekstualnih elemenata u
tekstualne dokumente.
Provjera pravopisa,
gramatike i automatsko
ispravljanje grešaka
Proračunske tablice.
Razvoj software-a za
tabelarne proračune na PC
računarima. Unos podataka.
Uređivanje i oblikovanje
radnih stranica. Pregled
operacija. Obavljanje
proračuna. Kreiranje
grafikona.
vertikalni linijar, horizontalna i
vertikalna traka za pomak, tačka
umetanja (kursor), dugmad za izbor
načina prikaza, statusna traka,
prozor dokumenta (radna površina),
pokazivač miša (kada je priključen).
Pregled osnovnih operacija u
programu Microsoft Word za
Windows. Padajući meniji kao
skupovi logički povezanih naredbi.
Upotreba padajućeg menija Table za
ubacivanje tablica u tekstualne
dokumente.
Postupci ubacivanja crteža, slika,
grafikona, šema i drugih elemenata.
Zna nabrojati koji su danas u upotrebi
programi za tabelarne proračune:
Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro
Pro.
Microsoft Excel ima karakterističan
oblik. Njegovi osnovni elementi su:
naslovna traka, traka glavnog
menija, trake sa altima „Standard“,
Formatting“ i „Drawing“, dugmad
za uređivanje, polje sa nazivom
ćelija, traka formula, oznake kolona,
polje za uređivanje formula,
horizontalna i vertikalna traka za
pomak, oznake redova, oznaka
aktivne ćelije, dugmad za izbor
radnih stranica, oznake radnih
stranica, statusna traka.
Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći
podaci: tekstualni, brojčani,
datumski, vremenski i formule.
Sposobnisu da objasne
sadržaj trake glavnog
menija: File, Edit, View,
Insert, Format, Tools,
Table, Window i Help.
Sposobni su da se služe
padajućim menijima a
posebno menijem Table
kako bi umetnuli
netekstualne elemente u
tekstualni dokument.
Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne
proračune.
Sposobni su pokazati i
demonsrtrirati osnovne
elemente prozora, unos
podataka, zatim urediti i
oblikovati radne stranice,
vršiti proračune i kreirati
grafikone.
Sposobni da objasne i
koriste padajuće menije
smještene u traku glavnog
menija: File, Edit, View,
Insert, Format, Tools, Data,
Window i Help.
učenju.
Provjera znanja iz
ortoepije i ortografije, te
povezivanje računarskih
znanja sa znanjima iz
drugih nastavnih
predmeta.
Upotrebljavaju naredbe
za provjeru pravopisa,
gramatike i automatskog
ispravljanja grešaka.
Stvaraju naviku upotrebe
tabličnog kalkuratora u
procesu učenja i pisanju
referata i raznih
izvještaja.
Razvijaju sposobnost i
znanje predstavljanja
podataka (i informacija)
u tablicama i pomoću
grafikona.
Razvijanje estetskih
osobina i likovnih
sposobnosti pri
uređivanju dokumenata,
koristeći prostor, oblike,
boje i druge elemente.
elementima prozora. Vodi računa da učenici pravilno
i prema uputstvima koriste
računarsku opremu.
Aktivno se uključuju Kontroliše izvođenje vježbi i
u izvođenje vježbi . evidentira rezultate.
Uključuju se u
kreiranje vježbi.
Izvršavaju obaveze Prezentuje nastavno gradivo:
koje postavlja razvoj softvera za tabelarne
nastavnik, a zatim proračune, načine unosa
predlažu vježbe podataka, uređivanje i
prema svojim oblikovanje radnih listova,
potrebama i pregled operacija, daje
nahođenjima. instrukcije za obavljanje
proračuna i kreiranje grafikona.
Traže pomoć ukoliko
ne uspijevaju da Nadzire aktivnost učenika.
riješe svoj zadatak. Obezbjeđuje pedagošku,
nastavnu mikroklimu u kabinetu
Koriste raspoložive pogodnu za uspješno učenje i
udžbenike i drugu ugodan boravak učenika.
literaturu kako bi
prije došli do
rješenja.
106
Programi za upravljanje Napoznatiji programi za upravljanje
bazama podataka. Osnovni bazama podataka: Microsof Access,
Mikrosoft Visual Foxpro, Paradox i
pojmovi o bazama
Claris Filemaker Pro.
podataka. Organizacija
baza podataka. Aplikacije Baze ličnih informacija (organizeri)
koriste: Lotus Organizer, Microsoft
baza podataka.
Outlook i Act.
Sposobni su nabrojati
Uočavaju potrebu da Aktivno učestvuju u
najpoznatije programe za
koriste baze podataka za vježbama koje je Organizuje vježbe u MS
upravljanje bazama
potrebe učenja, zatim za planirao nastavnik. Access-u li MS Outlook-u.
podataka, te organizere i
unos, pohranjivanje i U toku časa uredno Daje potrebne dodatne
aplikacije koje korisniku
korištenje ličnih vode zabilješke u informacije.
omogućavaju manipulaciju
podacima.
informacija i slično. bilježnice.

5. RJEŠAVANJE
PROBLEMA UZ
POMOĆ RAČUNARA Stekli su navike i
Znaju šta je globalna strategija potrebna znanja da mogu
rješavanja problema prema POLY- postavljene probleme
u. rješavati planski, Nastavnik bira karakteristične
Sposobni su da rješavaju Analiziraju i primjere rješavanja problema uz
Naučili su tipove problema: poštujući redoslijed
probleme uz pomoć uočavaju prednosti pomoć računara na kojima se
Rješavanje problema. problemi za nalaženje rješenja postupaka.
računara. planskog rješavanja jasno razlikuju postupci i koji će
(problemi računanja) i problemi za Uočili su potrebu da se
Primjenjuju redoslijed problema. uspješno pokazati značaj
dokazivanje (problemi odlučivanja) poslije realizacije plana
Tipovi problema. postupaka pri rješavanju planskog rješavanja.
Postupci u rješavanju problema su: izvrši analiza rješenja
problema.
razumijevanje i definiranje kako bi se unaprijedio
Razumijevanje, definiranje opšti pristup rješavanju
problema, razrada plana akcije,
problema. realizacija akcije i osvrt na rješenje. problema uz pomoć
računara.
Stvaranje plana rješavanja
problema.

Algoritam
Algoritam je svaki jasan, precizan i
nedvosmislen uređeni niz koraka,
koji u konačnom vremenu vodi do
rješenja nekog problema.
Pojam i zapisivanje Načine zapisa algoritma: govornim
algoritma (linearni tok, jezikom i grafičkim prikazom.
grananje i petlja).
Postupak razvoja algoritma odozgo
Konstrukcija algoritma za prema dole (top-down pristup).
rješavanje problema.
Razlike između složenih mašinskih
instrukcija (nule i jedinice) i
Put od algoritma do jednostavnih naredbi u programskim
programa. jezicima.
Zapis govornim jezikom
(prikaz sa numeriranim
koracima) svaki korak se Prihvatili su stav da je u
označava rednim brojem od postupku izrade
1 nadalje. računarskog programa za Učestvuju u raspravi
rješavanje problema o algoritmu. Izlaže nastavno gradivo vodeći
Znaju da grafički način potrebno prvo sačiniti računa o korelaciji ove nastavne
zapisa algoritma Samostalno jedinice sa obrađenim
algoritam.
podrazumijeva izradu postavljaju (definišu) nastavnim sadržajima u šestom
dijagrama toka Prave razlike kod zapisa problem i prave razredu.
(organigram). algoritma. algoritam.
Mogu nabrojati grafičke
simbole koji se koriste za
izradu dijagrama toka.

6. PROGRAMIRANJE Nedostaci govornog jezika za Učenici su sposobni Shvataju značaj Uključuju se u Izlaže nastavno gradivo i

107

Osnovne karakteristike
programskih jezika.
Proceduralni programski
jezici. Objektno orijentirani
programski jezici.
Neproceduralni programski
jezici
Metodologija
programiranja.
Proceduralno i
neproceduralno
komuniciranje sa
računarom.
Razvoj proceduralnog
komuniciranja.
Struktuirani pristup razvoju
programa.
Programski jezik BASIC.
Osnovni elementi BASIC-a
Osnovne naredbe BASIC-a.
Programske strukture.
potrebe komuniciranja sa
računarom.
Programski jezici niskog nivoa.
Proceduralni (problemski
orijentirane) programski jezici
(BASIC, Pascal, FORTRAN,
COBOL, C itd).
Objektno orijentirani programski
jezici: C++, Java, Object Pascal.
Neproceduralni (deklarativni,
opisni) programski jezici.
Kompajleri i interpreteri.
Proceduralno i neproceduralno
komuniciranje sa računarom.
Razvoj proceduralnog
komuniciranja.
Razumiju načine rada u BASIC-u
(direktni i indirektni).
Alfabet BASIC-a. Tipovi podataka.
Konstante, promjenljive i izrazi.
Struktura ponavljanja. FOR petlja,
IF THEN i GOTO.
objasniti osnovne
karakteristike programskih
jezika.
Sposobni su praviti razlike
između vrsta (grupa)
programskih jezika: jezici
niskog nivoa (mašinski
jezik), proceduralnih,
objektno orijentiranih i
neproceduralnih
programskih jezika.
Sposobni su objasniti
struktuirani pristup razvoju
programa.
Sposobni su pokrenuti
program BASIC
Sposobni su primijeniti
naredbe koje pripadaju
strukturi ponavljanja.
programiranja sa aspekta diskusije o povezuje ga sa gradivom o
rješavanja mnogih programskim programiranju koje je obrađeno
problema koje čovjek jezicima. u šestom razredu.
bez računara vjerovatno
nebi nikada riješio. Analiziraju razlike Vodi računa da se ponavlja
između kompajlera i samo ono gradivo koje je
Posebno se interesuju za interpretera. potrebno za razumijevanje ovog
savremene programske nastavnog gradiva.
Postavljaju pitanja u
jezike koji su od
praktičnog značaja. vezi sa struktuiranim Organizuje vježbe i prati u kojoj
pristupom razvoju mjeri učenici izvršavaju
programa, te u kojim zadatke.
programskim
jezicima se
primjenjuje ovaj
pristup.
Interesuju se kaje
probleme je moguće
Primijenjuju verziju riješiti koristeći Izlaže nastavno gradivo.
BASIC-a koja im je na BASIC.
Nastavnu građu izlaže na način
raspolaganju.
Uredno vode kojim će kod učenika izazvati
pribilješke.
pažnju i podstaći interesovanje.
Izvode predviđene
vježbe
108
 LIKOVNA KULTURA /VIII razred/
(jedan sat sedmično - 35 sati godišnje)

STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA

PROGRAMSKI SADRŽAJI C I L J E V I
LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE,LIKOVNO LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-
DIDAKTIČKI MEDIJI ODGOJNI

