24.7.2012.

EN Službeni list Europske Unije L 197/1

(Zakonski akti)

DIREKTIVE

DIREKTIVA 2012/18/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 4. srpnja 2012

o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, izmijenjena i

naknadno ukinuta Direktiva Vijeća 96/82/EC

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE, (3) Direktiva 96/82/EC igra ulogu u smanjenju vjerojatnosti i
Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posljedica takvih nesreća, te time dovodi do bolje razine
zaštite u cijeloj Uniji. Pregled te direktive je potvrdio da je
posebno njegov članak 192. (1),
stopa velikih nesreća ostala stabilna. Dok sveukupno
postojeće odredbe primjerene svrsi, neke promjene su
Uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
potrebne kako bi se dodatno ojačala razine zaštite, posebno
s obzirom na sprječavanje velikih nesreća. U isto vrijeme
Nakon prijenosa nacrta zakonskog akta u nacionalne sustav koji je uspostavljen Direktivom 96/82/EC treba
parlamente, prilagoditi promjenama u sustavu Unije za razvrstavanje
tvari i smjesa na koje se ta Direktiva odnosi. Osim toga, i
Uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i niz drugih odredbi treba razjasniti i ažurirati.
socijalnog odbora (1),
(4) Stoga je potrebno zamijeniti Direktivu 96/82/EC kako bi se
Nakon savjetovanja s Odborom regija,
osiguralo da se održava i unapređuje postojeća razina
zaštite, čineći odredbe efektivnijim i efikasnijim, i gdje je
Postupajući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
to moguće smanjujući teret nepotrebne administracije
pomoću racionalizacije ili pojednostavljivanja, pod uvjetom
Budući da je:
da sigurnost, okoliš i zdravlje nisu ugroženi. U isto vrijeme,
(1) Direktiva Vijeća 96/82/EC od 9. prosinca 1996 o kontroli
nove odredbe bi trebale biti jasne, dosljedne i lako
opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (3)
razumljive kako bi se poboljšala provedba i izvršenje, dok
propisuje pravila za sprječavanje velikih nesreća koje bi
razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša ostaje barem ista
mogle proizaći iz određenih industrijskih aktivnosti i
ili povećana. Komisija bi trebala surađivati s državama
ograničavanje njihovih posljedica za ljudsko zdravlje i
članicama na praktičnim provedbama ove Direktive. Ta
okoliš.
suradnja trebala bi, između ostalog, riješiti pitanje samo-
razvrstavanja tvari i smjesa. Kao što je to prikladno,
(2) Velike nesreće često imaju ozbiljne posljedice, kao što
zainteresirane strane, kao što su predstavnici industrije,
pokazuju nesreće poput Seveso, Bhopal, Schweizerhalle,
radnici i nevladine organizacije koje promiču zaštitu
Enschede, Toulouse i Buncefield. Štoviše utjecaj se može
zdravlja ljudi ili okoliša trebaju biti uključene u provedbu
proširiti i izvan državnih granica. Ovo naglašava potrebu da
ove Direktive.
se osiguraju prikladne radnje predostrožnosti kako bi se
osigurala visoka razina zaštite za građane, zajednice i
okoliš u cijeloj Uniji. Tu se, dakle, javlja potreba da se
osigura da postojeća visoka razina zaštite ostane barem ista
ili da se poveća.

