PR O G R AM I

NASTAVNIH PREDMETA
ZASTUPLJENIH U ŠESTOM RAZREDU
DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG ODGOJA I OBRAZOVANJA
BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
VI RAZRED (5 sati sedmično / 175 sati godišnje)
Uloga i značaj
Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost, jer je zajednički za ljude koji žive
u određenoj zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika.
Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Govor se razvija govorom. Podsredstvom programskih sadržaja
ovog nastavnog predmeta razvijamo jezičko osjećanje učenika, korektno vladanje rečenicom, razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u
različite oblike usmenog i pismenog izražavanja.
Jezik ima obrazovnu, odgojnu, funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini.
Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti.
Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. Stečena znanja, sposobnosti, vještine utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Čitanje je
sredstvo i metoda učenja. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj potrebnu pažnju kako bi
stvarno uticala na osvješćivanje smisla stalnog učenja. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen čovjek može djelovati
efikasno, živjeti sa svrhom, radošću, punoćom i mudrošću. Sadržaji književnosti pomažu učeniku da upozna i shvati društveni kontekst u kojem živi, pomaže
da prepozna i njeguje univerzalne ljudske vrijednosti, razvija kod učenika ljubav prema kulturnoj baštini svog i drugih naroda.
Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičkog i književnog znanja. Program nastave ovog predmeta uključuje
sadržaje književnosti (književna djela, osnove teorije književnosti i samostalno, izvanškolsko čitanje), sadržaje gramatike, pravogovora i pravopisa, sadržaje
usmenog i pismenog izražavanja, te sadržaje medijske kulture.
Važno je znati da nastava bosanskog jezika i književnosti jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti, temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom,
stilskom, sadržajnom i kompozicijskom smislu.
C I LJ nastave Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika i književnosti u osnovnoj školi
Cilj nastave Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika i književnosti u osnovnoj školi je usvajanje i usavršavanje početnog čitanja i pisanja, upotrebljavanje
standardnog književnog jezika u govoru i pisanju i razvijanje jezičkog stvaralaštva. Upoznavanje i čuvanje kulturne baštine vlastitog i drugih naroda, upozna -
vanje i njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti.
Z A D A C I nastave Bosanskog/Hrvatskog/Srpskog jezika i književnosti za VI razred u osnovnoj školi:
1 savladavanje izražajnog čitanja, čitanja naglas i u sebi, savladavanje logičkogi kritičkog shvatanja pročitanog teksta;
2 provjeravanje i sistematizacija znanja stečenih u ranijim razredima
3 ovladavanje rečenicom (prostom i proširenom), rečeničnim dijelovima, odnosno službom riječi u rečenici
4 upoznati se s pojmom složene rečenice
5 upoznavanje učenika sa pojmom promjenjivosti i nepromjenjivosti riječi
 6 sticanje osnovnih znanja o imenicama, značenjima i funkcijama padeža s akcentom na njihovo osnovno značenje
7 sticanje osnovnih znanja o zamjenicama; imeničkim i pridjevskim
8 postupno i sistematično ulaženje u jezičku strukturu i postepeno ovladavanje jezičkim standardom,
9 razvijanje smisla i sposobnosti za govornu i pisanu komunikaciju;
10 razvijanje sposobnosti samostalnog služenja knjigom;
11 uvođenje učenika u tumačenje motiva, pjesničkih slika i izražajnih sredstava u lirskoji i epskoj pjesmi
12 uvođenje učenika u tumačenje dramskog djela s težištem na dramsku radnju i likove
13 navikavanje na redovno i kritičko praćenje dječije štampe, radija, televizije
14 razvijanje stvaralačke mašte, stvaralačkog mišljenja;
15 upoznavanje sa najvrijednijim književnim tekstovima i književnim djelima i njegovanje pozitivnog stava i doživljaja prema književnosti;
16 razvijanje ljubavi prema kulturnoj baštini svih naroda, njegovanje duha međuljudske tolerancije i ravnopravnosti;
17 razvijanje, njegovanje i podsticanje učeničkog literarnog izražavanja;
18 razvijanje i njegovanje kompetencija važnih za izgradnju i njegovanje humanih međuljudskih odnosa
19 razvijanje i njegovanje univerzalnih ljudskih vrijednosti.