1. TAČKA I LINIJA - Usvajanje pozitivnih

U svom okruženju, moći uočiti i biti sposoban - Neposredno okruženje učenika, enterijer i Izažajne mogućnosti linearne perspektive, moći je stavova i odnosa prema
prepoznati i predstaviti, /ovladati/ optičkim eksterijer: prepoznati na umjetničkim radovima i biti likovnoj umjetnosti i
zakonima perspe-ktive, i znati ih primjeniti u ljudi pri različitim sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu estetskim vrijednostima,
crtežu /pomoću linija-crta/, moći predstaviti aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, prevozna - Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija produbljivanje
različite vidove perspektive, uglovi gledanja sredstva, sportske, aktivnosti, biljke, objekti, /crta/ sposobnosti vrednovanja
/predstavljanja/ kod različitih perspektiva: vanjski prostor, unutrašnji prostor - Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/, sadržaja i ideja
- linearna perspektiva I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim predmete iz ptičije perspektive
- ptičija perspektiva nastavnim predmetima, povezivanje sadržaja - Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju - Otkrivanje zakonitosti
- žablja perspektiva drugih nastavnih oblasti: perspektivu, kao formu predstavlajnja elemenata i i estetskih vrijednosti,
Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati maternji jezik /pripovjetka, prozni tekst, roman, oblika u prostoru kao i mogućnosti
zakonitosti redstavljanja linearne perspektive, pjesma, dramski tekst..…/, - Usvojiti pojmove za perspektivu: primjene perspektive u
linije /crte/ u funkciji postizanja različitih matematike, stranog - linearna perspektiva predstavljanju motiva i
perspektiva: jezika, informatike, - ptičija perspektiva sadržaja /eksterijera i
- linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta, biologije, istorije /povjesti, zemljopisa, muzičke - žablja perspektiva enterijera/
tačka očišta sa visine ljudskog gledanja, nedogledi /glazbene/, tjelesne i tehničke kulture, BiH - linija horizonta
ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se kulturne baštine..... - nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje - Razvijanje kritičkog
sastaju linije/ polaze sve linije/ mišljenja, formiranje
- ptičija perspektiva, perspektiva prostora i -Upotreba: Usvojiti relaciju: stavova i odnosa prema
109
objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz (udžbenika za VIII razred (likovna - međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na pozitivnim vrijednosti-
zraka, sa visine/ kultura);Odgovarajuće reprodukcije ili plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom ma, ljubavi prema
- žablja perspektiva, okruženje posmatrano sa tla pripremljene grafofolije;dijaprojektor- veličina oblika /likova/ na plohi, domovini, očuvanju
/tačka očišta sasvim blizu ili u visini slajd;video DVD materijal;multimedija - prostorni odnosi kulturne baštine i
tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u video). prirodne okoline
prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog /zavičaja i svjetskih
predstavljanja u cilju definisanja perspektive, vrijednosti/.
prostora i odnosa u prostoru
Odnos više veličina likova, njihov međusobni - Dalji rad na
odnos u prostoru njegovanju pozitivnog
odnosa prema radu:
inicijativi,
samostalnosti,
istrajnosti, dosljednosti
i angažovanosti,
spremnost za saradnju,
opredjeljenost za timski
rad.

- Razvijanje humanih
odnosa među polovima,
drugarstvu, solidarnosti,
jačanje i bogaćenje
emocija
2. BOJA

Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja - Akvarel, gvaš, tempera, - Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti - Razvijanje sposob-
valerskih vrijednosti boje /tonska skala, kolaž različitim materijalima, pastel /suhi, koristiti se modelacijom /kao načinom primjene nosti posmatranja,
stupnjevanje boje/.Ovladavanje primjenom tonske voštani/, zgrafito /grebanje premazane osnove boja u cilju ostvarivanja privida diferenciranje važnog
skale boja u cilju redstavljanja trodimenzio- prethodno trodimenizonalnosti oblika/ od manje važnog,
nalnosti oblika i prostora obojene voštanim bojama/, flomasteri u boji /za povezivanja pojmova,
Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje manje formate radova/, tuševi u boji, mozaik - Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja,
sposobnosti primjene kolorističke modulacije -Upotreba: uočavanja, usvajanja i primjene tonske modela-cije zaključivanja,
predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i (udžbenika za VII razred (likovna kao načina predstav-ljanja oblika i prostora sposobnost snalaženja u
prostora putem izmjene odnosa toplo-hladno- kultura);Odgovarajuće reprodukcije ili - Usvojiti i moći rješavanju novonastale
toplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni pripremljene grafofolije;dijaprojektor- se koristiti kolorističkom modulacijom kao situacije, razvijanje
odnosi slajd;video DVD materijal;multimedija načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza likovne kreativnosti,
Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije video). plasti-čnosti oblika i prostora konkretnog i
u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i apstraktnog mišljenja,
plastičnosti pri realizaciji kompozicionih - Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa bogaćenje mašte,
zadataka hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji orijentacija u vremenu i
Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i sigurnije rješavanje
modulacije u cilju predstavljanja prostora i Dalji rad na spoznaji o mogućnostima, i usvajanje prostornih odnosa
međusobnih oblika u prostoru sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa,
Ispitivanja mogućnosti putem primjene blizu-daleko, ispupčeno-udubljeno, primjenom - Otkrivanje značaja i
110
modelacije, stepenovanja boje u cilju ostvarivanja
iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja
dubine prostora
3. PLOHA
Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi,
produbljivanju
primjene /predstavlja- nju/ kroz različite oblike
realizacije kompozicije:
- linearna erspektiva - proporcija i ravnoteža
predstavljanje dvodimenzionalne organizacije
kompozicije sa primjenom odnosa linearnog
predstavljanja perspektive u likovnim oblastima:
ctranja, slikanja, grafike, primijenjene
umjetnosti i dizajna
- Organizacija kompozicije po principu bliže i
dalje, prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem
objekata prema horizontu i tačkama nedogleda
Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije
ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i
asimetrična avnoteža/
Proporcija kao skladan odnos međusobnih
elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6
Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje
uvijek isti/nepromijenjen
- direktna proporcionalnost
- obrnuta proporcionalnost
prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije
putem primjene linearne perspektive, proporcije
i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža,
slikarskog izraza, grafičkog lista, primijenjene
umjetnosti i dizajna
kolorističkih odnosa mogućnosti primjene
- Primjenatonske modelacije, valerski toske modelacije i
stepenovane boje odnosa kolorističke
- Usvojeni pojmovi za oblast boja: modulacije
- tonska modelacija /valersko stepenovanje-
stupnjevanje boje/ - Stupnjevanje boja u
- koloristička modulacija /izmjena kolorističih funkciji ostvarivanja
odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo- bogatije skale valerskih
hladno/ vrijednosti i njihove
primjene predstavljanja
trodimenzionalnosti
oblika i prostornih
odnosa u okviru
kompozicije
- Oblik /forma, lik/ i ploha u funkciji realizacije
predstavljanja linearne /geometrijske/
perspektive - Uočavanje značaja linearne/geometrijske - Razvijanje sposo-
perspektive i mogućnosti njene primjene u bnosti doživljavanja i
- Realizacija kompozicije primjenom odnosa predstavljanju prostora, u realizaciji plošne predstavljanja
ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja organizacije kompo-zicije književnih sadržaja;
ostvarenih različitim slikarskim tehnikama proznog teksta,
- Razumijevanje i usvajanje primjene pripovjetke, pjesme,
- Predstavljanje prostornih odnosa primjenom kompozicionih priče,
geometrijske perspektive: odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske predstavljanje sadržaja
- bliže – dalje, perspektive koji se odnose na
- malo - veliko događaje, pojave u
- Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji - Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa prirodi /izmjene
likovnog rješenja /naslovna strana knjige, plakat, proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i godišnjih doba/,
propagandni letak, TV reklamni spot i sl./ ravnoteže u likovnim područjima: predstavljanje
grafički dizajn crtanja, slikanja, grafike, primijenjene umjetnosti i nevizuelnih motiva:
- Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i dizajna osjećanja, emocija,
tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja stanja i drugo
dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Razvijanje sposobnosti prepoznavanja, putem likovnog izraza
Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha, vrednovanja i primjene odnosa
ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta proporcije i ravnoteže ploha, u organizaciji
ploha, rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna
ostvarivanje izmjene crnog i bijelog
/ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih - Usvojeni pojmovi za oblast ploha:
ploha/, organizacija prostora primjenom linearna/geometrijska perspektiva,
simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog - ravnoteža, simetrična ravnoteža, asimetrična
lista Upotreba: ravnoteža, optička ravnoteža,
( udžbenika za VII razred (likovna kultura); - proporcija, direktna proporcija /odnos ostaje
Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd./
grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd./
materijal;multimedija video).
111
4. POVRŠINA
Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj
perspektivi kroz analizu likovnih djela i
primjerima u okruženju, moći ih prepoznati i
primjeniti u sopstvenom likovnom radu,
kreativnom izrazu
U oblasti oblikovanja, realizovati kompozicije
sa primjenom linearne perspektive u cilju
stvaranja privida volumena
/trodimenzionalnosti/ na površini
Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih
linija na horizontu /liniji očišta/
odnos: bliže-dalje, veće-manje u cilju prikaza
volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef
kao prostorna organizacija/
Meki skulptorski materijali pogodni za
realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u
formi reljefa, prikazi različitih perspektiva:
- linearna perspektiva ili naučna /geometrijska
perspektiva/ linija horizonta, tačka očišta sa
visine ljudskog gledanja, nedogledi …
- ptičija perspektiva, perspektiva prostora i
objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa
visine/
- žablja perspektiva, okruženje posmatrano sa tla
/tačka očišta u visini tla/
Iluzija volumena na plohi, plitki reljef /metalni
novčić, grb i sl./
5. MASA I PROSTOR
Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene
plošno istanjene mase kao forme u
trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju
kompozicije
Plošno istanjena masa,predstavljanje prostornih
odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora
Ritam plošno istanjenih masa, ritam u alternaciji
/ritam u izmijenjenoj formi/
Karakteristike predstavljenih oblika:
- Primjena perspektive u funkciji predstavljanja
različitih uglova gledanja, karakteristike:
linearne/geometrijske perspektive
- ptičije perspektive,
- žablje perspektive, ostvarivanje prostornih
odnosa na površini
- U radu sa različitim materijalom u oblasti
prostornog oblikovanja, predstaviti privid
trodimenzionalnih odnosa;bliže-dalje, veće-
manje, koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa
volumena u realizaciji prostornih
kompozicija
Upotreba:udžbenika za VIII
(razred (likovna kultura); Odgovarajuće
reprodukcije ili pripremljene grafofolije;
dijaprojektor-slajd; video DVD
materijal;multimedija video).
- Dalji rad na potpunijem doživljavanju, analitič-
kom pristupu, sagledavanju /upoređivanju i
usvajanju forme skulptorskog jezika; ritma,
plošno istanjene mase, proporcije i ravnoteže na
skulptorskim djelima i učeničkim radovima
- Dalji rad na potpunijem ovladavanju već
poznatih različitih skulptorskih materijala,
glinamol, glina, plastelin, sapun, meko drvo….
Predstavljanje složenih prostornih organizacija
primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama
- Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline,
- Moći registrovati i prepoznati različite - Usvajanje pozitivnih
perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema
primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i
estetskim vrijednostima,
- Uočavanje, razumijevanje i ovladavanje produbljivanje
mogućnostima predstavljanja na svojim radovima, sposobnosti vrednovanja
u sopstvenom likovnom izrazu, sa različitim sadržaja i ideja
materijalima, različite uglove gledanja, koje
karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva
- ptičija perspektiva,
- žablja perspektiva,
- U prostornom oblikovanju predstaviti različite
forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije
udaljenosti, preklapanja i zaklanjanja oblika
- Bliže i dalje kao način definisanja prostornih
odnosa putem perspektive i preklapanja oblika
- Usvojeni pojmovi za oblast površina:
- linearna/geometrijska perspektiva ili naučna
perspektiva/ linija horizonta, tačka očišta sa visine
normalnog ljudskog gledanja, nedogledi ili ishodišta
/tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/
- ptičija perspektiva, /tačka očišta sa visine/
- žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/,
linija horizonta,
tačka očišta, nedogledi
Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima - Dalji rad na
moći registrovati, i izvršiti valorizaciju odnosa njegovanju pozitivnog
plošno istanjenih masa i primjene ritma u odnosa prema radu:
alternaciji inicijativi,
samostalnosti,
- Razumijevanje i sposobnost predstavljanja istrajnosti, dosljednosti
plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u i angažovanosti,
prostoru upotrebom: spremnost za saradnju,
- simetrične i asimetrične ravnoteže, opredjeljenost za timski
- veće i manje forme/oblici sa naglašenom rad.
funkcijom ravnoteže
112
- proporcionalnost u predstavljanju složenih
oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline
prema dijelovima/
Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne
organizacije;
- odnosi elemenata po principu simetrične
ravoteže,
- asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne
rganizacije
Složene prostorne kompozicije u definisanju
odnosa; veće-manje sa naglašenim prisustvom
ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže
kao princip u realizaciji trodimenzionalnih
prostornih skulptorskih kom-pozicija
- U realizaciji trodimenzionalnih prostornih
formi koristiti se principom simetrične ravnoteže
pri realizaciji skulptorske kompozicije
- Realizacija složene prostorne ompozicije
/organizacije prostora/ kroz primjenu
asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata
nije u veličini nego u dinamičnosti izgleda-
forme/
Upotreba:udžbenika
za VIII
( razred (likovna kultura); Odgovarajuće
reprodukcije ili pripremljene
grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD
materijal;multimedija video)
- Usvajanje pozitivnih
- Ovladavanje sposobnosti predstavljanja stavova i odnosa prema
trodimenzoinalnih oblika putem primjene; likovnoj umjetnosti i
proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične estetskim vrijednostima,
ravnoteže/ produbljivanje
sposobnosti vrednovanja
- Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih sadržaja i ideja
skulptorskih materija i ovladavanje njihovom
upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u
trodimenzional-nim/prostornim organizacijama
Usvojeni pojmovi:
dinamičnost forme,
plošno istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u
izmijenjenoj formi kao A,B,A,B ili
A,B,A,C,A,C,B,A
/slova predstavljaju primjer pojma nekog
elementa, ne kao ono što će se raditi/

