PRAVILNIK O ZAVRŠNOM RADU

Zagreb, rujan 2019.

Na temelju članka 16. Statuta, Senat Libertas međunarodnog sveučilišta (dalje u tekstu:
Sveučilište) na sjednici održanoj dana 12.9.2019. donosi sljedeći:

PRAVILNIK O ZAVRŠNOM RADU

Članak 1.

Ovim pravilnikom propisuje se postupak izbora teme, prijave, izrade i obrane

završnog rada na preddiplomskim stručnim i sveučilišnim studijima na Libertas
međunarodnom sveučilištu (u daljnjem tekstu: Sveučilište).

Članak 2.

Preddiplomski studij završava izradom i obranom završnog rada u skladu s ovim

Pravilnikom.

Članak 3.

Završni rad predstavlja samostalnu stručnu obradu određenog problema stručne

prirode. Završnim radom student dokazuje da je na temelju znanja stečenog tijekom studija i
literature ovladao zadanom temom, da ju je obradio odgovarajućom metodom, da poznaje
korištenu stručnu literaturu i da je ispravno navodi te da vlada stručnom terminologijom.

U završnom radu do izražaja treba doći sposobnost samostalnog razmišljanja studenta,

odnosno sposobnost donošenja prosudbi, zaključaka ili prijedloga za rješenje postavljenog
problema.

OPĆE ODREDBE

Članak 4.

Teme završnih radova utvrđuju se iz kolegija nastavnog plana, osim iz kolegija stranih
jezika.

Članak 5.

Student se prijavljuje predmetnom nastavniku (mentoru) kod kojeg želi izraditi završni
rad. Student se može prijaviti najranije nakon upisa u šesti (posljednji) semestar studija.

Student u suradnji s mentorom dogovara temu i konačni naslov završnog rada.

Mentor može biti samo nastavnik Sveučilišta u nastavnom ili znanstveno-nastavnom

zvanju za stručne studije, a u znanstveno-nastavnom zvanju za sveučilišne studije.
 Nastavnik može biti mentor najviše 10 radova u jednoj akademskoj godini. Iznimno,
odlukom rektora, ako okolnosti to nalažu, pojedini mentor može imati više od 10 radova u
jednoj akademskoj godini

Mentor potpisuje studentu Izjavu o mentorstvu koju student predaje Studentskoj

referadi. Izjava o mentorstvu obvezuje mentora jednu godinu.

Članak 6.

Mentor je obvezan pratiti rad studenta, pomagati mu savjetima i upućivati ga u

odgovarajuću literaturu. Koncept rada student daje mentoru na uvid. Student je dužan
postupati prema uputama i primjedbama mentora.

IZGLED ZAVRŠNOG RADA

Članak 7.

Završni rad piše se i brani pred Povjerenstvom na hrvatskom književnom jeziku.

Završni rad piše se upotrebom impersonalnog načina prezentacije odnosno uporabom

pasivno bezličnih konstrukcija (npr. ovim radom se dokazuje, rad obrađuje, rad naglašava i
sl.).

Završni rad piše se na računalu na papiru veličine A4. Veličina slova je font 12, s
proredom 1,5, a stil u kojem se piše je Times New Roman. Preporuča se opseg od 30 do 60
stranica.

Sastojci završnog rada su:

 prozirna folija (spiralni uvez), odnosno korice (tvrdi uvez) (Prilog .1)
 Naslovna strana (Prilog 2.)
 Sadržaj
 Uvod
 Obrada teme
 Zaključak
 Literatura
 Popis tablica, slika i grafikona

Sadržaj treba biti napisan tako da su glavna poglavlja napisana velikim slovima i
označena jednoznamenkastim brojem (npr. 1., 2.), a podpoglavlja malim slovima i označena s
dva broja (npr. 1.1., 1.2.).

U uvodu se ne navode citati i ne pišu se bilješke, već student iznosi svoje osobne
razloge za odabir teme, predmet razmatranja, probleme koje želi prezentirati i ciljeve koje želi
ostvariti.
 U zaključku se ne navode citati i ne pišu se bilješke, već student iznosi svoje osobno
stajalište i mišljenje, ukratko prikazuje rezultate i spoznaje do kojih je došao pišući rad.

Tablice, slike i grafikoni moraju iznad prikaza imati odgovarajući naslov i biti
numerirane, a ispod prikaza navedeni izvori. Ukoliko se radi o izvornom prilogu autora tada
se kao Izvor navodi: Sistematizacija autora.