1
SL C 248, 25.8.2011, str. 138.
2
Stajalište Europskoga parlamenta od 14. lipnja 2012 i odluka
Vijeća od 26. lipnja 2012. Godine
3
SL L 10, 1997/1/14, str. 13.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
(5) Konvencija gospodarske Komisije Ujedinjenih naroda za
Europu o prekograničnim učincima industrijskih nesreća,
koja je odobrena u ime Unije Odlukom Vijeća 98/685/EC
od 23 ožujka 1998 o sklapanju Konvencije o
prekograničnim učincima industrijskih nesreća (1),propisuje
mjere za sprječavanje, pripravnost i odgovor na industrijske
nesreće koje mogu izazvati prekogranične učinke, kao i za
međunarodnu suradnju u ovom području. Direktiva
96/82/EC provodi Konvenciju unutar zakon Unije.
(6) Velike nesreće mogu imati posljedice izvan granica, a
ekološki i ekonomski troškovi nesreće moraju snositi ne
samo uključena uspostava, nego i uključene države članice.
Stoga je potrebno uspostaviti i primjenjivati mjere
sigurnosti i smanjenja rizika kako bi se spriječile moguće
nesreće, kako bi se smanjila opasnost od nezgoda koje se
dogode i da se smanje učinci ako se dogode, te bi se time
osigurala visoka razina zaštite na području cijele Unije.
(7) Odredbe ove Direktive treba primjenjivati ne dovodeći u
pitanje odredbe prava Unije koji se odnose na zdravlje i
sigurnost na radu i radne okoline, i, osobito, ne dovodeći u
pitanje Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989 o
uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i
zdravlja radnika na radu (2).
(8) Određene industrijske aktivnosti trebaju biti isključene iz
djelokruga ovog Pravilnika pod uvjetom da podliježu
drugim propisima na razini Unije ili na nacionalnoj razini
dajući jednaku razinu sigurnosti. Komisija treba nastaviti
ispitivati postoje li značajne praznine u postojećim
regulatornim okvirima, posebno što se tiče novih rizika od
drugih aktivnosti, kao i od pojedinih opasnih tvari te, ako je
prikladno, predstaviti zakonski prijedlog za rješavanje tih
nedostataka.
(9) Prilog I. Direktive 96/82/EC navodi opasne tvari koje
spadaju u njegov djelokrug, između ostalog, u odnosu na
pojedine odredbe Direktive Vijeća 67/548/EEC od 27.
lipnja 1967 o usklađivanju zakona, propisa i upravnih
odredbi koje se odnose na razvrstavanje, pakiranje i
označavanje opasnih tvari (3),kao i Direktiva 1999/45/EZ
Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999 o
usklađivanju zakona, propisa i upravnih odredbi država
članica vezanih za klasificiranje, pakiranje i označavanje
opasnih tvari (4).Direktive 67/548/EEZ i 1999/45/EZ su
zamijenjene Uredbom (EC) br 1272/2008 Europskog
parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008 o razvrstavanju,
1
SL L 326, 1998/03/12, str. 1.
2
SL L 183, 1989/6/29, str. 1.
3
SL 196, 1967/8/16, str. 1
4 5
SL L 200, 1999/7/30, str. 1.
L 197/2
označavanju i pakiranju tvari i smjesa (5),koji se provodi u
okviru Unije Globalno harmonizirani sustav razvrstavanja i
označavanja kemikalija koje su usvojene na nacionalnoj
razini između, unutar strukture Ujedinjenih naroda (UN).
Ta uredba uvodi nove klase opasnosti i kategorije koje
samo djelomično odgovaraju onima koje se koriste u tim
ukinutim propisima. Određene tvari ili smjese ne bi,
međutim, bile svrstane pod taj sustav zbog nepostojanja
kriterija unutar tog okvira. Prilog I. Direktive 96/82/EC
stoga treba izmijeniti i dopuniti kako bi se uskladio s tom
Uredbom, dok se održava postojeća razina, ili daljnje
povećava razina zaštite predviđene u toj Direktivi.
(10) U svrhu klasifikacije nadograđenog bioplina, svaki razvoj
standarda pod Europskim odborom za normizaciju (CEN)
treba uzeti u obzir.
(11) Neželjeni efekti usklađivanja Uredbe (EZ-a) br 1272/2008 i
naknadne rekonstrukcije na toj Uredbi koje utječu na
klasifikaciju tvari i smjesa se mogu dogoditi. Na temelju
kriterija uključenih u ovoj Direktivi, Komisija treba
procijeniti, bez obzira na njihovu klasifikaciju opasnosti,
postoje li opasne tvari koje ne predstavljaju opasnost od
velikih nesreća i, po potrebi, podnijeti zakonodavni
prijedlog za isključenjem opasne tvari koja je iz djelokruga
ove Direktive. Procjena bi trebala početi brzo, osobito
nakon promjene klasifikacije tvari odnosno smjese, kako bi
se izbjeglo nepotrebno opterećivanje operatera i nadležnih
vlasti u državama članicama. Iznimke iz područja primjene
ove Direktive ne bi trebale spriječiti bilo koju državu
članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere.
(12) Operatori bi trebali imati opću obvezu da poduzmu sve
potrebne mjere kako bi se spriječile velike nesreće, ublažile
njihove posljedice i da se poduzmu mjere oporavka. Gdje
postoji prisutnost opasnih tvari u objektima iznad
navedenih količina, operater treba osigurati nadležnom
tijelu dovoljno informacija kako bi se omogućilo da se
identificiraju objekti, opasne tvari koje su prisutne i
potencijalne opasnosti. Operater bi također trebao izraditi i,
gdje je to potrebno prema nacionalnom pravu, poslati
nadležnom tijelu mjere prevencije od velikih nesreća
(MAPP) u kojem se nalaze operaterov ukupni pristup i
mjere, uključujući prikladno upravljanje sigurnosnim
sustavima, za kontrolu velikih nesreća. Kada operateri
prepoznaju i ocijene opasnosti od velikih nesreća, u obzir
također treba uzeti opasne tvari koje mogu nastati tijekom
teške nesreće u objektu.
SL L 353, 31.12.2008, str. 1
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
(13) Direktiva 2004/35/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od
21. travnja 2004 o odgovornosti za okoliš u vezi
sprječavanja i otklanjanja oštećenja okoliša (1) normalno je
relevantna za ekološke štete uzrokovane zbog velike
nesreće.
(14) Kako bi se smanjila opasnost od domino-efekta, gdje su
objekti smješteni na takav način ili tako blizu da bi se
mogla povećati vjerojatnost velikih nesreća, ili pogoršati
njihove posljedice, operateri trebaju surađivati u razmjeni
odgovarajućih informacija i informiranja javnosti,
uključujući i susjedne objekte na koje mogu utjecati.
(15) Kako bi se dokazalo da su učinjene potrebne radnje kako bi
se spriječile nesreće većih razmjera, te da su se pripremili
planovi intervencija i poduzetih mjera, operator mora, u
slučaju objekata u kojima su prisutne opasne tvari u
značajnim količinama, nadležnom tijelu dati informacije u
obliku sigurnosnog izvješća. To sigurnosno izvješće treba
sadržavati podatke o osnivanju, opasne tvari koje su
prisutne, instalacija i skladištenje, mogući scenariji velikih
nesreća i analiza rizika, prevencija i mjere intervencije i
sustavi upravljanja na raspolaganju, kako bi se spriječio i
smanjio rizik velikih nesreća i kako bi se omogućili
potrebni koraci koje treba poduzeti kako bi se ograničile
posljedice istih. Rizik od velike nesreće mogao bi se
povećati zbog vjerojatnost prirodnih nepogoda vezanih uz
mjesto u kojem je objekt. To treba uzeti u obzir tijekom
pripreme scenarija velikih nesreća.
(16) Kako bi se pripremili za hitne slučajeve, u slučaju objekata
u kojima su prisutne opasne tvari u značajnim količinama,
potrebno je uspostaviti unutarnje i vanjske planove
intervencija i utvrditi postupke kako bi se osiguralo da su ti
planovi testirani i po potrebi mijenjani, a provode se u
slučaju velike nesreće ili vjerojatnosti iste. Osoblje objekta
se treba konzultirati o unutarnjem planu za hitne slučajeve i
zainteresirana bi javnost trebala imati priliku dati svoje
mišljenje o vanjskom planu za hitne slučajeve.
Podugovaranje može imati utjecaj na sigurnost objekta.
Države članice trebaju zahtijevati od operatera da to uzmu
u obzir pri izradi MAPP, sigurnosnog izvješća ili
unutarnjeg Plana intervencija.
(17) Kada se uzimaju u obzir odgovarajuće operativne metode,
uključujući i one za praćenje i kontrolu, operatori bi trebali
uzeti u obzir raspoložive podatke o najboljim praksama.
(18) Kako bi osigurala veća zaštita stambenih područja,
područja značajne javne uporabe i okoliša, uključujući i
područja od posebne prirodne osjetljivosti ili interesa,
potrebno je za korištenje zemlje ili druge relevantne
politike primijenjene u državama članicama osigurati
odgovarajuće udaljenosti između takvih mjesta i objekata
koji predstavljaju takve opasnosti i, gdje su postojeći
1 3
SL L 143, 30.4.2004, str. 56
L 197/3
objekti u pitanju , provesti, ako je potrebno, dodatne
tehničke mjere kako bi se rizik osoba ili okoliša održao na
prihvatljivoj razini. Dovoljan broj informacija o rizicima i
tehničkim savjetima o tim rizicima treba uzeti u obzir kada
se donose odluke. Gdje je to moguće, kako bi se smanjila
administrativna opterećenja, posebno za mala i srednja
poduzeća, postupci i mjere trebaju biti integrirane s onima
drugih važećih propisa Unije.
(19) U cilju promicanja pristupa informacijama o okolišu na
temelju Konvencije Ujedinjenih naroda Gospodarskog
povjerenstva za Europu o pristupu informacijama,
sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u
pitanjima okoliša (Arhuška konvencija), koji je odobren u
ime Unije Odlukom Vijeća 2005/370/EC od 17. veljače
2005 u zaključku, u ime Europske zajednice, o Konvenciji
o pristupu informacijama, javnog sudjelovanja u
odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša
(2),razina i kvaliteta informacija za javnost treba biti
poboljšana. Konkretno, osobama koje će vjerojatno biti pod
utjecajem velike nesreće treba dati dovoljno informacija o
ispravnom djelovanju koje trebaju poduzeti u tom slučaju.
Države članice trebaju osigurati informacije o tome gdje se
nalaze informacije o pravima zahvaćenih velikim
nesrećama. Informacije izdvojene za javnost bi trebale biti
sročene jasno i inteligentno. Osim pružanja informacija na
aktivan način, bez da javnost mora podnijeti zahtjev, i bez
isključenja drugih oblika širenja, to bi također trebalo biti
trajno dostupno i održavano u elektroničkom obliku. U isto
vrijeme bi trebale postojati odgovarajuće mjere zaštite
tajnosti podataka, za rješavanje problema vezanih uz
sigurnost, među ostalima.
(20) Način na koji se upravlja informacijama treba biti u skladu
sa inicijativom Zajedničkog informacijskog sustava zaštite
okoliša (SEIS) koju je uvela Komisija od 1. veljače 2008
pod nazivom "Ususret zajedničkom informacijskom
sustavu okoliša (SEIS) '. To bi također trebalo biti u skladu
s Direktivom 2007/2/EC Europskog parlamenta i Vijeća od
14. ožujka 2007 izgradnje infrastrukture za prostorne
informacije u Europskoj uniji (INSPIRE) (3) i njezinih
provedbenih pravila, usmjerenih na omogućivanje razmjene
informacija iz okoliša između organizacija iz javnog
sektora i boljeg olakšavanja pristupa javnosti prostornim
podatcima diljem Unije. Informacija treba biti održana na
javno dostupnoj bazi podataka na razini Unije, što će
također olakšati praćenje i izvještavanje o implementaciji.
2
SL L 124, 2005/5/17, str. 1
SL L 108, 25.4.2007, str. 1.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
(21) U skladu s Arhuškom konvencijom, potrebno je
učinkovitije javno sudjelovanje u odlučivanju kako bi se
omogućilo izražavanje zainteresirane javnosti, i donosioca
odluku da uzme u obzir mišljenja i brige koje mogu biti
relevantne za te odluke, a time i povećanje odgovornosti i
transparentnosti u procesu donošenja odluka i doprinosa
javne svijesti za probleme o okolišu i potporu odlukama.
(22) Kako bi se osiguralo da su odgovarajuće mjere djelovanja
uzete u obzir ako se dogodi velika nesreća, operator mora
odmah obavijestiti nadležno tijelo i priopćiti informacije
potrebne za procjenu učinaka te nesreće na zdravlje ljudi i
na okoliš.
(23) Lokalne vlasti imaju interes u sprječavanju velikih nesreća i
ublažavanje njihovih posljedica, i mogu imati važnu ulogu.
To bi se trebalo uzeti u obzir od strane država članica u
provođenju ove Direktive.
(24) Kako bi se olakšala razmjena informacija i kako bi se
spriječile buduće nesreće slične prirode, države članice
trebaju proslijediti informacije Komisiji u vezi nesreće
većih razmjera koje se odvijaju na njihovom teritoriju, tako
da Komisija može analizirati opasnosti koje su uključene, i
voditi sustav za distribuciju informacija o, posebice,
velikim nesrećama i pouka naučenih iz njih. Ta razmjena
informacija također treba pokriti "neuspjehe" koje države
članice smatraju od posebnih tehničkih interesa za
sprječavanje velikih nesreća i ograničavanje njihovih
posljedica. Države članice i Komisija trebaju nastojati
osigurati cjelovitost podataka koje se drže u
informacijskom sustavu koji je osnovan kako bi se olakšala
razmjena informacija o velikim nesrećama.
(25) Države članice trebaju odrediti nadležne vlasti koje su
odgovorne za osiguravanje ispunjenja obveza. Nadležna
tijela i komisija bi trebali sudjelovati u aktivnostima u
potpori provedbe kao što su razvoj prikladnog vodstva i
razmjena najboljih praksi. Da bi se izbjeglo nepotrebno
administrativno opterećenje, informacije Obveze bi trebale
biti integrirane, gdje je to moguće, s onima drugih važećih
propisa Unije.
(26) Države članice trebaju osigurati da nadležna tijela
poduzimaju potrebne mjere u slučaju nesukladnosti s
odredbama ovoga Pravilnika. Kako bi se osigurala
učinkovita primjena i provedba, treba postojati sustav
nadzora, uključujući i program rutinskih pregleda u
redovitim vremenskim razmacima i nerutinskih inspekcija.
Gdje je to moguće, inspekcije bi trebale biti koordinirane s
onima pod drugim zakonodavstvima Unije, uključujući i
L 197/4
Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od
24. studenog 2010 o industrijskim emisijama (integrirano
sprečavanje i nadzor) (1), gdje je prikladno. Države članice
trebaju osigurati dovoljan broj osoblja koji će biti dostupan
s vještinama i kvalifikacijama koje su potrebne za
učinkovito obavljanje inspekcije. Nadležni organi trebaju
osigurati prikladnu podršku koristeći alate i mehanizme za
razmjenu iskustava i znanja, uključujući i na razini Unije.
(27) Kako bi se uzeo u obzir tehnički razvoj, snaga usklađivanja
akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije trebala bi biti delegirana Komisiji u pogledu
izmjena i dopuna Dodataka II do VI da bi se prilagodilo
tehničkom napretku. Od posebne je važnosti da Komisija
provodit odgovarajuće konzultacije tijekom pripremnih
radova, uključujući i na ekspertnoj razini. Komisija, pri
pripremi i izradi delegiranih akata, treba osigurati
simultani, pravovremeni i prikladni prijenos relevantnih
dokumenata u Europskom parlamentu i Vijeću.
(28) Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za interpretaciju ovoga
Pravilnika, provedbene ovlasti bi se trebale prenijeti na
komisiju. Te ovlasti trebaju biti izvršene u skladu s
Propisom (EU) No 182/2011 Europskog parlamenta i
Vijeća od 16. veljače 2011 kojom se utvrđuju pravila i opća
načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica
Komisijinog ostvarivanja provedbenih ovlasti (2).
(29) Države članice trebaju odrediti pravila o kaznama koje se
odnose na kršenje nacionalnih odredbi donesenih na
temelju ove Direktive i da bi se osiguralo njihovo
provođenje. Te kazne trebaju biti učinkovite, razmjerne i
obeshrabrujuće.
(30) Budući da je cilj ove Direktive osigurati visoku razinu
zaštite zdravlja i okoliša, ne mogu se dostatno ostvariti od
strane Država članica i mogu se, dakle, bolje ostvariti na
razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom
supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U
skladu s načelom razmjernosti u tom članku, ova Direktiva
ne ide dalje od onoga što je potrebno kako bi se postigao taj
cilj.
1
SL L 334, 17.12.2010, str. 17.
2
SL L 55, 28.2.2011, str. 13.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
(31) U skladu sa zajedničkom političkom Deklaracijom Država
članica i Komisija od 28. rujna 2011 u objašnjenjima
dokumenata (1), države članice su se obvezale pratiti, u
opravdanim slučajevima, obavijesti o svojim
transpozicijskim mjerama s jednim ili više dokumenata
objašnjavajući odnose između komponenti direktive i
odgovarajućim dijelovima nacionalnim instrumentima
transpozicije. S obzirom na ovu Direktivu, zakonodavac
smatra prijenos takvih dokumenata opravdanim.
(32) Direktivu 96/82/EC stoga treba izmijeniti i dopuniti, a
naknadno ukinuta,
PRIHVATILI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1
Tema
Ova Direktiva propisuje pravila za sprječavanje velikih nesreća
koje uključuju opasne tvari i ograničenje njihovih posljedica za
ljudsko zdravlje i okoliš, s ciljem osiguranja visoke razine zaštite
diljem Unije na dosljedan i učinkovit način.
Članak 2
Djelokrug
1. Ova Direktiva primjenjuje se na objekte kao što je
definirano u članku 3 (1).
2. Ova Direktiva se ne primjenjuje na bilo što od sljedećeg:
(a) vojni objekti, postrojenja ili skladišta;
(b) opasnosti koje su stvorene ioniziranjem zračenja koji
potječe iz tvari;
(c) prijevoza opasnih tvari i srednje privremeno skladištenje
cestom koje je u izravnoj vezi, željeznicom, unutarnjim
vodenim putovima, morem ili zrakom, izvan objekata
obuhvaćenih ovom Direktivom, uključujući utovar i istovar
i prijevoz do i iz drugog prijevoznog sredstva u dokove,
molove ili sabirna dvorišta;
(d) prijevoz opasnih tvari cjevovodima, uključujući pumpne
stanice, izvan objekata obuhvaćenih ovom Direktivom;
(e) iskorištavanje, odnosno istraživanje, vađenje i obradu
minerala u rudnicima i kamenolomima, uključujući
pomoću bušotina;
(f) offshore istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
uključujući i ugljikovodika;
(g) skladištenje plina u podzemna offshore mjesta, uključujući
namjenski za pohranu web stranice i web stranice gdje je
1
SL C 369, 17.12.2011, str. 14.
L 197/5
istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
uključujući ugljikovodika također su provedene;
(h) odlagališta otpada, uključujući i podzemnu skladištenje
otpada.
Bez obzira na točke (e) i (h) prvoga podstavka, kopneni dio
podzemnog skladišta plina u prirodnim slojevima, vodonosnici,
solne šupljine i iskorištene mine i kemijska i toplinska prerada i
skladištenje u vezi s tim operacijama koje uključuju opasne tvari,
kao i operativna neovršena odlagališta jalovine, uključujući
bazene ili brane, koji sadrže opasne tvari moraju biti uključeni u
okviru ove Direktive.
Članak 3
Definicije
Za potrebe ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedeće
značenje:
1. "Uspostava (ustanova)'označava cijelu lokaciju pod
kontrolom operatora u kojoj su prisutne opasne tvari u
jednom ili više postrojenja, uključujući i zajedničke ili
srodne infrastrukture ili djelatnosti; može biti ili manje
rangirane ustanove ili gornje rangirane ustanove;
2. 'Niže rangirana ustanova“ je objekt u kojemu su prisutne
opasne tvari u količinama jednakim ili većim od količina
navedenih u stupcu 2. Dijelu 1. ili u stupcu 2. Dijelu 2.
Priloga I, ali manjim od količina navedenih u stupcu 3. Dio
1 ili u stupcu 3. Dijelu 2. Priloga I., gdje je to moguće
pomoću zbrajanja pravila utvrđenih u bilješci 4 Dodatka I.;
3. 'Gornje rangirana ustanova“ je objekt u kojemu su prisutne
opasne tvari u količinama jednakim ili većim od količina
navedenih u stupcu 3. Dijelu 1 ili u stupcu 3. Dijelu 2.
Priloga I., gdje je to moguće pomoću zbrajanja pravila
utvrđenih u bilješci 4. Dodatka I.;
4. „Susjedna ustanova“ znači ustanovu koja se nalazi u takvoj
blizini drugom objektu da povećava rizik ili posljedice
velike nesreće;
5. 'Nova ustanova' znači
(a) ustanova koja ulazi u pogon ili je izgrađena, na dan ili
nakon 1. lipnja 2015, ili
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
(b) mjesto rada koje spada u djelokrug ove Direktive, ili
niže rangirana ustanova koja postaje gornje rangirana
ustanova ili obrnuto, na dan ili nakon 1. Lipnja 2015
zahvaljujući izmjenama na svojim postrojenjima ili
aktivnostima koje su rezultirale promjenom na svom
inventaru opasnih tvari;
6. „postojeća ustanova“ znači da ustanova koja na dan 31.
Svibanj 2015 spada u djelokrug Direktive 96/82/EC i od 1.
Lipnja 2015 spada u djelokrug ove Direktive bez
mijenjanja klasifikacije niže rangirane ustanove ili gornje
rangirane ustanove;
7. 'Drugo poduzeće "znači mjesto rada koje spada u djelokrug
ovog Pravilnika, ili niže rangirana ustanova koja postane
gornje rangirana ustanova ili obrnuto, na dan ili nakon 1.
lipnja 2015 iz drugih razloga od onih iz u točki 5.;
8. 'Postrojenje' znači tehnička jedinica unutar objekta, a na ili
ispod površine zemlje, u kojoj se proizvode opasne tvari,
koriste, rukuje se njima ili ih se pohranjuje, ono uključuje
svu opremu, strukture, cjevovod, strojeve, alate, privatne
željezničke kolosijeke, dokove, istovarni mol koji
poslužuje instalacije, lukobrane, skladišta ili slične
strukture, koje plivaju ili drugačije, potrebne za rad tog
postrojenja;
9. 'Operator' je svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja ili
kontrolira ustanovu ili postrojenje ili, kada je to predviđeno
nacionalnim zakonodavstvom, kojoj su date odlučujuće
ekonomske ovlasti ili ovlasti donošenja odluka tijekom
tehničkog funkcioniranja ustanove ili instalacije;
10. 'Opasna tvar“ je tvar ili smjesa obuhvaćena Dijelom 1 ili
navedena u Dijelu 2. Priloga I., uključujući i one u obliku
sirovina, proizvoda, nusproizvoda, taloga ili srednjeg
člana;
11. "Smjesa" je smjesa ili otopina sastavljena od dvije ili više
tvari;
12. 'Prisutnost opasnih tvari' znači stvarna ili očekivana
prisutnost opasnih tvari u ustanovi ili od opasnih tvari koje
je razumno predvidjeti mogu nastati prilikom gubitka
kontrole nad procesima, uključujući aktivnosti skladištenja,
u svakom postrojenju u Uspostava, u količinama jednakim
ili većim od kvalifikacijske količine navedene u Dijelu 1.
ili 2. dijelu Priloga I.;
13. 'Velika nesreća“ je pojava poput velikih emisija, požara ili
eksplozije uslijed nekontroliranog kretanja u toku operacije
bilo koje ustanove pokrivene ovom Direktivom, a što
dovodi do ozbiljnih opasnosti za ljudsko zdravlje ili okoliš,
neposredne ili odgođene, unutar ili izvan ustanove, a koja
uključuje jednu ili više opasnih tvari;
14. 'Opasnost' označava unutarnje svojstvo opasne tvari ili
tjelesnog stanja, s potencijalom za stvaranje štete za
ljudsko zdravlje ili okoliš;
L 197/6
15. "Rizik" označava vjerojatnost određenog učinka koji je
nastao u određenom razdoblju ili u određenim
okolnostima;
16. "Skladištenje" znači prisutnost određene količine opasnih
tvari za potrebe skladištenja, odlaganje u sigurnom pritvoru
ili držanja u skladištu;
17. 'Javnost' označava jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba
te, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom,
njihove udruge, organizacije ili skupine;
18. "Zainteresirana javnost" označava javnost na koju utječe ili
bi moglo utjecati, ili koja ima interes, uzimanje odluke o
bilo kojem od pitanja koja su obuhvaćena člankom 15. (1),
za potrebe ove definicije, nevladine organizacije koje
promiču zaštitu okoliša i ispunjavanju važeće zahtjeve
domaćeg zakonodavstva smatrat će se da imaju interes;
19. 'Inspekcija' označava sve radnje, uključujući i posjete,
provjeru unutarnjih mjera, sustava i izvještaja i popratnih
dokumenata i sva potrebna praćenja, koja su poduzeta od
strane ili u ime nadležnog tijela da provjerava i promiče
poštivanje objekata sa zahtjevima ove Direktive.
Članak 4
Procjena velikih nesreća opasnosti za određenu opasne tvari
1. Komisija treba ocijeniti, gdje je to prikladno ili u svakom
slučaju na temelju obavijesti od strane država članica u skladu sa
stavkom 2., bilo da je nemoguće u praksi za određenu opasnu
tvar koju pokriva dio 1 ili koja je navedena u Dijelu 2. Priloga
I., da uzrokuje oslobađanje tvari ili energije koja bi mogla
stvoriti velike nesreće u normalnim i izvanrednim uvjetima koji
se mogu razumno predvidjeti. Ta procjena mora uzeti u obzir
podatke iz stavka 3., te će se temeljiti na jednoj ili više od
sljedećih karakteristika:
(a) fizički oblik opasne tvari pod normalnim uvjetima obrade
ili rukovanja ili u neplaniranom gubitku zbog prolijevanja;
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/7

je operater poduzeo sve potrebne mjere kako je navedeno u ovoj

(b) inherentna svojstva opasnih tvari, osobito onih koje se tiču Direktivi.
disperzivnog ponašanja u scenariju velikih nesreća, kao što
su molekularne mase i tlak zasićenih para; Članak 6

(c) maksimalna koncentracija tvari u smjesi. Nositelj

Za potrebe prvog podstavka, zatvorenost i općenito pakiranje
opasnih tvari treba, gdje je to prikladno, također uzeti u obzir,
uključujući posebice gdje je pokriveno pod posebnim
zakonodavstvom Unije.
2. Gdje država članica smatra da opasna tvar ne predstavlja
opasnost od velikih nesreća u skladu sa stavkom 1., o tome će
obavijestiti Komisiju zajedno s pratećim opravdanjem,
uključujući podatke iz stavka 3.
3. Za potrebe stavka 1. i 2., informacije potrebne za procjenu
zdravlja, fizičkih i ekoloških svojstava opasnosti opasnih tvari u
pitanju moraju sadržavati:
(a) sveobuhvatan popis imovine potrebne za procjenu
potencijala opasne tvari za izazivanjem fizičkog oštećenja,
zdravstvenog, ili oštećenja okoliša;
(b) fizikalna i kemijska svojstva nesreće (primjerice
molekularna masa, tlak zasićenih para, svojstvena
toksičnost, vrelište, reaktivnost, viskoznost, topljivost i
druga relevantna svojstva);
1. Bez obzira na operaterove odgovornosti, države članice
moraju uspostaviti ili odrediti nadležno tijelo ili tijela odgovorna
za obavljanje dužnosti propisanih ovim Pravilnikom ("nadležno
tijelo") i, ako je potrebno, tijelo za pomoć nadležnom tijelu na
tehničkoj razini. Države članice koje ustroje ili imenuju više od
jednog nadležnog tijela moraju osigurati da su postupci za
obavljanje njihovih dužnosti u potpunosti usklađeni.
2. Nadležna tijela i komisija će sudjelovati u aktivnostima u
potpori provedbe ove Direktive, koja uključuje dionike kako je
primjereno.
3. Države članice moraju osigurati da nadležna tijela prihvate
ekvivalent informacije koje su dostavili operateri u skladu s
drugim relevantnim zakonodavstvom Unije koji ispunjava neki
od uvjeta iz ove Direktive, za potrebe ove Direktive. U takvim
slučajevima nadležna tijela moraju osigurati da su ispunjeni
zahtjevi iz ove Direktive.
Članak 7
Obavijest

(c) zdravlje i svojstva fizičke opasnosti (npr. reaktivnosti,
zapaljivosti, toksičnost zajedno s dodatnim čimbenicima
poput načina napada na tijelo, omjer ozljede i smrti, i
dugoročne efekte, i druga svojstva kao relevantno);
(d) ekološka svojstva opasnosti (npr. ekotoksičnost, upornost,
bio-akumulacija, potencijal za dalekosežni okolišni
transport, i druga svojstva kao relevantna);
(e) gdje je to moguće, klasifikacija Unije za tvari ili smjese;
1. Države članice zahtijevaju od operatera da pošalje obavijest
nadležnom tijelu koja sadrži sljedeće podatke:
(a) ime i / ili naziv operatora i puna adresa predmetne
ustanove;
(b) registrirano mjesto poslovanja operatora, uz punu adresu;
(c) ime i položaj osobe zadužene za uspostavu, ako se
razlikuje od točke (a);

(f) Informacije o uvjetima rada za specifične tvari (npr.

temperature, tlaka i drugih uvjeta koji su relevantni) ispod
kojih su pohranjene opasne tvari, korištene i / ili mogu biti
prisutni u slučaju predvidivih nenormalnih operacija ili
nesreće poput požara.