OČEKIVANI REZULTATI

Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i
sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima:

Tačka i linija:
- da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive
- da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva
- moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu
- spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi
- moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine, odozgo/
- razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla, nivoa zemlje-poda, odozdo
- biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije
- predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima
- odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode, više elemenata različih oblika i veličina
- primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa, bliže-dalje, veće-manje.
- da usvoji termine: linearna perspektiva, ptičija perspektiva, žablja perspektiva, linija hori-zonta, nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje
polaze sve linije/
- usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na
plohi, prostorni odnosi

113
Boja:
- dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvašu, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolažu, mozaiku, tapiseriji
- da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/
- modelacija, valerskim vrijednostima, skalom stepenovane boje, predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija
prostora/
- da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje, sa ciljem predstavljanja prostornosti, plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika
- modulacija, predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje, po principu: toplo-
hladno-toplo, ili hladno-toplo-hladno.
- da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji
predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti
- da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu povlačenja
u drugi plan
- dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju
trodimenzionalnosti
- istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje

Ploha:
- da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja, procjene i primjene proporcije, direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija
- da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata
- da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža
- da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža
- dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje
- Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja, slikanja, primijenjene
umjetnosti i dizajna
- prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije
- uočavanje, usvajanje i primjena oblika /elemenata, formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije
- Usvojeni pojmovi za oblast ploha:
linearna/geometrijska perspektiva, ravnoteža, simetrična ravnoteža, asimetrična ravnoteža, optička ravnoteža, proporcija, direktna proporcija i
obrnuta proporcija

za oblasti: Površina i Masa i prostor:

- produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora, uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija,
prepoznavanje karaktera oblika
- dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive, biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu
- biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora, dalje-bliže, veće-manje

114
 - da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu, simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu
- u prostornom oblikovanju, uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena
kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/
- dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala, sa ciljem primjene principa rada dodava-njem, u ostvarivanju asimetrične kompozicije
- u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati, moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno
- biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika
- biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije

Usvojeni pojmovi za oblast površina:

linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva, ptičija perspektiva, žablja perspekti-va, linija horizonta, tačka očišta, nedogledi

Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja:

dinamičnost forme, plošno istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi,
ritam plošno istanjenih masa, ravnoteža masa

STRUKTURA PROGRAMA

1. TAČKA I LINIJA

Likovno područje crtanje:

Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. Spoznati karakteristike i mogućnosti
definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva, formi perspektive. Usvojiti pojmove; šta je horizont, linija na kojoj se projiciraju
tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija, Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra. Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u
visini ljudskih očiju, kada stoji na tlu. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. Pored naučne perspektive ovladati
i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu, u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine, ili iz gornjeg ugla posmatranja,
odozgo.
Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu, prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla, nivoa zemlje-poda, odozdo.
Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim
/anatomski tačnim/ odnosima.
Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja, uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode, i moći organizovati likovnu
kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina.
Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa, biti sposoban
dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje, veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/.
Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji, međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru
u organizaciji likovne kompozicije

115
2. BOJA

Likovno područje slikanje:

Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni; akvarelu, gvašu, temperi, pastelu, flomasterima
u boji, tuševima u boji, kolažu, mozaiku, tapiseriji.
Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom, primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika, ispupčeno, udubljeno,
zakrivljeno. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje, predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija
prostora/ primjenom valera.
Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji, što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti, prostornih odnosa bliže-
dalje, veće-manje. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu
povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i
likovne kompozicije.
Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo, ili hladno-toplo-hladno, koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili
iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja.
Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika, kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u
likovnoj oblasti slikanje.

3. PLOHA

Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi
realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/, u oblastima; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, u formi skice, /predloška za
izvođenje/, i konačnog rješenja.
Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja, uočavanja, sagledavanja odnosa i primjene proporcije, kako direktne tako i obrnute u rješavanju
likovnih kompozicija.
Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu, koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene
ravnoteže, kao načina organizacije kompozi-cije.
Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije.
Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose, kao što su
relacije: dalje-bliže i veće-manje.
Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja, slikanja, primijenjene
umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže.
Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi, kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije.

4. POVRŠINA

U tematskoj oblasti Površina, produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora, uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u
likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu.

116
Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija, uočiti bitnost /značaj, važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti.
Dalji rad na uočavnju, prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive, i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u
vlastitom likovnom izrazu.
Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora, biti sposoban predstaviti iluziju, odnose koji sugeriraju dubinu prostora, dalje-bliže,
veće-manje.
U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže, simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom
likovno-kreativnom radu.
U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti
odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije.

5. MASA I PROSTOR

Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, građenje, primijenjena umjetnost i dizajn.
Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, da mogu registrovati,
analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju, uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu
/koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama, realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika.
Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala, koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja, u
rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije.
U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati, izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno, upotrijebiti
u cilju naglašavanja karaktera oblika.
Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije, kao forme
likovno-prostornog rješenja.
U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže, simetriju i
asimetriju, kao oblik organizovanja životnog prostora.
Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje, koja se ogleda u jednostavnosti, skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha, često
intenzivnih boja, realizovanih savremenim građevinskim materijalima, čelikom, inoksom /nehrdžajućim čelikom/, staklom, plastičnim masama,
kamenom.

DIDAKTIČKO - METODIČKE NAPOMENE

U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu, treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje, da je pristup okolini
intelektualno vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do
tada usvojenim znanjima, stečenim kroz preaktično kreativni rad, obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.
Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti, i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom
realističkom prikazu.

Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a mišljenje apstraktno, što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta.

117
Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih
organizacija kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru

Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE
OBLASTI /likovna područja, koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.

Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja:
- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predložaka/

A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja:

- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE
- PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA
- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje konačno rješenje/

Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova, kroz formu tematskih
cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede, od 1-9.
Tematske cjeline:
1. TAČKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRŠINA
5. MASA I PROSTOR

Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, razvijanju
sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. Likovno
problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina
bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti
/tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo
sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost
preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.

118
Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/, niti bilo koju
tehniku /materijal/ za rad.
Koncept usvajanja znanja, učenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije
nisu susretali, i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava, ponuđenim materijalom. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno
/kreativno/ mišljenje, sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja, koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno
likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u
razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom
postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme, putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom
životu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima, novim medijima, i okruženjem u kojem žive.
Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/
I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje, vlastita iskustva i spoznaje. Likovne motive prema
vizuelizaciji sadržaja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/
Kao što je već ranije pojašnjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali, odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida
percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati, u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih
elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/.
Nevizuelni motivi su oni, koji se odnose na podražaje, koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na
emocionalna stanaja /različita raspoloženja/.
Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema;
kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnoteža, dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata; tačka, linija, boja, valer, oblik,
tekstura…..
Teme koje se najčešće realizuju su:
- iz neposrednog okruženja djeteta; porodica, škola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici, učenicima bliska muzika, muzički spotovi, znakovi
vizuelnih komunikacija, palakati /sportskih, muzičkih, kulturnih dešavanja…/, objekti, pojave u prirodi, biljke…..
- sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /priča, roman, pripovjetka, poezija/, matematike, prirode i društva,
glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja
- predstavljanje narodnih običaja /tradicije/; značajni datumi, praznici, etnografsko nasljeđe, zavičajne kulturne baštine
- priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti
- likovni i kompozicioni elementi; shodno učeničkom uzrastu, razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
/usvajanje likovnog jezika/
- nevizuelni poticaji; emocije /osjećanja/, čulni poticaji, sreća, tuga, strah, bol, muzika, vjetar..

119
POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI

CRTANJE :
usvojiti pojmove za perspektivu:
linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva, ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/, žablja perspektiva /prostor
gledan sa linije tla, gledan odozdo/, linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba, nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje
polaze sve linije/
usvojiti relaciju, međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi,
prostorni odnosi, bliže-dalje, veće-manje

SLIKANJE:
Usvojeni pojmovi za oblast boja:
tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto,
koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije
trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa; bliže-dalje, veće-manje

GRAFIKA:
proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža, ravnoteža, simetrija, asimetrija, višebojna grafika

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE:

Usvojeni pojmovi:
dinamičnost forme, plošno istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi kao A,B,A,B ili A,B,A,C,A,C,B,A /slova predstavljaju
primjer pojma nekog elementa, ne kao ono što će se raditi/,
prostorna organizacija, urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže, simetrije i asimetrije prostora

OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika, s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi
sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, stečenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog uticaja sredine,
kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa
različitih aspekata:
1. estetskog
2. psihološkog
3. pedagoškog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viđenje svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije,
strahove i oduševljenja, onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loši/.

120
Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim
situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti, da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije
obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i
istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti, njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i
učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja.

Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta;

1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i
2. Likovnih sadržaja
Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i
usvojiti /naučiti/.
Dakle, učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Prilikom
ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni
zadatak, napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture i slično. To znači da nastavnik,
dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na času, želju za postizanjem rezultata i sl.
Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti, odnos prema estetskom, pravilno doživljavanje
vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.
Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da
tačno “prepisuju” vizuelno registrovano, da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara
osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA

Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg
programa rada i da se bazira, u najvećoj mjeri, na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih
zadataka-problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To je razlog da u okviru redovne
devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to značilo da se treba
stepenovati složenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti, što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih
programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika, što u
izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija
inkluzije u Osnovnim školama.

