OZNAČAVANJE KOTA I TOLERANCIJA

(izvod iz ISO 129-1)

¾ Nazivi i definicije

Značajke
- geometrijska značajka
točka, crta ili ploha
Riječ geometrijska se može brisati ukoliko nema rizika zabune
- značajka izmjere
geometrijski oblik definiran linearnom (duljinskom) ili kutnom kotom koja je izmjera
Značajka izmjere može biti valjak, kugla, dvije usporedne nasuprotne plohe, stožac ili
suženje.

Crte pri kotiranju

- središnjica
crta na crtežu koja označava geometrijsko središte prikazane značajke(i)
- simetrala
ravna crta na crtežu koja označava ravninu ili os simetrije

Kote
- kota
udaljenost između dvije značajke ili izmjera značajke izmjere
- temeljna kota
- kotna vrijednost
brojčana vrijednost kote izražena u određenoj jedinici i označena na crtežima sa
crtama i relevantnim simbolima
Kada tolerancija nije označena temeljna kota se često zove kotna vrijednost.
Granice tolerancije i/ili dozvoljena odstupanja se primjenjuju na temeljnu kotu.
- duljinska kota
linearna udaljenost između dvije značajke ili linearna izmjera značajke izmjere
U strojarskim crtežima, duljinske kote se klasificiraju po izmjeri, udaljenostima i polumjerima.
- kutna kota
kut između dvije značajke ili kut jedne kutne značajke izmjere
U strojarskim crtežima, kutne kote se klasificiraju po kutnoj izmjeri i kutnim udaljenostima.
- kote značajki koje nisu prikazane u mjerilu
u posebnim slučajevima, kao što su modifikacije, značajke koje nisu u mjerilu moraju
se označiti tako da se podcrta kotna vrijednost
- pomoćna kota
kote izvedene iz drugih kota date samo za informaciju, navode se u zagradama i
nikad se ne toleriraju (Sl. 2)

Raspored kota
- lančano kotiranje
metoda kotiranja gdje su pojedine kote raspoređene u redu
- kotiranje pomoću koordinata
metoda kotiranja od referentne značajke u koordinatnom sustavu
- usporedno kotiranje
metoda kotiranja od referentne značajke s usporednim ili koncentričnim mjernicama
- tekuće kotiranje
metoda kotiranja od referentne značajke gdje se kotira svaka značajka
- tablično kotiranje
metoda kotiranja gdje su značajke i/ili kote označene dodijeljenim brojevima ili
slovima i pohranjene u tablicama

¾ Principi kotiranja
Sve kote, grafički simboli i primjedbe mora se označiti tako da se mogu čitati odozdo
ili sa desne strane crteža.

Svaka značajka ili odnos između značajki mora se kotirati samo jedanput.

Kada su sve duljinske kote izražene u istoj jedinici simbol jedinice se smije
izostaviti. Kada se u jednom dokumentu koristi više jedinica njih se mora jasno
označiti.

Kote treba smjestiti u onom pogledu ili presjeku koji najjasnije prikazuje relevantnu
značajku(e).

¾ Elementi kotiranja
-mjernice, pomoćne mjerne crte, pokazne crte, ograničenja, oznaka ishodišta i kotne
vrijednosti (Sl. 1)
φ4
6
5

70 4
1 2 3

Slika 1

1 mjernica
2 kotna vrijednost
3 ograničenje (strelica)
4 pomoćna mjerna crta
5 pokazna crta
6 referentna crta

• Mjernice, pomoćne mjerne crte, pokazne crte - puna uska crta prema ISO
128-20.

Mjernica
-kada je prostor ograničen - mjernice označiti s produžecima i okrenutim strelicama
(Sl.2)
-treba izbjeći sječenje mjernica s bilokojom drugom crtom, gdje se presjek ne može
izbjeći moraju se prikazati bez prekida (Sl. 3)
-može se prikazati nepotpuno kada su
- označene kote promjera (Sl. 2),
- u pogledu ili presjeku je crtan samo dio simetrične značajke (Sl. 2),
- značajka je crtana s polovinom u pogledu i polovinom u odsječku
(Sl. 4),
- referentna značajka za kotiranje nije na crtaćem prostoru i nema
potrebe za njenom oznakom (Sl. 5)

Slika 3

Slika 2

Slika 4

Slika 5
Ograničenja i oznaka ishodišta

Strelica, zatvorena i Strelica, zatvorena 30° Strelica, otvorena 30°

puna 30°

Strelica, otvorena 90° Kosa crta Točka (koristi se samo

ako nema mjesta za
strelicu; također se može
koristiti kosa crta)

Oznaka ishodišta mjernice

Pomoćna mjerna crta

- produžiti približno 8 puta širine crte iza odnosne mjernice
- crtati okomito na odgovarajuću fizičku duljinu (Sl. 3)
- mogu se crtati koso, ali međusobno usporedne (Sl. 6)
- mogu se prekinuti ako je njihov nastavak nedvojben
- obrise koji se sijeku mora se produžiti približno za 8 puta širine crte iza točke
sjecišta od koje kreće pomoćna mjerna crta (Sl. 7)