4. Nakon procjene iz stavka 1., Komisija će, ako je to

prikladno, predstaviti zakonski prijedlog u Europskom
parlamentu i Vijeću za isključenje opasne tvari koja je iz
djelokruga ove Direktive.

Članak 5

Opće obveze operatora

1. Države članice moraju osigurati da je operator dužan

poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje velikih nesreća, te
da ograniči njihove posljedice za ljudsko zdravlje i okoliš.

2. Države članice moraju osigurati da je operator dužan

dokazati nadležnom tijelu navedenom u članku 6., u bilo koje
vrijeme, posebice za potrebe nadzora i kontrole iz članka 20., da
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/8

(d) informacije dovoljne da se identificiraju opasne tvari i

kategorije uključenih tvari ili koje su vjerojatno prisutne; (a) za nove objekte, razumnim rokom prije početka gradnje ili
rada, ili prije modifikacija koje dovode do promjene u
(e) količina i fizički oblik opasne tvari ili tvari o kojima je inventaru opasnih tvari;
riječ;
(b) U svim ostalim slučajevima, godinu dana od datuma na
(f) djelatnosti ili predložene aktivnosti instalacije ili skladišta; koji se ova Direktiva primjenjuje na predmetnoj ustanovi.

(g) neposredno okruženje ustanove i čimbenici koji mogu
izazvati velike nesreće ili pogoršavati posljedice istih,
uključujući, gdje je na raspolaganju, detalje susjednih
objekata, web stranice koje su izvan opsega ove Direktive,
mjesta i novosti koje bi mogle biti izvor ili povećati rizik ili
posljedice velikih nesreća i domino-efekt.
2. Obavijesti ili njezina izmjena bit će poslani nadležnom
tijelu u jednom od sljedećih rokova:
(a) za nove objekte, razumni rok prije početka gradnje ili rada,
ili prije modifikacija koje dovode do promjena u inventaru
opasnih tvari;
(b) U svim ostalim slučajevima, godinu dana od datuma na
koji se ova Direktiva primjenjuje na predmetnoj ustanovi.
3. Stavak 1. i 2. se ne primjenjuje ako je operater već poslao
obavijest nadležnom tijelu prema zahtjevima nacionalnog
zakonodavstva prije 1. lipnja 2015, a podaci u njoj u skladu sa
stavkom 1. i ostali su nepromijenjeni.
3. Stavak 1. i 2. ne primjenjuju se ako je operater već
uspostavio Mapp i, kada je to potrebno prema nacionalnom
pravu, poslao ga nadležnom tijelu prije 1. lipnja 2015, a podaci u
njoj u skladu su sa stavkom 1. i ostali su nepromijenjeni.
4. Ne dovodeći u pitanje članak 11., prijevoznik mora
periodično pregledati i gdje je potrebno ažurirati MAPP,
najmanje svakih pet godina. Gdje je propisano nacionalnim
zakonom ažurirani MAPP će biti poslan nadležnom tijelu, bez
odgode.
5. MAPP se provodi odgovarajućim sredstvima, strukturama i
od strane sustava upravljanja sigurnošću, u skladu s Dodatkom
III, razmjerno opasnosti od velikih nesreća, i složenost
organizacije ili djelatnosti osnivanja. Za niže rangirane objekte,
obveza za provedbu Mapp može biti ispunjena pomoću drugih
odgovarajućih sredstava, struktura i sustava upravljanja,
srazmjerno opasnosti od velikih nesreća, uzimajući u obzir
načela koja su utvrđena u Dodatku III.
Članak 9

4. Prijevoznik mora obavijestiti nadležno tijelo prije sljedećih Domino-efekt

događaja:
(a) bilo koje značajno povećanje ili smanjenje u količini ili
značajne promjene u prirodi ili fizičkog oblika opasne tvari
koja je prisutna, kao što je navedeno u obavijesti koju
pruža operator iz stavka 1. ili značajne promjene u
procesima koji ga zapošljavaju;
(b) modifikacije objekta ili postrojenja koja može imati
značajne posljedice u pogledu opasnosti od velikih nesreća;
1. Države članice će osigurati da nadležno tijelo, pomoću
informacija dobivenih od operatora u skladu s člankom 7. i 10.,
ili povodom zahtjeva za dodatne informacije od nadležnog tijela,
ili preko inspekcije u skladu s člankom 20., identificira sve niže
rangirane i gornje rangirane ustanove ili skupine ustanova gdje
rizici i posljedice velikih nesreća mogu biti povećani zbog
zemljopisnog položaja i blizine takvih objekata, i njihovih zaliha
opasnih tvari.

(c) trajno zatvaranje uspostave ili njezina razgradnja, odnosno

(d) promjene u podacima iz točke (a), (b) ili (c) stavka 1.

Članak 8

Politika sprečavanja velikih nesreća

1. Države članice trebaju zahtijevati da upravitelj sastavi

dokument u pisanom obliku kojim se utvrđuje politika
prevencije velikih nesreća (MAPP) i kako bi se osiguralo da se
pravilno provodi .MAPP će biti dizajniran za osiguranje visoke
razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša. To mora biti razmjerno
opasnosti od velikih nesreća. Trebalo bi uključivati operaterove
sveukupne ciljeve i načela djelovanja, uloge i odgovornosti
upravljanja, kao i opredjeljenje za kontinuirano poboljšanje
kontrole opasnosti od velikih nesreća, te osigurati visoku razinu
zaštite.

2. MAPP će se izraditi i, gdje je to potrebno prema

nacionalnom pravu, poslati nadležnom tijelu u jednom od
sljedećih rokova:
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/9

2. Kada nadležno tijelo ima dodatne informacije uz one koje
dobiva od operatora sukladno točki (g) članka 7 (1), treba
omogućiti dostupnost tih informacija tom operateru, ako je to
potrebno za primjenu ovog članka.
3. Države članice moraju osigurati da operatori ustanova koje
su utvrđene u skladu s odredbama stavka 1.:
(a) razmjenjuju pogodne informacije kako bi se omogućilo tim
ustanovama da uzmu u obzir vrstu i opseg sveukupne
opasnosti od velike nesreće u svojoj Mapp, sigurnosne
sustave upravljanja, izvješća o sigurnosti i unutarnjih
planova intervencija, kako je primjereno;
(b) surađuju u informiranju javnosti i susjednih mjesta koja su
izvan opsega ove Direktive, te da pružanju informacije o
tijelu odgovornom za pripremu vanjskih planova za krizna
stanja.
Članak 10
Izvješće o sigurnosti
1. Države članice trebaju zahtijevati od operatora gornje
rangirane ustanove da izradi izvješća o sigurnosti za potrebe:
(a) demonstriranja da su MAPP i sustav upravljanja
sigurnošću za njegovu provedbu stupili na snagu u skladu s
podacima iz Priloga III;
(b) demonstriranja da su opasnosti od velikih nesreća i mogući
scenariji velikih nesreća identificirani i da su potrebne
mjere poduzete kako bi se spriječile takve nesreće, te da se
ograniče njihove posljedice za ljudsko zdravlje i okoliš;
(c) demonstriranja da je uzeta u obzir adekvatna sigurnost i
pouzdanost prilikom projektiranja, izgradnje, pogona i
održavanja postrojenja, skladišta, oprema i infrastruktura
povezanih s njegovim načinom rada koji su u vezi s
opasnosću od velikih nesreća unutar ustanove;
(c) za ostale ustanove, dvije godine od datuma od kojeg se ova
Direktiva primjenjuje na predmetnoj ustanovi.
4. Stavak 1., 2. i 3. ne primjenjuju se ako je operater već je
poslao sigurnosno izvješće nadležnom tijelu sukladno
zahtjevima nacionalnog prava prije 1. lipnja 2015, a podaci u
njoj u skladu su sa stavcima 1. I 2. i ako je ostao nepromijenjen.
U skladu sa stavkom A, grafikon 1 i 2, operater mora podnijeti
sve promijenjene dijelove sigurnosnog izvješća u obliku
dogovorenom od strane nadležnog tijela, u skladu sa rokovima iz
stavka 3.
5. Ne dovodeći u pitanje članak 11., prijevoznik mora
periodično pregledavati i gdje je potrebno ažurirati sigurnosno
izvješće najmanje svakih pet godina.
Operater će također pregledati i po potrebi ažurirati Izvješće o
sigurnosti velike nesreće na samom početku, i u bilo kojem
drugom trenutku na inicijativu operatera ili na zahtjev nadležnog
tijela, gdje je opravdano novim činjenicama ili od strane novog
tehnološkog znanja o sigurnosnim pitanjima, uključujući i znanja
koji proizlaze iz analize nesreća ili, koliko je to moguće,
"neuspjeha", te događaju u znanju koje se odnose na procjenu
opasnosti.
Ažurirano sigurnosno izvješće ili ažurirani dijelovi će biti
poslani nadležnom tijelu, bez odgode.
6. Prije nego operater započne izgradnju ili rad, ili u
slučajevima iz točaka (b) i (c) stavka 3. i stavka 5. ovoga članka,
nadležno tijelo mora u razumnom roku od primitka izvješća
komunicirati zaključke njegovog ispitivanja sigurnosnog
izvješća operatoru i, gdje je to prikladno, u skladu s člankom 19.,
zabranjuje dovođenje u uporabu, ili daljnju upotrebu, ustanove u
pitanju.

(d) demonstriranja da su sastavljeni interni planovi za hitne

slučajeve i pružanje informacija kako bi se omogućilo
sastavljanje vanjskog plana za hitne slučajeve;

(e) pružanje dovoljno informacija nadležnom tijelu kako bi se

omogućilo donošenje odluke o lociranju novih aktivnosti i
kretanja oko postojećih objekata.

2. Izvješće o sigurnosti mora sadržavati najmanje podatke i

informacije navedene u Dodatku II. Treba imenovati relevantnu
organizaciju uključenu u sastavljanje izvješća.

3. Sigurnosno izvješće šalje se nadležnom tijelu u jednom od

sljedećih rokova:

(a) za nove objekte, razumnim rokom prije početka gradnje ili

rada, ili prije modifikacija koje dovode do promjene u
inventaru opasnih tvari;

(b) za postojeće gornje rangirane objekte, 1. lipnja 2016;

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/10

Članak 11 Hitni planovi moraju sadržavati podatke navedene u Dodatku IV.

Modifikacija postrojenja, objekta ili skladišta
U slučaju izmjena u postrojenju, ustanove ili skladišta, ili
procesa ili prirode ili fizičkog oblika ili količine opasnih tvari,
koje bi mogle imati značajne posljedice za opasnost od velikih
nesreća ili, može dovesti da niže rangirana ustanova postane
gornje rangirana ustanova ili obratno, države članice moraju
osigurati da operator pregleda, i gdje je potrebno ažurira
obavijest, MAPP, sustav upravljanja sigurnošću i sigurnosno
izvješće i da obavještava Nadležni organ o pojedinostima tih
promjena prije takve izmjene.
Članak 12
Hitni planovi
1. Države članice trebaju osigurati da, za sve gornje rangirane
ustanove:
(a) Operator izrađuje interni plan za hitne mjere koje treba
poduzeti unutar objekta;
(b) Operater opskrbljuje potrebnim informacijama nadležno
tijelo, kako bi kasnije omogućila izrada vanjskih planova
za izvanredne situacije;
(c) tijela koja su određena za tu namjenu od strane države
članice sastavljaju vanjski plan za hitne slučajeve za mjere
koje će se poduzeti izvan ustanove u roku od dvije godine
nakon primitka potrebnih informacija od operatora na
temelju točke (b).
2. Operateri moraju biti u skladu s obvezama iz točaka (a) i
(b) stavka 1. u sljedećim rokovima:
4. Države članice moraju osigurati da su unutarnji planovi
interventnih mjera koji su predviđeni u ovoj Direktivi sastavljeni
u konzultaciji s osobljem koji radi unutar jedinice, uključujući i
osoblje s dugoročnim relevantnim podugovorom.
5. Države članice moraju osigurati da uključenoj javnosti
bude dana rana prilika za davanje mišljenja o vanjskim
planovima za krizna stanja kada su u osnivaju ili se djelomice
modificiraju.
6. Države članice moraju osigurati da su unutarnji i vanjski
planovi intervencija pregledani, ispitani, a po potrebi ažurirani
od strane operatera i određene vlasti, odnosno u odgovarajućim
razmacima od najdulje tri godine. Razmatranje treba uzeti u
obzir promjene koje se događaju u ustanovama koje su uključene
ili u hitnim službama koje su uključene, novog tehničkog znanja
i znanja koje se tiče odgovora na velike nesreće.
Što se tiče vanjskih planova za krizna stanja, države članice
moraju uzeti u obzir potrebu da se olakša poboljšavanje
pomaganje suradnje civilne zaštite u većim izvanrednim
situacijama.
7. Države članice moraju osigurati da su planovi u slučaju
nužde stupili na snagu bez odgode od strane operatora i, ako je
potrebno, od strane nadležnog tijela za tu svrhu kada se velika
nesreća dogodi, ili kada se dogodi nekontrolirani događaj koji po
svojoj prirodi može dovesti do velike nesreće.
8. Nadležno tijelo može odlučiti, navodeći razloge za svoju
odluku, s obzirom na informacije sadržane u Izvješću o
sigurnosti, da se zahtjev za sastavljanje vanjskog plana za hitne
slučajeve iz stavka 1. ne primjenjuje.

(a) za nove objekte, razumnim rokom prije početka rada,

odnosno prije preinaka koje bi dovele do promjene u
inventaru opasnih tvari;

(b) za postojeće gornje rangirane ustanove, od 1. lipnja 2016,

osim ako unutarnji Plan intervencija koji je izgrađen pod
zahtjevima nacionalnog zakona prije tog datuma, a
Informacije sadržane u njemu, i informacije iz točke (b)
stavka 1. ovoga članka, su u skladu s ovim člankom, te su
ostale nepromijenjene;

(c) za ostale objekte, dvije godine od datuma na koji se ova

Direktiva primjenjuje na predmetnu ustanovu.

3. Planovi za hitne slučajeve trebaju biti izrađeni u skladu sa

sljedećim ciljevima:

(a) Kontroliranje incidenata kako bi se smanjili učinci, te

ograničila šteta na ljudsko zdravlje, okoliš i imovinu;

(b) provođenje potrebnih mjera za zaštitu zdravlja ljudi i

okoliša od posljedica velikih nesreća;

(c) komuniciranje potrebnih informacija u javnost i u usluge ili

nadležna tijela uključenih u području;

(d) pružanje obnove i čišćenje okoliša nakon velike nesreće.