121
 MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED
(1 sat sedmično – 35 godišnje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA
Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova:
- dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u
muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike;
- tempo - poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora, umjerena i brza
tempa, Učenici bi trebali znati i razumjeti:
- artikulacija;
- intonacija, pravilno fraziranje;
- primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa - različita
notna trajanja;
- izvođenje ritma lakših pjesama;
ZNANJE - poznaje violinski, bas ključ i sistem pisanja nota,
- poznaje i tačno određuje mjeru 2/4, ¾, 4/4, 6/8, 2/2, 3/8 ( jedinica brojanja - Važnost poznavanja navedenih pojmova, znati ih
polovinka, četvrtinka i osminka ), primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara, te
- utvrđuje znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a- mol (moll) ljestvici razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu
slušanjem-pjevanjem pjesmica, interpretacije;
- sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom
melodijskom instrumentu;
122
 - sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol; F-dur – d-mol (tokom
pjevanja pjesmica i slušanja muzike);
- primjena znanja u određivanju muzičke rečenica, teme, male dvodijelne i
trodijelne pjesme;
- formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura,
preludij, sonata, galop, poloneza, nokturno, habanera, čardaš, opereta,
- poznavanje i primjena pojmova: uvertira, opera (arija, duet), koncert,
simfonija, simfonijska poema, balet, arabeska, te filmska muzika, bez
ulaženja u analizu muzičkog oblika;
-Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u
muzičkoj umjetnosti.
- upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.
________________
SPOSOBNOSTI ____________________________________
I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine:
- razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije, vokalne
reprodukcije, obima glasa, muzičke memorije, kao i osjećaja za harmoniju i
višeglasno pjevanje – kanoni;
- prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice
brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe);
- slušanjem pamti naziv djela, ime kompozitora, muzičku formu i poredi ga
sa drugim slušanim djelima;
-pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore;
- razlikuje vrstu djela (vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna),
izvođače i izvođačke sastave;
Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova:
VRIJEDNOSTI, STAVOVI,
- ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike;
PONAŠANJE
- ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH;
- sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna
potreba;
- Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva
i koristi u daljem učenju;
- Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već
formirane kriterije za procjenu kvaliteta.
- Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja,
učenici/ice vrše analizu djela, donose i saopštavaju
estetske sudove o njima;
- Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju
navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili
taktiranje;
-Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih
instrumenata, dinamike, tempa, artikulacije u
samostalnoj izradi originalnih aranžmana;
____________________________
- Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu
notnog zapisa;
- Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje;
- Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće, kao i
zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja;
-Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici;
- Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje;
- Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često
sluša u školi, na koncertima i sl.
- Samostalno se uključuje u muzičke sekcije, a djeluje i
na druge da slijede njegov primjer;
- Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i
kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih
123
 STRUKTURA SADRŽAJA:

I PJEVANJE I SVIRANJE
II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI
III SLUŠANJE MUZIKE
IV DJEČIJE STVARALAŠTVO

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE

Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred, kao i u prethodnim razredima, ostvaruje se pjevanjem novih dječjih
pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda, sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima
Orffovog instrumentarija, izvođenjem muzičkih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova, učenjem notnog pisma u okvirima
njihovih potreba, slušanjem muzike/glazbe, dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna
znanja ali, i stiču nova. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa,
preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma, razvijanje muzičke memorije, te
donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju.
Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-
a, djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, rečenica, mala
dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praćenjem i analizom notnog zapisa
u udžbeniku, učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C
– duru i a-molu prirodnom. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lakše pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na
instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature
(jedna oktava ). Prirodni, harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću
mjeru. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu, kroz doživljaj i analazu pjesme. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog
primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno,
najbližeg okruženja i drugih zemalja, čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj.
U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. Učenjem muzičkih igara/plesova, učenici upoznaju svjetsku
narodnu tradiciju. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je prvo
slušati muziku, pa zatim učiti pravila igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. Tokom obrade pjesama-
igara/plesova, na osnovu slušnog primanja, izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. Upoznati učenike sa
tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne, diple, duduk, jednojka, dvojnice.
Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene
u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu
sve jasnije izraženi. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji
poznatih narodnih i zabavnih pjevača, te sevdalinke u klasičnom ruhu ), muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir, kompozicija
pisana za harmoniku, kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički, a ne samo kao prateći. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme:
124
sonata, opereta, zatim preludij, minijatura, poloneza, nokturno, habanera, čardaš), a proširuju znanja: simfonija, simfonijska poema, opera,
uvertira, duet, hor/zbor, balet, arabeska, menuet, filmska muzika, bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne
informacije ).
Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ), pjevačke glasove ( dječiji, ženski,
muški glas), hor/zbor, vrste hora ( dječiji, ženski ili mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje,
emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije, sa učenicima treba analizirati djela
postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvođača, muzičkog oblika (
informativno ) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima, zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Potrebno je postepeno
sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i
programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok, Klasika, Romantizam).
Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i
aranžmana, te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina
improviziranja na instrumentima, ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze
usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost, te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. Kroz učenje muzičkih
igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe
prisutna.
Pored redovne nastave, važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima, itd
). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar
( tamburaški, harmonikaški i drugi. ). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Za orkestar je potrebno 2 časa
sedmično za svaku grupu instrumenata. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. razreda
formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji
efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno
zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

125
RAZRADA SADRŽAJA (TABELE)
SADRŽAJ
I PJEVANJE I SVIRANJE
1. Svatovi uranili, zapisao:
Cvjetko Rihtman, Vlasenica,
2. Što se sjaje kroz prozorje,
Bosna, zapisao: L. Kuba,
3. Rožica sem bila,
Međumurje,
4. Kiša pada, Međumurje
5. Žetva, pjesma iz Danske,
prevod i prepjev: Mirjana
Ivanović,
6. Pred Senkinom kućom,
starogradska
7. Tri put ćao, ćao, ćao,
muzika i tekst: Ajka
Kolaković;
8. Već odavno spremam mog
mrkova, Muzika i tekst:
Zvonko Bogdan;
9. Balon, Pjesma iz Italije;
10. Mjesec, pjesma iz Japana;
11. Idi kaži cijelom svijetu,
Crnačka duhovna pjesma;
12. Stanica Podlugovi,
muzika: Kornelije Kovač,
stihovi: V. Dijak;
KANONI
1. Kanon u F-duru, Johanes
Brahms
2. Viva, viva la muzica,
kanon, M. Praetorius,
AKTIVNOSTI
NASTVANIKA
VRIJEDNOSTI,
ZNANJE I AKTIVNOST (ORGANIZACIJA I
SPOSOBNOSTI STAVOVI,
RAZUMIJEVANJE UČENIKA METODE NASTAVE I
PONAŠANJE
UČENJA,
OCJENJIVANJE)
- Pjevanjem pjesama i
kanona učenici/ice - Vokalna reprodukcija, - Shvata potrebu -Inicira i organizira
-Redovno učešće u
obogaćuju fond pjesama i razvija muzička uklapanja svog glasa u pjevanje i sviranje u
pjevanju i sviranju:
proširuju teoretska memorija i proširuje obim hor/zbor i zalaže se da interakciji (učenje u školi,
nastava, priredbe, izleti,
znanja; glasa kod učenika/ica je to postigne kako bi u porodici);
kuća;
-imenuju solmizacijom i sve bolja; doprinijeo/ijela boljem
abecedom tonove (g – g2 zvučanju. -Upotreba instrumenata u -učestvuje u interpretaciji i
u violinskom ključu; - osjećaju i svjesno skladu sa zadacima improvizaciji, te podstiče
- poznaju notna trajanja, izvode 2, 3, 4-dijelnu - Uviđa da treba pjesme i/ili dogovorenim komunikaciju;
pauze; mjeru, mjere 6/8 i 2/2, vježbati ako se želi aranžmanom;
- pjevaju i sviraju 9/8, te promjenu mjere, postići kvalitet, te često -Aktivnim uključenjem
pjesmice prema notnom pjeva i svira; - Kroz svoje ponašanje i u zajednički rad pomaže
zapisu u C-duru i a – učestalo muziciranje djeci u kolektivnom,
molu prirodnom; - izvođenjem ritma -Vrši pokazuje da muziku grupnom i individualnom
- uočavaju, određuju i pjesmica razvija se i dalje samoprocjenjivanje i doživljava i cijeni; muziciranju.(demonstrira
primjenjuju u toku osjet za dvodijelnu, procjenjuje pjevanje izvođenje i sviranje);
izvođenja znanja vezana trodijelnu i četvorodijelnu drugih; -Komunikacija i
za mjeru, tempo, podjelu jedinice brojanja; interakcija u muziciranju -učenike/ice upućuje na
dinamiku, -Osjet za tempo i - Svjesno obavlja (improvizaciji); druge izvore znanja pored
- učenici/ice izvode dinamiku je sve muzičke zadatke i udžbenika; te prati i
pjesme sa preciznijom razvijeniji pri muziciranju obaveze (kao pojedinac -Stalna briga i čuvanje procjenjuje
intonacijom, pravilnom (pri pratnji i ili dio grupe); školskih muzičkih njihova individualna
dikcijom, disanjem i improvizaciji); instrumenata; postignuća;
fraziranjem, poštujući pri -Komentarima i
tom - aktivno učestvuje u praktičnim djelovanjem - Pjevanje u školskom -pohvale i nagrade u
artikulacione oznake, izradi aranžmana i pokazuje pozitivne horu/ zboru; skladu sa individualnim
- izvođenje ritma na pokazuje visok nivo stavove i vrednote napredovanjem u odnosu
osnovu spretnosti u sviranju i prema muzici - Sviranje u školskom na VII razred;
notnog zapisa; improvizaciji; orkestru; _____________________
- izrada aranžmana za
sviranje na Orffovim - Pravilno i tačno
ritmičkim i melodijskim izvođenje pokreta u igri , -Vodi aktivnosti i
instrumentima; te kanona. vlastititm uključenjem,
-upoznaju G-dur i F-dur demonstrira ih i
ljestvicu. usmjerava u pravcu
126

