1.

razred
1. UVOD U POVIJEST
• povijest je društvena znanost koja proučava i istražuje ljudsku prošlost. (ili historija)
• povijesništvo ili historiografija je zapisana prošlost.
• povijesni izvori – dokazi ljudske prošlosti:
 usmena predaja – mit o Prometeju
 pismeni – Zlatna bula
 slikovni – crteži u Altamiri
 zvukovni – snimka spuštanja na Mjesec
 materijalni – Tutankhamonova grobnica
- čuvaju se u muzejima, arhivima, knjižnicama, galerijama, filmotekama
- povijesni izvori zajedno čine povijesnu građu
- povijest kao predmet – obuhvaća odabrane obrazovno-odgojne sadržaje
- zadatak povijesti – utvrđivanje zakonitosti, povezivanje, istraživanje, objašnjavanje povijesnih
događaja
- predmet povijesti – istraživanje ljudi u određenom prošlom prostoru i vremenu
- podjela prema predmetu istraživanja – umjetnosti, glazbe, ratna, kulturna, ekonomska
- podjela prema opsegu – svjetska i nacionalna
- povjesničar – osoba koja znanstvenim metodama istražuje povijest

- podjela prošlosti:

o prapovijest:

 kameno doba
• starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.)
• srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.)
• mlađe (neolitik) (6000. - 3500.)
 metalno doba
• bakreno (3500. - 3000.)
• brončano (3000. – 1200.)
• željezno (od 1200.)
o povijest:
• stari vijek (3500.-476.)
• srednji vijek (476.-1492.)
• novi vijek (1492.-1918.)
• suvremeno doba (1918. – sad)

- računanje vremena:
 Grci – 1.7.776.pr.Kr. (Olimpijske igre)
 Rimljani – 21.4.753.pr.Kr. (Rim)
 Židovi – 1.10.3761.pr.Kr. (Svijet)
 Europljani – 1.1.0. (Isus)
 Muslimani – 16.7.622.g (Muhamedov prelazak iz Meke u Medinu)

- prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat

- prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
- prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog.

- Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia

1|Page
  9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grč.-perz. ratovi
- Tukidid – V.st.pr.Kr. – Peloponeski Rat
 traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
- Tit Livije – I.st – Ab urbe condita
- Publije Kornelije Tacit – I.st – Historiae, Anales, Germani
- Amijan Marcelin – IV.st – Rimska povijest

- prvi anali ili ljetopisi

- prvi životopisi ili biografije  Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

- srednji vijek – teme – životopisi vladara i svetaca, kronike svijeta, prošlost naroda
- Izidor iz Seville – 6.st. – Etymologiae (crkvena povijest)
- opat Einhard – Život Karla Velikog
- Grgur iz Toursa – Povijest Franaka
- Toma Arhidjakon – 13.st - Historia Salonitana

- novi vijek – skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice

- Diderot i Francoise Voltaire – 18.st
- razvoj povijesti kao znanosti – 19.st

- rana hrvatska historiografija:

 ljetopis popa Dukljanina – 12.st – Sclavorum regnum (Barski Rodoslov)
 Toma Arhidjakon – 13.st – Historia Salonitana
- 17.stoljeće:
 Ivan Lučić (Joannes Lucius) – De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do
1420.)
 Juraj Rattkay – Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie
(Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – do 1652.)
- 18.stoljeće:
 Ivan Kukuljević Sakcinski – arhivi, zbirke
 Franjo Rački – Hrvatske isprave
 Kukuljević i Rački osnivaju Društvo za povjestnicu jugoslavensku
 Tadija Smičiklas – Poviest Hrvatska
- 20. stoljeće:
o Vjekoslav Klaić – Povijest Hrvata, Povijest Bosne
o Ferdo Šišić – Pregled povijesti hrvatskog naroda, Hrvatska u vrijeme narodnih vladara
- razvitak povijesnih tema:
 stari vijek – ratna i politička povijest
 srednji vijek – crkvena povijest
 novi vijek – kulturna povijest
 suvremeno doba – društveni procesi – strukturalna povijest

- pomoćne povijesne znanosti – znanstvene discipline koje potvrđuju vjerodostojnost povijesne građe,
nemaju znanstveni cilj
 kronologija – proučava različite načine mjerenja vremena
 diplomatika – proučava pisane isprave
 paleografija – proučava razvoj i oblike pisama
 numizmatika – proučava novac
 sigilografija – proučava pečate
 onomastika – proučava nazivlja i imena
 genealogija – proučava obiteljska stabla
 heraldika – proučava grbove

2. PRAPOVIJEST

- prapovijest:

2|Page
  kameno doba
• starije (paleolitik) (1 800 000. – 10 000.)
• srednje (mezolitik) (10 000. – 6000.)
• mlađe (neolitik) (6000. - 3500.)
- prahistorija:
 pleistocen (hladno)
 holocen (toplo, sunčano)
- prvi homidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina  od životinja se razlikuju inteligencijom

PALEOLITIK:
- rod australopitekus – 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija
 najstarija Lucy
 hrane se mesom
 mozak im je veći od životinjskog
 živi u skupinama
- kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 mil.g – krešu samo dio kamena
- rod homo:
 homo habilis – 2,5 – 1,5 mil.g. – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata,
razvijen mozak
 homo erectus – 1,5 mil.g. – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java –
uspravan, prvo privremeno stanište
 400 000.g – vatra – novi način obrade kamena – okresivanjem
 homo sapiens – 400 000.g – mudri čovjek – Europa, Z Azija – živi u čoporima
• homo sapiens neandertalensis – Neandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana,
nema nasljednika
• homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
• nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću
- vjera:
 animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
 animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
 totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast grade
umjetničke predmete
- umjetnost:
 slikarstvo - Altamira, Lascaoux
 simboli plodnosti

MEZOLITIK
- 10 000 - 6000.g
- postledeno doba
- nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
- povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
- male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
- razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
- nastaju prve nastambe
- odjeća i obuća je od kože
- pripitomljena prva životinja – pas
- razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove

NEOLITIK
- 6000. – 3500.g
- holocen – Eufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca
- ljudi se više ne sele, sjedilački način života
- razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz
- prvi alati – motika, srp, plug
- pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši
- prva ljudska naselja
 Jerihon (8000.)
 Catal Hüyük (7000.)

3|Page
  Qatal Jarmo (7000.)
- izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
- stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
- vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
- umjetnost – graditeljstvo:
 prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po
tonu)
• Stonehenge – kameni – dolmeni i menkiri

o prapovijest:
 metalno doba
• bakreno (3500. - 3000.)
• brončano (3000. – 1200.)
• željezno (od 1200.)

METALNO DOBA
 metalno doba
• bakreno (3500. - 3000.) (eneolitik)
• brončano (3000. – 1200.)
• željezno (od 1200.)
- bakar – iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.
- tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
- žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
- otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
- razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo
- prve kulture – Bliski Istok i Europa

kulture:
- bakreno doba - badenska i lasinjska
- brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u
žare spremaju spaljene mrtve)
- željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska,
Austrija, Njemačka)
• Hallstatt (Aus) – srednja Europa – oko 800.g.pr.Kr
• La Tene (Fra) – srednja Europa – oko 450.g.pr.Kr. (Kelti)
 obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
 dugi mačevi od kovanog željeza
 obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo

- promjene u željeznom dobu

• naselja u dolinama rijeka
• organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
- raslojavanje društva:
• ratari i stočari
• obrtnici i trgovci
• bogati i siromašni
• svećenici

- razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci,
koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
- nove civilizacije
 3000.g – uz Eufrat i Tigris nastaje Mezopotamija
 3100.g – uz Nil nastaje Egipat
 2500.g – uz Ind nastaju Harappa i Mohenjo-Daro
 1600.g – uz Yangtze i Čang nastaje Kina

HRVATSKA U KAMENOM DOBU:

4|Page
- paleolitik (1,2 mil.g – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
 stariji paleolitik – Šandalja I kod Pule – kultura oblutaka
 srednji paleolitik
• Hušnjakovo Brdo kod Krapine - 1899.-1905. istražuje Dragutin Gorjanović
Kranberger – homo neandertalensis (130000.g)
• spilja Vindija kod Ivanca – kontinuitet nalazišta
• spilja Veternica kod Zagreba – kult spiljskog medvjeda
- mezolitik (8000 – 5000) – Šandalja II, Lopar, Vindija
- neolitik (5000.g) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe
 Sjeverna Hrvatska
• starčevačka kultura (5500 – 4500) – boja oker
• sopotska kultura (4500 – 3500) – cik cak uzorak
• korenovska kultura – trakaste linije
 Južna Hrvatska
• impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
• danilska kultura (4500 – 3900) – kružne kolibe, ritoni
• hvarska kultura (3900 – 2500) – meandri