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
Članak 13
Prostorno planiranje
1. Države članice moraju osigurati da su ciljevi sprječavanja
velikih nesreća i ograničavanja posljedica takvih nesreća za
ljudsko zdravlje i okoliš uzete u obzir u svojim pravilima
prostornog planiranja i ostalim relevantnim pravilima. Oni će
nastaviti ostvarivati te ciljeve kroz kontrolu:
(a) lociranje novih objekata;
(b) izmjenama objekata obuhvaćenih člankom 11;
(c) novih razvoja koja uključuju prometne pravce, mjesta od
javnog korištenja i stambena područja u blizini objekata,
gdje lociranje ili razvoj može biti izvor ili povećati rizik ili
posljedice velike nesreće.
2. Države članice moraju osigurati da njihovo korištenje
zemljišta ili druga relevantna pravila i procedure za provedbu tih
pravila uzimaju u obzir potrebu, dugoročno:
(a) za održavanje odgovarajućih sigurnosnih udaljenosti
između objekata obuhvaćenih ovom Direktivom i
stambenih područja, zgrada i područja javne namjene,
rekreativnih i, koliko je to moguće, glavnih prometnih
pravaca;
(b) za zaštitu područja od posebne prirodne osjetljivosti ili
interesa u blizini objekata, gdje je to prikladno, putem
odgovarajućih sigurnosnih udaljenosti ili drugih
odgovarajućih mjera;
(c) u slučaju postojećih objekata, poduzeti dodatne tehničke
mjere u skladu s Člankom 5, tako da se ne poveća rizik za
ljudsko zdravlje i okoliš.
3. Države članice moraju osigurati da sva nadležna tijela i
tijela koja su odgovorna za planiranje odluka u tom području
postave odgovarajuće postupke konzultacije kako bi se olakšalo
provođenje pravila utvrđenih stavkom 1. Postupci moraju biti
dizajnirani kako bi se osiguralo da operatori pružaju dovoljno
informacija o rizicima koji potječu iz objekta i da je tehnički
savjet o tim rizicima dostupan, bilo na slučaja do slučaja ili na
generičkoj osnovi, kada se donose odluke .
Države članice moraju osigurati da operatori objekata donje
razine osiguraju, na zahtjev nadležnog tijela, dovoljno
informacija o rizicima koji proizlaze iz objekata potrebnih za
svrhu planiranja uporabe zemljišta.
L 197/11
4. Zahtjevi iz stavka 1, 2 i 3 ovoga Članka primjenjuju se ne
dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2011/92/EU Europskog
parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011 o procjeni učinaka
određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (1), Direktive
2001/42/EC Europskoga parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2001
o procjeni učinaka pojedinih planova i programa za okoliš (2) i
drugim relevantnih propisa Unije. Države članice mogu
omogućiti za koordinirane ili zajedničke procedure kako bi se
ispunili zahtjevi iz ovog članka i zahtjevima tog zakonodavstva,
između ostalog, kako bi se izbjeglo dupliciranje procjena ili
konzultacija.
Članak 14
Informacija za javnost
1. Države članice moraju osigurati da su informacije
navedene u Dodatku V trajno dostupne javnosti, uključujući i
elektroničkim putem. Informacije će biti ažurirane, gdje je to
potrebno, uključujući u slučaju izmjena obuhvaćenih Člankom
11.
2. Za objekte gornje razine, države članice također moraju
osigurati da:
(a) sve osobe koje će vjerojatno biti pod utjecajem velike
nesreće dobivaju redovito i u najprikladnijem obliku, bez
potrebe da ih zatraže, jasne i razumljive informacije o
sigurnosnim mjerama i neophodnom ponašanju u slučaju
velike nesreće;
(b) sigurnosno izvješće bude dostupno javnosti na zahtjev
prema Članku 22(3), gdje se Članak 22(3) primjenjuje,
ispravljeno izvješće, primjerice u obliku ne-tehničkog
sažetka, koji mora sadržavati najmanje osnovne
informacije o opasnosti velikih nesreća i na potencijalne
učinke na zdravlje ljudi i okoliš u slučaju velike nesreće,
moraju biti dostupni;
(c) popis opasnih tvari bude dostupan javnosti na upit prema
Članku 22(3).
Informacije koje se isporučuje pod točkom (a) prvog podstavka
ovog stavka mora sadržavati barem informacije iz Dodatka V.
Te informacije će također biti isporučene svim zgradama i
područjima javne namjene, uključujući škole i bolnice, i svim
susjednim objektima obuhvaćenih Člankom 9. Države članice će
osigurati da se informacije isporučuju najmanje svakih pet
godina, i da se periodično pregledaju, a gdje je to potrebno,
ažuriraju, uključujući u slučaju izmjena obuhvaćenih člankom
11.
3. Države članice će, s obzirom na mogućnost velike nesreće s
prekograničnim učincima koje potječu iz objekta više razine,
pružiti dovoljno informacija potencijalno pogođenim državama
članicama, tako da sve relevantne odredbe sadržane u Člancima
(1) OJ L 26, 2012/1/28, str. 1
(2) OJ L 197, 2001/7/21, str. 30.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
12 i 13, te u ovom Članku mogu primijeniti, gdje je to
primjenjivo, od strane potencijalno ugrožene države članice.
4. Gdje država članica koje se to tiče odluči da je objekt blizu
teritorija druge države članice nije u stanju stvaranja opasnosti
velike nesreće izvan svojih granica za potrebe Članka 12 (8), te
stoga nije dužna izraditi vanjski plan intervencije na temelju
članka 12 (1), o tome će obavijestiti drugu državu članicu
svojom obrazloženom odlukom.
Članak 15
Javna rasprava i sudjelovanje u donošenju odluka
1. Države članice moraju osigurati da javnost koje se to tiče
bude dana rana prilika da daje svoje mišljenje o određenom
projektu koji se odnose na:
(a) planiranje novih objekata u skladu s Člankom 13;
(b) značajne izmjene u objektima iz Članka 11, gdje takve
izmjene podliježu obvezama iz Članka 13;
(c) novi razvoj oko objekata gdje se lociranje ili razvoj može
povećati rizik ili posljedice velike nesreće u skladu s
Člankom 13.
2. S obzirom na specifičnosti pojedinih projekata iz stavka 1,
javnost će biti obaviještena javnim obavijestima odnosno drugim
odgovarajućim sredstvima, uključujući i elektroničkim medijima
gdje je to moguće, o sljedećim pitanjima u početku postupka za
donošenje odluke ili, najkasnije, čim se informacije mogu
razumno osigurati:
(a) predmet posebnog projekta;
(b) gdje je primjenjivo, činjenica da projekt podliježe postupku
domaće ili prekogranične procjene utjecaja na okoliš ili na
konzultacije između država članica u skladu s člankom
14(3);
(c) pojedinosti o nadležnom tijelu odgovornom za donošenje
odluke, iz koje se mogu dobiti relevantne informacije i
kojem se primjedbe ili pitanja mogu podnijeti, i detalji o
vremenu predviđenom za prijenos komentara ili pitanja;
(d) naravi moguće odluke ili, tamo gdje postoji, nacrtu odluke;
(e) naznaci vremena i mjesta gdje će, ili sredstvo kojim će,
relevantne informacije biti dostupne;
(f) pojedinostima o planovima za sudjelovanje javnosti i
savjetovanja u skladu sa stavkom 7 ovoga Članka.
3. S obzirom na specifičnosti pojedinih projekata iz stavka 1,
države članice moraju osigurati da je, u prikladnom vremenskom
okviru, sljedeće dostupno dotičnoj javnosti:
L 197/12
(a) u skladu s državnim zakonodavstvom, glavna izvješća i
savjeti izdani nadležnom tijelu u vrijeme kada je dotična
javnost bila obaviještena sukladno stavku 2;
(b) u skladu s odredbama Direktive 2003/4/EZ Europskog
parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom
pristupu informacijama o okolišu (1), informacija osim
onih iz stavka 2. ovoga Članka koji se odnosi na odluka u
pitanju, a koja postaje dostupna tek nakon što je dotična
javnost obaviještena u skladu s tom stavkom.
4. Države članice moraju osigurati da dotična javnost ima
pravo izraziti svoje primjedbe i mišljenja nadležnom tijela prije
nego što se donese odluka o određenom pojedinom projektu,
kako je navedeno u stavku 1, te da su rezultati konzultacija
održani u skladu sa stavkom 1 uredno uzeti u obzir u donošenju
odluke.
5. Države članice moraju osigurati da kada su relevantne
odluke donesene, nadležno tijelo mora staviti na raspolaganje
javnosti:
(a) sadržaj odluke i razloge na kojima se temelji, uključujući
sve naknadne izmjene;
(b) rezultate konzultacija održanih prije nego što je donesena
odluka, i objašnjenje o tome kako su bili uzeti u obzir u toj
odluci.
6. Gdje su opći planovi i programi uspostavljeni u odnosu na
predmete navedene u točkama (a) ili (c) stavka 1, države članice
će osigurati da su javnosti dana rane i učinkovite mogućnosti da
sudjeluju u svojoj pripremi i izmjenu ili pregledu pomoću
postupaka navedenih u članku 2(2) Direktive 2003/35/EZ
Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003 osiguranja
sudjelovanja javnosti u odnosu na pripremu određenih planova i
programa koji se odnose na okoliš (2).
Države članice će utvrditi javnost koja ima pravo sudjelovati u
svrhe ovog stavka, uključujući i relevantne nevladine
organizacije koji ispunjavaju sve relevantne zahtjeve koji se
postavljaju na temelju državnog zakona, poput onih za
promicanje zaštite okoliša.
(1) OJ L 41, 2003/02/14, str. 26.
(2) OJ L 156, 2003/06/25, str. 17.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/13

Ovaj se stavak neće primjenjivati na planove i programe za koje
se javni postupak sudjelovanja provodi u skladu s Direktivom
2001/42/EC.
7. Detaljne postupke za informiranje javnosti i savjetovanje
dotične javnosti određuje država članica.
(d) izradi preporuke o budućim preventivnim mjerama i
(e) obavijesti osobe koje bi mogle biti pogođene, od nesreće
koja se dogodila te, gdje je to potrebno, o mjerama
poduzetim za ublažavanje njezinih posljedica.

Razumni vremenski okvir za različite faze moraju obezbjeđeni, Članak 18

omogućavajući dovoljno vremena za obavješćivanje javnosti i
zainteresirane javnosti za pripremu i učinkovito sudjelovanje, u
odlučivanju u pitanjima okoliša sukladno odredbama ovoga
Članka.
Članak 16
Podaci koji se isporučuje od strane operatora i radnje koje
treba poduzeti nakon velike nesreće
Podaci koje dostavljaju države članice nakon velike nesreće
1. U svrhu sprječavanja i ublažavanja velikih nesreća, države
članice moraju obavijestiti Komisiju o velikim nesrećama koje
ispunjavaju kriterije iz Dodatka VI, a koje su se dogodile na
njihovom teritoriju. Oni će joj dati sljedeće podatke:
(a) Država članica, naziv i adresa tijela nadležnog za izvješće;

Države članice moraju osigurati da je, što je prije moguće nakon (b) datum, vrijeme i mjesto nesreće, uključujući puno ime
velike nesreće, operater dužan, koristeći najprikladnije sredstvo: operatera i adresu umiješanog objekta;

(a) obavijestiti nadležno tijelo; (c) kratak opis okolnosti nesreće, uključujući umiješane
opasne tvari, kao i neposredne učinke na ljudsko zdravlje i
(b) obezbijediti nadležno tijelo sa sljedećim podacima čim okoliš;
postanu dostupne:
(d) kratak opis poduzetih hitnih mjera i neposrednih mjera
(i) okolnosti nesreće; opreza potrebnih kako bi se spriječilo ponavljanje;

(ii) uključene opasne tvari; (e) rezultate njihove analize i prijedloge.

(iii) raspoložive podatke za procjenu učinaka nesreće na 2. Informacije spomenute u stavku 1 ovoga Članka bit će dane
ljudsko zdravlje, okoliš i imovinu; u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku jedne godine od
datuma nesreće, koristeći podatke iz članka 21(4). Gdje se samo
(iv) poduzete hitne mjere; preliminarni podaci pod točkom (e) stavka 1 mogu osigurati
unutar ovog roka za uključivanje u bazu podataka, podaci će se
(c) obavijestiti nadležno tijelo o razmatranim mjerama: ažurirati kada rezultati daljnje analize i prijedlozi budu dostupni.

(i) ublažavanja srednjoročnih i dugoročnih učinaka Izvješćivanje o podacima spomenutih u točki (e) stavka 1 od
nesreće; strane država članica može biti odgođeno kako bi se omogućio
završetak sudskih postupaka u kojima takva izvješća mogu
(ii) sprječavanja ponavljanja takvih nesreća; utjecati na taj postupak.

(d) ažuriranje obezbjeđenih informacija, ako daljnja istraga

otkrije dodatne činjenice koje mijenjaju tu informaciju ili
izvučene zaključke.

Članak 17

Mjere koje treba poduzeti od strane nadležnog tijela nakon

velike nesreće

Nakon velike nesreće, država članica mora zahtijevati da

nadležno tijelo:

(a) osigura da su sve hitne, srednjoročne i dugoročne mjere

koje se mogu pokazati potrebnima poduzete;

(b) prikupi, inspekcijom, istragom ili na drugi primjeren način,

informacije potrebne za cjelovitu analizu tehničkih,
organizacijskih i upravljačkih aspekata nesreće;

(c) poduzme odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da

operator poduzme sve potrebne korektivne mjere;
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/14

3. Za potrebe pružanje informacija iz stavka 1 ovoga Članka 3. Države članice će osigurati da su svi objekti pokriveni
od strane država članica, izvješća će se uspostaviti u obliku inspekcijskim planom na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj
provedbenih akata. Ti se provedbeni akti donose u skladu s razini, te će osigurati da se taj plan redovito pregledava i, gdje je
postupkom pregleda iz članka 27(2). to prikladno, ažurira.

4. Države članice će obavijestiti Komisiju o nazivu i adresi
tijela koje bi moglo imati važne informacije o velikim
nesrećama, a koje je u stanju uputiti nadležna tijela drugih
država članica koje moraju intervenirati u slučaju takve nesreće.
Svaki plan inspekcije mora sadržavati sljedeće:
(a) opću procjena relevantnih sigurnosnih pitanja;
(b) zemljopisno područje koje pokriva inspekcijski plan;

Članak 19 (c) popis objekata obuhvaćenih planom;

Zabrana korištenja (d) popis skupina objekata s mogućim domino efektom u

1. Države članice moraju zabraniti uporabu ili stavljanje u
uporabu bilo kojeg objekta, instalacije ili skladište, ili bilo kojeg
njihovog dijela, gdje su mjere poduzete od strane operatera za
sprječavanje i ublažavanje velikih nesreća ozbiljno oskudne
(manjkave). U tu svrhu, države članice će, između ostalog, uzeti
u obzir ozbiljne propuste pri poduzimanju potrebnih radnji
utvrđenih u inspekcijskom izvješću.
Države članice mogu zabraniti uporabu ili stavljanje u uporabu
bilo kojeg objekta, instalacije ili skladište, ili bilo kojeg njihovog
dijela, ako operater nije podnio prijavu, izvješće ili druge
podatke zahtijevane zahtjevane ovom Direktivom unutar
navedenom razdoblju.
2. Države članice će osigurati da operateri mogu podnijeti
žalbu protiv odluke zabrane od strane nadležnog tijela iz stavka
1 odgovarajućem tijelu određenog državnim zakonom i
procedurama.
Članak 20
Inspekcije
skladu s Člankom 9;
(e) popis objekata gdje pojedini vanjski rizici ili izvori
opasnosti mogu povećati rizik ili posljedice velike nesreće;
(f) procedure za rutinske preglede, uključujući i programe za
takve inspekcije u skladu sa stavkom 4;
(g) postupci za ne-rutinske inspekcije u skladu sa stavkom 6;
(h) odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela.
4. Na temelju inspekcijskih planova iz stavka 3, nadležno
tijelo e redovito izrađivati programe za rutinske inspekcije za sve
objekte, uključujući učestalost posjeta lokaciji za različite vrste
objekata.
Razdoblje između dva uzastopna posjeta lokaciji ne smije biti
veći od jedne godine za objekte više razine i tri godine za
objekte niže razine, osim ako je nadležno tijelo sastavilo
inspekcijski programa temeljen na sustavnom ocjenjivanju
opasnosti velikih nesreća objekata kojim se bavi.