IIMUZIČKE /GLAZBENE
IGRE/PLESOVI:
1. Grk Zorba (sirtaki), M.
Theodorakis – E. Goufas,
Grčka;
2. Dunavski valovi, Ion
(Josif) Ivanovici, Rumunija
3. Tango Jalousie ( Tango
ljubomore ), Jacob Gade,
Danska i Blue Tango, Leroy
Anderson, Amerika
________________________
__
III.SLUŠANJE MUZIKE:
1.Kraj potoka bistre vode,
sevdalinka u interpretaciji
poznatih izvođača narodne
muzike i Voljelo se dvoje
mladih- Žute dunje,
sevdalinka u interpretaciji
poznatih izvođača zabavne
muzike;
2. Ah što ćemo ljubav kriti,
III čin, opera: Hasanaginica,
Asim Hrozić, sevdalinka u
operi
3. Studije za klavir (VIII, IV,
V ), Nada Ludvig Pečar,
Koncertno predstavljanje - I
akta, Anđelka Bego Šimunić;
4. Metamorfoze, Avdo
Smailović;
5. Tri minijature, Evgeny
Derbenko; ( harmonika )
6. Male kompozicije za
klavir, Menuet g-mol BWV
115 i Preludij u D-duru
- Učenici/ice imaju veliki
fond igara/plesova;
-pravilno izvodi igru/ples,
koreografiju
(informativno mješoviti
taktovi);
-prepoznaje pojedine
tradicionalne nošnje i
razumije da svaka zemlja
ima svoje tradicionalne
igre i plesove;
- upoznaje narodne
tradicionalne instrumente,
- Shvata značaj
poznavanja
umjetničkih djela i
samostalnije donosi
estetski sud o njima;
- ima bogat fond djela
koja prepoznaje, zna
njihov naslov i ime
kompozitora, a
informativno poznaje
muzičku formu,
- prepoznaje orkestarske
instrumente po grupama
(gudački, duhački,
udaraljke)
_____________________ ___________________ _____________________ dječijih interesa i
mogućnosti;
-Samostalno izvodi -Razumije značenje -Ponašanje u skladu sa -Planira odlazak na probu
zadane pokrete; koreografije i ima veliki zahtjevima muzičke folklorne/plesene sekcije u
fond kola i plesova iz igre/plesa; školi i u KUD (praktični
BiH i šire; rad).
- usvaja pokrete sa više - Uključivanje u
sigurnosti i -Shvata i razumije rješavanje problema oko
samopouzdanja; značaj pokreta u plesu; izrade narodnih nošnji -Kroz kola i ples razvija
kreativnost, dječije radne
-Samostalno igra u kolu; i kulturne navike u
-Shvata da svaka zemlja - Učlanjenje u ritmičku slobodnom vremenu;
ima svoje tradicionalne i/ili folklornu sekciju;
igre i plesove i da je to
vrijednost koju treba - Predlaganje muzičke
čuvati; igre/plesa za školske
(multikulturalnost) priredbe;
___________________ ___________________ _____________________ _____________________
- Brzo uočava i saopštava - Razvijanje osjećaja za -Potstiče decu i okolinu -Ukazuje na adekvatan
izvođača; lijepo iskazuje na razne da s e angažuju za način izrade preglednih
načine - skupljanje kvalitetniuh zidnih kalendara sa
Brzo pamti i pjevuši izražava utiske o snimaka i CD-a da se terminima koncerata;
melodiju kompozicije slušanom djelu, slušaju za vrijeme odmora
koju sluša; komentira osobine u školi , te razgovore i
djela, često traži da se borbu protiv nekvaklitetne
djelo ponovno sluša; muzike -Planira termine za posjete
- Samostalno određuje kulturnim ustanova i
karakter kompozicije; -Biranim riječima i -Pronalaze i prikupljaju bilježi ih na kalendaru;
odnosom pokazuje da slike kompozitora i
cijeni muziku, izvođače muzičkih instrumenata u
- Tačno određuje i kompozitore: knjigama i štampi
dinamiku, tempo i druge objašnjava svoj odnos (simfonijski orkestar, -Osmišljava i obavlja
karakteristike djela; (zašto mu se dopada ili narodni orkestar-izrada temeljitu pripremu
ne dopada); panoa; učenika za izlaske iz škole
i posjete kulturnim
- Razlikuje i poznaje -Izrada preglednog ustanovama ( koncerti);
pojedine instrumente panoa na tradicionalnmih
vizuelno i auditivno; -Pokazuje kulturu interumenata BiH koje su
ponašanja na koncertu i upoznali, na koji se
insistira da prisustvuje dodaju slike nakon - prati ponašanje na
127
BWV 936 iz Šest malih
preludija, J. S. Bach;
7. Poloneza As-dur, op. 53. i
Nocturno op. 9 br. 2,
Frederic Chopin;
8. Sonata C-dur, K 545,
Facile, I stav, W. A. Mozart i
Sonata D-dur,
(Hob.XVI/37), I stav Allegro
con brio, J. Haydn;
9. Simfonija br. 5 u c-molu,
Sudbinska, I stav, L. Van
Beethoven
10. Can-can (Galop), Orfej u
podzemlju, Jacques
Offenbach;
11. Uvertira i Čardaš (
Klange der Heimat ) iz
operete Šišmiš, J.Strauss ml.;
12. Habanera iz opere
Karmen, G. Bizet,
13. Napitnica iz opere
Traviata
i Hor Jevreja iz opere
Nabuko, Diuzepe Verdi
14. Vltava, iz ciklusa Moja
domovina i Antonin
Dvorak: Slavenski ples op.
46, br. 8. g-molu.
15. I Got Rhythm i
Amerikanac u Parizu, G.
Gershwin
16. Moja mala balerina,
Charles Chaplin, muzika iz
filma ''Svjetla pozornice'' (
Limelight)
17. Nagovještaj proljeća i
Proljetna kola (Plesovi
mladih djevojaka ) iz baleta
Posvećenje proljeća, I dio,
Igor Stravinski;
_______________________
IV DJEČIJE
STVARALAŠTVO
- razlikuje glasove: dječji,
ženski ( sopran-alt ),
muški
( tenor-bas);
-razlikuje izvođačke
ansamble: solo- pjevač ili
solo-instrument, orkestar
ili grupa orkestarskih
instrumenta, hor/zbor;
- prepoznaje kroz
slušanje italijanske
oznaka za dinamiku i
- uočava i saopštava
nazive za promjene u
tempu;
-poznaje i pamti imena
BH kompozitora i njihova
najpoznatija djela;
-prepoznaje narodnu
muzičku tradiciju;
_____________________
-Samostalno spontano
dovršava započetu
pjesmu pjevanjem ili
sviranjem;
-Na muziku progovara
likovno ili literarno;
- Samostalno i spontano
daje svoje ideje za rad;
kreira nove aranžmane;
- Sposoban je da uz uživo na koncertima; idiofonih i membranfonih koncertu,
slušanje muzike i i aerofoni instrumenti;
praćenje notnog zapisa
uoči i primjeni muzičke - Vidljivo pokazuje - Izrada zidnih panoe sa
termine za artikulaciju, pozitivan odnos prema tematskim sadržajima;
dinamiku, tempo: djelima i muzičkim narodnih instrumenata i - Priprema, rukovodi i
umjetnicima; te muzici nošnji iz regije i svijeta; planira muzičke sadržaje u
u okolini. Ispoljava korelaciji sa ostalim
-Samostalno u notnom svoje stavove i potrebe -Vođenje intervjua sa umjetničkim i drugim
zapisu i slušajući djelo za lijepim (auditivna umjetnicima; odgojnim područjima;
koristi pojmove: znak ekologija);
ponavljanja-repeticija, -Posjeta koncertima u
ritam, melodija, itd; osnovnoj muzičkoj školi;
- Shvata i zna da
muzika ima važnu -Prikupljanje isječaka iz
- Prilikom slušanja ulogu za poboljšanje štampe sa najavom
muzike poštuje pravila kvaliteta života u koncerata u gradu (Vodič
ponašanja, za koje zna da porodici, školi i kroz kulturne muzičke
se moraju znati radi okolini. događaje, sa važnijim
prisustva koncertu i telefonskim brojevima
kulturnog odnosa prema Narodno pozorište,
umjetnosti; Opera…)
- Koristiti jednostavan
muzički jezik tokom
analize djela- ___________________ _____________________ _____________________
terminologiju blisku -U korelaciji sa
mladima; - Muziciranje je postalo -Predlaganje i profesorima drugih
_____________________ navika, želja i potreba, isprobavanje r raznih umjetničkih i odgojnih
pa to radi često, čime oblika muzičkog područja, priprema,
- Samostalno smišlja, pokazuje pravilan stvaralaštva omogućuje planira i rukovodi
upoređuje, dodaje, odnos prema muzici; kooperacija u radu , ali u muzičkim sadžajima koji
mijenja; još većoj mjeri vlastito to dozvoljavaju;
- Slobodnija potvrđivanje svakog
- Pravi improvizaciju improvizacija postala je učenika/nice; -Planira razne oblike
ritmičke pratnje pjesmi. uživanje i sa - Ulažu vlastite ideje i ra u saradnje sa lokalnom
zadovoljstvom izradu zajednicom; posjeta
Stvara kombinacijom učestvuju u njoj -Pronalaženje priča i bajki školskoj priredbi,
riječi, instrumenata, (kolektivno, grupno, u čiji se likovi mogu koncertima;
pokreta i likovnim paru- dijalogom), muzikom „ozvučiti“
izrazom. individualno; -Ohrabruje i prati područja
- Na razne teme -Učešće u muzičkoj u kojima su djeca
samoinicijativno -Pokazuje izrazitu želju kreaciji omogućuje najkreativnija i
isprobava instrumente za da učestvuje u raznim neverbalnu komunikaciju i najslobodnija uključujući
dočaravanje likova u segmentima stvaranja i socijalizaciju; sve učenike/ce.
128

- Izmišljanje novih pjesmica
na zadani tekst;
- Slobodna improvizacija na
Orffovim instrumentima;
-Spontano sa sve većom igrokazu. prezentacije - Sa žarom uzima učešće u -Individualna postignuća i
lakoćom kreira stvaralačkih postignuća izradi kostima, slika za samostalnost djece u
improvizacije na razne svog razreda. scenu i drugog. kreativnom izražavanju
teme i igrokaze; Na taj način upoznaju prati u odnosu na sedmi
razna umjetnička razred.
zanimanja.

- Literarno i /ili likovno

izražavanje doživljaja muzike

- Prezentacija rezultata
samostalnog i grupnog rada
-Muzičko scenske igre

129
 TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE

Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i
podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. Antropološki status suponiran je integralnim
skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka, funkcionalna, motorička, kognitivna, konativna, sociološka i zdravstvena.
Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških
iskustava - koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih
sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.
Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u
sportu, sportskoj rekreaciji, kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji.
Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji će učeniku pomoći da: (1)
usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja; (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za
cjeloživotno tjelesno vježbanje; (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa; (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se
u urgentnim situacijama; (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-
terapijskim i adaptivnim aktivnostima; (6) razumije, poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvažava svoje kompetencije i
racionalno ih afirmira.
Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima,
(2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika, (3) sigurnost učenika, (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju, urgentne situacije
ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika.

130
 Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja, od jednostavnijih ka
složenijim motoričkim znanjima, od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima, od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja), (2)
intezifikacija (što manje “praznog hoda”, pauza, prekida, zastoja, stajanja i čekanja na času, što više kretanja i dinamičnosti, održavanje intenziteta
opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama, što više natjecanja, igre i utilitarnih sadržaja).
Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim, motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Ovaj
period rasta i razvoja djece započinje sa 8. razredom osnovne i završava sa 1. razredom srednje škole. U ovom ciklusu, pored obaveznog realizira se i
program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji; b) sport za sportiste; c) umjetnički sadržaji
(ples, sportski ples, folklor). Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom.
Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju,
koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca, već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. U tom kontekstu, sadržaji zdravstvenog
odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi.