Pravila navođenja literature i izvora, citiranja i izrade literature detaljnije su opisane u

Prilogu ovog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Prijedlog citiranja literature je "Harvardski stil" citiranja bibliografije, a studenti mogu

izabrati i drugi standardni stil koji se koristi u citiranju bibliografije ( npr. APA stil i dr.), ali
se tada moraju strogo podržavati pravila koja određuju odabrani stil.

PRIJAVA ZAVRŠNOG RADA

Članak 8.

Studentska referada provjerava postojanje uvjete za predaju završnog rada (sravnavanje

indeksa) u roku od 8 dana od predaje indeksa, i to da li je student:

 podmirio svoje financijske obveze

 položio sve u indeks upisane ispite
 ima ocijenjene sve upisane seminarske radove
 obavio stručnu praksu (ukoliko je propisana studijskim programom)
 podmirio sve obveze prema knjižnici Sveučilišta
 u svom dosjeu ima potpisane i ovjerene sve prijavnice.

Sravnjavanje indeksa uvjet je za prijavu putem „Prijavnice za završni rad“.

Članak 9.
S početkom akademske godine 2019./2020. uvodi se obvezna primjena sustava za provjeru
izvornosti (originalnosti) putem antiplagijatskog softvera “Turnitin“ za sve završne i diplomske
radove.
Primjena sustava za provjeru izvornosti studentskih radova vršit će se na osnovu Odluke o
obveznoj primjeni sustava za provjeru izvornosti studentskih radova i Naputka o primjeni
informatičkog sustava kod provjere izvornosti studentskih radova za sastavnice Sveučilišta koji
su sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 10.

Nakon što je mentor prihvatio konačnu verziju završnog rada, student prijavljuje
završni rad popunjavajući „Prijavnicu za završni rad“, koju mu supotpisuju mentor i rektor
odnosno osoba koju rektor ovlasti.

Rektor odnosno osoba koju rektor ovlasti može odbiti supotpisati prijavnicu ukoliko
smatra da je izabrana teme izvan područja nastavnog predmeta koji je u prijavnici naveden.
Nakon odbijanja student i mentor moraju ponovo izabrati temu i ponoviti postupak prijave.

Student predaje u Studentsku referadu potpisanu „Prijavnice za završni rad“ i završni

rad u 2 spiralna uveza.
 Članak 11.

Nakon što je student prijavio temu završnog rada više ju ne može mijenjati.

POSTUPAK OBRANE ZAVRŠNOG RADA

Članak 12.

Usmena obrana završnog rada odvija se pred dvočlanim Povjerenstvom. Povjerenstvo

čine mentor kao predsjednik Povjerenstva i nastavnik koji se bavi znanstvenim poljem u koje
spada tema završnog rada, a kojeg imenuje mentor.

Mentor u suradnji s članom Povjerenstava i Studentskom referadom dogovara datum i

vrijeme obrane. Studentska referada dostavlja članu Povjerenstva jedan primjerak završnog
rada, a mentoru predaje neposredno prije obrane primjerak završnog rada, indeks, Prijavnicu
za završni rad i zapisnik o usmenoj obrani.

Članak 13.

Usmena obrana održava se najkasnije u roku od 8 dana od predaje završnog rada

Studentskoj referadi. Studentska referada obavještava studenta o mjestu i vremenu obrane
završnog rada najkasnije 3 dana prije termina obrane. Mjesto i vrijeme obrane objavljuje se
putem oglasne ploče i informacijskog sustava Sveučilišta.

Obrana završnog rada je javna i odvija se u prostoru Sveučilišta.

Članak 14.

Na početku usmene obrane završnog rada mentor predstavlja kandidata članu

Povjerenstva i daje temeljne podatke o temi i sadržaju završnog rada.

Članak 15.

Nakon predstavljanja, kandidat u trajanju od deset minuta usmeno izlaže problematiku

rada i ukazuje na najvažnije rezultate do kojih je došao tijekom izrade završnog rada.

Poslije usmenog izlaganja članovi Povjerenstva postavljaju pitanja kandidatu iz

područja koje je u završnom radu obradio.

Članak 16.

Povjerenstvo vijeća odmah nakon usmene obrane, te donosi konačnu ocjenu završnog
rada, i to na temelju završnog rada i usmene obrane.