HRVATSKA U METALNOM DOBU:

- bakreno doba (3500 – 1800)
o Sjeverna Hrvatska – vučedolska kultura (3000 – 2300)
• od Panonske nizine do Jadrana
•
utvrđena naselja, kuće blizu jedna drugoj
• kuće s polukružnim završetkom
• ornamentalna keramika
- brončano doba (1800 – 1200)
 Sjever – vinkovačka kultura
 Jug – cetinska kultura
 cijela hrvatska – kultura žarnih polja
- željezno doba
- nastanak prvih etničkih skupina – ILIRI
• Histri – Istra – geometrijski ukrasi na grobovima
• Liburni – Raša, Krka – liburne, gusarenje
• Japodi – Lika
• Panoni – Panonska Nizina
• Delmati – Krk, Neretva
o žive u gradinama
o dolazak Kelta iz sjeverne Italije u 4.st.pr.Kr – nositelji latenske kulture

3. DRŽAVE I NARODI STAROG ISTOKA

- grč. Mesopotamos – između+rijeka – međurječje

- Eufrat i Tigris

SUMERSKA CIVILIZACIJA
- 4. tis. pr. kr – nesemitsko podrijetlo – narod „crne glave“
- hramski grad.-drž. – UR, URUK, LAGAŠ, NIPPUR, KIŠ, ERIDU (osnovo bog vlada božji
zastupnik)
- sve pod vlašću boga:
• u središtu stepenasti hram (ZIGURAT)  sajmišta, sud, zvjezdarnica
• ZIGURAT – hram u obliku tornja, građen kao niz terasa različito obojenih i posvećenih
različitim božanstvima.
• kuće od gline – okolo polja
- društvo: slojevi

5|Page
 • vrhovni svećenik ENSI / kralj LUGAL
• svećenici, činovnici, vojska
• seljaci, obrtnici, trgovci
• robovi  članovi obitelji  PATRIJARHALNO/ISTOČNO ROPSTVO (mala uloga u državi)
- gospodarstvo: poljoprivreda, obrt, trgovina
- teokratska centralistička država – sve je u vlasništvu boga, koji je zaštitnik i vladar
(svećenik/namj.)
• Uruk – Anu, (nebo) Inana (plodnost)
• Nippur – Enlil (nebo)
• Eridu – Enki (voda)
• Ur – Nanar (mjesec)
- pismo – KLINASTO
• Grotefend i Rawlinson, 19.st
• PIKTOGRAMI – zapisi načinjeni nizanjem sličica
• oko 3500.g.pr.Kr, valjkasti pečatnjak
- kalendar – Sunčeva godina
- matematika – seksogezimalni sustav, temelj u broju 60
- astronomija – simbolika brojeva
- književnost – Ep o Gilgamešu
- religija – politeizam:
 Anu (nebo), Enlil (vjetar, oluje, kiše), Enki (mudrost, voda, umjetnost), Inana/Ištar
(brak, ljepota), Damaz/Tamuz (vegetacija), Šamaš/Marduk (sunce i pravda), Nanar
(Mjesec)

AKADSKA DRŽAVA
- 4.tis.pr.Kr – na arapski poluotok dolaze Semiti i šire se prema Mezopotamiji i Sredozemlju
- sredinom 3.tis. stvaraju svoju državu – vladar SARGON 1. koji ujedinjuje sve g-d u jedno
carstvo
- carstvo se širilo od Perzijskog Zaljeva do Sredozemlja
- titula – „Kralj četriju strana svijeta“
- centralistička apsolutistička monarhija (kralj ima neograničenu vlast od bogova,
BOŽANSKI KRALJ ovlašten od bogova)
- vrši se SEMITIZACIJA Mezopotamije
- Semiti donose PRIVATNO VLASNIŠTVO Sumeranima
- kultura i umjetnosti – na temelju Sumerana – pismo, vjera, gradnja, hramovi…)
- poslijednji vladar NARAMSIN, Sargonov unuk
- nakon njega akadska država slabi, jačaju gradovi države – SUMERSKA OBNOVA

SUMERSKA OBNOVA
- traje od 2200-2000. g. pr. Kr, raspadom Ak.Kralj. g-d obnavljaju neovisnost i dominaciju.
Lagaš (upravitelj Gudea) i Ur jačaju, veliki polet obrta, trgovine i kulturni procvat  Ep o Gilgamešu

BABILONSKO CARSTVO
- Mezopotamija, gdje su Eufrat i Tigris najbliži jedan drugom
- BAB-ILUM – božja vrata
- grad Babilon – naseljava semitski narod Amorićani
- trgovački centar
- HAMURABI – preuzima vlast u Amorejskim gradovina i ujedinjuje ih u centralističku
monarhiju
- tekovine i akađana i sumerana
- prvi zapisao običajno pravo – HAMURABIJEV ZAKONIK – 282 članaka, vojno-polit, obit. i
kazneno pravo
- OBIČAJNO PRAVO – ono što je bilo običaj zapisuje se na stelu i ozakonjuje
- po principu oko za oko, zub za zub
NOMADSKE SEOBE POČETKOM DRUGOG TISUĆLJEĆA
- dve glavne skupine – Semiti i Indoeuropljani, razlika u jeziku, pismu i načinu života
- SEMITI :
 potomci Noinog sina Šema, preci Asiraca, Hebreja, Akađana, Amorićana, Kanaanaca
 dolaze s Arapskog Poluotoka  Sinejski poluotok, Mezopotamija, Palestina
- INDOEUROPLJANI
 preci Kelta, Grka, Tračana, Italika, Ilira, Germana i Slavena
 iz srednje Azije u dva smjera:
• JI prema Indiji

6|Page
 • Z prema Bliskom Istoku i Europi – glavni smjer
- Srednja Azija/Mala Azija – Hetiti, Medijci, Mitanci, Perzijanci
- njihova seoba dovodi do nestanka kultura Egipta i Babilona

MITANI
- indoeuropska skupina, prva država indoeuropljana
- proteže se od Sjevera Mezopotamije do Sredozemlja
- Mitanci – ratnički narod koji je pokorio starosjedioce Hurite
- žive od 16 do 14. st.pr.Kr
- pokoravaju ih Hetiti
-
HETITI
- indoeuropska skupina
- nastanjuju Malu Aziju nakon 2000.g.
- središte grad HATUŠA
- isprva nomadi no s vremenom postaju ratnički narod
- prvi donijeli BOJNA KOLA
- pokorili starosjedioce Hate
- osnivač države bio je LABARNA/LABURNU
- država slična sumerskoj – klinasto pismo + kultura Hata
- ponovno jačanje MURŠILI 1.
- kralj SUPILULIUMA pretvara Hetite u državu ravnu Babilonu i Egiptu
- pokorili ih pomorski narodi krajem 2. tisućljeća
- knjižnica glinenih pločica

ASIRSKO CARSTVO
- žive u 13.st.pr.Kr, grad ASUR, redište NINIVE
- prodiru u Siriju i na obale Sredozemlja
- oko 1000. – 612.g.pr.Kr Asirska država prerasta u Carstvo
- okrutni vladari  ubijali i raseljavali osvojena područja
- kralj TIGLATPILESAR – velika osvajanja, „Kralj Babilona, Sumera i Akada“
- njegove uspjehe slijedi SARGON 2. – pohodio Izrael, Siriju, Urartu i Elam
- njegovi sin SANHERIB ugušio pobunu Babilona
- 671.g.pr.Kr ASURBANIPAL 2. osvaja Egipat – carstvo u najvećem opsegu
- nakon njegove smrti KRIZA:
• S napadaju Medijci
• J napadaju Egipćani
• Babilonci 612.pr.Kr. osvajaju NINIVE
- ostali veliki gradovi: Asur, Nimrud, Dur-Šarukin i Ninive
- hramovi posvećeni bogovima zaštitnicima
- ASURBANIPAL 2. – potpomaže kulturni razvoj – arhiv i knjižnica (12 pločica – Ep o G.) – 25
tisuća pločica klinastog pisma u njegovoj palači