Ciljevi, sadržaji i ishodi

Učenic Učenic
Cilj Sadržaji Ishodi e i
Štetna djelovanja nikotina, alkohola, dopinga i drugih Zna da su nikotin, alkohol, droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i
x x
sredstava ovisnosti na zdravlje (*) ponaša se u skladu sa tim.
Pubertet Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. x x
Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija
Kriva rasta i razvoja x x
antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.
1. Osnovna teorijska znanja

Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija
x x
antropološkog prostora (*) antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.
Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i
x x
vrijeme povećanih tjelesnih napora ponaša se u skladu sa tim.
Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa
x
mjesečnoga ciklus (*) tim.
1. Obrazovni

Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i zabave i

Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i njen značaj x x
njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim.
Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u
Dobrobiti igre i boravka u prirodi x x
skladu sa tim.
Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. x x
Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i
Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja
zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim x x
u različitim uvjetima.
uvjetima
1. Trčanja:
motorička
2. Osnovna

‐ Osnove brzog hodanja (*) Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim
znanja

x x
‐ Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge razlikama u trčanju na kratke i duge staze.
staze
2. Skakanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom
x x
‐ Skok uvis leđnom tehnikom »flop« »flop«, te o polusaltu na povišenje.
131
 ‐ Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć
x
odraznog pomagla
3. Bacanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom
x x
- Bacanje loptice tehnikom O’Brien O’Brien.
4. Kolutanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od
x x
‐ Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača mehkih strunjača.
5. Višenja, upiranja i penjanja: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s
x
‐ Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) okretima za 180°.

6. Ritmičke i plesne strukture:

‐ Bečki valcer (*) x x
Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru, izabranom
‐ Latinoamerički ples po izboru
latinoameričkom plesu, okretu za 180°, skoku „kazačoki“, pirueti u desnu i
‐ Okreti za 180° na tlu/gredi lijevu stranu
‐ »Kozački« skok x
‐ Pirueta u desnu i lijevu stranu (*)
7. Borilačke strukture: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja
x
‐ Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) hvatom glave i ruke kroz klek.
8. Sastavi
x x
‐ Vježba na tlu (*) Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu, te ovježbi na
‐ Vježba na gredi, do 80 cm visine gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave.
x
‐ Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*)
9. Igre:
Rukomet:
‐ Finte (*)
‐ Stvaranje viška napadača zabadanjem
Košarka: Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o:
‐ Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte rukomet – fintama, stvaranju viška napadača zabadanjem;
‐ Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) košarka - skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte, igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5;
x x
Odbojka: odbojka - smeču iz zaleta visoko dodane lopte, gornjem servisu bez rotacije;
‐ Smeč iz zaleta visoko dodane lopte nogomet - udarcima lopte vanjskom stranom stopala, voleju i/ili poluvoleju,
‐ Gornji servis bez rotacije (*) udarcu glavom iz kretanja sa skokom.
Nogomet:
‐ Udarci lopte vanjskom stranom stopala
‐ Volej i/ili poluvolej
‐ Udarac glavom iz kretanja sa skokom
- Snaga: Odgovarajući sadržaji iz: 1.2..1., 2., Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti. x x
Antropo

Motorič

sposob

- Brzina: 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9., kao drugi

loški

Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. x x

ke
2.

- Koordinacija: kineziološki sadržaji, a shodno

- Gibljivost: potrebama i mogućnostima učenika Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. x x

132
 - Ravnoteža: i vanjskim restriktorima
- Preciznost:
Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine, repetitivne i eksplozivne
x x
snage, te koordinacije, gibljivosti, ravnoteže i preciznosti.

Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog

x x
inteziteta.
2. Funkcionalne sposobnosti:
Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog
x x
intenziteta putem intervalne metode rada.
Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog
3. Morfološke osobine: x x
tkiva, voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova.
Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko –
Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta. x x
individualno ‐ kolektivno
Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije
Odnos prema kineziološkim uzorima (*) x x
4. Odgojni

kineziološke izazove.
Samouvažavanje Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti. x x
Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških
Odnos prema ekološkim problemima (*) x x
problema.

Aktivno, interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među

Kultura ponašanja x x
vršnjacima. Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“.

Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada, te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti.
Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički
postupak nastavnika, što se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje
tehnologije nastave.
Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da škola, zajedno sa društvenim
subjektima, pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije, školska sportska društva), a u prvom redu u osiguranju stručnog
kadra, materijalnih i prostornih uvjeta.
Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište, koje osigurava optimalne psihološke, fiziološke i pedagoške
preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati konačnu
strukturu časa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja, kružno-intervalni metod, metod stanica,
targent-trening i sl. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan, treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog
pribora, te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl.
Uz razvijanje zdravstvenih, estetskih, zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture, a s obzirom da je ovo
razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja,
upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj
funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije, ravnoteže, brzine, preciznosti, fleksibilnosti,
eksplozivne, repetitivne, statičke snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase), potrebno
je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja, koja su dominantno obilježje aktivnosti
133
tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklična motorička znanja, koja su bitno obilježje tzv. borilačkih aktivnosti, kao što su boks, hrvanje, judo,
karate i dr., (c) kompleksna motorička znanja, dakle ciklična i aciklična, koja se susreću u sportskim igrama, kao što su nogomet, rukomet, košarka i
dr., ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha), koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike,
ritmičke gimnastike, skokova u vodu i dr.
Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*)
Procjenjuju se: morfološke osobine, funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i očekivano stanje osobina i
sposobnosti.

Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI

8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Predmet KATOLIČKI VJERONAUK
Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST
Naziv kataloške teme 1. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga
1. Ključni pojmovi čovjek kao vrhunac stvaranja, čovjek kao jedinstvena osoba, čovjek kao društveno biće.
2. Potrebno predznanje Čovjek je slika Božja; čovjek je stvoren kao muško i žensko; čovjek je biće koje je upućeno na drugoga
3. Obrazovna postignuća Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće; uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na
druge ljude; prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima; doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga.

134
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
Vođeni razgovor i diskusija; analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova; pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života.
Dokumentarne fotografije iz života mladih
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku
(npr. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“- Prijateljstvo, Z. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene
vrijednosti. Biografija i autobiografija, socijalna tematika u pjesništvu i prozi. Lik u književnom djelu, Ch. Dickens: Oliver Twist, D.
Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu
naraštaja, o životu i problemima u razredu, školi. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s
predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada.
jedinstvenost osobe, neponovljivost osobe.
Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga.
1. Nema posebnosti.
2. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja.
3. Sistematski provjeravati razumijevanje.
4. Nema posebnosti.
5. Sadržajno prilagoditi. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST
2. Izazovi puberteta
pubertet, tjelesni razvoj, duševni razvoj, sukobi u pubertetu.
Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka; pubertet je vrijeme velikih promjena.
Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati i nabrojiti
glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu; uočiti i navesti
neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu.
Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja
nastalih sukoba.
Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima, problemima i temama mladih; kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim
promatranjem i analizom crteža i ilustracija; interaktivno pisanje; identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija; pomoću folija i
slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati; uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i
djece u međusobnim sukobima svakodnevnice; stvaralačko izražavanje.
Dokumentarne fotografije iz života mladih.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku
(npr. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ - Prijateljstvo, Z. Golob: „Snijeg“, S. Glavašević: „Priča za roditelje“,…) i kroz medijsku
kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Slijed događaja u pripovjednom djelu, B. Primorac: Maturalac, S. Townsend: Tajni
dnevnik Adriana Molea. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu naraštaja, o
životu i problemima u razredu, školi. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim
učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Sat razrednika: produbiti navedenu temu.
pubertet, spolne osobine, spolna zrelost, duševna zrelost, kritičko prosuđivanje.
Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Giordano, T. Lasconi, G. Boscato: „Goruća
135
 učenike pitanja“).
10. Prijedlozi za rad s učenicima s 1. Nema posebnosti.
posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva.
potrebama 3. Prilagoditi nastavne sadržaje.
4. Nema posebnosti.
5. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST
3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti
Osobnost, idol, ideal, uzor, čovjek je slika Božja.
Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji.
Objasniti razliku između idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem; otkriti i kritički obrazložiti
privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas.
Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti; otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal.
Evokacijski razgovor i igra asocijacija; istraživanje; izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova; analiza i interpretacija tekstova i
fotografija; identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom; paralaonica; pisanje dijaloga; foto-govor;
izrada plakata; filmovi.
Dokumentarne fotografije iz života mladih; dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe, filma, sporta, itd.
Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu, V. Nazor: Voda. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu, odlasku u kino, vrstama
filmova, poznatim glumcima, slušanju glazbe, vrstama glazbe, športovima, čitanju knjiga i književnosti. Likovna i glazbena kultura:
ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih
područja rada.
idoli, idolopoklonstvo, idolatrija, ideal, sloboda.
Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film, glazba, moda i dr.).
1. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne.
2. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove.
3. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova.
4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku.
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST
Naziv kataloške teme 4. Zamke suvremenih ovisnosti
1. Ključni pojmovi ovisnost, droga, pušenje, alkohol.
2. Potrebno predznanje Postoje različite vrste ovisnosti; štetnost pušenja, alkohola, droge.
3. Obrazovna postignuća Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež; prepoznati i protumačiti razloge zbog koji
mladi najčešće postaju ovisnici o drogi, pušenju i alkoholu; prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje; shvatiti posljedice
ovisničkog ponašanja.
136
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo; izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred
napastima suvremenih ovisnosti kod mladih.
Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti; kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i
ilustracija, interaktivno pisanje, identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija, stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike;
stvaranje problemske situacije, analiza i interpretacija, prikaz rješenja pomoću mentalne mape; pisanje novinskog izvješća.
Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika.
Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i
pustolovinama, stvarni svijet i svijet mašte, čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu; o problemima mladih u
modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu naraštaja, o životu i problemima u razredu, školi. Likovna i glazbena kultura:
ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih
područja rada. Sat razrednika: produbiti navedenu temu.
ovisnost, ljestvica vrijednosti, zlouporaba slobode.
Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika.
1. Nema posebnosti.
2. Razvijati sposobnost razlikovanja, nabrajanja i iskazivanja iskustva.
3. Nema posebnosti.
4. Nema posebnosti.
5. Sadržajna prilagodba.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
1. Savjest – Božji glas u čovjeku
savjest, pravo na savjest, ispravan sud savjesti, odgoj savjesti.
Svaki čovjek ima savjest; savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo; kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti
Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo; shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po
svojoj savjesti.
Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana; prepoznati i obrazložiti važnost vjere i
molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti.
Čitanje, analiza, interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata; scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku
govori, odobrava ili prekorava; stvaranje problemskih pitanja, prizora, događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov
slobodan i odgovoran izbor, razgovor, izrada umne mape.
Simboličke fotografije s motivima iz prirode.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem,
produbiti navedenu tematiku. V. Novak: Iz velegradskog podzemlja.
savjest, prirodni zakon, moralni red, Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu.
Pronaći i analizirati različite vrste savjesti.
1. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom.
2. Prilagodba nastavnih sadržaja.
3. Nema posebnosti.
137
 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja.
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
2. Božje zapovijedi – put u slobodu
Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska prava.
Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva; Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju; znati nabrojiti i kratko
opisati pojedine zapovijedi; Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama.
Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi; otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti da nas Božje
zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu; usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost.
Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima.
Čitanje, pripovijedanje, analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima; izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje
promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti; grupni rad - traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima, razgovor,
pisanje eseja.
Rembrandt van Rijn, „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“.
Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama, D. Šimunović: Duga. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija
o pravima čovjeka i građanina). Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti.
Dekalog, zakon, sloboda, kušnja, deklaracija.
Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska, 19 i 20 pogl.).
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi.
3. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
Naziv kataloške teme 3. Ljubav prema Bogu
1. Ključni pojmovi prva ploča Dekaloga, bogoslovne krjeposti, načini kršenja prvih triju zapovijedi, Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani.
2. Potrebno predznanje Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu.
3. Obrazovna postignuća Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga; obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti bogoslovne
krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život; nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi
Dekaloga.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike; otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost
sadržaji redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima.
5. Prijedlozi za metodičku obradu Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi; čitanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih
tekstova, promatranje i interpretacija slike, crteža ili fotografije, prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja, razgovor i
138