Povjerenstvo može zahtijevati od kandidata da izvrši određene promjene i dopune u

završnom radu. Takav traženi zahtjev upisuje se u zapisnik. Na ocjenu završnog rada student
nema pravo žalbe.
 Ako bilo koji član povjerenstva ocijeni pisani rad ili usmenu obranu negativnom
ocjenom, student mora ponovo birati i pisati drugi završni rad.

Članak 17.

O tijeku usmene obrane vodi se zapisnik u koji se upisuju trajanje obrane, konačna
ocjena i tražene dopune.

Svi članovi povjerenstava potpisuju zapisnik, indeks i prijavnicu za završni rad s

upisanom konačnom ocjenom . Istodobno, dvočlano Povjerenstvo sastavlja kratku Recenziju
završnog rada koja sadrži sažeti osvrt koji se odnosi na obrađenu temu (max. jedna str. A4),
ispunjenje ciljeva rada i ostvarenu ukupnu razinu kvalitete rada (uključujući kvalitetu usmene
obrane). Recenziju potpisuju oba člana Povjerenstva.
Podatke o prijavi, članovima Povjerenstva, datumu i vremenu usmene obrane te
uspjehu na obrani završnog rada mentor evidentira u elektroničku bazu podataka, odmah po
obavljenoj obrani.

Članak 18.

Mentor na kraju usmene obrane, dokumentaciju iz čl. 17. st. 2 dostavlja Studentskoj
referadi.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.

Poslije obrane rada student je dužan u roku od 8 dana dostaviti Studentskoj referadi
tvrdo uvezan primjerak završnog rada, koji je po potrebi dopunjen u skladu s zahtjevom
Povjerenstva iz čl. 17. st. 1. i koji je potpisan od strane mentora. Tvrdo uvezan primjerak rada
dostavlja se s primjerkom rada u digitalnom obliku u PDF formatu koji se pohranjuje u
nalijepljenom „džepu“ na zadnjoj unutarnjoj strani korica. Dostavljeni primjerak trajno se
čuva u Knjižnici Sveučilišta.

Studentu se u roku od 8 dana, nakon dostave tvrdo uvezanog primjerka završnog rada,
izdaje potvrdu o završetku studija.

Članak 20.

Sastavni dio ovog Pravilnika čine Prilozi.

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika
prestaju važiti prijašnji pravilnici, a svi započeti postupci obavit će se prema uvjetima i
proceduri ovog Pravilnika.

Rektor
______________________
prof. dr. sc. Duško Pavlović
A. Dodatak Pravilniku o pisanju završnih radova