Književni tekstovi Književno – teorijski Odgojno – obrazovni ISHODI UČENJA

1. Narodna lirska pjesma iz
BiH (po izboru)
2. Narodna epska pjesma
iz BiH ( po izboru )
3. Usmena narodna proza:
bajka, basna, kratka priča
4. S. S.Kranjčević:
«Lijep si, bijeli svijete»
5. J. Dučić: «Selo»
6. A. B. Š imić: «Ah, evo
opet»
7. M. Bećirbašić:
«Harfa»
8. D. Trifunović: «Čisti
zrak»
9. I. Kajan: «Žuta ptica»
10. Z. Hasić: «Praviš se
važan»
pojmovi
Usmena književnost
Stalni epiteti
Epski deseterac
Epska i lirska pjesma u
usmenoj književnosti
Fantastični elementi u bajci;
likovi i motivi u Bajci
Basna – likovi u basni,
preneseni smisao basne,
pouka basne
UMJETNIČKA
KNJIŽEVNOST
Lirsko pjesništvo: čulni
elementi pjesničke slike,
motiv kao najmanja
tematska jedinica lirske
pjesme, stih strofa, poenta
lirske pjesme, vrsta stiha,
ciljevi i zadaci
Uočiti obilježja epske i
lirske narodne pjesme
Uočiti stalni epitet i
deseterac kao obilježja
usmenog stvaralaštva
Razlikovati epsko od lirske
pjesme na temelju opreke
događaja ili Doživljaja
Upoznavati se s usmenom
književnom i historijskom
baštinom Razvijati svijest o
opstojnosti naroda i
nacionalnih i kulturnih
vrednota (domoljublje,
junaštvo, hrabrost, vjernost,
običaji, tradicija) koje
utjelovljuju junaci opjevani
u usmenim epskim i lirskim
Minimalni Optimalni
Uočavanje lirskih slika, Zapažanje tematike, likova,
motiva i stalnih izražajnih osnovnih stilskih obilježja i
sredstava u narodnoj osobitosti stiha u našoj
književnosti narodnoj Epici
Razlikovanje usmene lirske i Mogućnost uočavanja
prozne vrste povijesne podloge fabule
Uočavanje likova i motiva u narodne epike
bajci Uočavanje vrijednosti
Samostalnost u analizi poruka; pobjeda pravde
basne, njenog prenesenog kao osnovna misao
smisla i pouke Odreduje lirske
Prepoznaje osnovna slike,motive,poentu
osjedanja izražena u pjesmi; pjesme,izražajno čita i
Otkrivati lirske recitira pjesmu,po
slike,motive,poentu mogućnosti savladava
pjesme;stilsko-izražajna tehniku pisanja vlastitoga
sredstvau poeziji; lirskog teksta.
Prepoznaje epitet, Određuje temu, poruku na
11. Š. Pandžo: “List na rima ili srok, ritam, pjesmama usporedbu, personifikaciju i osnovi razumijevanja teksta,
putu” usvajanje osnovnih pojmova Uočiti opkoračenje, gl. onomatopeju; osuđuje negativne postupke
12. S. Kulenović: «Gromovo na razini stilskih figura obilježja ritma u pjesmi; Razlikuje prema likova, povezuje sadržaj s
đule» (izražajnih sredstva): epitet, Prepoznati obilježja najizražajnijim obilježjima konkretnim pojavama iz
13. B. Prosenjak: “Otac” personifikacija, poređenje, domoljubne, opisne, šaljive vrste priču, roman i igrokaz svoga života, pravilno iznosi
15. S. Ćorović: «U noći» onomatopeja, inverzija; pjesme; Ukratko prepričava fabulu slijed događaja pridržavajudi
16. I. Sekulić: «Bura» vrste lirskog pjesništva: Prepoznati stilska sredstva na nivou - najvažniji se uzročno-posljedičnoga
(odlomak) ljubavna, deskriptivna, na tekstu i razumjeti dogadaj i lik, najvažnija odnosa;
17. P. Kočić: “Jablan” domovinska (patriotska, preneseno značenje; obilježja lika Poznaje i primjenjuje stilska
19. I. V. Rorić: zavičajno – rodoljubiva). Prepoznati dijelove fabule i sredstva u vlastitome tekstu;
«Pjesma» njihovu logičnu povezanost,
pokretače,sredstva
zaustavljanja;
Prepoznati i okarakterizirati
moralne vrijednosti likova
(hrabar, plemenit, kukavica,
kradljivac);
Uočiti osnovnu razliku
izmedu priče i romana;

