MEDIJSKA KULTURA

1. MEDIJI

PORUKA ILI INFORMACIJA

je sadržaj koji pošiljatelj šalje primatelju uz pomoć nekog medija:znaka, govora, pisma,
glazbe, pokreta.

KOMUNIKACIJA
Proces prenošenja poruke nazivamo priopćajnimprocesom (komunikacijom) ,a sudionici toga procesa su
pošiljatelj koji šalje poruku putemnekoga medija i primatelj koji poruku prima. Pošiljatelj i primatelj
sporazumjet će se ako razumiju način oblikovanja poruke i mogu rabiti medij kojim se ona prenosi.

MEDIJI
Sredstva kojima se usmeno ili pismeno priopćuju poruke na posredan način

Prema vremenu njihova nastanka medije možemo podijeliti na:

klasične ili tradicionalne (knjige, novine, časopisi, brošure, plakati) i na
moderne ili suvremene (film, radio, televizijui računala).

Prema osjetilima kojima primamo informacije medije dijelimo na

vizualne
(poruke seprimaju osjetilom vida, npr. tiskovine),
auditivne
(poruke se primaju osjetilom sluha, npr.radio) i
audiovizualni
(poruke se primaju i vidom i sluhom, npr. film i televizija

MASOVNI MEDIJI

su sredstva prenošenja poruke velikome broju ljudi istodobno.

Dijelimo ih u dvije skupine:
Tisak (novine, knjige, časopisi, stripovi, plakati, letci) i
Elektronskimediji (film, radio, televizija, računalo

TISAK

Tisak je zajednički naziv za proizvode namijenjene javnom komuniciranju koji se tiskaju u

tiskari na papiru.

Tiskovina je pojedinačan naziv za takav proizvod.

Za postanak tiska bili su potrebni jezik i pismo, papir i tiskarski stroj.

Tiskarski stroj pomoću kojega je nastao tisak izumio je Nijemac Johanes Gutenberg 1455.
Prvu tiskanu knjigu u povijesti (Biblija) 1455

Prva hrvatska tiskara osnovana je vjerojatno u ličkome selu Kosinju, i pretpostavlja se da je

upravo u njoj tiskana prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora,1483.
Prve tiskare u RH: Senj, Kosinj, Rijeka.
Danas tiskarski strojevi rade elektronski, pomoću računala
.Postoji više vrsta tiska: novine, revije, časopisi, stripovi,

Publicistika
je zajednički naziv za sva izdanja (knjige, periodika) u kojima se objavljuju tekstovi s temama
iz javnoga života

Publikacije
su sva izdanja koja se objavljuju pojedinačno ili periodično radi informiranja javnosti o nekoj
tematici.

Knjige
Mnoštvo listova s tekstom ili s tekstom i slikama koji su povezani i namijenjeni čitanju i
proučavanju

Naklada – broj tiskanih primjeraka nekog izdanja

Novine
su tiskarski proizvod bez korica koji izlazi periodnično. Sadrži tektove različitih oblikai sadržaja
(vijesti, članci, reportaže, oglasi, intervjui…). Prema sadržaju koji objavljuju novine dijelimo na
informativno-političke, zabavne i sprecijalizirane (koje obrađuju posebne teme: športske,
automobilističke, vrtlarske i sl.).

Novine koje izaze svakoga dana nazivamo dnevnicima, one koje izlaze jedanput tjedno
tjednicima, a one koje izlaze jedanput u mjesecu mjesečnicima.

Revije
su bogato ilustrirani tjednici i polumjesečnici.

Časopisi
za razliku od novina, imaju manje dimenzije, veći broj stranica i korice. Mogu biti:mjesečnici,
dvomjesečnici, tromjesečnici, polugodišnjaci ili godišnjaci.

Godište
čine svibrojevi jednog časopisa koji izađu tijekom jedne godine. Časopisi, kao i novine, mogu
biti zabavnoga, stručnoga, umjetničkoga ili znanstvenog sadržaja. Razlikujemo stoga
opće ili popularne časopise namijenjene najširem krugu čitatelja i specijalizirane časopise
poputknjiževnih i znanstvenih časopisa koji su namijenjeni posebnom sloju čitatelja.

Plakati
često prestavljaju poseban medijski i umjetnički izraz, postavljaju se na javnimmjestima, a
njima se javno najvaljuju kulturni i drugi događaji(kazališne i filmske predstave

STRIP
je priča ispričana skupinom crteža i tekstom.
Kadar je sličica u stripu najčešće uokvirena u kvadrat ili neki drugi geometrijski oblik .
Otac hrvatskog stripa je Andrija Maurović 1935.
FILM
Film je slikovni zapis na filmskoj vrpci
Film je umjetnost čije je temeljno izražajno sredstvo ozvučena ili neozvučena slika u pokretu.
Stvaranje filma složen je umjetnički čin u kojemu sudjeluje velik broj osoba.

Scenarij je pisani tekst u kojem je obrađena tema budućeg filmskog djela, iznesene pojedinost
injegova sadržaja, opisano sve što će se vidjeti i čuti na filmu.
Kadar je temeljna jedinica filma, neprekinuti čin snimanja, dio vrpce snimljen neprekinutim
radom kamere.
Mjesto gdje se spajaju dva kadra naziva se rez.

POVIJEST FILMA
Prve filmove snimila su braća Louis i Auguste Lumièreu Parizu 1895.
(«Izlazak radnika iz tvornice» i«Ulazak vlaka u stanicu»).