I. Prijedlog pravila navođenja literature i izvora

a) Citiranje, parafraziranje, interpretiranje

Odabrana literatura, tj. bibliografski navodi (referencije) trebaju biti navedeni prema pravilima
citiranja literature kako bi se izbjeglo plagiranje, u svrhu podizanje kvalitete završnih,
diplomskih, seminarskih i znanstvenih radova izrađenih na Sveučilištu, a sukladno etičkim
načelima i načelima znanstvene istine.
Citiranje je preuzimanje teksta iz drugih izvora od riječi do riječi, u kojem slučaju je preuzeti
tekst potrebno staviti u navodne znakove („…“). U slučaju izostavljanja dijelova izvornog
teksta, umjesto izostavljenog, ali još uvijek unutar navodnika, stavlja se trotočje (…).
Parafraziranje je prepričavanje teksta drugih vlastitim riječima. Koristi se u slučaju kad se želi
preuzeti veći dio teksta, jer se sumiranjem i oblikovanjem vlastitim riječima tekst svodi na manji
obim. Pri parafraziranju je bitno paziti da se zadrži smisao izvornog teksta.
Interpretiranje je tumačenje tuđih koncepta, mišljenja, nalaza, zaključaka i slično na vlastiti
način, odnosno dodavanje vrijednosti radu drugih.
Američki, tzv. harvardski stil pisanja je onaj prema kojemu se citat, parafraza ili interpretacija
označava u tekstu tako da se na kraju rečenice u zagradi navede prezime autora djela, godina
izdanja i po mogućnosti stranica(e) s koje se citira, parafrazira ili interpretira tekst, na primjer:
(Rose, 2009:563).
Potpunu informaciju o djelu iz kojega se uzima citat, autor navodi u dijelu Literatura gdje će
biti navedeno djelo na slijedeći način: Rose, P. (2003). Menadžment komercijalnih banaka,
4.izd., Zagreb:Mate d.o.o.
Citiranje je doslovno preuzimanje teksta (ili izgovorenih riječi) iz drugih izvora, dakle
prenošenje od riječi do riječi dijela tuđeg rada. Pri tome je bitno preuzeti tekst ili izgovorene
riječi označiti navodnim znakovima kako bi se jasno izdvojili od autorova teksta i navesti
stranicu s koje je preuzet citat. Niže je naveden primjer jednog citata gore spomenutog autora i
knjige:
Prema mišljenju ovoga autora, „poput bilance stanja, račun dobiti i gubitka sastoji se većinom
od jednakih stavki, kako za male tako i za velike banke, ali relativna važnost pojedinih stavaka
jako varira s veličinom banke“(Rose, 2003:142).
Parafraziranje je vrlo često prisutan način korištenja tuđih riječi, ideja ili stavova. Riječ je o
autorovu skraćenom prikazivanju (prepričavanju) većih dionica tuđeg teksta, čak cijelih članaka
ili knjige. Osim što je obvezan navesti izvor djela koji parafrazira, autor je obvezan voditi
računa da parafraziranjem vjerno prikaže izvorno djelo. Prethodno navedeni citat u
parafraziranoj verziji izgledao bi ovako:
Rose (2003) smatra da se poput bilance stanja, i račun dobiti i gubitka sastoji većinom od
jednakih stavki, kako za male tako i za velike banke, ali relativna važnost pojedinih stavaka jako
varira s veličinom banke.
Interpretiranje je prikazivanje autorova razumijevanja tuđeg pisanog djela, predstavljene ideje
ili održanog govora. Iako kod interpretacije autor dodaje vlastite ideje, vlastito razumijevanje
značenja tuđeg djela, ipak je obvezan pozvati se na izvor. Jedna od mogućih interpretacija
navedenog citata izgledala bi ovako: Rose (2003) smatra da se poput bilance stanja, i račun
dobiti i gubitka sastoji većinom od jednakih stavki, kako za male tako i za velike banke, ali
relativna važnost pojedinih stavaka jako varira s veličinom banke. Razlog za ovakvo mišljenje
vjerojatno se nalazi u rezultatima istraživanja komparativnih pokazatelja financijskih rezultata
banaka različitih veličina.
Napomena:
 Broj izvora literature u tekstu rada mora biti isto broju izvora u popisu literature na kraju
rada.
 U popisu literature navode se samo izvori koji su čitani u izvorniku, a ne sekundarni
izvori (tj. oni izvori koje ste pročitali u djelima drugih).
 Paziti na dužinu citata u tekstu. Smatra se da je maksimalno prihvatljiva dužina citata u
tekstu pet redova.

b) Izrada popisa literature

-djelo jednog, dva ili tri autora:
Prezime, Inicijal(i). (Godina izdavanja), Naslov knjige (ukošenim slovima)., Izdanje (samo u
slučaju da se ne radi o prvom izdanju), Mjesto izdavanja knjige: Izdavač.
Primjeri:
Rose, P. (2003). Menadžment komercijalnih banaka, 4.izd., Zagreb:Mate d.o.o.
Foss, B., Stone, M. (2002), CRM in Financial Services: A Practical Guide to Making Customer
Relationship Management, London: John Wiley &Sons ltd.
- djelo četiri ili više autora
Upisuje se samo ime prvog autora. (i sur.)
Prezime, inicijal(i) autora.,i sur. (godina izdavanja), Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju.
Mjesto izdavanja: Nakladnik.
Navođenje elektroničke knjige,
Shah, M., Clarke, S., 2009. E-Banking Management: Issues, Solutions,
and Strategies. (e-book) Information Science Reference (an imprint of IGI Global). Dostupno
na: http://www.ismsedu.com/E-Banking%20Management.pdf (preuzeto: navesti datum)
Članak objavljen na internetu
Crosman, P. (2016.), Are You Ready for the Cybersecurity Challenges of 2016?
http://www.americanbanker.com/news/bank-technology/are-you-ready-for-the-cybersecurity-
challenges-of-2016-1078663-1.html, pristupljeno 20.02. 2016.
Navođenje korištene internetske stranice
Hrvatska narodna banka, Monetarna politika, http://www.hnb.hr/monet/hmonet.htm,
pristupljeno 25.02.2016.