KULTURA USMENOGA I PISMENOG IZRAŽAVANJA

Oblici izražavanja Programski sadržaji Odgojno-obrazovni ciljevi/ Očekivana postignuća u usmenom i pismenom
zadaci izražavanju
Minimalna Optimalna
Prepričavanje Stvaralačko prepričavanje, Prepričati tekst poštujući Prepoznaje i prepričava Prepričava cijeli tekst prema
prepričavanje sažimanjem hronološki slijed, jasno i najvažniji dio teksta hronologiji događaja,
fabule logično povezivanje komentariše postupke i
rečenica izdvajajudi važnije ponašanje likova, smisleno
dijelove, izraziti vlastiti povezuje rečenice, sažima
komentar fabulu navodeći najvažnije
njezine dijelove
Razgovor Privatni i službeni razgovor Poznavati osnovna pravila Zna osnovna obilježja Navodi primjere službenoga
službenoga razgovora, službenoga razgovora, što ne razgovora u razlčitim
uočavati razliku između smije biti dijelom službene situacijama, poznaje razlčite
službene i privatne komunikacije učtive izraze i primjenjuje ih
 komunikacije;poznavati u razgovoru
način oslovljavanja, izraze
učtivosti
Recitacija Prepoznati i izražajno čitati Tečno i jasno govorenje stihova Oživljeno i s razumijevanjem
istaknute dijelove teksta izražajno govori stihove rabeći
različite govorne vrednote
Čitanje i slušanje Izražajno čitanje Čitati tekst s Pravilno i umjereno brzo Izražajno čita tekst, razumije
književnoumjetnikog teksta; razumijevanjem; slušati čita tekst, razumje pročitano ga, naglašava važne dijelove
govorne vrednote izražajnog druge učnike i učitelja i i slušano i govorno obilježava
čitanja, jana, boja glasa, zapažati obilježja dobroga pojedine sadržaje
dikcija, pauze, logička, čitanja (intonacija, tempo, rečenični
gramatička i stilistička naglasak)
interpunkcija u kontekstu
izražajnog čitanja; Ostale
vrsta čitanja u nastavi:
naglas, u sebi, usmjereno, s
bilješkama, čitalačke tehnike
i stilovi (vježbe čitanja na
konkretnim tekstovima –
književnoumjetničkim,
naučnim, administrativnim,
publicističkim i dr).

Pripovjedačka Pravilna primjena Pisanje vlastitih tekstova i

(narativna) vrsta naracije u vježbama pravilna primjena
izražavanja u nastavi ili doživljaju usmenoga i pismenog narativnih tehnika
Pričanje stvarnog dogadaja (hronološko i izražavanja;
retrospektivno)
Pričanje izmišljenog dogadaja ili doživljaja
(hronološko i retrospektivno)
Pričanje prema zadanoj slici ili muzici
Opisivanje prema Pravilna primjena Pisanje vlastitih
predmetu, biću ili deskripcije u vježbama deskriptivnih tekstova i
pojavi kao osnovici usmenoga i pismenog primjena pravilnih
opisa: opis osobe (portret); opis kraja (pejzaž); izražavanja opisivačkih postupaka.
opis zatvorenog portret (interijer); opis otvorenog
prostora (eksterijer); opis bića ili grupe bića
unutar prostora ili pojave.
Pisanje diktata (s Savladavanje osnovnih Pravilno pisanje diktiranih
obzirom na pravopisne pravopisnih pravila tekstova i uočavanje
pojave obradene u 5. i odgovarajućih pravila ili
6. razredu, kontrolni diktat, diktat sa poteškoća u pisanju
predusretanjem grešaka,proučeni dikatat,
slobodni diktat);
Pisanje pisama, telegrama, mob itelske Stvaranje vještina i Pravilno pisanje
poruke, jezik bloga, messenger servisi, uputnice, navika u pravilnom pisanju informativnih pisma,mobitelske poruke,uputnice,priznanice.
priznanice. oblika usmenoga i pismenog izražavanja.
Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u tokškolske godine