Karakteristike prvih filmova: kratki ( 30-40 sekundi), nijemi (bez zvuka) crno bijeli i
dokumentarni.
Prvi igrani film: Poliveni poljevač 1896.
U povijesti razvoja filma razlikujemo razdoblje nijemog filma i razdoblje zvučnog filma
Prvi zvučni film bio je Pjevač jazza (1927.g.).
Prvi film u boji: Cvijeće i drveće 1932.
Prvi Hrvatski snimatelj je bio Splićanim Josip Karamankoji je 1909.dokumentirao društvene
događaje u svome gradu, a prvi koji je radio kao filmski profesionalac, i to za francusku tvrtku,
bio je Zagrepčanim Josip Halla, koji je, među ostalima,izvještavao o bitkama i ratovimana
Balkanu.
Prvi hrvatski igrani film bio je Brcko u Zagrebu

FILMSKI RODOVI
1. IGRANI FILM
2. DOKUMENTARNI FILM
3. ANIMIRANI FILM

ANIMIRANI FILM
je film u kojem su oživljeni neživi predmeti.
Prikaz pokreta ostvaruje se animacijom: pojedinačnim snimanjem niza nacrtanih likova i
prizora, predmeta i likova odrazličitih materijala (papira, gline, plastelina, plastike) te lutaka.
Animator crta najvažnije crteže, a fazeri crtaju međucrteže. Animacija je tehničk ipostupak
stvaranja prividnoga pokreta snimljenih slika koje se prikazuju točno određenombrzinom u
zadanom vremenu (24 sličice u jednoj sekundi).
Vrste animiranog filma:
a) crtani
-oživljavanje nacrtanih likova
b) lutkarski
- animacija pokreta lutaka
c) kolažni
-pokretanje figurica napravljenih od komadića materijala
d) racunlani
Početke animiranoga filma u Hrvatskoj bilježimo već od 1922. godine kada Sergije
Tagatzsnima dvije animirane reklame: Alda - čaj iPasta za cipele - Admiral.
Krajem dvadesetihgodina 20. st. snimljeni su mnogi animirani filmovi u Školi narodnog
zdravlja,a sam vrhunac je Zagrebačka škola animiranog filma koja počinje s radom 1956. g.
kada je osnovan Studio animiranih filmova u Zagreb-filmu u kojemu je do danas nastalo više
od petsto filmova.
1961. Dušan Vukotić je za svoj crtić Surogat dobio nagradu Oscar
Jedan od najuspješnijih projekata Zagrebačke škole je crtana serija Profesor Baltazar čijeg
glavnog junaka jeosmislio Zlatko Grgić.

IGRANI FILM
Nastaje na temelju izmišljenje ili istinite price.
Igrani film pokazuje svjetove iz mašte: likove, događaje i ugođaje koji su rezultat kreativne
mašte scenarista i redatelja filma.
U njemu glumci glume izmišljene likove idogađaje (iako ponekad temelj priči mogu biti i
stvarni događaji i osobe).
Redatelj umjetnički oblikuje film.
Scenarist piše tekst filma – scenarij.

Žanrovi:
Znanstveno fantastični film (izmišljen prikaz budućnosti svijeta i čovjeka), povijesni
spektakl(prikazuje događaje i ličnosti iz povijesti), vestern (teme iz vremena
naseljavanjaameričkoga Zapada), pustolovni film (prikazuje nesvakidašnju i dinamičnu radnju i
likove sklone neuobičajenom načinu života), kriminalistički film (s temom očuvanja pravde i
reda teborbe protiv kršitelja zakona), filmska komedija, ljubavni film, filmska drama (govori
osocijalnim i psihološkim previranjima u ljudima te odnosima u zajednici), horor (film strave
iužasa), dječji film, glazbeni film.

Po dužini trajanja:
Kratkometražni – do 30 minuta
Srednjometražni – 30-60 minuta
Dugometražni – više od 60 minuta

DOKUMENTARNI FILM
Dokumentarni film bilježi stvaran život - stvarne ljude, zbivanja i krajolike koji zbog nečega
zaokupljaju pozornost redatelja i gledatelja.
Prvi filmovi bili su upravo dokumentarni.
U dokumentarne filmove ulaze mnoge vrste:

činjenični (bilježi pojave,događaje, osobe ili kakve činjenice, npr. panorame turističkih središta
praćene vijestima),
znanstveno-popularni (prikazuju dostignuća suvremene znanosti),
putopisni (donosizapažanja i dojmove o zemljama, krajevima i gradovima kroz koje autor
putuje),
antroploški(film o smislu čovjekova postojanja u društvu),
obrazovni (namijenjen šklolama),
promidžbenifilm (promiče određene proizvode, usluge, osobe ili ideje
FILMSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA

Najvažnija izražajna sredstva filma:

kadar
plan
rakurs ( kut snimanja)

Ostala filmska izražjna sredstva:

kamera
osvjetljenje
boja
zvuk itd

KADAR
je jedna neprekinuta filmska snimka
najmanja jedinica filma
film nastaje snimanjem jednog po jednog kadra koji se poslije spajaju

Razlikujemo:
statični kadar – snimljen bez pomicanja kamere
dinamični kadar – snimljen pokretnom kamerom
dubinski – prikazuje jednako ošto prednji, srednji i stražnji dio slike
plošni – kad se ističe samo jedan dio, a pozadina se ne vidi

Prema duljini trajanja:

kratki kadar – najčešće oživljava događaje iz prošlosti
dugi kadar – usporava se radnja

S motrišta promatrača:
objektivni – djeluje stvarno i promatrač ima osjećaj da je on na mjestu snimanja
subjektivni – predstavlja viđenje jednog od likova
autorski – sam autor filma daje svoje viđenje

FILMSKI PLAN
Je udaljenost snimanog objekta od kamere
Vrste planova:
total – prikazuje osobe i predmete veoma daleko od kamere ( naglašava prostor a čovjek je
jedva primjetan)