NOVO BABILONSKO CARSTVO

- 612-539.g.pr.Kr.
- Babilon izborio nezavisnost u Asirskom Carstvu
- tada na prijestolje stupa KALDEJSKA DINASTIJA – obnavlja Bab. tradiciju
- NABUKODONOSOR – najveći vladar – osvojio Plodni Polumjesec
- nakon bitke kod Karkemiša 605.g potisnuo Egipćane prema Sinaju
- kažnjava židovsku državu Judeju zbog podrške Egiptu – 586 osvaja Jeruzalem, gl gr Judeje
• odvodi Jeruzalemce u ropstvo zvano babilonsko sužanjstvo
o NABONID – poslijednji vladar
- pokušava se obraniti od Medijaca na sjeveru
- sklapa savez s Perzijskim kraljem Kirom
- Kir potukao Medijce ali u Babilon na tron stavio sina Kambiza
- Nabonid bježi i carstvo propada
- u Babilonu živi oko 80 000 stanovnika
- Nabukodonosor – potiče graditeljstvo –
• Ištarina vrata (ocakljena cigla)
• Viseći vrtovi kraljice Semiramide (niz terasa na kojima se raznoliko raslinje uzgajalo s
pomoću složenog sustava navodnjavanja)
• Babilonski toranj – u centru grada, 7 povezanih terasa
7|Page
- MARDUK – bog zaštitnik Babilona
- njegov kult ima veliko značenje u životu grada
- najveća svetkovina – novogodišnja svečanost – sudjeluju svi predvođeni kraljem

EGIPATSKA DRŽAVA
- Egipat
 „Dar Nila“ – Herodot
 uski pojas plodne zemlje (10-20 km)
 polave (lipanj-listopad)  razvoj poljoprivrede
- NEOLITIK – prve seoske općine NOMI – poglavar NOMARH
- 3500.g – prve države
 Gornji Egipat – od Asuana do Kaira – bijela obla kruna
 Donji Egipat – od Kaira do mora – crvena šiljasta kruna
- 3100.g ujedinjenje dvaju država – kralj MENES/ARMER (osnivač I. dinastije)
- početak egipatske povijesti – „Egipatske Uspomene“ – svećenik Maneto, 3.st.pr.Kr

PREDDINASTIČKO RAZ. I - II dinastija 3100 – 2700

STARA DRŽAVA III – VI dinastija 2700 – 2200
1. MEĐURAZDOBLJE VII – X dinastija 2200 – 2000
SREDNJA DRŽAVA XI – XIII dinastija 2000 – 1700
2. MEĐURAZDOBLJE XIV – XVII dinastija 1700 – 1550
NOVA DRŽAVA XVIII – XX dinastija 1550 – 1070
KASNI PERIOD XXI – XXX 1070 – 332

STARA EGIPATSKA DRŽAVA

- I – X dinastija – prijestolnica MEMFIS
- procvat države – I do IV dinastija:
 centralizacija vlasti
 ratovi s Nubijom i Libijom
 trgovina (Biblos, Feničani)
 obrti
- vrijeme „graditelja piramida“
- MASTABE – prizemna pravokutna grobnica na više katova, iz koje se razvijaju Piramide
- III dinastija – kralj ZOSER – prva stepeničasta piramida – gradi kancelar IMHOTEP, bog
medicine
- IV dinastija – kralj SNOFRU – kosa piramida
- piramide kod Gizeha:
 Keops
 Kefren
 Mikerin
- V-X dinastija – država slabi i u rasulu je

SREDNJA EGIPATSKA DRŽAVA

- XI – XVII dinastija – ujedinitelj kralj MENTUHOTEP 1.
- prijestolnica TEBA
- XII dinastija – teritorijalno širenje – Nubija, Sinajski poluotok, Sirija
 gospodarska obnova
- prva polovica 17. stoljeća – prodor HIKSA – Semitski narod s Istoka
 brončana kultura - imaju bojna kola, složen luk, plaćeničku vojsku, strelice brončanih šiljaka
- XVII dinastija – kneževi iz Tebe protjeruju HIKSE

NOVA EGIPATSKA DRŽAVA

- XVIII – XXX dinastija – ujedinitelj AHMOZIS 1. (istjerao Hikse)
- prijestolnica Teba
- XVIII dinastija – procvat države, gospodarski uspon
 novi kraljevski naslov – FARAON (per-aa – visoka kuća)
- graditeljstvo:
 hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (gradili Židovi)
 Dolina Kraljeva (grobnice)
- TUTMOZIS 1.
- TUTMOZIS 2. – KRALJICA HATŠEPSUT – žena faraon, grob u Deir-El-Bahariju

8|Page
 vodi ekspedicije u Nubiju
 razvija diplomaciju
- TUTMOZIS 3.
 proširenje države – Sirija, Nubija, Mezopotamija
 cenzura – otklesao Tutmozis Drugu sa svih obilježja
- AMENOFIS 4. – vjerska reforma – monoteizam
 bog Aton – sunce
 Ehnaton – Atonov Miljenik
 prijestolnica – Tell El Amarna (Aket-Aton)
 državni arhiv – knjižnica – klinasto pismo je službeno pismo - glinene pločice
 žena Nofret – Nefertiti
 nova umjetnost - realizam
- TUTANKHATON/TUTANKHAMON
 Amonovi svećenici – povratak u Tebu
 grobnica u Dolini Kraljeva
 1922. Howard Carter otkriva
- Kriza – nova dinastija – RAMESIDI (XIX i XX dinastija)
- XIX dinastija - SETI 1. i RAMZES 2. – vladari ratnici
- RAMZES 2 – 13. stoljeće – vojskovođa
- pretvorio židove u roblje  odlaze u obećanu zemlju
- XX dinastija - RAMZES 3. – državna kriza, jačaju susjedni narodi
- započinje metalno doba
- libijski plaćenici u egipatskoj vojsci preuzimaju vlast
- vladaju egiptom:
 Libijci – XXII – XXIV dinastija
 Nubijci (Etiopljani) – XXV dinastija
 Asirci – 671.g
 Perzijanci – 525.g – car Kambiz (sin Kira 2. velikog)
 Grci – 332.g – Aleksandar Veliki (sin boga Horusa)
• 331. osniva Aleksandriiu
- 323. g – nova dinastija – PTOLOMEJEVIĆI – XXX dinastija - vojskovođa PTOLOMEJ
- posljednji egipatski vladari – PTOLOMEJ 13. i KLEOPATRA 7.  s Cezarom sin, s Markom Ant.
2 sina i kćer
 31. godine – bitka kod Akcija – prisiljena dati zemlju Rimu
 Egipat postaje rimska provincija
 ALEKSANDRIJSKA DAROVNICA

EGIPATSKO PISMO
- EGIPTOLOGIJA – Jean Francois Champollion 1822 pomoću Kamena iz Rosette odgonetava
hijeroglife
- pismo nastaje oko 3000.g.pr.Kr
- ima 700 znakova, samo suglasnici (možemo samo nagađati kako je zvučalo)
- tri tipa:
 HIJEROGLIFI – sveto pismo
 HIJERATSKO PISMO – za dokumente
 DEMOTSKO PISMO – svakodnevno

DRŽAVNI I DRUŠTVENI USTROJ

- Egipat- teokratska centralizirana monarhija
- Klasni sistem:
 FARAON – sin boga Horusa, božanski sin:
• neograničena moć, posjeduje zemlju i stanovnike
• vrhovni vojni zapovjednik, imenuje državne dužnosnike
• sudjeluje u vjerskim svečanostima
• štiti bogatsvo i plodnost zemlje kao bog
• sva moć samo u njegovim rukama – centralizam
 KANCELAR
• najviši državni dužnosnik
• kraljev savjetnik i prevoditelj njegovih odluka

9|Page
 • upravlja državnim poslovima i sudi u kraljevo ime
 SVEĆENSTVO
• tumače božju volju i naredbe, obavljaju vjerske ceremonije, žive u HRAMSKIM
KOMPLEKSIMA
• znanost – kalendar, matematika, astronomija
 PLEMSTVO – vlasnici veleposjeda
 VOJSKA
 PISARI – činovnčički poslovi u državnoj administraciji
 PUČANSTVO – plaća porez, vojna dužnost
 TRGOVCI – najbogatiji sloj pučanstva, skupocjena roba i kovine
 OBRTNICI – umjetnici, keramika, tkanje
 SELJAŠTVO – održava melioracijski sustav, radna snaga
 ROBOVI – u vlasti države, neznatna uloga
- organizirano građenje kanala i nasipa
- strogi sudski postupci
- razvijena birokracija
- gospodarstvo
 POLJOPRIVREDA – 2 žetve godišnje – pšenica, ječam, zob, proso, govedo, koza, ovca, pas
 OBRT I TRGOVINA
• izvoz – žitarice, tkanine, papirus, staklo
• uvoz – zlato, bjelokost, drvo