MEDIJSKA KUTURA
Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Očekivana postignuća
Minimalna Maksimalna
Osnovne vrste medija: štampani Razlikovati vrste medija, upoznati Poznaje najvažnija obilježja Poznaje osnovne karakteristike
elektronički; najvažnije pojedinih vrsta medija na filmskih vrsta na primjerima,
Novine, časopisi, strip, radio, osobitosti filmskih vrsta,navedenih razlikovnm nivoui; Navodi različite komentariše filmska izražajna
televizija, internet (postanak i televizijskih i vrste časopisa; sredstva, zna osnovne
razvoj)
Film (postanak, historijat, filmski radijskih emisija; Upoznati se s filmova, pozorišnih izvedbi, povijesne podatke o počecima
rodovi i vrste) mjesnim radijskih i televizijskih emisija filmske umjetnosti, odreduje
Teatar (pozorište kao književno – scenska dnevnim i sedmičnim vrste poznatih televizijskih
umjetnost: scena, kulisa, pozorišno časopisima emisija;
pro stor; Poznavati karakteristike Razlikuje strip kao dio
Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija, stripa medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst,
zabavne, sportske) samostalno piše
Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg strip;samostalno vrši dramatizaciju tekstova.
jezika i književnosti.
Principi katalogizacije knjiga (s posebnim
osvrtom na internet)
Nastavni sat lektire u školskoj biblioteci
 RJEČNIK, GRAMATIKA
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA
Minimalni Optimalni
Rječnik Razlikovanje osnovnog i Mogućnost prikladne primjene Razvijen interes za otkrivanje
- Glasovi: samoglasnici, suglasnici; prenesenog značenja poznatih riječi; višeznačne riječi u jezičnim snage, dubine i ljepote riječi.
- Slog – dužina sloga; Primjeriti nekoliko višeznačnih djelatnostima (slušanju, čitanju, Razumijevanje temeljne uloge
- Uočavanje naglašenih i riječi. govoru, razgovoru i pisanju). promjenjivih i nepromjenjivih
nenaglašenih riječi; Zapažanje, imenovanje i Razlikovanje promjenjive od riječi;
- Naglašen slog u riječi; razlikovanje poznate promjenjive i nepromjenjive riječi; Uočavanje osnove i nastavka u
- Naglasnice i nenaglasnice; nepromjenjive riječi; Pravilna upotreba/uporaba promjenjivoj riječi;
- Riječ (značenje riječi, oblik riječi, Prepoznavanje priloga, čestih prijedloga s (a), k (a) i priloga Uočavanje i prepoznavanje veza:
funkcija riječi); prijedloga, čestica da, ne, li i usklika gdje, kamo, kuda; prilog ili pridjev
- Pisana i usmena riječ; u rečenici.
- Pravilna upotreba/uporaba prilog ili prijedlog
- Samostalne riječi (riječi koje imaju Prepoznavanje pomoćnih glagola
veznika, čestica, usklika u (Lijepo dijete lijepo piše).
samostalno, vlastito značenje; biti i htjeti.
nesamostalne riječi (riječi koje
govorenju i pisanju; Prepoznavanje pomoćnih glagola u
nemaju samostalno značenje); Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici.
- Jednoznačnost i višeznačnost govorenju i pisanju.
(riječi u prvobitnom i prenesenom
značenju)
- Onomatopejske riječi.
Vrste riječi:
- Promjenjive i nepromjenjive riječi
(osnova riječi, nastavak);
- Nepromjenjive riječi:
- pojam priloga (prilozi mjesta,
vremena, način)
- pojam prijedloga
- veznici
- usklici
- čestice
Glagoli:
- pomoćni glagoli biti i htjeti.
Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi ISHODI UČENJA

