PISANA PRIPREMA ZA NASTAVU HRVATSKOGA JEZIKA

Škola:
Ime i prezime učitelja:
Razredni odjel: 5. Redni broj sata: Mjesto i datum:
Miroslav Dolenec Dravski
Naziv nastavne jedinice:
Starinske šege
Nastavno područje: književnost.
Nastavni oblici: Tip nastavnog sata: Nastavni materijali:
čitanka, bilježnice, kreda, ploča, grafoskop,
čelni rad, pojedinačni rad. interpretacija.
prozirnica, nastavni listići.
književna vrsta (lirska pjesma na narječju), tema, motiv, pjesničke slike,
Ključni pojmovi:
slobodni stih.
Učenik će prepoznati i imenovati književnu vrstu (lirska pjesma), objasniti da
pjesma nije na književnom jeziku, nego na jednome od hrvatskih narječja,
Operacionalizirani ciljevi:
odrediti temu i raspoloženje koje prevladava, izdvojiti motive i pjesničke slike,
prepoznati usporedbu, prepoznati slobodni stih i imenovati ga.
Zadaće sata: Učenik će:
• prepoznati književni rod i književnu vrstu
• prepoznati i imenovati temu i zavičajne motive
a) obrazovne
• uočiti pjesničke slike i stilska izražajna sredstva (usporedba)
• prepoznati i imenovati slobodni stih
• razvijati osjećaj za ljepotu i snagu zavičajne riječi
• izoštravati promatranje društva (obitelji) u kojem živi
• osvijestiti spoznaju da je roditeljski dom i sjećanje na njega trajna
b) odgojne vrijednost u životu
• osvijestiti važnost rada
• prosuđivati postupke drugih osoba i vrednovati međuljudske odnose
• bogatiti rječnik
• razvijati senzibilitet za pjesme na narječju
• upoznati se s osebujnim bogatstvom hrvatskih narječja i otkriti njihovu
ekspresivnu snagu i ljepotu
c) funkcionalne • razvijati sposobnosti izražajnog čitanja
• razvijati sposobnost slušanja, doživljavanja, usmenog i pismenog
izražavanja, raščlanjivanja, povezivanja, zaključivanja, čitanja u sebi i
naglas, interpretativnog i usmjerenog čitanja
• razvijati sposobnost komunikacije s književnim djelom i mogućnosti
doživljaja pjesničkih slika
d) komunikacijske • njegovati komunikacijske vještine, iznositi svoje mišljenje, slušati i
uvažavati drugoga
• razvijati sposobnost argumentiranja (citiranja).
učenici biraju zadatak:
Domaća zadaća: a) napiši sastavak Obiteljske dužnosti
b) napiši sastavak Priče moje bake / mog djeda.
Tijek sata (artikulacija)
1. Uvod
a) Motivacija
Učitelj vodi motivacijski razgovor. Koji su vaši obiteljski zadatci? Koje kućne poslove redovito
obavljate? U čemu pomažete svojim roditeljima? Imate li vremena samo za sebe i svoje obveze ili
obavljate i kakve kućne – zajedničke poslove?
b) Najava teme sata
Prije nego li vam pročitam pjesmu Starinske šege, objasnit ću vam manje poznate riječi koje se nalaze
na rubnici vaših čitanaka (šege, japa, zasvetlaj, zariblji, race, dožice, pavočinje, kokruza, melja, ganka,
prepeljal, naflibal...) Pažljivo poslušajte o kojim običajima pjesnik pjeva. Pokušajte zamišljati slike i
sebe na mjestu dječaka o kojem pjesnik pjeva.
2. Obrada
a) Čitanje teksta
Nakon učiteljeva čitanja učenici usmeno iznose svoja zapažanja i dojmove o pjesmi.
b) Interpretacija
Postavljanjem pitanja učitelj s učenicima interpretira pjesmu. Učenici zaključuju da je pjesma napisana
na narječju. (O kojem dijelu Hrvatske pjesnik pjeva? Po čemu si to zaključio?) Učenici otkrivaju
zavičajne motive (Drava, krave, kobila, race, guske,štala, dvor, ganka...). Učenici određuju temu
 i raspoloženje koje u pjesmi prevladava. (Koje je običaje pjesnik opjevao? Zašto? Jeste li mogli
zamisliti sve poslove? Koji su vam bili poznati iz bakinih i djedovih priča? Jesu li koje od tih poslova
radili i vaši roditelji? Koje od spomenutih poslova povremeno obavljaš (branje šljiva i višanja, pranje
suđa, brisanje jedaćeg pribora, pranje hodnika)? Možeš li se zamisliti na mjestu dječaka iz pjesme?
Koje vrijeme je bolje za djecu, današnje ili vrijeme koje je opjevano u pjesmi? Što je tada bilo bolje za
djecu? Što je danas bolje?) Učenici pronalaze pjesničku sliku koja im se najviše svidjela. Otkrivaju
usporedbu i primjećuju da je u usporedbi umjesto riječi kao riječ kak. Prepoznaju slobodni stih.
Određuju vrstu pjesme i književni rod kojemu pripada. Tijekom interpretacije učitelj zapisuje na ploču,
a učenici u svoje bilježnice.
3. Usustavljivanje
Učenici navode spoznaje o temeljnim svojstvima lirike kao književnog roda, događajima iz djetinjstva
kao nadahnuću umjetničkog stvaranja, slikovitim i zvučnim pjesničkim slikama, stilskim izražajnim
sredstvima koja se u lirici koriste i slobodnom stihu koji u pjesmi djeluje slobodnije i „opuštenije“ od
vezanog stiha.
4. Zadatci za prilagođeni program
Prebroji koliko je poslova tata zadao dječaku da ih obavi prije nego li ode na kupanje na Dravu. (20)
Prepiši nekoliko stihova koji govore o tome.

Plan ploče

Miroslav Dolenec Dravski

Starinske šege

RASPOLOŽENJE: vedro, zabavno, šaljivo, duhovito

TEMA: razgovor oca i sina o starinskim običajima i svakodnevnim poslovima

PJESNIČKA SLIKA: po izboru učenika

ZAVIČAJNI MOTIVI: Drava, krave, kobila, race, guske,slive, štala, dvor, ganka, melja, suharje...

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA: usporedba − Kobilo zesvetljaj kej se svetila bode kak zrcalo!

VRSTA STIHA: slobodni (stihovi različite duljine, rima se javlja povremeno)

VRSTA PJESME: šaljiva pjesma na narječju

LIRSKA ŠALJIVA PJESMA – pjesma koja izaziva veselo raspoloženje i smijeh u čitatelja.

KNJIŽEVNI ROD: lirika

☼ ZA ONE KOJI ŽELE VIŠE:

KAJKAVSKO PJESNIŠTVO – pjesništvo na kajkavskom narječju.
PJESNIČKA SLOBODA – sloboda u odabiru teme, motiva, stilskih sredstava i načina pisanja. Sloboda upotrebe jezika
u pjesmama često je suprotna važećim pravopisnim i gramatičkim normama.

Postupci i oblici vrednovanja i samovrednovanja

Usmeno – odgovaranje na pitanja tijekom interpretacije.