EGIPATSKA RELIGIJA
- politeizam – antropomorfni oblici
- vjerovali da nakon smrti duša ne napušta tijelo nego se ono mora sačuvat za drugi život -
Mumifikacija
- svaki grad – vlastiti bog
- NIL – božanska rijeka - lijeva obala smrt desna obala život
- Bogovi:
 ŠU bog zraka, TEFNUT božica vlage, GEB bog zemlje, NUT božica neba, OZIRIS bog podzemlja,
IZIDA božica braka i plodnosti, HORUS (sokol), HATOR bog ljubavi, RA bog sunca, ANUBIS bog
mrtvih
- Stara država – Horus i Ra, Nova – Amon (Amon Ra – svetišta u Karnaku i Luksoru)
- MONOTEIZAM – Amenofis 4 - Ehnaton - Aton

EGIPATSKI ŽIVOT I OSTALE STVARI

- književnost – knjige mrtvih, putopisi, pjesme o stvaranju svjijeta
- znanost – astronomija – kalendar
 365 dana – 3 godišnja doba – Poplave, Ljeto, Zima – po 4 mjeseca
 SOTIS SIRIJUSA – početak godine, potom Poplave
- umjetnost – graditeljstvo
- grobnice
 Stara država
• mastabe
• stepenaste piramide
• prave piramide + svetište + hram u dolini
 Nova država
• grobnice ukopane u stijene
• hramovi: Karnak, Luksor, Abu Simbel (židovi)
OZIRISOV KULT
- četvero braće – Oziris i Izida, Set i Neftis, dobrog Ozirisa ubija zli Set raskomadavši ga i
razbacavši po Egiptu. Bog Horus ga osvećuje ubivši seta, Oziris uskrsne postavši kralj svijeta mrtvih
 umrli faraon = Oziris, faraonov sin = Horus

FENIČANI
- POMORSKI NARODI – 1200.g stižu iz Egipta prema Mezopotamiji i iz Međurječja prema
Mediteranu, i ne rade jedinstvenu državu već odgvojene gradove države – Tir, Sidon, Biblos, Berit,
Ugarit
- grci ih zovu Feničanima zbog njihovog popularnog prozvoda – crvene tkanine (foinikes –
crveni)
- SUSTAV VLADAVINE – knezovi + vijeća trgovaca (TIR – kraljevina)
- plaćaju danak stranim vladarima
- neovisni od 1200. – 900. (vrhunac)

10 | P a g e
- Fenicija – neplodni pojas od Sredozemnog mora do gorja Libanon
- ribarstvo
- semitsko podrijetlo – mješavina različitih etnosa
- obrti:
 tkalačko umijeće, staklo (pripisuje im se otkriće), nakit, bjelokost, metalno oružje, grimizne
tkanine
- trgovina:
 nedostatak sirovina - posrednička – pomorstvo
 faktorije – trgovačke naseobine – 814.g.pr.Kr – Kartaga (kolonija grada Tira)
- prenapučeni gradovi – kolonije na Sredozemlju
- iz Britanije uvoze Kositar, sa Sjevernog mora jantar itd.
- oplovili afričku obalu za egipatskog faraona Nekha
- brodogradnja – uvoz Libanonske cedrovine
- poznati po vinovoj lozi i maslinama
- najpoznatiji pomorci starog Istoka
- PISMO:
 fonetski alfabet – pojava sredinom 2. tisućljeća prije Krista
 22 glasa – 22 znaka – bez samoglasnika
 samoglasnike dodavaju tek Grci
- Religija:
 utjecaji susjednih naroda
 bogovi zaštitnici gradova: Melkart – Tir, Baal – Biblos
- nema originalne kulture, utjecaj Egipta itd.

HEBREJI – ŽIDOVI
- nomadski semitski narod iz srednje Mezopotamije
- 3. tisućljeće pr. Kr. – ABRAHAM – osnivač židovskog naroda, vodi narod u Kanaan – obećanu
zemlju
- 2. tisućljeće pr. Kr. – odlazak u Egipat (12 plemena), vlada glad (neplodno područje), ratovi,
razdoblje PATRIJARHA
- 18. stoljeće pr.Kr. – JAKOV/MISIR – naseljavaju Deltu Nila, Pasha(??)
- 13. stoljeće pr. Kr. – MOJSIJE – vraća ih u Kanaan
 oko 1250.g – Sinajski savez
 tvorac Zakona – TORE
 40 godina putuju pustinjom
- 12. stoljeće pr. Kr. – dolazak u Kanaan.– ratovi s Kanaancima, Filistejcima, savez 12 pl. –
vijeće najstarijih, razdoblje SUDACA
- ~1100. g. pr. Kr. – HEBREJSKO KRALJEVSTVO
 (1. i 2. knjiga o Samuelu)
 SAUL
• prvi kralj
• ujedinjuje sjeverna plemena
 DAVID
• (izvor Knjiga o kraljevima)
• Judejac
• ujedinjuje svih 12 plemena
• ratovi s Filistejcima i Kanaancima
• pretvara Jeruzalem u prijestolnicu
 SALOMON
• unutrašnje reforme  jaka država
• razvoj trgovine i diplomacije
• graditeljstvo: HRAM i kraljevska palača
 nakon Salomonove smrti država se raspada
- IZRAEL – Sjever – 10 plemena – gl.gr. Samarija
- JUDEJA – Jug – 2 plemena – gl.gr. Jeruzalem
- stalni sukobi – slabe države:
 722.g – Sargon 1. osvaja Izrael  Asirsko sužanjstvo  nestaju
 586.g – Nabukodonosor 2. osvaja Judeju  Babilonsko sužanjstvo
 539.g – car Kir 2. – zauzima Jeruzalem i dopušta povratak Židovima
• vođa ZOROBABEL – obnova Hrama oko 521.g

11 | P a g e
- RELIGIJA:
 visoki moralni standard u svakodnevnom životu
 osnivač – Mojsije koji posreduje u sklapanju saveza boga Jahve s izabranim narodom
 monoteistička – Jahve – obvezao na pridržavanje 10 božjih zapovjedi
 najveća svetinja – Zavjetni kovčeg (u Hramu) – u njemu su se čuvale ploče zapovjedi
 u kovčegu i Menora – sedmokraki svjećnjak koji simbolizira sedam dana stvaranja svijeta
 TORA – sveta knjiga koja sadrži prvih pet starozavjetnih biblijskih knjiga

MEDIJA
- početkom 2. tisućljeća Iransko visočje naseljavaju indoeuropska plemena Medijaca i
Perzijanaca
- sjeverozapadni Iran (južno od Kavkaza)
- oko 700.g ujedinjenje, vladar DEIOKES
- 6.st.pr.Kr – vladar ASTIJAG – njegov unuk je Kir 2/stariji
- oko 550.g potpali pod Perzijance (Kir 2. zauzeo medijsku prijestolnicu Ekbatanu i zarobio
Astijaga)

PERZIJA
- glavni izvor – Herodot
- sjever Perzijskog zaljeva – Persis
- oko 600.g.pr.Kr kreću prema Zapadu
- KIR STARIJI/2.
 osnivač dinastije Ahemenida
 ~550.g ujedinio Mediju i Perziju
 546. osvaja Lidiju (zarobljen Krez – „bogat kao Krez“)
 545. pokorava maloazijske Grke
 539. osvaja Babilon i Novobabilonsko carstvo
 vlada Fenicijom, Palestinom, mediteranskom prednjom Azijom, na Istoku do rijeke Inda
 prijestolnica Pasargada
- KAMBIZ
 525. osvaja Egipat (bitka kod Peluzija, biva ubijen)
- DARIJE 1. VELIKI
 vrhunac Perzijske države
 država: Ind, Egipat, Makedonija, Kavkaz
 kraljeva garda „besmrtni“
 upravno-teritorijalne jedinice: satrapije
 satrapi: „kraljeve oči i uši“ – upravna, sudska i vojna vlast,
 špijunska služba – nadzor satrapa
 poštanska služba – „kraljeva cesta“ (Suza-Efez)
 darik – jedinstveni novac
 prijestolnica Perzepolis
 grobnice u Naksh-i-Rustani
 513.g pohod na Skite – Trakija i Makedonija
 grčko-perzijski ratovi
- KSERKSO
 rat s Grcima – neuspjeh
 331. Aleksandar osvaja Perziju
- oblik vlasti: orijentalna despocija
 despot – apsolutni vladar neograničenih prava – proskineza – padanje ničice pred vladarom
- RELIGIJA:
 zoroastrizam – zaratustrizam
 utemeljuje u 6.st. prorok Zaratustra
 dualizam (korjeni kasnijih kršćanskih hereza)
 Ahura Mazda – dobro
 Ormuz/Ahriman – zlo
 Zend-aveste – svete knjige
 oltari svete vatre – ritulano paljenje vatre – pobjeda dobra
 kult Mitre, dobrog boga Sunca
- UMJETNOST:
 reljefi na kraljevskim palačama (besmrtni, sfinge, krilati lavovi)
 apadana (prijestolna dvorana sa stupovima)