Imenice:
- Deklinacija imenica;
- Naziv padeža:
nominativ, genitiv, dativ, akuzativ,
vokativ, instrumental,lokativ
- Glasovne promjene u deklinaciji
imenica;
nepostojano a, palatalizacija,
sibilarizacija i imenice koje ne
provode sibilarizaciju, jotaciju.
Pridjevi:
- Određeni i neodređeni oblik
pridjeva u nominative;
- Deklinacija pridjeva.
Zamjenice:
- Upitne, odnosne, neodređene,
povratna, povratno – posvojna;
- Deklinacija ličnih zamjenica.
Brojevi:
- Glavni i redni brojevi;
- Deklinacija brojeva.
Programski zahtjevi
Razumijevanje temeljne uloge
padeža u jeziku;
Prepoznavanje padeža u rečenici u
njihovim temeljnim značenjskim
ulogama;
Ovladati – upotreba padeža uz
pojedine prijedloge u skladu s
normom;
Razvijanje jezične sposobnosti i
komunikacijske vještine koje će
učenicima omogućiti da postanu
jezično osposobljene osobe.
Prepoznavanje određenog
oblika pridjeva u nominative;
Prepoznavanje padeža
pridjevskih oblika pomoću
proširenog padežnog pitanja i
imenice s kojom se pridjev slaže.
Razlikovanje posvojne
zamjenice i povratno –
posvojne zamjenice u govoru i
pismu;
Uočavanje naglašenih i
nenaglašenih oblika osobnih
zamjenica;
Pisanje zamjenice sebe, se.
Uočavanje različitih oblika
glavnih i rednih brojeva u
rečenici.
Odgojno – obrazovni ciljevi
Minimalni Optimalni
U odredivanju padeža služi se Prepoznavanje padeža u rečenici;
proširenim padežnim pitanjima (tj. Pravilna upotreba padežnih oblika u
cijelom rečenicom s upitnom govoru, pismu (oblici s provedenim
zamjenicom i glagolom); glasovnim promjenama);
Prepoznavanje padeža u njihovim Prepoznavanje jednakih oblika riječi
temeljnim značenjskim ulogama. u različitim padežima;
Prepoznavanje oblika s provedenim Uočavanje duge i kratke množine u
glasovnim promjenama. nominative;
Uočavanje imenica koje imaju samo
množinu/jedninu;
Pravilno upotrebljava Samostalno pronalazi primjere
neodređeni oblik pridjeva; određenih i neodređenih oblika
Upotreba neodređenih i pridjeva u rečenici;
određenih pridjeva s padežnim Uočavanje jednakog glasovnog
nastavcima. sastava različitih padeža.
Prepoznavanje svih vrsta zamjenica; Pravilna upotreba posvojne,
Uočavanje naglašenih i povratno – posvojne i pokazne
nenaglašenih oblika povratne zamjenice u svim oblicima;
zamjenice; Dekliniranje povratno – posvojne i
Dekliniranje osobnih zamjenica. pokaznih zamjenica.
Prepoznavanje glavnih i rednih Pisanje brojeva u skladu s
brojeva u rečenici. pravopisom;
Pravilna deklinacija brojeva.
ISHODI UČENJA
Minimalni Optimalni
Rečenica:
- Predikat – imenski i glagolski;
- Subjekt – više subjekata,
neizrečeni subjekt;
- Priloške oznake u rečenici (mjesto,
vrijeme, način);
- Rečenica s izrečenim i neizrečenim
subjektom; rečenica s više
subjekata; rečenica bez subjekta;
krnja rečenica.
Pravogovor i pravopis
- Veliko slovo u jednočlanim i
višečlanim u nazivima planeta,
kontinenata, okeana država, naroda i
naseljenih mjesta;
- Pisanje i izgovor superlativa
pridjeva;
- Veliko i malo slovo u pridjevima
izvedenim od vlastitih imena;
- Izgovor i pisanje riječi u kojima su
provedene glasovne promjene;
- Izgovor i pisanje riječi s glasovima
ije, je (umanjenice i komparativ);
- Izgovor i pisanje č i ć u deklinaciji
imenica i stepenovanju pridjeva;
- Rečenični i pravopisni znakovi:
trotačka crtica, zagrada.
Prepoznavanje glagolskog
predikata kao temeljnog dijela
rečenice;
Prepoznavanje imenskog
predikata i njegovih sastavnica;
Uočavanje priložnih oznaka u
rečenici;
Prepoznavanje rečenica s više
subjekata kao proširene
rečenice s više istovrsnih dijelova;
Prepoznavanje rečenice s
neizrečenim subjektom.
Osvijestiti upotrebu usvajanja
pravopisne norme radi upotreba u
svakodnevnom pisanju i čitanju;
Primjenjivati pravopisnu normu u
drugim nastavnim predmetima.
Određivanje glagolskog predikata,
izrečenog subjekta i priložnih
oznaka.
Primjena naučenih pravila.
Razumijevanje primjene
rečeničnih i pravopisnih znakova.
Određivanje imenskog
predikata;
Uočavanje lica, vršitelja radnje, u
rečenicama s neizrečenim
subjektom;
Razlikovanje besubjektne i
bespredikatne rečenice.
Služenje pravopisom (snalaženje u
pravopisnom rječniku) u skladu s
dobi učenika
Prepoznaje trotačku i zagradu u
tekstu kao rečenične znakove, a
crticu kao pravopisni znak.