6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
plenumsko rješavanje postavljenih pitanja; izrada plakata.
Film: „Deset zapovijedi“.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku
(npr. J. Pupačić: „Moj Bog“; E. Kišević: „Profesor povijesti“; A. Kovačić: „Hvaljen Isus, moja stara bako“…).
praznovjerje, magija, simonija, spiritizam, svetogrđe, ateizam, psovka, bogohuljenje, krivokletstvo.
Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas; otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega.
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Prema prilagodba nastavnih sadržaja.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
4. Poštivanje roditelja i starijih
četvrta Božja zapovijed, obiteljsko zajedništvo, roditeljski odgoj, dužnosti djece, odnos prema drugim autoritetima.
Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima; četvrta zapovijed je prva
zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja.
Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi; navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi; navesti i
kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja; prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu
društvenu zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece.
Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima; prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja
prema nastavnicima, pretpostavljenima i državnim poglavarima.
Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi; istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i
neposredna učenička iskustva; izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova; čitanje i interpretacija tekstova i slike; igra uloga; razgovor;
izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije.
Fotografija jedne skladne obitelji.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem,
produbiti navedenu tematiku (S. Glavašević: «Priča za roditelje»…). Lik u književnom djelu, D. Šimunović: Duga, V. Nazor: Voda, V.
Majer: Dnevnik malog Perice. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu naraštaja, o
životu i problemima u razredu, školi. Sat razrednika: produbiti navedenu temu.
obitelj, poštivanje autoriteta.
Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3, 1-16).
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.
139
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
5. Svetost ljudskog života
peta Božja zapovijed, svetost života, ubojstvo, pobačaj, eutanazija, samoubojstvo.
Ljudski život je Božji dar; svaki ljudski život je svet; oduzimanje života je zločin
Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi; uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života; kritički protumačiti
najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo, pobačaj, eutanazija, samoubojstvo, ugrožavanje zdravlja, rat i naoružanje); navesti i
kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života.
Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti; imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki
ljudski život, a osobito za najugroženije.
Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi; izlaganje; istraživanje i analiza
biblijskih, doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija; identifikacijski razgovor; stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica);
pisanje novinskoga izvješća.
Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja.
Hrvatski jezik: A. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke, D. Šimunović: Duga, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Povijest: svijet u doba
europske dominacije u 19. st. (građanski rat, ropstvo); svjetske krize i Prvi svjetski rat.
ubojstvo, samoubojstvo, abortus, eutanazija, sablazan.
Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života.
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Učestalo ponavljati, korigirati i objašnjavati ključne pojmove.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
Naziv kataloške teme 6. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća
1. Ključni pojmovi spolnost, bludnost, bračna ljubav, predbračni spolni odnosi.
2. Potrebno predznanje Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti; deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka; povreda
ovih zapovijedi u svakodnevnom životu.
3. Obrazovna postignuća Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi; odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela; obrazložiti u čemu se sastoji
dostojanstvo ljudske spolnosti; imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost,
prostitucija, pedofilija, silovanje, masturbacija, homoseksualnost, pornografija); uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje
u međusobnoj ljubavi i vjernosti.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga; kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka; uočiti važnost i
sadržaji vrijednost predbračne i bračne čistoće.
5. Prijedlozi za metodičku obradu Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti; prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja; stvaranje
problemske situacije i kritičko čitanje, analiza i interpretacija biblijskih, doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i
interpretaciju slika i fotografije; diskusija (parlaonica), vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova; pisanje
novinskoga izvješća; izrada plakata; film.
140
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem,
produbiti navedenu tematiku. V. Majer: Dnevnik malog Perice, D. Šimunović: Duga, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja.
bludnost, pedofilija, pornografija, prostitucija, masturbacija, preljub, monogamija, poligamija.
Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela, ljubavi i braka.
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
7. Poštivanje tuđe imovine
privatno vlasništvo, krađa, tjelesna i duhovna djela milosrđa, pohlepa, zavist.
Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu; svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh.
Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi; uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo; imenovati i
protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva; imenovati djela milosrđa.
Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa; uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i
zavisti; zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca.
Igra asocijacija; vođeni razgovor, istraživanje teme i izdvajanje problema; izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo, krađa,
pohlepa, zavist; čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga, razgovor; igra uloga; izrada mentalne mape ili izrada
plakata.
Hrvatski jezik: V. Majer: Dnevnik malog Perice, D. Šimunović: Duga, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Povijest: Europa od
Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina).
privatno vlasništvo, krađa, karitas, tjelesna i duhovna djela milosrđa, pohlepa, zavist.
Analizirati primjere mita, korupcije i krađe u hrvatskom društvu.
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI
Naziv kataloške teme 8. Poziv na istinoljubivost
1. Ključni pojmovi istina, pravo na istinu, laž, krivo svjedočenje, ogovaranje, klevetanje.
141
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu; laž je povreda ove zapovijedi.
Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi; uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu;
posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine; imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž, krivo
svjedočenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje).
Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu; nastojati uvijek govoriti istinu.
Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama;
stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz
svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem,
produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist.
istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo.
Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije.
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva.
3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA
1. Judaizam
judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani.
Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok
SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja.
Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i
opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti
najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima.
Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima.
Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske
povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i
pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi.
Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku
(npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i
ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz
izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice.
monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin.
142
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Židovska zajednica u Hrvatskoj.
1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda.
3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova.
4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na
podlozi, veći prostor za pisanje).
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA
2. Dijalog Židova i kršćana
religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“.
Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust.
Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana;
protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova;
kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima.
Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju.
Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz
deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni
razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga.
Dokumentarna fotografija pape i rabina.
Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno
ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u
školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice.
antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog
Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova.
1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda.
3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova.
4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na
podlozi, veći prostor za pisanje).
5. Sadržajna prilagodba.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI
Naziv kataloške teme 1. Proroci govore u Božje ime
1. Ključni pojmovi prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci.
2. Potrebno predznanje Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča.
143
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka;
uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati
nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove.
Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od
proricanja.
Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama;
izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape.
Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka
Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo:
„Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…).
Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel.
Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka.
1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje.
3. Prilagodba biblijskih tekstova.
4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na
podlozi, veći prostor za pisanje).
5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI
2. Proroci – čuvari Saveza
Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo.
U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda.
Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i
Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu,
protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i
kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove.
Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas.
Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama;
izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i
društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena
najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka.
Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva;
zemljovid Babilonskog Carstva.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr.
„Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova.
Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci.
Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom.
144
 učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
posebnim odgojno-obrazovnim 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom.
potrebama 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.
4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi,
veći prostor za pisanje).
5. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI
3. Glasnici nade i izbavljenja
Perzijsko Carstvo, povratak u domovinu, obnova Hrama, židovska dijaspora, Ivan Krstitelj.
Pad Izraela pod asirsku vlast; pad Jude pod babilonsku vlast; razaranje Hrama; uloga proroka u životu naroda; Ivan Krstitelj – posljednji
prorok SZ.
Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva; odrediti ulogu proroka
kao glasnika nade, izbavljenja i povratka u domovinu; protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama; objasniti što je to
židovska dijaspora nekada i danas; navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja, osobito navještaj dolaska Mesije; navesti i kratko
protumačiti neke izabrane proročke tekstove; definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču;
navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja, tj. navještaj Mesije i poziv na obraćenje.
Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta.
Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim
poticajnim tekstovima ili ilustracijama; pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada sažetka o djelovanju proroka u
obliku slikovnice ili umne mape.
Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena; zemljovid Perzijskog Carstva.
Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu, Slijed događaja u pripovjednom djelu. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima.
Kirov edikt, Samarijanci, hijerokracija, postanak sinagoga, Ivan Krstitielj.
Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu.
1. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom.
2. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije.
3. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova.
4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja.
5. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. Zadržati se na ulozi proroka.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI
Naziv kataloške teme 4. Isus Krist – ispunjenje proročanstava
1. Ključni pojmovi protoevanđelje, Mesija, Davidov potomak, novi Savez.
2. Potrebno predznanje Isus - Spasitelj, prorok, Mesija, pravi Bog i pravi čovjek.
3. Obrazovna postignuća Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi; obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu
145

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
ispunila sva starozavjetna proroštva; objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu.
Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka, Mesiju, Spasitelja i Otkupitelja; uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa
Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo.
Čitanje, stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova; usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i
interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija; meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu; zamišljeni intervju s
Isusom; shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista.
Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr.
„Legenda o Juditi“, Z. Črnja: „Križ“; R. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“; S. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu
obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima
likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada.
Pomazanik, Emanuel, Jaganjac Božji, „izdanak“ Davidove kraljevske loze.
Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61, 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4, 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije.
1. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom.
2. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova, a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi.
3. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova, a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi.
4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku.
5. Sadržajna prilagodba. Voditi učenike pitanjima.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
V. DA SVI BUDU JEDNO
1. Isusova želja i molitva za jedinstvom
jedna, sveta, katolička i apostolska Crkva.
Krist – Crkva; veliki raskol 1054; Reformacija; novo lice Crkve u XX stoljeću.
Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika; uočiti da je Isus želio jednu Crkvu; obrazložiti značenje
četiriju oznaka Kristove Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve.
Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima; uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana.
Interpretativno čitanje, analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom; izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke
zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti; pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena
do danas; shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve; pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana.
Umjetnička reprodukcija; El Greco, „Krist na Maslinskoj gori; grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva
Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno
ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih
pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj.
velika shizma, istočno pravoslavlje, rimokatolici, protestanti.
Tjedan molitve za jedinstvo kršćana.
1. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku.
2. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove.
146
 potrebama 3. Nema posebnosti.
4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku.
5. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje, a ne reprodukciju tih sadržaja.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
V. DA SVI BUDU JEDNO
2. Kršćani na drugi način
Pravoslavna Crkva, grkokatolici, protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci.
Istočni raskol 1054; rascjep u 16. stoljeću – reformacija; ekumenizam.
Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i navesti ono što nam je
zajedničko; objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne
postavke protestantskog nauka; imenovati važnije protestantske Crkve.
Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima.
Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih, pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i
događaja crkvene povijesti; posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi, predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti.
Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve; ikona; ikonostas; fotografija M. Luthera.
Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno
ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih
pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj.
autokefalne Crkve, patrijarhat, eparhija, episkop, ikona, ikonostas, pastor.
Grkokatolici u Hrvatskoj; Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj; Protestantske zajednice u Hrvatskoj.
1. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku.
2. Konkretizirati nastavne sadržaje.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Sadržajna prilagodba. Naglasiti bitno.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina V. DA SVI BUDU JEDNO
Naziv kataloške teme 3. Ekumenski pokret
1. Ključni pojmovi ekumenizam, ekumenski pokret, jedinstvo kršćana.
2. Potrebno predznanje Isusova velikosvećenička molitva; podjele među kršćanima; II Vatikanski Koncil.
3. Obrazovna postignuća Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta; prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve; otkriti i prepoznati načine
ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava; navesti najvažnije ekumenske događaje.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana; imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u
sadržaji osobnom životu; moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika.
5. Prijedlozi za metodičku obradu Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima; izrada logotipa
ekumenizma; demonstracija primjera kršćanske solidarnosti, poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama; pismeno
izražavanje ili molitve na temu jedinstva; projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više
147