12 | P a g e
  primjenjena umjetnost

INDIJA
- starosjedioci tamnoputi Dravidi - razvijen narod,poznavaju lončarsko kolo, od bronce izrađivali
oružje,oruđe, uzgajali i pamuk
- 1. visoka civilizacija nastala u dolini rijeke Inda(1000. g nakon Mezoppotamije) - ostatci gradova
Mohenjo Daro i Harappa
- civilizacija propala - nepoznati razlozi - 2. tis. pr. Kr.
- Vedsko razdoblje - Arijci - bojna kola- stan. u roblje
- kastinski sustav
• Kštarija - plemeniti rod, ratnik, pomoć u vođenju politike
• Radža - poglavar
• Brahmani - svećenici, vjerski život i utjecaj, najviše drž. službe,obrazovani
• Vajšija - narod, obtnici,trgovci,seljaci;
• Šudra - nisu Arijci, seljaci bez zemlje i sluge

- BUDIZAM
 6. st.pr.kr osnovao Siddgharta Gautama(kasnije Buddha), propovjednik, nekad
plemić,pokajao,pustinja,meditacija
 jednakost svih, stanje blaženstva - nirvana-

- GOSP.,ZNANOST I UMJ.
 preuzet način obrade zemlje, sustav za navodnjavanje
 teži radovi-snaga slonova
 pol. 1. tis. snažan razvoj trgovine, razvoj pisma, izmišljene brojke donesene u Europu
 epovi Mahabharata i Ramayana
 božanstva Brahme, Šive i Višne
 budidtički hramovi - pagode - ukras,iznimna arhikt.

KINA
- doline rijeka Hoangho i Jangtzekjan, pol. 3 tis. ujedinjavanje pojedinih plemena - 1. drž. organizacije
- vladarska dinastija Sja prva,smjenila dinastija Šang
- razvijeno poljodjestvo i obrt
- 11. st.pr.Kr. provale nomada s zapada - Čou
o nova podjela zemlje - nova posjednička aristokracija
o poltička nestabilnost - pokušaj osamostaljenja malenih knezova
o stvaranje brojnih savjetnika - ''razdoblje stotinu škola'' - 8.-5. st.pr.Kr.
- 5.st.- borba za prevlast - ''doba ratujućih kraljeva''- -pobjeda dinastije Čin
o uveli stand. porez, mjere za dužinu, prisilno sagrađena mreža putova i kanala,
o gradnja Kineskog zida
o prislini radovi, monogbrojni sukobi, porezi - zbačena s vlasti
o dinastija Han -3. st.pr.kr. uspon Kine - zlatno razdoblje kin. kulture

- RELIGIJA I KULTURA
 6.st.pr.Kr. utemeljen konfucionizam, mudarc Konfucije, duše predaka pomažu
 tradicionalna kin. vjerovanja, široko prihvaćeno u Kini,
o izumi: kompas, papir, barut, svila, pamuk, porculan,..
o znanosti: astronomija, matematika, medicina, zemljopis

4. ANTIČKA GRČKA
GRČKA – Povijesna razdoblja:
1. Herojsko doba (~2000. - ~1200.)
- doseljenje grčkih plemena – plemenske zajednice rod-bratstvo pleme
- prva seoba Ahejci, Jonjani, Eoljani, druga Dorani
2. Homersko doba (~1200. – 800.)
- raspadanje rodovskog društva – kralj bazileus
- staleži – demos i eupatridi
- prve općine deme

13 | P a g e
 - izvori Ilijada i Odiseja
3. Arhajsko doba (800. – 500.)
- privredni i gospodarski razvoj
- prvi gradovi – polisi – akropola, agora
- kolonizacija
4. Klasično doba (500. – 338.)
- Atena i Sparta
- grčko perzijski ratovi
- zlatno doba umjetnosti
5. Helenističko doba (338. – 146.)
- makedonska i rimska vlast
Herojsko Doba
- područje: Egejski svijet – jugoistočna Europa – most triju kontinenata
- vrijeme naseljavanja – 3. tisućljeće pr.Kr.

EGEJSKA/KIKLADSKA KULTURA:
-kultura brončanog doba
-stanovnici PELAZGI – brodogradnja, pomorstvo, obrada kamena i trgovina
KRETA (istočni dio Sredozemlja):

MINOJSKA KULTURA: (1950 – 1450.)

- stanovnici PELAZGI
- gradovi – Knosos, Phestos, Hagia Triada, Mallia
- nasljedne monarhije – vlast kraljeva
- gospodarstvo
• poljoprivreda – masline, vinova loza

• obrti, posredna trgovina – najveća trg. sila na Sredozemlju – vladaju nad morem -
TALASOKRACIJA
• brodogradnja, pomorstvo

- kultura
• graditeljstvo – palače – KNOS

• slikarstvo – mozaici, zidne slike

• keramika – stil KAMARES

- pismo
• LINEAR A (17. stoljeće)

• LINEAR B (15. stoljeće) – dešifrirali Ventris i Chadwick

- religija
• kult plodnosti – božica DIKTA (zmije)

- dinastija MINOJ – kralj Minos (15. st.) - „Minojska kultura“

- istraživač Arthur Evans - 1900. godina – Knos – palača Labirint – dobio ime prema Labrysu (dvosjekla
sjekira)
- kraj – u 15. stoljeću – erupcija vulkana na otoku Teri a nakon toga najezda napadača s kopna
- MITOVI:
• Tezej - Egejev sin, bio poslan u labirint, ubio minotaura, vraća se doma, zaboravi jedra, egej se

ubija
• Egej – ubije minosovog sina na igrama, za kaznu šalje

• Minos – kretski kralj, naredi dedalu da gradi labirint, ne da mu otići,ubije g

• Minotaur- čovjek bik, ubio ga tezej, pomoću niti, majka pasifaja, otac minos

• Arijadna – voli tezeja, da mu nit, na kraju ga ostavlja zbog dioniza na nekom otoku

• Dedal- graditelj, labirint, gradi, bježi kod prijatelja koji onda ubija minosa

• Ikar – pada u vodu

I. VAL GRČKE SEOBE:

- u 2. tisućljeću dolaze indoeuropska plemena (Heleni)
- preuzimaju kulturu starosjedioca Pelazga – imaju sjedilački način života
- naseljavanje:
• AHEJCI – Peloponez

• JONJANI – Atika, Eubeja

• EOLJANI – Tesalija, Etolija, Beotija

- gradovi-države: MIKENA, TIRINT, SPARTA, ATENA, TEBA

MIKENSKA KULTURA:
- pod utjecajem krete, uspon oko 1600.g.pr.Kr, mlađa od Kretske
- područje: Peloponez

14 | P a g e
- gradovi: Mikena, Tirint, Arg
- MIKENA - područje ARGOLIDA („suho tlo“)
- stanovnici: prvi naseljavaju Ahejci u drugom tisućljeću
- istraživao Heinrich Schliemann 1876. godine
• našao utvrđen grad – AKROPOLU, opasanu kiklopskim zidinama (gradili kiklopi), ulaz LAVLJA

VRATA
• unutar zidina – kraljeva palača MEGARON (najljepša je bila dvorana za primanje) i nekropola

• izvan zidina – grobnica (Atrejeva Riznica) u obliku THOLOSA (oblik košnice)

- gospodarstvo
• poljoprivreda

• trgovina i obrt (keramika i obrada bronce – mačevi)

- kultura - utjecaj Krete (KAMARES stil keramike)

- pismo - LINEAR B (napredna varijanta kretskog pisma)
- oko 1440.g Mikena osvaja Kretu jer je Kreta dominirala sredozemnom trgovinom
- kraj – u 12. stoljeću – dolazak naroda s mora i Dorana, početak željeznog doba