Slika 6

Slika 7
Pokazna crta
- ne treba biti duža nego je što je potrebno i treba se crtati koso prema značajki, ali
kut se mora razlikovati od kuta bilokoje postojeće šrafure (Sl. 8)

Kotne vrijednosti (temeljne kote)

- mora se označiti sa znakovima dovoljne veličine da se osigura potpuna čitljivost na
izvornom crtežu kao i na reprodukcijama – preporuča se B uspravno znakovlje
prema ISO 3098-0
- mora se smjestiti usporedno s pripadnom mjernicom, blizu sredine i malo iznad te
crte
- mora se smjestiti tako da nisu sječene ili odvojene bilokojom crtom
- vrijednosti na kosim mjernicama mora se orijentirati (Sl. 8)
- vrijednosti kutnih kota mora se orijentirati (Sl. 9)

Slika 9
Slika 8

Posebni položaji kotnih vrijednosti

- iznad produžetka mjernice iza jednog od ograničenja, ako je prostor ograničen (Sl.
10)
- ako je mjernica prekratka mogu se prikazati na referentnoj crti i priključiti mjernici s
pokaznom crtom koja završava na mjernici (Sl. 10)
- ako prostor ne dozvoljava smještaj usporedan s mjernicom mogu se smjestiti iznad
vodoravnog produžetka mjernice (Sl. 11)

Slika 10

Prikaz kota slovima

-slova se smiju koristiti za prikaz kotnih vrijednosti i to treba biti definirano na istom
crtežu ili u pridruženoj dokumentaciji
 Slika 11

Tablično kotiranje
- serije promjenjivih zajedničkih značajki značajke ili sklopa prikažu se u obliku tablice
( Sl. 12)

Slika 12

¾ Oznake za posebne kote

Za odrediti oblik kotirane značajke kotnoj vrijednosti moraju prethoditi
slijedeći simboli (Sl. 13 do 17):

- Ø: Promjer - SR: Polumjer kugle

- R: Polumjer - ∩: Luk
- : Kvadrat - t=: Debljina
- SØ: Promjer kugle
 Slika 13 Slika 14 Slika 15

Slika 17
Slika 16

Promjeri
- grafički simbol Ø mora prethoditi kotnoj vrijednosti
- kada se promjer može prikazati s jednom strelicom, mjernica mora prelaziti središte
( Sl. 4)

Polumjeri
- slovčani simbol R mora prethoditi kotnoj vrijednosti
- mora se koristiti samo jedno ograničenje u presjeku mjernice i luka
- u ovisnosti o veličini polumjera na crtežu, strelica može biti unutar ili izvan obrisa ili
mjernice značajke
- kada središte polumjera pada izvan dostupnog prostora, mjernicu polumjera treba
ili lomiti ili okomito prekinuti već prema tome da li je ili ne potrebno locirati središte
( Sl. 5)

Lukovi, tetive i kutevi

Slika 18

-kod kutnih kota treba uvijek označiti jedinice kutne kote

Kvadrati
-grafički simbol treba prethoditi kotnoj vrijednosti ako je kotirana samo jedna
stranica kvadrata

Jednoliko razmaknute i ponavljajuće značajke

- kada značajke imaju isti razmak i jednoliko su razmještene, njihovo kotiranje se
smije pojednostaviti kako slijedi:
- linearni razmaci se smiju kotirati prema Sl. 19
Slika 19

- ponavljajući linearni i kutni razmaci se smiju označiti sa brojem razmaka i njihovom

kotnom vrijednosti ili kutom odvojenim simbolom «x» (Sl. 19, 20)
- ako postoji mogućnosti zabune između duljine razmaka i broja razmaka, jedan
razmak se mora kotirati (Sl. 20 )
Slika 20

- kutni razmaci se smiju kotirati prema Sl. 21

Slika 21

- kutevi razmaka se smiju izostaviti kada su kutevi ili razmaci očiti i oznaka ne dovodi
do zabune
- kada je prikaz nedvojben pokazujući da ponavljajuće značajke imaju iste kote, kota
se smije označiti jedanput (Sl. 22 )
Slika 22
 ¾ Raspored kota
Mjernice treba rasporediti kao usporedno, lančano ili tekuće kotiranje ili u kombinaciji.