1. Države članice moraju osigurati da nadležna tijela

organiziraju sustav inspekcija. 5. Sustavna procjena opasnosti dotičnih objekata će se
temeljiti barem prema sljedećim kriterijima:
2. Inspekcije će biti prikladne vrsti objekta u pitanju. Oni ne
smiju biti ovisni o primitku sigurnosnog izvješća ili bilo kojeg (a) mogućim utjecajima dotičnih objekata na ljudsko zdravlje i
drugog podnesenog izvješća. Oni moraju biti dostatni za plansko okoliš;
i sustavno ispitivanje sustava uposlenih u poduzeću, bilo je
tehničke, organizacijske ili voditeljske prirode, kako bi se
osiguralo da:

(a) operater može dokazati da je poduzeo odgovarajuće mjere

u vezi s različitim aktivnostima na objektu, kako bi se
spriječila velika nesreća;

(b) operater može dokazati da je osigurao prikladna sredstva za

ograničavanje posljedica velikih nesreća, na licu mjesta i
izvan mjesta;

(c) podaci i informacije sadržane u izvješću o sigurnosti, ili

bilo koje druge podnesenom izvješću, adekvatno
odražavaju stanje u objektu;

(d) podaci budu isporučeni javnosti, sukladno članku 14.

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/15

(b) zapis o usklađenosti sa zahtjevima ove Direktive.

4. Komisija će uspostaviti i ažurirati bazu podataka koja
Gdje je to prikladno, mjerodavna otkrića inspekcija provedenih sadrži, naročito, pojedinosti o velikim nesrećama koje su se
pod drugom Unijom zakonodavstva također će se uzeti u obzir. dogodile unutar područja država članica, u cilju:

6. Ne-rutinski pregledi će se provoditi radi istraživanja (a) brzog širenja podataka dobivenih od država članica na
ozbiljnih pritužbi, ozbiljnih nesreća i 'bliskih nesreća', incidenata temelju članka 18(1) i (2) među svim nadležnim tijelima;
i pojava o neusklađenosti što je prije moguće.
(b) raspodjele nadležnim tijelima analiza uzroka velikih
7. U roku od četiri mjeseca nakon svake inspekcije, nadležno nesreća i naučenih lekcije iz njih;
tijelo priopćava zaključke inspekcije i svih potrebnih uočenih
aktivnosti operateru. Nadležno tijelo mora osigurati da operater (c) pružanja informacija nadležnim tijelima o preventivnim
poduzme sve one potrebne radnje u razumnom roku nakon mjerama;
primitka rasprave.
(d) pružanja informacija o organizacijama koje mogu pružiti
8. Ako inspekcija utvrdi važan slučaj neusklađenosti s ovom savjet ili relevantne podatke o nastanku, sprječavanju i
Direktivom, dodatna inspekcija se treba obaviti u roku od šest ublažavanju velikih nesreća.
mjeseci.
5. Komisija će, do 1. siječnja 2015, usvojiti izvršne akte radi
9. Inspekcije će, gdje je to moguće, biti koordinirane s utvrđivanja formata za komuniciranje informacijama navedenih
inspekcijama pod drugom Unijom zakonodavstva i spojene, gdje u stavcima 2 i 3 ovoga Članka iz država članica i relevantnim
je to prikladno. bazama podataka iz stavka 3 i 4. Ti se provedbeni akti donose u
skladu s postupkom pregleda iz članka 27(2).
10. Države članice će poticati nadležna tijela da osiguraju
mehanizme i alate za razmjenu iskustava i konsolidiranih znanja, 6. Baze podataka iz stavka 4 trebaju sadržavati, barem:
te da sudjeluju u takvim mehanizmima na razini Unije gdje je to
prikladno. (a) podatke navedene od strane država članica u skladu s
člankom 18(1) i (2);
11. Države članice će osigurati da operateri pruže nadležnim
tijelima svu potrebnu pomoć kako bi omogućili da tim organima (b) analizu uzroka nesreća;
obavljanje bilo kakve inspekcije i prikupljanje bilo kojih
informacija potrebnih za obavljanje svojih dužnosti za potrebe (c) lekcije naučene iz nesreća;
ove Direktive, a posebno kako bi se omogućilo vlasti da u
potpunosti procijeni mogućnost velike nesreće te utvrdi opseg (d) preventivne mjere potrebne kako bi se spriječilo
mogućeg povećanja vjerojatnosti ili pogoršanja velikih nesreća, ponavljanje.
pripremi vanjski hitan plan i uzme u obzir tvari koje, zbog svog
fizičkog oblika, posebnih uvjeta ili mjesta, može zahtijevati
dodatne razmatranje.

Članak 21

Informacijski sustav i razmjena

1. Države članice i Komisija će razmijeniti informaciju o

iskustvu stečenom s obzirom na sprječavanje velikih nesreća i
ograničenja njihovih posljedica. Ova informacija će se odnositi,
osobito, na funkcioniranje mjera predviđenih u ovoj Direktivi.

2. Do 30. rujna 2019, a svake četiri godine nakon toga, države

članice će Komisiji dostaviti izvješće o ispunjenju ove Direktive.

3. Za objekte obuhvaćene ovom Direktivom, države članice

moraju dostaviti Komisiji barem sljedeće podatke:

(a) ime ili trgovački naziv operatera i punu adresu dotičnog

objekta;

(b) djelatnost ili djelatnosti od objekta.

Komisija će uspostaviti i ažurirati bazu podataka koja sadrži

podatke dostavljene od strane država članica. Pristup bazi
podataka će biti ograničen na osobe ovlaštene od strane Komisije
ili nadležnih tijela država članica.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije
7. Komisija će učiniti javno dostupnim javni dio podataka.
Članak 22
Pristup informacijama i povjerljivost
1. Države članice osigurat će, u interesu transparentnosti, da
je nadležno tijelo dužno staviti na raspolaganje svaku
informaciju sukladno ovoj Direktivi bilo kojoj fizičkoj ili
pravnoj osobi koja to zatraži, u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.
2. Objavljivanje bilo kakvih informacija potrebnih u okviru
ove Direktive, uključujući i na temelju Članka 14, može biti
odbijeno ili ograničeno od strane nadležnog tijela u kojem su
utvrđeni uvjeti iz članka 4 Direktive 2003/4/EZ ispunjeni.
3. Objavljivanje kompletnih podataka iz točke (b) i (c) Članka
14(2) održanog od nadležnog tijela može odbijeno od tog
nadležnog tijela, bez obzira na stavak 2 ovog članka, ako je
operater zatražio da se ne otkriju određeni dijelovi sigurnosnog
izvješća ili popis opasnih tvari iz razloga predviđenih u Članku 4
Direktive 2003/4/EZ.
Nadležno tijelo,osim toga, može odlučiti zbog istih razloga da
neki dijelovi izvješća ili popisa neće biti objavljeni. U takvim
slučajevima, a na odobrenje tog tijela, operater mora dostaviti
nadležnom tijelu izmijenjenu prijavu ili izuzimajući te dijelove.
Članak 23
Pristup pravdi
Države članice moraju osigurati da:
(a) svaki podnositelj koji traži podatke na temelju točke (b) ili
(c) Članka 14(2) ili Članka 22(1) ovoga Pravilnika može
potražiti pregled u skladu s Člankom 6 Direktive
2003/4/EZ djela ili izostavljanje nadležnog tijela u odnosu
na takav zahtjev;
(b) u svojim dotičnim državnim pravnim sustavima, pripadnici
zainteresirane javnosti imaju pristup postupcima revizije
utvrđene u Članku 11 Direktive 2011/92/EU u slučajevima
koji spadaju pod Članak 15(1) ovoga Pravilnika.
Članak 24
Vođenje
Komisija može razviti smjernice za sigurnosnu udaljenost i
domino-efekt.
Članak 25
Izmjene i dopune dodataka
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s
Člankom 26, kako bi se prilagodili Prilozi II do VI tehničkom
napretku. Takve prilagodbe ne smiju dovesti do značajnih
promjena u obvezama država članica i operateri kao što je
navedeno u ovoj Direktivi.
L 197/16
Članak 26
Vježba izaslanstva
1. Pravo na usvajanje delegiranih akata dodijeljeno je komisiji
pod uvjetima propisanim u ovom članku.
2. Pravo na usvajanje delegiranih akata iz Članka 25 bit će
dodijeljeno komisiji za razdoblje od pet godina od 13. kolovoza
2012. Komisija će sastaviti izvješće u odnosu na pravo
prenošenja ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja
petogodišnjeg razdoblja. Izaslanstvo će moći prešutno produžiti
za razdoblje od istovjetnog trajanja, ako se Europski parlament
ili Vijeće protivi takvom produljenju najkasnije u roku od četiri
mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
3. Pravno izaslanstvo iz Članka 25 može se opozvati u bilo
koje vrijeme od strane Europskog parlamenta ili Vijeća. Odluka
na opoziv će okončati pravno izaslanstva navedeno u toj odluci.
Opoziv će stupiti na snagu dan nakon objave odluke u
Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum koji je
naveden u njemu. To neće utjecati na valjanost bilo koje
delegiranih su već na snazi.
4. Čim usvoji delegirani akt, Komisija će o tome obavijestiti
istovremeno Europski parlament i Vijeće.
5. Delegirani akt donesen na temelju Članka 25 stupa na
snagu samo ako nije iznesen prigovora bilo od strane Europskog
parlamenta ili Vijeća u roku od dva mjeseca od obavijesti o tom
aktu Europskom parlamentu i Vijeću ili ako su, prije isteka tog
roka, Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da se oni
neće usprotiviti. Taj se rok može produžiti za dva mjeseca, na
inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 27
Postupak povjerenstva
1. Komisiji će pomagati Povjerenstvo uspostavljeno
Direktivom 96/82/EC. To Povjerenstvo je povjerenstvo unutar
značenja Uredbe (EZ) br. 182/2011.
2. Prilikom pozivanja na ovaj stavak, Članak 5 Uredbe (EZ)
br. 182/2011 se primjenjuje.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/17

Članak 28 One će odmah saopćiti Komisiji tekst tih odredbi.

Kazne Kad države članice usvoje ove mjere, one će sadržavati

Države članice će odrediti kazne primjenjive za kršenje državnih
odredbi donesenih na temelju ove Direktive. Kazne donesene na
taj način e biti učinkovite, razmjerne i odvraćavajuće. Države
članice će o tim odredbama obavijestiti Komisiju do 1. lipnja
2015, a obavijestit će je bez odlaganja bilo kojih naknadnih
izmjena i dopuna istih.
referencu na ovom Direktivom ili će biti popraćene takvom
referencom prilikom svoje službene objave. Države članice
moraju odrediti kako će se to učiniti.
2. Države članice će priopćiti Komisiji tekst glavnih odredaba
državnog zakona koji usvajaju u područje koje pokriva ova
Direktiva.

Članak 29 Članak 32

Izvještavanje i pregled Povlačenje

1. Do 30. rujna 2020, a svake četiri godine nakon toga, 1. Direktiva 96/82/EC povlači se sa snage od 1. lipnja 2015.
Komisija, na temelju informacija koje su dostavljene od strane
država članica u skladu s Člankom 18 i Člankom 21(2) i 2. Reference na ukinutu Direktivu tumačit će se kao reference
informacijama sadržanih u bazama podataka, kako je navedeno u na ovu direktivu i tumačit će se u skladu s odgovarajućom
Članku 21(3) i (4), a uzimajući u obzir provedbu Članka 4, tablicom iz Priloga VII.
podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi i
učinkovitom funkcioniranju ove Direktive, uključujući i podatke
o velikim nesrećama koje su se dogodile unutar Unija i njihov Članak 33
mogući utjecaj na provedbu ove Direktive. Komisija će uključiti
u prvom od tih izvješća ocjenu o potrebi izmjene opsega ove Stupanje na snagu
Direktive. Svako izvješće može, prema potrebi, biti popraćeno
zakonodavnim prijedlogom. Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana nakon njezine
objave u Službenom listu Europske unije.
2. U kontekstu mjerodavnog zakonodavstva Unije, Komisija
može ispitati potrebu za rješavanje pitanja financijske Članak 34
odgovornosti operatera u odnosu na velike nesreće, uključujući i
pitanja vezana za osiguranje. Primatelji

Članak 30 Ova Direktiva upućena je Državama članicama.

Izmjene i dopune Direktive 96/82/EC Izrađenu u Strasbourgu. 4. Srpnja 2012.

U Direktivi 96/82/EC, riječi '(d) teška goriva ulja "dodaju se

naslovu "Naftni proizvodi' u Dijelu 1 Dodatka I. Za Europski parlament Za vijeće
Predsjednik Predsjednik
Članak 31 M. SCHULZ A.D. MAVROYIANNNIS

Premještanje

1. Države članice će donositi na snagu zakone, propise i

upravne odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom
do 31. svibnja 2015. Oni će primjenjivati ove mjere od 1. lipnja
2015.

Bez obzira na prvu točku, Države članice će donijeti na snagu

zakone, propise i upravne odredbe kako bi se uskladili s
odredbama Člankom 30 ove Direktive do 14. veljače 2014. Oni
će primjenjivati ove mjere od 15. veljače 2014.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/18

Dodatak I – Opasne tvari

Dodatak II – Osnovni podaci i informacije koje treba razmotriti u sigurnosnom izvješću iz Članka 10

Dodatak III – Informacije iz članka 8(5) i članka 10 o sustavu upravljanja sigurnošću i organizaciji objekata s ciljem
sprječavanja velikih nesreća

Dodatak IV – Podaci i informacije koji će biti uključeni u planovi iz Članka 12

Dodatak V – Dijelovi informacija za javnost kako je predviđeno u članku 14(1) i točke (a) članka 14(2)

Dodatak VI – Kriteriji za obavijesti velikih nesreća Komisiji kao što je to predviđeno prema članku 18(1)

Dodatak VII – Povezna tablica

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/19

PRILOG I

OPASNE TVARI

Opasne tvari obuhvaćene kategorijama opasnosti navedenih u Stupcu 1 Dijela 1 ovoga Dodatka podliježu kvalifikacijskim količinama
navedenim u Stupcima 2 i 3 Dijela 1.
Gdje je opasna tvar obuhvaćena u Dijelu 1 ovoga Dodatka, također navedena i u Dijelu 2, primjenjuju se kvalifikacijske količine navedene u
Stupcu 2 i 3 Dijela 2.
DIO 1

Kategorije opasnih tvari

Ovaj dio obuhvaća sve opasne tvari koje spadaju pod kategorije opasnosti navedene u Stupcu 1:

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3

Kvalificirana količina (t) opasnih

tvari kako je navedeno u Članku 3(10) za

Opasnosti kategorije u skladu s Uredbom (EZ) br 1272/2008
Zahtjevi donje Zahtjevi gornje
razine razine

Sekcija 'H' - OPASNOSTI ZA ZDRAVLJE

H1 AKUTNO TOKSIČNOST Kategorija 1, svi smjerovi izloženosti 5 20

H2 AKUTNO TOKSIČNOST 50 200

– Kategorija 2, svi putovi izloženosti

– Kategorija 3, put izloženosti udisanjem (vidi bilješku 7)

H3 TCO SUSTAVNA TOKSIČNOST - JEDNOKRATNA IZLOŽENOST TCO SE 50 200

Kategorija 1

Sekcija 'P' - FIZIČKE OPASNOSTI

P1A EKSPLOZIVI (vidi bilješku 8) 10 50

– Nestabilni eksplozivi ili

– Eksplozivi, Divizija 1.1, 1.2, 1.3, 1.5 ili 1.6, ili
– Tvari ili smjese koje imaju eksplozivna svojstva prema metodi A.14 uredbe (EC) br.
440/2008 (vidi bilješku 9) a ne pripadaju u razrede štetnosti organskih peroksida ili
samoreaktivnih tvari i mješavine