TROJANSKA KULTURA:
- TROJA/ILLION - područje: sjeverozapadna obala Male Azije – trgovački odličan položaj
- uspon od 3000. do 1200.g.
- istražuje Heinrich Schliemann od 1869. do 1873. godine
- pronađeno 9 slojeva – najvažniji (Prijamov grad) je 7.a sloj
- u 13. stoljeću naseljuju Ahejci
- TROJANSKI RAT - oko 1194-1184. – trajao dugo, Troja bila neosvojiva jer su Posejdon i Apolon gradili
zidine
- Mitovi:
• Prijam – kralj Troje

• Paris – sin prijamov

• Helena – otišla od Menelaja u Troju s Parisom

• Menelaj – započinje rat zbog Helene

• Agamemnon – Menelajev brat, vladar Mikene

• Ahilej – glavni grčki junak, duri se zbog otete mu ljubavnice Briseide

II. VAL GRČKE SEOBE:

- seoba Dorana je bila posljednja seoba Helena
- DORANI – ratnički narod, naseljuju Peloponez (posebno Sparta)
- seobom Dorana nestaju kretska i mikenska kultura
- PREMJEŠTANJE:
• EOLJANI, JONJANI – premještaju se na otoke i obalu Male Azije

• AHEJCI – premještaju se na Sjever Peloponeza

Homersko Doba
- KULTURA DORANA – prestaje razvoj egejskih, brončanih kultura i počinje razvoj dorske, željezne kulture
- ovo razdoblje nazivaju „helenskim srednjim vijekom“ jer nema nikakvih izvora osim opisa iz Ilijade i
Odiseje
- stanovništvo – Heleni (zemlja Helada), tj. Grci (Graeci – tako ih zovu Rimljani po plemenu Graikoi u Epiru)
- sjedilački način života (isprva su svi Grci bili nomadi) – razvoj stočarstva, ratarstva, obrta i trgovine

- DRUŠTVENI USTROJ – uređen krvnom vezom, patrijarhalni plemenski savezi

• GENS – ROD

• FRATRIJA – BRATSTVO – nekoliko rodova

• FILA – PLEME

- POLITIČKA TIJELA:
• BAZILEJ – vođa (kralj ili vojskovođa) – izvršna vlast

• AGORA – narodna skupština

• BULE – vijeće staraca

- dolazi privatno vlasništvo – podjela zemlje – raslojavanje društva:

• ARISTOKRACIJA - aristos+kratein – plemstvo, bivši vođe – drugi naziv EUPATRIDI

• DEMOS- narod, puk

- prve političke zajednice – seoske općine DEME

• stanovništvo – DEMOS

• zemljoposjednici i vojskovođe – EUPATRIDI (staro grčko plemstvo)

- iz prvih naselja formiraju se gr-drž – POLISI – nisu jedinstvene države, ali ima vlastito gospodarstvo,
vanjsku pol., demokraciju
15 | P a g e
 • AKROPOLA – utvrđeni dio, u početku tu žive Eupatidi, sve javne građevine itd
• AGORA – glavni gradski trg, gdje se sastaju Eupatridi
• AGER – prostor izvan zidina gdje su zemljišni posjedi Eupatrida, a tu živi Demos

- GRČKA – polisi - male državice, nepovezane političke zajednice - SPARTA, ATENA, TEBA, KORINT,
ARG, MILET
- VEZA IZMEĐU POLISA – jezik, pismo (od 7. st.), književnost, bogovi (svetkovine), Olimpijske Igre

- mjesta zajedništva:
• Apolonov Hram u Delfima (proročica Pitija)

• Zeusov Hram u Olimpiji (776. tamo prve Olimpijske)

• Artemidin Hram u Efezu

• Herin Hram u Argosu

• Posjedonov Hram na Istmu

- Ilijada i Odiseja
• najstarija povijest Grka

• zajednička kulturna baština

• jezični i moralni standardi

• prenosila se predajom

• Homersko Pitanje

- PISMO – u 7. st. pr.Kr – preuzeto od Feničana + dodani samoglasnici – sveukupno 24 slova

- RELIGIJA:
• 12 glavnih bogova koji stoluju na Olimpu

• građani obavljaju ulogu svećenstva pa nema povlaštenog svećeničkog sloja

• MITOLOGIJA – kozmogonija (nastanak svijeta) i teogonija (nastanak bogova)

• žrtve – hrana i piće, pjesnička i sportska natjecanja, predstave…

- PANATENEJSKE SVEČANOSTI – vjerska svečanost, svake 4 g. u Ateni, posvećeno Ateni – pjesnički i

sportski dio + povorka
- DELFI:
• proročište

• na posvećenom tlu planine Parnas (dom Apolona i 9 muza)

• glavna proročica PITIJA – dvosmisleni odgovori

• oko hrama – riznice pojedinih polisa – Delfi su bili središnja banka Grka

• tu se sklapaju savezi susjednih država – AMFIKTIONIJE

- KALOKAGATHIJA – sklad između duhovne i tjelesne ljepote za kojim Grci teže

- OLIMPIJSKE IGRE :
• 776. prve

• osnovao Heraklo u čast Zeusa

• u Olimpiju

• za vrijeme održavanja vlada sveti mir – EKEHEIRIA

EPSKO PJESNIŠTVO:
- aedi – pjesnici, profesionalni pjevači koji su opjevavali epove uz instrumente, prilagođavajući jezik prema
uhu slušatelja
- rapsodi – pjesnici koji bi recitirali epove.
- HESIOD – najveći epski pjesnik osim Homera
• Postanak svijeta (Teogonija) – opisuje mitološki nastanak svijeta i bogova

• Poslovi i dani (Erga kai hemera) – radi i budi pravedan, opisuje težak život seljaka

LIRSKO PJESNIŠTVO:
- razvija se u eolskim i jonskim maloazijskim gradovima
- glazbena i plesna pratnja – KITARA, AULOS, LIRA
- elegija – pjesma moralnog sadržaja i poruke – predstavnik Tirtej
- jamb – šaljiva i podrugljiva pjesma – predstavnik Arhiloh (7.st.)
- solo pjevanje – monodija – razvijeno na Lezbu – Sapfo i Alkej (7.st)
- korske pjesme – javna događanja – predstavnik Pindar (5.st)

FILOZOFIJA
- Grci prvi pokušavaju rastumačiti volju bogova i prirodu
- otac filozofije – TALES IZ MILETA (6.st):
• odbacuje mitološko viđenje nastanka svijeta

• voda je element iz kojeg sve potječe

• svijet se upoznaje putem zakona prirode i materije

- ANAKSIMANDAR IZ MILETA (6.st):

• smatra pramateriju (apeiron) početkom svega

16 | P a g e
 • otkrio sunčani sat, zemljopisnu kartu

- ANAKSIMEN IZ MILETA (6.st):

• sve izniklo iz zraka

- PITAGORA (SICILIJA):
• matematika, astronomija, akustika, glazba

• sustav svijeta je utemeljen na brojevima i njihovim odnosima

- HERAKLIT (6.st):
• živa vatra nositelj je promjene i sklada

• stalna borba suprotnosti donosi napredak

- elejska škola – smatraju da je um izvorište svijeta i spoznaje

- DEMOKRIT (5. st):
• razvija teoriju atoma

RANA LIKOVNA UMJETNOST: geometrijsko doba (10-8.st)

- keramika (dipilonske vaze)
- meandar – beskrajni trakasti motivi
ARHAJSKA UMJETNOST (8-6.st)
- poznato samo preko rimskih kopija
- slikarstvo na vazama:
• ranije razdoblje (crni likovi na crvenoj podlozi)

• kasnije razdoblje (crveni likovi na crnoj podlozi)

KIPARSTVO:
- dekorativna uloga, osim kad služi za veličanje tijela
- KORE – djevojka – uredna, obučena – ideal djevičanske skromnosti i ljepote
- KOUROS – mladić – gol – ideal snage i ljepote mladog ratnika i sportaša

ARHITEKTURA
- razvila se iz pravokutnog središta stambene kuće zvanog MEGARON (nalazimo ga već u Mikeni)
- HRAM:
•pronaos – predvorje
•naos – kip posvećen zaštitniku
• opisthodomos – riznica

- REDOVI STUPOVA – zajednički postolje, nosivi stup, glavna greda i zabat

• dorski - jednostavan

• jonski – zavijutci

• korintski – detalji

BOGOVI:
- svijet je nastao iz beskrajnog prostora – kaosa
- iz kaosa proizlaze tama/noć i svjetlo/dan, a zatim i Zemlja, podzemlje i ljubav
- Zemlja rodila Urana koji je pobijedio kaos, ali ga je svrgnuo bog vremena Kron
- Kron guta vlastitu djecu, ali ih spašava najmlađi sin Zeus, čije je rođenje njegova majka Reja zatajila
• Zeus – vrhovni bog