6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa).
Logotip ekumenizma; dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta.
Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno
ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih
pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj.
papa Pavao VI, Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu, tjedan molitve za jedinstvo kršćana.
Pronaći, pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj.
1. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku.
2. Prilagodbe nastavnih sadržaja.
3. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Naglasiti bitno, ne ići u širinu u obradi gradiva.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
VI. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA
1. Iskustvo krivnje i grijeha
grijeh, istočni grijeh, glavni grijesi, osobni grijeh, laki i teški grijesi.
Grijeh je zlo; svi ljudi griješe; savjest nas prekorava zbog grijeha.
Protumačiti što je to grijeh; prepoznati da je svaki čovjek grješnik; protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh; usporediti teške i lake
grijehe i odrediti razliku među njima; imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha; prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše
slobode (zlouporabe slobode).
Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi; uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga; navesti i obrazložiti
posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu.
Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije, novinskog izvješća, ljudskoga iskustva ili
filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome; prikupljanje podataka, stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije; skupni rad na
analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova; izlaganje i razgovor; igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je
kamenovala...“ ili “Zatajio sam te kad...“.
Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr.
V. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“; S. S. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti.
Načini sporazumijevanja, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. Michelangelova djela u
Sikstinskoj kapeli).
grješno stanje; misao, riječ, djelo ili propust protiv Božjeg zakona, odgovornost za grijehe što ih drugi čine
Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha.
1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.
2. Nema posebnosti.
3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Prilagodba sadržaja i teksta.
148
Predmet KATOLIČKI VJERONAUK
Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina VI. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA
Naziv kataloške teme 2. Pomirenje s Bogom i s ljudima
1. Ključni pojmovi savršeno i nesavršeno kajanje, odgovornost za vlastite čine, obraćenje, sakrament ispovijedi ili pomirenja, pokora.
2. Potrebno predznanje Sakrament ispovijedi; Božja ljubav prema grješnicima; nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja.
3. Obrazovna postignuća Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja; razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grješnika; spoznati kako obraćenje
započinje vlastitim kajanjem za grijehe; razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje; navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove
koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe; otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv.
sadržaji ispovijedi; uočiti važnost pokore za vlastite grijehe; biti spreman drugima opraštati.
5. Prijedlozi za metodičku obradu Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće...);
analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima; scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta,
opraštanja i radosti pomirenja; izrada suvremenog ispita savjesti; organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu
glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici.
6. Dodatna ilustracija Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn, „Povratak izgubljenog sina“; dokumentarna fotografija o ispovijedi.
7. Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr.
V. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“; S. S. Kranjčević: „Pogled“, B. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i
istaknuti navedene vrijednosti.
8. Novo stručno nazivlje koje se obraćenje srca, prihvaćanje odgovornosti, duhovni plodovi sakramenta pomirenja
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu.
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s 1. Nema posebnosti.
posebnim odgojno-obrazovnim 2. Riječi objasniti uz mnogo više primjera.
potrebama 3. Nema posebnosti.
4. Nema posebnosti.
5. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT
Naziv kataloške teme 1. Pred tajnom smrti
1. Ključni pojmovi smrt, ljudska bolest i patnja, bolesničko pomazanje, besmrtnost duše, vjera u uskrsnuće.
2. Potrebno predznanje Smrt je neminovna; ona je posljedica istočnog grijeha; Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima; sakrament bolesničkog pomazanja.
3. Obrazovna postignuća Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti; shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život; posvijestiti da
je naša duša besmrtna; prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla; opisati, na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos
prema bolesnicima; obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Probuditi i potaknuti brigu za bolesne; produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom.
5. Prijedlozi za metodičku obradu Čitanje, pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova, promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija, promjena perspektive
biblijskoga pripovijedanja; izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“, popudbina, besmrtnost duše; izrada kolaža s izvještajima o
smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom
149

6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice.
Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju.
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr.
S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u
književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D.
Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s
predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada.
„prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina.
Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i
životu nakon smrti.
1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom.
3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT
2. O životu nakon smrti
raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni.
Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne.
Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti
mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom
nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega
življenja na zemlji i vječnog života.
Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život.
Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na
rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i
ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“;
simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike
posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život.
Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“
Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr.
S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš:
Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo:
„Posljednji sud“.
Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija.
Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.
1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
150
 posebnim odgojno-obrazovnim 2. Nema posebnosti.
potrebama 3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT
Naziv kataloške teme 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi
1. Ključni pojmovi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti.
2. Potrebno predznanje Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav.
3. Obrazovna postignuća Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i
bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao
temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života.
5. Prijedlozi za metodičku obradu Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez
povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i
interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj.
6. Dodatna ilustracija Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi.
7. Preporuke za korelaciju Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i
kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj.
Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“.
8. Novo stručno nazivlje koje se razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost.
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi.
10. Prijedlozi za rad s učenicima s 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku.
posebnim odgojno-obrazovnim 2. Ključne pojmove iskustveno približiti.
potrebama 3. Nema posebnosti.
4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu.
5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju.

Predmet KATOLIČKI VJERONAUK

Razred 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
Nastavna cjelina IZBORNE TEME
Naziv kataloške teme 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus
1. Ključni pojmovi Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena.
2. Potrebno predznanje Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu.
3. Obrazovna postignuća Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za
život suvremenih kršćana.
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje
liturgijskih knjiga, odjeće i boja).
6. Dodatna ilustracija Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi.
151
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Predmet
Razred
Nastavna cjelina
Naziv kataloške teme
1. Ključni pojmovi
2. Potrebno predznanje
3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i
sadržaji
5. Prijedlozi za metodičku obradu
6. Dodatna ilustracija
7. Preporuke za korelaciju
8. Novo stručno nazivlje koje se
uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite
učenike
10. Prijedlozi za rad s učenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama
Profil nastavnika.
Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka, koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim
visokoškolskim učilištima.
Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi, nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje
Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).
Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale,
igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe…
godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje.
Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane.
1. Nema posebnosti.
2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara.
3. Nema posebnosti.
4. Nema posebnosti.
5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.
KATOLIČKI VJERONAUK
8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE
IZBORNE TEME
2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus
Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena.
Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu.
Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za
život suvremenih kršćana.
Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.
Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i
boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu.
Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi
Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale,
igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe…
godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo
Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane.
1. Dati prednost usmenom izražavanju.
2. Nema posebnosti.
3. Nema posebnosti.
4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja.
5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.
152
 ODJELJENJSKA ZAJEDNICA
VIII razred

1 sat sedmično - 35 sati godišnje

Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima, sposobnostiima i potrebama društvene sredine,
formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja, saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa.

Zadaci:
- upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljeđa
- ugrađivanje elemenata samokontrole, humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava
153
 - putem informisanja o aktuelnim zbivanjima, uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za
osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija
- pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti, stresu i fizičkim aktivnostima, zdravoj prehrani, hrani koja se konzumira, lijekovima,
prevenciji ovisnosti, zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja
- razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza
- učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima
- upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva, ljubavi, međusobnog uvažavanja i
ravnopravnosti
- upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive, osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične
vidljivosti, na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi
- opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima, sposobnostima i objektivnim okolnostima

Pregled programskih oblasti

1. Kulturno i prirodno nasljeđe 4

2. Moralni odgoj 3
3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4
4. Kultura življenja - zdrav način života 5
5. Radne navike, odnos prema radu 3
6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta 3
7. Humani odnosi 4
8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 5
9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoški karton učenika 4
UKUPNO: 35

Pregled programskih sadržaja

Uz praznike i Dan škole - prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum
Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama

1. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata

Upoznavanje, uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog
i prirodnog nasljeđa
- odnos ličnosti prema našem društvu
- prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju
- učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole
154
2. Moralni odgoj – 3 sata
- pravila škole
- vladanje sobom - moralni kvalitet ličnosti
- zrelost za stupanje u spolne odnose
- odgovornost u spolnom odnosu
- osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti
uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju
- utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju
- služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja
- Konvencija o pravima djeteta: - djetetov integritet treba poštovati
- uz prava idu dužnosti, obaveze i odgovornost

3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom – 4 sata

U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i
zajedno pronalaziti informacije o:
- kulturi - nauci
- sportu - obrazovanju
- sredini - umjetnosti
- svijetu
- dječija štampa
- razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada
- stvaralaštvo učenika u školi (muzici, likovnoj umjetnosti, tehnici...)
- inovatorstvo
- posjeta muzeju
- terorizam, kidnapovanje, trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje
4. Kultura življenja - zdrav način života – 5 sati
- stres i fizičke aktivnosti
- prevencija narkomanije
- droge i zakon
- lijekovi koji se izdaju bez recepta
- reći "NE" problematičnim situacijama
- pomaganje drugim
- dokazivanje pred drugim
- do čega dovodi alkohol u porodici
- kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima; seksualni kontakti i AIDS;
- susret s osobom koja boluje od AIDS-a

155
 - kako vršnjaci utječu na pušenje; psihološko djelovanje pušenja; pritisci koji navode na pušenje
- kako se oduprijeti izazovu: pušenja, alkoholu i narkoticima
- odaberite prehranu s mnogo povrća, voća i žitarica
- odaberite prehranu s malo masnoće, zasićenih masnoća i holesterola
- vegetacija u funkciji zaštite životne sredine
- higijena naselja

5. Radne navike, odnos prema radu – 3 sata

- aktivno učenje
- pisanje koncepta
- pisanje pisma, ispunjavanje formulara
- priprema, koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja
- radne navike i izbor zanimanja
- savjesnost u radu

6. Pedagoško, psihološko, saznajna komponenta – 3 sata

- obilježja ličnosti
- biološke i socijalne potrebe ljudi
- poteškoće u adaptaciji
- maloljetnička delinkvencija
- aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi
- vježbe opuštanja i relaksacije

7. Humani odnosi – 4 sata

- poteškoće u adaptaciji
- međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama
- odnos prema drugom čovjeku
- prijateljstvo među osobama suprotnog spola
- osjećaj ljubavi - ljubav između muškarca i žene
- potreba međusobnog upoznavanja, pažnje i razumijevanja
- uzajamna iskrenost
- poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi
- ljubav i spolni nagon čovjeka
- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja
- planiranje učešća u projektima s drugim učenicima

156
8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva∗ – 5 sati
Mine i „NUS“ u našoj zajednici, BiH i svijetu
Mine i „NUS“ u prirodi
Pokazatelji rizičnih područja
Borba protiv mina
Sigurni oblici ponašanja
Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama

9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje učenika – 4 sata

- karakteristike srednjoškolskog obrazovanja
- složenost rada, stepen složenosti zanimanja i radnih navika
- sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje
- sklonosti - značaj izbora zanimanja
- interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje
- vrednovanje rada i predrasude o radu
- privredna kretanja na području Kantona - informisati učenike
- profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o
osnovnoj i srednjoj školi
- postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima.
UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.

PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.

∗
pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić, E., Mujkanović, A., Zelenika, P., Kalaš, Dž.,
(2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola, Sarajevo, Handicap International
157