P1b EKSPLOZIVI (vidi bilješku 8) 50 200

Eksplozivi, Divizija 1.4 (vidi bilješku 10)

P2 ZAPALJIVI PLINOVI 10 50

Zapaljivi plinovi, Kategorija 1 ili 2

P3a ZAPALJIVE AEROSOLI (vidi bilješku 11,1) 150 (neto) 500 (neto)

"Zapaljive" aerosoli Kategorije 1 ili 2, koje sadrže zapaljive plinove Kategorije 1

ili 2 ili zapaljive tekućine Kategorije 1

P3b ZAPALJIVE AEROSOLI (vidi bilješku 11,1) 5 000 (neto) 50 000 (neto)

"Zapaljive" aerosoli Kategorije 1 ili 2, koje ne sadrže zapaljive plinove

Kategorije 1 ili 2 niti zapaljive tekućine Kategorije 1 (vidi bilješku 11.2)

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/20

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3

Kvalificirana količina (t) opasnih

tvari kako je navedeno u Članku 3(10) za

Opasnosti kategorije u skladu s Uredbom (EZ) br 1272/2008
Zahtjevi donje Zahtjevi gornje
razine razine

P4 OKSIDIRAJUĆI PLINOVI 50 200

Oksidirajući plinovi, Kategorija 1

P5a ZAPALJIVE TEKUĆINE 10 50

– Zapaljive tekućine, Kategorija 1, ili

– Zapaljive tekućine Kategorije 2 ili 3 održavane na temperaturi iznad njihove točke
vrelišta, ili
– Ostale tekućine s temperaturom paljenja ≤ 60 ° C, održavane na temperaturi iznad
njihove točke vrelišta (vidi bilješku 12)

P5b ZAPALJIVE TEKUĆINE 50 200

– Zapaljive tekućine Kategorije 2 ili 3 gdje posebni uvjeti obrade, kao što su visoki tlak ili
visoka temperatura, mogu uzrokovati opasnost od velikih nesreća, ili
– Ostale tekućine s temperaturom paljenja ≤ 60 ° C gdje posebni uvjeti obrade, kao što su
visoki tlak ili visoka temperatura, mogu uzrokovati opasnost od velikih nesreća (vidi
bilješku 12)

P5c ZAPALJIVE TEKUĆINE 5 000 50 000

Zapaljive tekućine, Kategorije 2 ili 3, koje nisu obuhvaćeni sa P5a i P5b

P6a SAMOREAKTIVNE TVARI I SMJESA i ORGANSKI PEROKSIDI 10 50

Samoreaktivne tvari i smjese, tip A ili B ili organski peroksidi, tip A ili B

P6b SAMOREAKTIVNE TVARI I SMJESA i ORGANSKI PEROKSIDI 50 200

Samoreaktivne tvari i smjese, tip C, D, E i F ili organski peroksidi, tip C, D, E ili F

P7 PIROFORNE TEKUĆINE I KRUTINE 50 200

Piroforne tekućine, Kategorija 1

Piroforne krutine, Kategorija 1

P8 OKSIDIRAJUĆE TEKUĆINE I KRUTINE 50 200

Oksidirajuće tekućine, Kategorija 1, 2 ili 3, ili

Oksidirajuće krutine, Kategorija 1, 2 ili 3

Odjeljak 'E' – EKOLOŠKE OPASNOSTI

E1 Opasno za vodeni okoliš u skupini akutna 1 ili kronična 1 100 200

E2 Opasno za vodeni okoliš u skupini kronična 2 200 500

Odjeljak "O" – OSTALE OPASNOSTI

O1 Tvari ili smjese s izvješćem opasnosti EUH014 100 500

O2 Tvari i smjese koje u dodiru s vodom stvaraju zapaljive plinova, Kategorija 1 100 500

O3 Tvari ili smjese s izvješćem opasnosti EUH029 50 200

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/21

DIO 2

Imenovane opasne tvari

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3

CAS broj ( )1
Kvalificirane količina (t) za

Opasne tvari primjena

Zahtjevi donje Zahtjevi gornje

razine razine

1. Amonijev nitrat (vidi bilješku 13) – 5 000 10 000

2. Amonijev nitrat (vidi bilješku 14) – 1 250 5 000

3. Amonijev nitrat (vidi bilješku 15) – 2 350 500

4. Amonijev nitrat (vidi bilješku 16) – 10 50

5. Kalij nitrat (vidi bilješku 17) – 5 000 10 000

6. Kalij nitrat (vidi bilješku 18) – 1 250 5 000

7. Arsen pentoksid, arsen (V) kiselina i / ili soli 1303-28-2 1 2

8. Arsen trioksid, arsenious (III) kiselina i / ili soli 1327-53-3 0,1

9. Brom 7726-95-6 20 100

10. Klor 7782-50-5 10 25

11. Udisni Nikal spojevi u praškastom obliku: nikl monoksid, nikl – - 1

dioksid, nikal sulfida, trinickel disulfid, dinickel trioksid

12. Ethyleneimine 151-56-4 10 20

13. Fluor 7782-41-4 10 20

14. Formaldehid (koncentracija ≥ 90%) 50-00-0 5 50

15. Vodik 1333-74-0 5 50

16. Vodik klorid (ukapljeni plin) 7647-01-0 25 250

17. Olovo alkili – 5 50

18. Tekući zapaljivi plinovi, Kategorija 1 ili 2 (uključujući UNP) i – 50 200

prirodnog plina (vidi bilješku 19)

19. Acetylene 74-86-2 5 50

20. Etilenoksid 75-21-8 5 50

21. Propilenoksidnih 75-56-9 5 50

22. Metanol 67-56-1 500 5 000

23. 4, 4'-metilen bis (2-chloraniline) i / ili soli, u obliku praha oblik 101-14-4 0,01

24. Methylisocyanate 624-83-9 0,15

25. Kisik 7782-44-7 200 2 000

26. 2,4-Toluen diizocijanat 584-84-9 10 100

2,6-Toluen diizocijanat
91-08-7
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/22

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3

CAS broj ( )1
Kvalificirane količina (t) za primjenu
Opasne tvari
Zahtjevi donje Zahtjevi gornje
razine razine

27. Karbonil diklorid (fosgen) 75-44-5 0,3 0,75

28. Arsine (arsen trihydride) 7784-42-1 0,2 1

29. Fosfin (fosfor trihydride) 7803-51-2 0,2 1

30. Sumpor diklorid 10545-99 0 1
31. Sumpor trioksid 7446-11-9 15 75

32. Polychlorodibenzofurans i polychlorodibenzodioxins (uključujući i – 0,001

TCDD), izračunava se u TCDD ekvivalentu (vidi bilješku 20)

33. Sljedeći KARCINOGENI ili smjese koje sadrže sljedeće – 0,5 2

karcinogene u koncentracijama većom od 5% po težini:

4-Aminobiphenyl i / ili njezine soli, Benzotrichloride, Benzidin i /

ili soli, Bis (klormetil) eter, kloro metil metil eter, 1,2-
Dibromoethane, Dietil sulfat, dimetil sulfat, Dimethylcarbamoyl
klorid, 1,2-Dibromo-3-chloropropane, 1,2-Dimethylhydrazine,
Dimethylnitrosamine, Hexamethylphosphoric triamide, Hidrazin, 2
- Naphthylamine i / ili soli, 4-Nitrodip henyl i 1,3 Propanesultone

34. Naftni proizvodi i alternativnih goriva – 2 500 25 000

(a) benzini i nafta,

(b) kerozini (uključujući mlazna goriva),
(c) plinska ulja (uključujući i dizelska goriva, lož ulja i kućno
plinsko ulje miješane struje)
(d) teška goriva ulja
(e) alternativna goriva koja služe u istu svrhu i sa sličnim
svojstvima u pogledu zapaljivosti i okoline mentalne
opasnosti kao proizvoda iz točke (a) do (d)

35. Bezvodnog amonijaka 7664-41-7 50 200

36. Bor trifluorid 7637-07-2 5 20

37. Sumporovodik 7783-06-4 5 20

38. Piperidinski 110-89-4 50 200

39. Bis (2-dimetilaminoetil) (metil) amin 3030-47-5 50 200

40. 3 - (2-Ethylhexyloxy) propylamin 5397-31-9 50 200

41. Mješavine (*) natrijevog hipoklorita klasificirana kao vodena 200 500
Akutna Kategorija 1 [H400] sadrže manje od 5% aktivne klori, a ne
svrstavaju se ni u jednu od opasnosti kategorija u Dijelu 1 Dodatka I.
_____________

(*) Pod uvjetom da se smjesa u nedostatku natrijevog hipoklorita neće

biti klasificirana kao vodeni akutna kategorija 1 [H400].
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/23

Stupac 1 Stupac 2 Stupac 3

CAS broj (1)

Kvalificirane količina (t) za primjenu

Opasne tvari

Zahtjevi donje Zahtjevi gornje

razine razine

42. Propilamin (vidi bilješku 21) 107-10-8 500 2000

43. Tert-butil akrilat (vidi bilješku 21) 1663-39-4 200 500

44. 2-metil-3-butenenitrile (vidi bilješku 21) 16529-56-9 500 2 000

45. Tetrahidro-3,5-dimetil-1, 3,5,-thiadiazine-2-thione (Dazomet) (vidi 533-74-4 100 200

bilješku 21)

46. Metil akrilat (vidi bilješku 21) 96-33-3 500 2 000

47. 3-metil (vidi bilješku 21) 108-99-6 500 2 000

48. 1-Bromo-3-chloropropane (vidi bilješku 21) 109-70-6 500 2 000

1
( ) CAS broj je prikazan samo za indikaciju.

NAPOMENE PRILOGU I

1. Tvari i smjese razvrstavaju se u skladu s Uredbom (EZ) br 1272/2008.

2. Mješavine se tretiraju na isti način kao i čiste tvari pod uvjetom da ostanu unutar granica određenih koncentracija prema njihovim
svojstvima na temelju Uredbe (EZ) br 1272/2008, ili njihovoj najnovijoj prilagodbi tehničkom napretku, osim ako je postotak sastava
ili neki drugi opis posebno dan.

3. Kvalificirajuće količine gore navedene odnose se na svaki objekt.

Količine koje treba razmotriti za primjenu relevantnih članaka su najveće količine koje su prisutne ili će biti prisutne u bilo kojem
trenutku. Opasne tvari koje se nalaze u objektu samo u količinama jednakim ili manjim od 2% od nadležne kvalificirajuće količine
zanemaruju se za potrebe izračuna ukupne količine prisutnih ako njihov položaj unutar objekta je takav da se ne može ponašati kao
inicijator velike nesreće na drugom mjestu u tom objektu.

4. Sljedeća pravila koja uređuju dodatak od opasnih tvari, ili kategorija opasnih tvari, primjenjuju se gdje je to prikladno:

U slučaju da u objektu u kojem nema individualne opasne tvari prisutne u količini iznad ili jednake relevantnim propisanim količinama,
sljedeće pravilo će se primijeniti kako bi se utvrdilo je li pogon obuhvaćen relevantnim zahtjevima ove Direktive.

Ova Direktiva primjenjuje se na objekte gornje razine ako je zbroj:

q 1 / Q U1 + q 2 / Q U2 + q 3 / Q U3 + q 4 / Q U4 + q 5 / Q U5 + â € | je veći ili jednak 1,

gdje je q x = količina opasnih tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koja potpada pod dio 1. ili 2. dijelu ovog Priloga,

i Q UX = relevantne kvalifikacije za količinu opasne tvari ili kategorija X iz stupca 3. Dijela 1. ili iz stupca 3. Dijela 2. ovoga Priloga.

Ova Direktiva primjenjuje se na donjem tier objektima ako je zbroj:

q 1 / Q L1 + q 2 / Q L2 + q 3 / Q L3 + q 4 / Q L4 + q 5 / Q L5 + â € | je veći ili jednak 1,

gdje je q x = količina opasnih tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koja potpada pod dio 1. ili 2. dijelu ovog Priloga,
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/24

i P LX = relevantne kvalifikacije za količinu opasne tvari ili kategorija X iz stupcu 2. Dijelu 1. ili stupcu 2. Dijelu 2. ovoga Priloga.

Ovo pravilo će se koristiti za procjenu opasnosti za zdravlje, fizikalne opasnosti i opasnosti za okoliš. Stoga se treba primijeniti tri puta:

(a) za dodavanje opasnih tvari iz dijela 2 koje spadaju u kategoriju akutne toksičnosti 1, 2 ili 3 (dišnim putem) ili STOT SE
kategoriju 1, zajedno s opasnim tvarima koja spadaju u područje H, unosi H1 do H3 Dijela 1;

(b) za dodavanje opasnih tvari iz dijela 2 koje su eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljive aerosoli, oksidirajući plinovi, zapaljive
tekućine, samoreagirajuće tvari i mješavine, organski peroksidi, piroforne tekućine i krutine, oksidirajuće tekućine i krutine,
zajedno s opasnim tvarima koje spadaju u područje P, unosi P1 do P8 Dijela 1;

(c) za dodavanje opasnih tvari navedenih u Dijelu 2 koje spadaju u opasne za vodeni okoliš akutne kategorije 1, kronična kategorija 1
ili kronična kategorija 2, zajedno s opasnim tvarima spadaju u područje E, unosi E1 i E2 Dijela 1.

Odgovarajuće odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se u slučajevima kada je bilo koji od iznosa dobivenih pomoću (a), (b) ili (c) veći
ili jednak 1.

5. U slučaju opasnih tvari koje nisu obuhvaćene Uredbom (EZ) br. 1272/2008, uključujući i otpad, ali koji su svejedno prisutne ili je
vjerojatno da će biti prisutne, u objektu, a koji posjeduju ili vjerojatno posjeduju, pod uvjetima koji se mogu naći u objektu,
ekvivalentna svojstva u smislu potencijala velikih nesreća, to će se privremeno dodijeliti najvišoj analognoj kategoriji ili nazivnoj
opasnoj tvari koja spada u djelokrug ovog Pravilnika.

6. U slučaju opasnih tvari sa svojstvima koje podižu više od jedne klasifikacije, za potrebe ove Direktive se primjenjuju najniže
kvalificirajuće količine. Međutim, za primjenu pravila u bilješci 4, najniže kvalificirajuće količine za svaku skupinu kategorija u
bilješkama (4), 4 (b) i 4. (c) koje odgovaraju klasifikaciji u predmetu će se koristiti.

7. Opasne tvari koje spadaju u kategoriju akutne toksičnosti 3 preko oralnog putem (H 301) će pasti pod unos H2 akutna toksičnost u
onim slučajevima gdje ni klasifikacija akutne toksičnosti pri udisanju niti klasifikacija akutne kožne toksičnosti mogu biti izvedene, na
primjer zbog nedostatka konačnih podataka o udisanju i kožnoj otrovnosti.

8. Klasa opasnosti Eksplozivi uključuje i eksplozivne predmete (vidjeti Odjeljak 2.1 Dodatka I. Uredbe (EZ-a) br. 1272/2008). Ako je
količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u predmetu poznata, ta količina će se uzeti u obzir za potrebe ove Direktive. Ako količina
eksplozivne tvari ili smjese sadržane u predmetu nije poznata, tada se, za potrebe ove Direktive, cijeli predmet tretira kao eksplozivan.

9. Testiranje eksplozivnih svojstava tvari i smjesa je potrebno samo ako postupak provjeravanja prema dodatku 6, Dio 3 od UN-ovih
preporuka o prijevozu opasnih tvari, Priručnik za ispitivanja i kriterije (UN Priručnik za ispitivanje i kriterije) ( 1) identificira tvar ili
mješavinu da potencijalno ima eksplozivna svojstva.

10. Ako su eksplozivi podskupine 1.4 neotvoreni ili prepakirani, oni će biti dodijeljeni na unosu P1a, osim ako se pokazuje da opasnost još
uvijek odgovara diviziji 1,4, u skladu s Uredbom (EZ) br 1272/2008.