• Hera – zaštitnica braka i poroda

• Demetra – božica plodnosti zemlje i poljoprivrede

• Afrodita – božica ljepote i ljubavi

• Artemida – božica lova i prirode

• Atena – božica mudrosti i pravde

• Apolon – bog svjetla i ljepote

• Ares - bog rata

• Hefest – bog vatre, sagradio božanske palače na Olimpu

• Hermes – bog trgovaca i putnika, glasnik bogova

• Had – bog podzemlja, caruje u Carstvu sjena i mraka

• Posejdon – bog mora

• Dioniz – bog vina i veselja

Arhajsko Doba
- promjene – privredni i politički razvoj
- NATURALNO GOSPODARSTVO – Peloponez , Sjever Grčke – SPARTA (plodna zemlja)
- NOVČANO GOSPODARSTVO – Atika – ATENA (trgovački putovi, neplodna zemlja)
• u 7. st. javlja se kovani novac – potječe iz Lidije u Maloj Aziji

• posljedice:

 DUŽNIČKO ROPSTVO
 KOLONIZACIJA
• trgovina – otoci Delos i Samos

17 | P a g e
  gradovi: ATENA, KORINT, MILET, EFEZ, DELOS, SAMOS

SPARTA:
- područje: poluotok Peloponez, Lakonija
- naseljavaju: u 2. tis Ahejci, oko 1100. g Dorani
- 900.g – osnovana SPARTA
• u početku gadni ratovi s Mesenjanima (3 rata)

- početak 8. st – Likurg – strogi zakoni

- stanovništvo:
SPARTANCI – DORANI – aristokrati, ratnici
• imovinska jednakost aristokracije – zajednička zemlja, robovi, nema privatnog vlasništva

HELOTI – AHEJCI – državni robovi

• bez slobode i političkih prava, bičevani jednom godišnje

• KRIPTIJE – pokolji helota da se spriječe pobune

PERIJECI – AHEJCI – obrtnici, trgovci, seljaci

• slobodni ali bez političkih prava, žive u neutvrđenim naseljima, laki oružnici

- aristokratska monarhija
- POLITIČKI USTROJ:
- 2 KRALJA
• loza Argijada i Eupontida

• neograničena vlast u doba rata

• provode odluke geruzije

• vrhovni suci i vojskovođe

- 5 EFORA
• 5 nadzornika

• izvršna i savjetodavna vlast

• predsjedaju geruzijom i apelom

- GERUZIJA
• vijeće staraca

• 28 čl + 2 kralja – svi spartanci iznad 60 g starosti

• zakonodavna, sudska i upravna vlast

- APELA
• narodna skupština

• svi spartanici iznad 30 g (jer tek tada postaju stanovnici Sparte)

• prima ili odbacuje odluke geruzije

- gospodarstvo:
• naturalno gospodarstvo

• zemlja je državna

- spartanski odgoj:
• od 7. godine – gimnazije

• „lakonski odgovori“ – vrlo kratki odgovori

• nakon 18. (do 60.) aktivni vojnici

• sa 30 osnivaju obitelji

- vanjska politika:
• Peloponeski savez - vojno politički savez

• vojska – HOPLITI (teško naoružani pješaci) + 4 HELOTA

ATENA:
- područje: Atika
- nastanjuju: Jonjani
- legenda – osnivač Tezej
- brdo AKROPOLA – hramovi
- AGORA – središte
- PIREJ – luka
- stanovništvo:
• EUPATRIDI – plemstvo

• DEMOS

• METECI – stranci

• ROBOVI

- aristokratska monarhija do 683.

• 10 kraljeva (BAZILEJA)

- 683. aristokratska republika

Ustroj:
- ARHONTI
• izvršna i upravna vlast

18 | P a g e
- AREOPAG
• vijeće aristokrata

• zakonodavna, savjetodavna i sudska vlast

- BULE
• vijeća – predstavnici rodova i bivši arhonti

• zakonodavna vlast

- EKLEZIJA
• narodna skupština svih Atenjana, bez prevelikog utjecaja

- društvo – sukobi za zemljište, dovode do:

- DUŽNIČKO ROPSTVO –
• demos bi se zadužio i onda morao založit posjed i život

• kamen „hipoteka“ bi označavao ropstvo

• ako ne otplate – postaju robovi

ATENSKO ZAKONODAVSTVO
- 630.g. – eupatrid KILON – pokušava oteti vlast
- 621.g. – arhont DRAKON – ozakonjuje običajno pravo – krvna osveta, dužničko ropstvo itd
- 594.g. – arhont SOLON - reforme društva
• uvodi TIMOKRACIJU – društvenu podjelu prema bogatstvu, i sve podjelio u 4 razreda:

1. najbogatiji – arhonti, članovi areopaga - konjanici

2. članovi areopaga – konjanici
3. članovi areopaga – pješaci
4. članovi eklezije – pomoćne trupe
• ukida dužničko ropstvo

• uvodi i mijenja BULE – sad imaju 400 članova, a u bule mogu i bogati članovi demosa

• uvodi HELIJU – prizivni sud – vrhovno sudbeno tijelo u državi

- društvo i dalje u sukobima…

- PIZISTRAT (561/560-528) – pozitivni tiran
• gospodarsku uspon, jačanje demosa

• uvodi plaćeničku vojsku

• uvodi poreze

• uvodi PANATENEJSKE i DIONIZIJSKE SVEČANOSTI

- sinovi HIPIJA (do 510.) i HIPARH (do 514.)

• svrgnut Hiparh, Hipija uspostavlja tiraniju, kasnije Hipija prognan, na vlast dolazi:

- 510.g KLISTEN
• ukida timokraciju

• podjeljuje ATENU u 10 FILA (okruga) = 100 DEMA, podijelio ih po teritorijalnim principu

• BULE –

• politička prava za sve – Atena postaje demokratska republika

• pojačava se uloga arhonta i stratega

• ostracizam – tajna glasanja – ispisuje se ime mogućeg tirana, ako je na 6000 ostrakona -

izbačen iz grada na 10 god

GRČKA KOLONIZACIJA:
- vrijeme: od 8. do 4.st.pr.Kr.
- UZROCI KOLONIZACIJE:
• grčki polisi nisu imali mjesta za širenje

• porast stanovništva

• prehrana stanovnika

• životni prostor stanovnika

• bijeg od dužničkog ropstva

• proizvodnja veća od potrošnje

- KOLONIJE – apoikie - polisi izvan domovine, uz obali, slobodne i samostalne, politički neovisne o
matičnom gradu, vežu ih zajednička kultura i čvrste trgovačke veze (izvoz – žito, vino, vuna, lan, kovine),
jedni drugima pomažu u ratu, svetkovine, OI
- NAČIN KOLONIZACIJE.
• prvo idu u Delfe, pitati Pitiju za savjet

• uzimaju svetu vatru iz hrama matičnog grada i prenose u koloniju

• određuju zemljište za grad i grade zidine

• podjele zemlju međusobno

• posvećuju grad zaštitniku matičnog grada

- SMJEROVI KOLONIZACIJE:
• Sicilija (Sirakuza)

• Jug Italije (Magna Graecia)

• Obale Crnog Mora

• Južna Francuska (Masilija)

19 | P a g e
 • Španjolska (Sagunt)
• Egipat (Naukratis)
• Libija (Kirena)

- POSLJEDICE KOLONIZACIJE:
• razvoj robno novčane privrede

• razvoj trgovine, brodogradnje

• nove poljoprivredne kulture – vinova loza, maslina

• širenje grčkog pisma i umjetnosti

- PRVA KOLONIJA:
• 8.st – iz grada KIMA (Mala Azija) nastaje gradu Cumae u Italiji (naziv – kyme – valovi)

• nakon toga kolonija NEAPOLIS (Napulj)

- Sirakuza, Posidonija, Tarent, Taras, Sibaris, Selinunt, Akragas (Agrigento)

- mnogo grčkih kolonija u Južnoj Italiji i Siciliji – ime Megale Hellas – Magna Graecia – Velika Grčka

KOLONIZACIJA NA JADRANU
- prva kolonija – Grci s Krfa/Korkire osnivaju Korkyra Melaina (Crna Korkira) (tamo je bila još jedna
kolonija kojoj ne znamo ime ali o postojanju svjedoči LUMBARDSKA PSEFIZMA)
- Sirakužani u doba Dionizija Starijeg osnivaju Issu 386.g.pr.Kr
- doseljenici s grčkog otoka Parosa osnivaju Pharos 385/384.g.pr.Kr.
- trgovišta na obali – EMPORIJE - Tragurion (Trogir), Epetij (Stobreč), Epidaurus, Salona
- posljedice grčke kolonizacije:
• nove kulture

• razvoj brodogradnje (brodovi liburne)

• trgovina, obrti

• raspadanje ilirske rodovne zajednice – porodice, patrijarhalno ropstvo

Klasično Doba

GRČKO-PERZIJSKI RATOVI (492.-449.)