Usporedno kotiranje
-mjernice se mora crtati usporedno u jednom, dva ili tri okomita smjera ili
koncentrično (Sl. 23)

Slika 23

Tekuće kotiranje
- smije se koristi se kada postoje prostorna ograničenja ili okolnosti u odnosu na
posebne potrebe u raznim granama industrije
- zajedničko ishodište se mora označiti prema Sl. 24
- kotne vrijednosti se smije smjestiti ili
-blizu ograničenja, uz odgovarajuću pomoćnu mjernu crtu (Sl. 24), ili
-blizu ograničenja, iznad i po strani mjernice (Sl. 25 )

Slika 24

Slika 25
Lančano kotiranje
- lance pojedinačnih kota mora se razmjestiti u redu (Sl. 26 )

Slika 26

Kotiranje pomoću koordinata

- Ne crtaju se ni mjernice ni pomoćne mjerne crte

- Kartezijeve koordinate su definirane krećući od ishodišta s duljinskim kotama u

ortogonalnim smjerovima (Sl. 27 )

- Vrijednosti koordinata moraju se pojaviti ili u susjedstvu svake točke ili u tabličnom
obliku

- Polarne koordinate su definirane krećući od ishodišta s polumjerom i kutem; moraju

uvijek biti pozitivni i označeni suprotno kazaljki na satu u odnosu na polarnu os (Sl.
28)

- Ishodište koordinatnog sustava može biti u kutu značajke ili izvan crteža (Sl. 29 i
30 )

- Vrijednosti koordinata se mogu označiti izravno blizu svojih koordinata (Sl. 30 )

- Glavni koordinatni sustav može imati podsustave; ishodište koordinatnih sustava i

specifične položaje između koordinatnih sustava mora se kontinuirano obrojčati
arapskim brojevima, a kao simbol za odvajanje mora se koristiti točku (Sl. 31 )

Slika 27
Slika 28
 Položaj

Slika 29

Slika 30

Ishodište Položaj

Slika 31
Kombinirano kotiranje
- Na crtežu se može kombinirati dvije ili više metoda kotiranja

Tekuće kotiranje u kombinaciji s pojedinačnim kotama (Sl. 32 )

Slika 32

Usporedno kotiranje u kombinaciji s tekućim kotiranjem (Sl. 33 )

Slika 33

Primjeri primjene grafičkih i slovčanih simbola

Simboli i njihov prikaz Značenje

Ø50 Promjer 50

50 Kvadrat 50

R50 Polumjer 50

SØ50 Promjer kugle 50

SR50 Polumjer kugle 50

∩50 Duljina luka 50

50 Nije u mjerilu 50

(50) Pomoćna kota 50

t=50 Debljina 50

|| Simbol simetrije
¾ Kotiranje konusa
( izvod iz ISO 3040)

¾ Kotirati s onoliko kota koliko je dovoljno; dodatne kote, npr. polovina kuta, se
mogu dati kao pomoćne kote ili „reference“ u zagradi
¾ Preferira se kut α u stupnjevima, i omjer 1:5 i 1/5

Tipične kombinacije karakteristika stošca i kota ( Sl. 34)

Grafički simbol
Pokazna crta
Referentna crta

Slika 34
 ¾ Elementi označavanja tolerancija
( izvod iz ISO 129-1 )

Opća pravila
- kada su na crtežu označene opće tolerancije u skladu s npr. ISO 2768-1 i ISO
2768-2, njih se mora navesti unutar ili blizu sastavnice

- simbole od npr. razreda tolerancije i brojeve koji označavaju dozvoljena odstupanja,

mora se pisati s istom visinom pisma kao i temeljnu kotu

- dozvoljena je uporaba visine pisma koja je jednu veličinu manja od visine pisma
temeljne kote, ali ne manja od 2,5 mm

- ovisno o polju primjene tolerancije kota se mogu označiti sa

- simbolima razreda tolerancije ( ISO 2768-1 i ISO 2768-2),
- graničnim odstupanjem,
- granicama kote
- sve tolerancije se odnose na prikazano stanje značajke na tehničkom crtežu

Granična odstupanja
- komponente tolerirane kote mora se označiti slijedećim redosljedom (Sl. 35):
a) temeljna kota
b) granična odstupanja

a) b) c) d)

Slika 35

- granična odstupanja se mora označiti ili označavajući gornje odstupanje iznad

donjeg odstupanja ili označavajući gornje odstupanje prije donjeg odstupanja na istoj
crti, odvojena kosom crtom (Sl. 35 a, b)
- ako je jedno od dva granična odstupanja ništica, to se mora označiti s brojkom
ništica (Sl. 35 c)
- ako je tolerancija simetrična u odnosu na temeljnu kotu, granično odstupanje se
mora označiti samo jedanput a pretodi mu predznak «±»
(Sl. 35 d)

Granice kota
- granice kota su označene sa maximumom i minimumom (Sl. 36 )

Slika 36 Slika 37
- granicu kote samo u jednom smjeru treba označiti dodajući «min.» ili «max.» kotnoj
vrijednosti (Sl. 37)

Granična odstupanja za kutne kote

- sva pravila za duljinske kote primjenjiva su i na kutne kote, samo što jedinice kutne
temeljne kote kao i graničnih odstupanja moraju uvijek biti označene
- ako je kutna temeljna kota ili kutno granično odstupanje izraženo ili u minutama
stupnja ili sekundama minute stupnja, vrijednost minute ili sekunde treba prethoditi 0°
ili 0° 0′
(Sl. 38)

Slika 38