11.1. Zapaljive aerosoli razvrstane su u skladu s Direktivom Vijeća 75/324/EEC od 20. svibnja 1975 o usklađivanju zakona država članica
koji se odnose na aerosolne raspršivače (2) (Direktiva aerosolnih raspršivača). 'Vrlo lako zapaljive' i 'zapaljive' aerosoli Direktive
75/324/EEC odgovaraju kategoriji zapaljive aerosoli kategorije 1 ili 2 odnosno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

11.2. Kako bi koristili ovaj unos, mora biti dokumentirano da aerosolni raspršivač ne sadrže kategoriju zapaljivih plinova 1 ili 2 niti
kategoriju zapaljivih tekućina 1.

1
Više smjernice o odricanju od testa mogu se naći u A.14 metodi opisa, vidi Uredbu Komisije (EZ-a) br. 440/2008 od 30. svibanj 2008
kojom se utvrđuju metode ispitivanja, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o Registracija, evaluaciji,
autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (SL L 142, 31.5.2008, str.

2
SL L 147, 1975/09/06, str. 40.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/25

12. Prema stavku 2.6.4.5 u Dodatku I. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, tekućine s plamištem višim od 35 ° C nije potrebno razvrstati u
kategoriju 3, ako su dobiveni negativni rezultati u testu podržanog gorenja L.2, Dio III, odjeljak 32 UN-ovog Priručnika za ispitivanja i
kriterije. To, međutim, ne vrijedi pod povišenim uvjetima poput visoke temperature ili tlaka, i zbog toga su takve tekućine uključene u
ovaj unos.

13. Amonijev nitrat (5 000/10 000): gnojiva sposobna za samoodrživu razgradnju

Ovo se odnosi na amonij nitrat-temeljene spojeve/mješavine gnojiva (spojevi/mješavine gnojiva sadrže amonijev nitrat s fosfatom i /ili
potašom) koji su sposobni za samoodrživu razgradnju prema UN testu (vidi UN Priručnik za ispitivanje i kriterije, dio III, odjeljak
38.2), te u kojem je udio dušika kao rezultat amonijevog nitrata

– između 15,75% (1) i 24,5% (2) po težini, a ni s ne više od 0,4% ukupno zapaljivih /organskih materijala ili koji ispunjavaju uvjete iz
priloga III-2 Uredbe (EZ-a a) br 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003 koji se odnose na gnojiva (3),

– 15,75% po težini ili manje i neograničenog zapaljivog materijala.

14. Amonijev nitrat (1 250/5 000): stupanj gnojiva

Ovo se odnosi na prava amonij nitrat temeljena gnojiva i na amonij nitrat temeljene spojeve/mješavine gnojiva koja ispunjava zahtjeve
iz Dodatka III-2 Uredbe (EZ-a) broj 2003/2003 i u kojem je udio dušika kao rezultat amonijevog nitrata

– veći od 24,5% po težini, osim za mješavine pravih amonij nitrat temeljenih gnojiva s dolomitom, vapnencem i/ili kalcijevim
karbonatom s čistoćom od najmanje 90%,

– veći od 15,75% po težini za mješavine amonijevog nitrata i amonijevog sulfata,

– veći od 28% (4) po težini za mješavine pravih amonij nitrat temeljenih gnojiva s dolomitom, vapnencem i/ili kalcijevim karbonatom
s čistoćom od najmanje 90%.

15. Amonijev nitrat (350/2 500): tehnički stupanj

To se odnosi na amonijev nitrat i mješavinu amonijevog nitrata u kojoj je udio dušika kao rezultat amonijevog nitrata:

– između 24,5% i 28% po težini, a koji sadrži ne više od 0,4% gorive tvari,

– više od 28% po masi, a koji sadrži ne više od 0,2% gorive tvari.

To se također odnosi na vodene otopine amonijevog nitrata u kojem je koncentracija amonijevog nitrata viša od 80% po težini.

16. Amonijev nitrat (10/50): materijali 'izvan specifikacija' i gnojiva koja ne ispunjavaju test detonacije

Ovo se odnosi na:

– materijal odbačen tijekom proizvodnog procesa i amonijev nitrat i mješavine amonijevog nitrata, pravi amonijev nitrat temeljena
gnojiva i amonij nitrata temeljene spojeve/mješavine gnojiva navedenih u bilješkama 14 i 15, koji se ili će se vratili od krajnjeg
korisnika proizvođaču, privremeno skladištenje i postrojenje za preradu, reciklažu ili obradu za sigurno korištenje, jer oni više nisu u
skladu sa specifikacijama bilješki 14 i 15,

– gnojiva navedena u prvom nalogu bilješke 13 i bilješke 14 ovog Aneksa koje ne ispunjavaju uvjete iz Priloga III-2 Uredbe (EZ) br.
2003/2003.

17. Kalij nitrat (5 000/10 000)

Ovo se odnosi na one mješavine kalij-nitrat temeljenih gnojiva (u mikrogranulastom/granulastom obliku) koje imaju iste štetne osobine
kao i čisti kalijev nitrat.

1
15,75% dušika po težini, kao rezultat amonijevog nitrata odgovara 45% amonijev nitrat.
2
24,5% dušika po težini, kao rezultat amonijevog nitrata odgovara 70% amonijev nitrat.
3
SL L 304, 21.11.2003, str. 1.
4
28% dušika po težini, kao rezultat amonijevog nitrata odgovara 80% amonijev nitrat.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/26

18. Kalij nitrat (1 250/5 000)

Ovo se odnosi na one mješavine kalij-nitrat temeljenih gnojiva (u kristalnom obliku) koje imaju iste štetne osobine kao i čisti kalijev
nitrat.

19. Obogaćeni bioplin

U svrhu provedbe ove Direktive, obogaćeni bioplin može se svrstati pod unos 18 Dijela 2 Priloga I u kojoj je obrađen u skladu s
važećim standardima za pročišćeni i obogaćeni bioplin osiguravajući kvalitetu jednaku onoj prirodnom plinu, uključujući sadržaj
metana, a koji ima maksimalno 1% kisika.

20. Polychlorodibenzofurans i polychlorodibenzodioxins

Količine polychlorodibenzofurans i polychlorodibenzodioxins se izračunavaju pomoću sljedećih čimbenika:

WHO 2005 TEF

2,3,7,8-TCDD 1 2,3,7,8-TCDF 0,1

1,2,3,7,8-PeCDD 1 2,3,4,7,8-PeCDF 0,3

1,2,3,7,8-PeCDF 0,03

1,2,3,4,7,8-HxCDD 0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDD 0,1 1,2,3,4,7,8-HxCDF 0,1

1,2,3,7,8,9-HxCDD 0,1 1,2,3,7,8,9-HxCDF 0,1

1,2,3,6,7,8-HxCDF

1,2,3,4,6,7,8-HpCDD 2,3,4,6,7,8-HxCDF

OCDD 0,0003 1,2,3,4,6,7,8-HpCDF

1,2,3,4,7,8,9-HpCDF

OCDF 0,0003

(T = tetra, P = penta, Hx = hexa, HP = hepta, O = OCTA)

Reference - Van den Berg et al: 2005 Svjetska zdravstvena organizacija Re-evaluacija faktora otrovne ekvivalencije ljudi i sisavaca za
dioksine i tvari nalik dioksinu

21. U slučajevima gdje ta opasna tvar spada u kategoriju P5a zapaljivih tekućina ili P5B zapaljivih tekućina, onda se za potrebe ove
Direktive primjenjuju najniže kvalificirajuće količine.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/27

PRILOG II

Minimalni podaci i informacije koje treba razmotriti u sigurnosnom izvješću prema članku 10

1. Informacije o sustavu upravljanja i organizaciji objekta s ciljem sprječavanja velikih nesreća.

Ova obavijest treba sadržavati elemente navedene u Dodatku III.

2. Predstavljanje okoliša objekta:

(a) opis objekta i njegovog okoliša, uključujući zemljopisni položaj, meteorološke, geološke, hidrografske uvjete te, ako je potrebno,
njegovu povijest;

(b) identifikacija postrojenja i drugih aktivnosti objekta što bi moglo predstavljati opasnost od velikih nesreća;

(c) na temelju dostupnih informacija, identifikacija susjednih objekata, kao i mjesta koja su izvan opsega ove Direktive, područja i
zbivanja koje bi mogle biti izvor, ili povećati rizik ili posljedice velike nesreće i domino-efekt;

(d) opis područja u kojima može doći do velike nesreće.

3. Opis postrojenja:

(a) opis glavnih aktivnosti i proizvoda dijelova objekta koji su važni s aspekta sigurnosti, izvora velikih nesreća rizika i uvjeta pod
kojima se takva velika nesreća mogla dogoditi, zajedno s opisom predloženih preventivnih mjera;

(b) opis procesa, a osobito operativnih metoda, gdje je to moguće, uzimajući u obzir dostupne podatke o najboljim praksama;

(c) opis opasnih tvari:

(i) popis opasnih tvari, uključujući:

– identifikacija opasnih tvari: kemijski naziv, CAS broj, naziv prema IUPAC nomenklaturi,

– maksimalna količina opasnih tvari prisutnih ili vjerojatno prisutnih;

(ii) fizikalne, kemijske, toksikološke osobine i naznake opasnosti, i trenutnih i naknadnih za ljudsko zdravlje i okoliš;

(iii) fizičko i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja ili u doglednim slučajnim uvjetima.

4. Identifikacija i analiza slučajnih rizika i metoda prevencije:

(a) detaljan opis mogućih scenarija velikih nesreća i njihove vjerojatnosti ili uvjete pod kojima su nastali, uključujući sažetak
događaja koji mogu igrati ulogu u nastanku svake od tih scenarija, da uzroke bili unutarnji ili vanjski na postrojenju; uključujući
posebice :

(i) operativne uzroke;

(ii) vanjske uzroke, kao što su one vezane za domino efekte, mjesta koja su izvan opsega ove Direktive, područja i zbivanja koja
bi mogla biti izvor, ili povećati rizik ili posljedice velike nesreće;

(iii) prirodne uzroke, na primjer potrese ili poplave;

(b) procjene mjera i težina posljedica identificiranih velikih nesreća, uključujući karte, slike ili, po potrebi, istovjetne opise, koji
pokazuju područje koja će vjerojatno biti pogođeni takvim nesrećama koje proizlaze iz objekta;
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/28

(c) pregled prošlih nesreća i incidenata s istim tvarima i procesima koji su se koristili, razmatranje lekcija naučenih iz njih, i izričito
spominjanje posebnih mjera poduzetih kako bi se spriječile takve nesreće;

(d) opis tehničkih parametara i opreme koja se koristi za sigurnost postrojenja.

5. Mjere zaštite i intervencije za ograničenje posljedica velikih nesreća:

(a) opis instalirane opreme u tvornici koja ograničava posljedice velikih nesreća za ljudsko zdravlje i okoliš, uključujući, na primjer
sustave za otkrivanje/zaštitu, tehničke uređaje za ograničavanje veličine slučajnih ispuštanja, uključujući i prskanje vode; oblake
pare, hitne posude za prikupljane ili skup posuda za hitne slučajeve; zaporne ventile; inertne sustave; zadržavanje požara vodom;

(b) organizacija uzbuna i intervencija;

(c) opis mobilnih resursa, unutarnjih ili vanjskih;

(d) opis svih tehničkih i ne-tehničkih mjera relevantnih za smanjenje utjecaja velikih nesreća.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/29

PRILOG III

Informacije iz članka 8 (5) i članka 10. na sustav upravljanja sigurnošću i organizaciju ustanove s ciljem sprječavanja velikih
nesreća

Za potrebe provedbe operaterovog sustava upravljanja sigurnošću, u obzir se trebaju uzeti sljedeći elementi:

(a) Sustav upravljanja sigurnošću mora biti razmjeran opasnosti, industrijskim aktivnostima i složenosti organizacije u ustanovi i treba se
temeljiti na procjeni rizika, to bi trebalo uključivati dio općeg sustava upravljanja koji uključuje organizacijsku strukturu, odgovornosti,
prakse, postupke, procese i resurse za utvrđivanje i provedbu politike prevencije velikih nezgoda (MAPP);

(b) sljedeća pitanja se trebaju rješavati u sustavu upravljanja sigurnošću:

(i) organizacija i osoblje - uloge i odgovornosti osoblja uključenih u upravljanje velikim opasnostima na svim razinama u
organizaciji, zajedno s mjerama za podizanje svijesti o potrebi za kontinuirano poboljšanje. Identifikacija potreba za obukom tih
kadrova i pružanje treninga, tako identificiranih. Sudjelovanje zaposlenika i osoblja pod podugovorom koji rade u ustanovi koji su
važni s aspekta sigurnosti;

(ii) identifikacija i evaluacija glavnih opasnosti - usvajanje i provedba postupaka za sustavno identificiranje glavnih opasnosti koje
proizlaze iz normalnog i abnormalnog rada, uključujući podugovorne aktivnosti gdje su potrebe i procjena njihove vjerojatnosti i
ozbiljnosti;

(iii) operativna kontrola - usvajanje i provedba postupaka i uputa za siguran rad, uključujući održavanje, postrojenja, procesa i
opreme, kao i za alarm menadžment i privremene obustave, uzimajući u obzir raspoložive informacije o najboljim praksama za
nadzor i kontrolu, s obzirom na smanjuje rizika od kvara sustava; za upravljanje i kontrolu rizika povezanih s starenjem opreme
instalirane u osnivanju i korozije; inventar ustanovine opreme, strategije i metodologije za nadzor i kontrolu stanja opreme,
prikladne akcije praćenja i sve potrebne mjere suprotstavljanja;

(iv) upravljanje promjenama - usvajanje i provedba postupaka za planiranje izmjene, odnosno dizajn novih instalacija, procesa ili
skladišnih objekata;

(v) planiranje za hitne slučajeve - usvajanje i provedba postupaka za identifikaciju predvidivih hitnih slučajeva po sustavnoj analizi,
za pripremu, ispitivanja i pregled hitnih planova kako bi odgovorilo na takve hitne slučajeve i osigurala posebna obuka za osoblje
u pitanju. Takva obuka će se dati za svo osoblje koje radi u ustanovi, uključujući i relevantno osoblje s podugovorom;

(vi) praćenje performansi - usvajanje i provedba postupaka za tekuću procjenu sukladno zacrtanim ciljevima operaterovog Mapp-a i
sustavom upravljanja sigurnošću, i mehanizmima za istragu i poduzimanje korektivnih mjera u slučaju nepoštivanja. Postupci
trebaju pokriti operaterov sustav za izvještavanje velikih nesreća ili "neuspjeha", osobito onih koji uključuju neuspjeh zaštitnih
mjera i njihove istrage i praćenje na temelju naučene lekcije. Postupci također mogu uključivati pokazatelje poput sigurnosnih
pokazatelja uspješnosti (SPIS) i / ili drugim relevantnih pokazatelja;

(vii) Revizija i pregled - usvajanje i provedba procedura za periodičnu sustavnu procjenu Mapp-a i učinkovitosti i prikladnosti sustava
upravljanja sigurnošću, dokumentiran pregled izvedbe politike i sustava upravljanja sigurnošću i njegovo ažuriranje od višeg
menadžmenta, uključujući razmatranje i ugradnja potrebnih promjena naznačenih u reviziji i pregledu.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/30

PRILOG IV

Podaci i informacije koje će biti uključene u planovima za hitne slučajeve iz članka 12.

1. Interni planovi za hitne slučajeve:

(a) Imena i pozicije osoba ovlaštenih za postavljanje hitnih procedura u pokretu i osoba zaduženih za koordinaciju ublažavanja
akcija na licu mjesta;

(b) Ime ili položaj osobe s odgovornošću za povezivanje s nadležnim vlastima za vanjski hitni plan;

(c) Za predvidljive uvjete ili događaje koji bi mogli biti značajni u ostvarenju velike nesreće, opis akcija koje bi trebale biti poduzete
kako bi se kontrolirati uvjete ili događaji te da bi se ograničile njihove posljedice, uključujući opis sigurnosne opreme i resursa
koji su dostupni;

(d) Dogovori za ograničavanje rizika za osobe na gradilištu, uključujući način na kojem će se davati upozorenja i akcije za koje se
očekuje da će osobe poduzeti prilikom prijema upozorenja;

(e) Dogovori za pružanje ranog upozorenja o incidentu tijelu nadležnom za postavljanje vanjskog hitnog plana u pokretu, tipa
informacija koje bi trebale biti sadržane u početnom upozorenju i mjere za pružanje detaljnijih informacija kada one postanu
dostupne;

(f) gdje je to potrebno, sporazumi za obuku osoblja u dužnostima za koje se očekuje da će poduzeti i, po potrebi, koordiniranje ovoga
s off-site hitnim službama;

(g) Uređaji za pružanje pomoći s off-site ublažavanjem djelovanja.

2. Vanjski planovi za hitne slučajeve:

(a) Imena i pozicije osoba ovlaštenih za postavljanje hitnih procedura u pokretu i osoba ovlaštenih za preuzimanje kontrole i
koordinaciju off-site akcija;

(b) Pripreme za primanje ranog upozorenja o incidentima. upozorenja i call-out procedure;

(c) Pripreme za koordinaciju resursa potrebnih za provedbu vanjskog plana za hitne slučajeve;

(d) Dogovori za pružanje pomoći s on-site ublažavanjem djelovanja;

(e) Dogovori za off-site ublažavanje djelovanja, uključujući i odgovore na scenarije velikih nesreća kao što je navedeno u
sigurnosnom izvješću i uzimajući u obzir mogući domino efekt, uključujući i one koji imaju utjecaj na okoliš;

(f) Dogovori za pružanje određenih informacija javnost i svim susjednim objektima ili mjestima koja su izvan opsega ove Direktive
u skladu s člankom 9. koje se odnose na nesreće i ponašanja koja bi trebala biti usvojena;

(g) Pripreme za pružanje informacija službama za hitne slučajeve drugih država članica u slučaju velike nesreće s mogućim
prekograničnim posljedicama.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/31

PRILOG V

Stavke informacija za javnost kako je to predviđeno u članku 14 (1) i točki (a) članka 14. (2)

DIO 1

Za sve objekte obuhvaćene ovom Direktivom:

1. Ime i prezime ili naziv operatora i puna adresa ustanove koja je u pitanju.

2. Potvrda da je ustanova podliježe propisima i / ili administrativnim odredbama provedenih u ovoj Direktivi i da je obavijest iz članka 7
(1) ili sigurnosno izvješće iz članka 10. (1) podneseno nadležnom organu.

3. Objašnjenje u jednostavnim terminima aktivnosti ili aktivnosti poduzete na ustanovi.

4. Zajednička imena ili, u slučaju opasnih tvari obuhvaćenih u Dijelu 1. Dodatka I., generički nazivi klasifikacije opasnosti relevantnih
opasnih tvari uključenih u uspostavu koja bi mogla dovesti do velike nesreće, s naznakom njihovih glavnih opasnih svojstava u
jednostavnim uvjetima.

5. Opće informacije o tome kako će zainteresirana javnost biti upozorena, ako je potrebno, odgovarajuće informacije o primjerenom
ponašanju u slučaju velike nesreće ili naznaka gdje se toj informaciji može pristupiti elektronskim putem.

6. Datum zadnjeg posjeta u skladu s člankom 20 (4), odnosno naznaka gdje se toj informaciji može pristupiti elektronskim putem;
informacije o tome gdje se detaljnije informacije o pregledu i srodnih inspekcijskih planova mogu dobiti na zahtjev, podlijeganje
zahtjevima članka 22.

7. Detalji gdje se dodatne relevantne informacije mogu dobiti, sukladno odredbama članka 22.

DIO 2

Za gornje rangirane objekte, osim informacija iz Dijela 1. ovoga Dodatka:

1. Opće informacije koje se odnose na opasnosti od velikih nesreća, uključujući i njihove moguće učinke na ljudsko zdravlje i okoliš i
sažetak detalja i glavnih tipova scenarija velikih nesreća i kontrolnih mjera za njihovo rješavanje.

2. Potvrda da je operater dužan napraviti odgovarajuće aranžmane na licu mjesta, u određenoj suradnji s hitnim službama, da se nosi s
opasnostima od velikih nesreća i da smanji njihove učinke.

3. Odgovarajuće informacije iz vanjskog plana za hitne slučajeve koji je sastavljen da se nositi s bilo kojim off-site učincima iz nesreće.
To bi trebalo uključivati savjet za suradnju sa svim uputama i zahtjevima iz hitne službe u vrijeme nesreće.

4. Gdje je primjenjivo, naznaka da li je ustanova blizu teritorija druge države članice s mogućnošću velike nesreće s prekograničnim
učincima na temelju Ekonomske Konvencije Ujedinjenih naroda za Europu o prekograničnim učincima industrijskih nesreća.
 24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/32

PRILOG VI

Kriteriji za obavijesti Povjerenstva o velikoj nesreći kako je predviđeno u članku 18 (1)

I. Svaka velika nesreća obuhvaćena stavkom 1 ili koja ima barem jednu od posljedica opisanih u stavcima 2, 3, 4 i 5 mora se prijaviti
Komisiji.

1. Opasne tvari koje su uključene

Bilo koji požar ili eksplozija ili slučajno ispuštanje opasne tvari koja uključuje količinu od najmanje 5% od kvalificirane količine utvrđene u
stupcu 3. Dijela 1. ili u stupcu 3. Dijelu 2. Priloga I.

2. Ozljeda osoba i štete na nekretninama:

(a) smrt;

(b) šest osoba ozlijeđeno u ustanovi i hospitalizirano najmanje 24 sata;

(c) jedna osoba izvan ustanove hospitalizirana najmanje 24 sata;

(d) mjesto(a) stanovanja izvan ustanove oštećeno i neupotrebljivo kao posljedica nesreće;

(e) evakuacija ili zatočenje osoba za više od dva sata (osobe x sati): vrijednost je najmanje 500;

(f) Prekid pitke vode, struje, plina ili telefonske usluge za više od dva sata (osobe x sati): vrijednost iznosi najmanje 1 000.

3. Neposredna šteta za okoliš:

(a) trajno ili dugoročno oštećenje kopnenih staništa:

(i) 0,5 ha ili više staništa ekološke ili konzervacijske važnosti zaštićene zakonodavstvom;

(ii) 10 ili više hektara više rasprostranjenog staništa, uključujući i poljoprivrednog zemljišta;

(b) značajno ili dugotrajno oštećenje slatkovodnih i morskih staništa:

(i) 10 km ili više od rijeke ili kanala;

(ii) 1 ha ili više od jezera ili ribnjak;

(iii) 2 ha ili više od delte;

(iv) 2 ha ili više od obale ili otvorenog mora;

(c) značajna oštećenja na vodonosniku ili podzemnim vodama:

1 ha ili više.

4. Šteta na imovini:

(a) Oštećenje imovine u osnivanju: najmanje 2 000 000 eura;

(b) oštećenje imovine izvan objekta: najmanje 500 000 eura.

5. Prekogranična šteta

Svaka velika nesreća koja izravno uključuje opasnu tvar koja uzrokuje učinke izvan teritorija države članice.

II. Nesreće ili 'neuspjesi' koje države članice uzimaju u obzir da su od posebnog tehničkog interesa za sprječavanje velikih nesreća i
ograničavanja njihovih posljedica, a koji ne ispunjavaju kvantitativne kriterije iznad bi trebali biti obaviješteni Komisiji.
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/33

PRILOG VII

KORELACIJSKA TABLICA

Direktiva 96/82/EC Ova Direktiva

Članak 1 Članak 1

Članak 2 (1), prvi podstavak Članak 2 (1) i 3 (2) i (3)

Članak 2 (1), druga točka Članak 3 (12)

Članak 2 (2) –

Članak 3 (1) Članak 3 (1)

Članak 3 (2) Članak 3 (8)

Članak 3 (3) Članak 3 (9)

Članak 3 (4) Članak 3 (10)

Članak 3 (5) Članak 3 (13)

Članak 3 (6) Članak 3 (14)

Članak 3 (7) Članak 3 (15)

Članak 3 (8) Članak 3 (16)

– Članak 3 (2) do (7), Članak 3 (11) i (12) i Članak 3 (17) do (19)

Članak 4 Članak 2 (2), prvi podstavak, točke (a) do (f) i (h)

– Članak 2 (2), prvi podstavak, točka (g) i Članak 2 (2), drugi

podstavak

– Članak 4

Članak 5 Članak 5

Članak 6 (1) Članak 7 (2)

Članak 6 (2), točke (a) do (g) Članak 7 (1), točke (a) do (g)

Članak 6. (3) Članak 7 (3)

Članak 6 (4) Članak 7 (4), točke (a) do (c)

– Članak 7 (4), točka (d)

Članak 7. (1) Članak 8. (1)

– Članak 8 (2), točke (a) i (b)

Članak 7 (1a) Članak 8 (2), točka (a)

Članak 7 (2) Članak 8 (5)

Članak 7 (3) –

– Članak 8 (3)
–
Članak 8 (4)
–
Članak 8 (5)

Članak 8 (1) i (2) Članak 9. (1) i (2)

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/34

Direktiva 96/82/EC Ova Direktiva

– Članak 9 (2)

Članak 9 (1) Članak 10 (1)

Članak 9 (2), prvi podstavak Članak 10 (2)

Članak 9 (2), drugi podstavak –

Članak 9 (3) Članak 10 (3)

Članak 9 (4) Članak 10 (6)

Članak 9 (5) Članak 10 (5)

Članak 9 (6) –

– Članak 10 (4)

Članak 10. Članak 11

Članak 11 (1), točke (a) i (b) Članak 12 (1), točke (a) i (b) i Članak 12 (2)

Članak 11 (1), točka (c) Članak 12 (1), točka (c)

Članak 11 (2) Članak 12 (3)

Članku 11 (3) Članak 12 (4) i (5)

Članak 11 (4) Članak 12 (6), prvi podstavak

Članak 11 (4a) Članak 12 (6), drugi podstavak

Članak 11 (5) Članak 12 (7)

Članak 11 (6) Članak 12 (8)

Članak 12 (1), prvi podstavak Članak 13 (1)

Članak 12 (1), drugi podstavak Članak 13 (2)

Članak 12 (1a) –

Članak 12 (2) Članak 13 (3)

– Članak 13 (4)

Članak 13 (1), prvi podstavak Članak 14 (2), prvi podstavak, točka (a), te Članak 14. (2), drugi
podstavak, druga rečenica

Članak 13 (1), drugi podstavak, prvi i treći Rečenice Članak 14 (2), drugi podstavak, zadnja rečenica

Članak 13 (1), drugi podstavak, druga rečenica Članak 14 (1)

Članak 13 (1), treći podstavak Članak 14 (2), drugi podstavak, prva rečenica

– Članak 14 (1), druga rečenica

Članak 13 (2) Članak 14 (3)

Članak 13 (3) Članak 14 (4)

Članak 13 (4), prva rečenica Članak 14 (2), točka (b)

Članak 13 (4), drugi i treći rečenice Članak 22 (3), prvi i drugi podstavak

Članak 13 (5) Članak 15 (1)

Članak 13 (6) Članak 14 (2), točka (c)

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/35

Direktiva 96/82/EC Ova Direktiva

– Članak 15 (2) do (7)

Članak 14 (1) Članak 16

Članak 14 (2) Članak 17

Članak 15 (1), točke (a) do (d) Članak 18 (1), točke (a) do (d) i članka 18 (2), prvi podstavak

Članak 15 (2), prvi podstavak Članak 18 (1), točka (e), te 18 (3)

Članak 15 (2), drugi podstavak članka Članak 18 (2), drugi podstavak

Članku 15 (3) Članak 18 (4)

Članak 16 Članak 6 (1)

– Članak 6 (2) i (3)

Članak 17 Članak 19

Članak 18 (1) Članak 20 (1) i (2)

Članak 18 (2), točka (a) Članak 20 (4)

Članak 18 (2), točke (b) i (c) Članak 20 (7)

Članku 18 (3) Članak 20 (11)

– Članku 20 (3), (5), (6), (8), (9) i (10)

Članak 19 (1) Članak 21 (1)

Članak 19 (1), prvi podstavak Članak 21 (3), prvi podstavak

Članak 19 (1), drugi podstavak Članak 21 (3), drugi podstavak

Članak 19 (2), prvi podstavak Članak 21 (4)

Članak 19 (2), drugi podstavak Članak 21 (6)

Članku 19 (3) Članak 21 (7)

– Članak 21 (5)

Članak 19 (4) Članak 21 (2)

Članak 20 (1), prvi podstavak Članak 22 (1)

Članak 20 (1), drugi podstavak Članak 22 (2)

Članak 20 (2) –

– Članak 23

– Članak 24

Članak 21 (1) Članak 25

Članak 21 (2) Članak 21 (5)

Članak 22 Članak 27

Članak 23 Članak 32

Članak 24 Članak 31

Članak 25 Članak 33
24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/36

Direktiva 96/82/EC Ova Direktiva

Članak 26 Članak 34

– Članak 26 i Članci 28 do 30

– Prilog I, uvodni stavci

Prilog I, Uvod, stavci 1 do 5 Prilog I, napomene uz Prilog I, napomene 1 do 3

Prilog I, Uvod, stavci 6 do 7 –

Prilog I, Dio 1 Prilog I, Dio 2

Prilog I, Dio 1, napomene uz Dio 1, napomene 1 do 6 Prilog I., napomene uz Prilog I, napomene 13 do 18

Prilog I. Dio 1, napomene uz Dio 1, napomene 7 Prilog I., napomene uz Prilog I, napomena 20

– Prilog I., napomene uz Prilog I, napomena 7

Prilog I, Dio 2 Prilog I, Dio 1

Prilog I, Dio 2, napomene uz Dio 2, napomena 1 Prilog I., napomene uz Dodatku I., napomene 1, 5 i 6

Prilog I, Dio 2, napomene uz Dio 2, napomena 2 Prilog I., napomene uz Dodatku I., napomene 8 do 10

Prilog I, Dio 2, napomene uz Dio 2, napomena 3 Prilog I., napomene uz Dodatku I., napomene 11,1, 11,2 i 12

Prilog I, Dio 2, napomene uz Dio 2, napomena 4 Prilog I., napomene uz Dodatku I., napomena 4

Prilog II, Dijelovi I do III Prilog II, točke (1) to (3)

Prilog II, Dio IV, točka A Prilog II, točka 4(a)

– Prilog II, točka 4(a) predmeti (i) do (iii)

Prilog II, Dio IV, točka B Prilog II, točka 4(b)

– Prilog II, točka 4(c)

Prilog II, Dio IV, točka C Prilog II, točka 4(d)

Prilog II, Dio V, točke A do C Prilog II, točka 5(a) do (c)

Prilog II, Dio V, točka D –

– Prilog II, točka 5(d)

Prilog III, uvodni stavak i točke (a) i (b) Prilog III, uvodni stavak i točka (a) Članak 8(1) i (5)

Prilog III, točka (c), predmeti (i) to (iv) Prilog III, točka (b), predmeti (i) do (iv)

Prilog III, točka (c), predmeti (v) ne (vii) Prilog III, točka (b), predmeti (v) do (VII)

Prilog IV Prilog IV

Prilog V, točka 1 Prilog V, Dio 1, točka 1

Prilog V, točka 2 –

Prilog V, točke 3 do 5 Prilog V, Dio 1, točke 2 do 4

Prilog V, točka 6 Prilog V, Dio 2, točka 1

Prilog V, točke 7 i 8 Prilog V, Dio 1, točka 5

– Prilog V, Dio 1, točka 6

Prilog V, točke 9 i 10 Prilog V, Dio 2, točke 2 i 3

24.7.2012. EN Službeni list Europske Unije L 197/37

Direktiva 96/82/EC Ova Direktiva

Prilog V, točka 11 Prilog V, Dio 1, točka 7
– Prilog V, Dio 2, točka 4
Prilog VI, I Prilog VI, I dio
Prilog VI, II Prilog VI, Dio II
– Prilog VII