- izvor Herodot (485-424) – Historiae (9. knjiga)
- uzrok – širenje Perzijskog carstva prema Zapadu:
• KIR 2. VELIKI, KAMBIZ 2., DARIJE 1.

• osvojili cijelu Malu Aziju i jonske gradove u Maloj Aziji – preko njih trguju s Grčkim polisima

- povod – 500.g – jonski ustanak predvođen Miletom

• u pomoć dolaze samo Atena i Eretrija s 20 brodova

• 495. – grčko brodovlje poraženo, nisu pomogli jonskim gradovima

• 494. – Milet razoren

- 492. g – Darije 1. sprema kaznu za Atenu i Eretriju, šalje zahtjev za zemljom i vodom
• perzijska mornarica (na čelu MARDONIJE) napreduje, ali ih zaustavlja oluja kod HALKIDIKE,

uništena mornarica
- 490. g – novi pohod Darija 1. – preko mora do Atene i Eretrije
• perzijski vojskovođe DATIS i ARTAFERNO spaljuju Eretriju, a perzijska mornarica se iskrcava

na Atici,
• BITKA NA MARATONSKOM POLJU – 13. rujna, najveća do tada, 30 000 Perzijanaca, 10 000

Atenskih hoplita, kojima zapovijeda MILTIJAD, koji uz pomoć Herodotove strategije izvlači
pobjedu

KSERKSO 1. (486.-464.)
- priprema se za novi pohod nakon Maratona
- 481. u Korintu se sklapa SVEGRČKI SAVEZ protiv Perzijanaca
• SPARTA – pješadija

• ATENA – mornarica (sukob – Temistoklo s „pomorskom str.“ želi mornaricu, Aristid i „kopnena

str.“ pješaštvo)
• odlučuje se za mornaricu („Drveni će zidovi štiti Atenu“ – Pitija) i gradi se 200 TRIJERA

(troveslarki)
- 480. Kserkso prelazi Helespont
• osvojili Trakiju, Makedoniju, Tesaliju

• BITKA U TERMOPILSKOM KLANCU - 300 hoplita vođenih kraljem Leonidom, Spartanci

znaju da će umrijet, ali se bore 3 dana hrabro, no uhoda pokaže put Perzijancima koji su potukli
Spartance i nastavili do Atene koju su zatim spalili i porušili
• BITKA KOD SALAMINE – 28.rujna, poraz Perzijske mornarice od atenskih trijera

- 479. u proljeće – sukobi na kopnu

• BITKA KOD PLATEJE - perzijski vojskovođa Mardonije i grčki Pauzanija (Leonidin sin) –
najveća kopnena bitka, Grci pobijedili, Sparta se povlači iz rata

20 | P a g e
 • BITKA KOD RTA MIKALE – Grci pobjeđuju

- 478. DELSKI SAVEZ – sklapaju ga Atena i 200 polisa na otoku Delu kako bi oslobodili trgovinu morem
• Sparta nije ušla jer se nije htjela borit dalje od Peloponeza

- 450. BITKA KOD CIPRA - Perzijska mornarica potpuno uništena

- 449. Kalijin Mir između Atene i Perzije (Perziji ostaje Cipar, a Atena ima pravo trgovine na Sredozemlju i
Crnom Moru)

ZLATNO DOBA GRČKE/PERIKLOVO DOBA:

- procvat Atene, preko delskog saveza došli do novaca
- doba obnove i izgradnje te kulturnog i društvenog napretka
- 444.g - PERIKLO (495-429) – vojni strateg (funkcija koja se bira jednom godišnje) do smrti
• velike ovlasti (vojskovođa, zasjeda u narodnoj službi, sudjeluje u radu državne službe)

- niz reformi – POLITIČKE – zakonodavne ovlasti daje Narodnoj Skupštini  demokratizacija, smiju donosit
zakone
- NOVI POLITIČKI USTROJ:
• EKLEZIJA – vrhovno političko tijelo, narodna skupština

• BULE – vijeća, izvršno tijelo vlasti

• AREOPAG – vjerska pitanja

• HELIJA – sudbena vlast

• 10 STRATEGA – vojno zapovjedništvo

• SLUŽBENICI -

• POLICIJA – državni robovi

- uvodi DHETE – dnevnice – koje se isplaćuju ljudima iz bula

- obnova Atene
• spaja Atenu i luke Pirej i Faleron obrambenim zidom

• AKROPOLA – sve obnovljeno u 5. st

 PARTENON – graditelji IKTIN i KALIKRAT, uz pomoć Fidije - DORSKI STIL

 EREHTEON – oko 421., graditelj MNESIKLO, Karijatide – JONSKI STIL
 NIKIN HRAM – KALIKRAT – JONSKI STIL
 PROPILEJI – ulaz na Akropolu – MNESIKLO – DORSKI STIL
• razvoj atenske umjetnosti i književnosti – uvodi TEORIKON – kazališni novac
• razvoj gospodarstva i obrta
 KERAMEIKOS – četvrt obrta i radionica
 ERGASTERIJ – državne radionice u kojima se proizvode razne keramičke metalne i
kožne stvari
• pomorska trgovina – osigurava trgovačke puteve (Egejsko i Crno More, Južna Italija)
• politička i gospodarska dominacija Atene
 ATENSKI POMORSKI SAVEZ – bivši Delski savez, 300 članova, riznicu seli iz Delfa u
Atenu, neki žele izaći ali Atena ne da, iz ravnopravnih saveznika prelaze u podanike
Atene, visok porez, atenska mjerila

PELOPONESKI RAT (431.-404.) :

- njime završava Klasično razdoblje
- izvor – Tukidid (460.-396.) – Povijest Peloponeskog Rata (prvo kritičko iznošenje povijesti)
- uzrok – političke i gospodarske suprotnosti Atene i Sparte
- razlike: ATENA SPARTA
• demokratska republika aristokratska monarhija
• Atenski Pomorski savez (300 čl) Peloponeski savez (Sparta, Korint, Megara)
• novčano gospodarstvo poljoprivredna zemlja
• prevlast na moru prevlast na kopnu
• širi tržišta prema J Italiji i Siciliji upada u krizu i gubi moć – pomažu Korint i Megara i žele rat s
Atenom

- povod – KORINT – glavna luka Peloponeskog saveza i vodeći trgovački grad na Sredozemlju – Atena
napada Korintsku koloniju Potideju, a Sparta staje na stranu korinta

- I. FAZA RATA – ARHIDAMOV RAT (431.-421.)

- 431.g Sparta napada Atiku na poticaj Arhidama
• gospodarski uništava Atiku i uništava izvore hrane

• u Ateni izbija glad i kuga (umire i Periklo)

- ratovanje na kopnu (Sparta)

- ratovanje na moru (Atena)

21 | P a g e
 • U Ateni se javlja gospodarska i politička kriza
 narod sluša demagoge – demagog KLEON potiče na rat
- 422.g BITKA KOD AMFIPOLA:
• neodlučen

• umire i Kleon i Brasida (Sparta)

- 421.g - NIKIJIN MIR (Nika – atenski vojskovođa) – primirje na 50 godina

• 20 godina zatišja:

 Atena u krizi – djeluju demagozi – ALKIBIJAD nagovara na napad na Sirakuzu, korintsku

koloniju
 Sparta jača – novčano ju za izgradnju mornarice pomaže Perzija
- II. FAZA RATA – SICILIJANSKA EKSPEDICIJA (415.-413.)
- 415.g – Atena napada Sirakuzu
• Alkibijad bježi Spartancima i ostavlja neorganizirani Atenu

- 413.g – poraz Atene kod Sirakuze

• Sparta gradi mornaricu

- III. FAZA RATA – DEKELEJSKI RAT

- 404.g – poraz Atene kod EGOSPOTAMA na Helespontu
• Lisandar iz Sparte sklapa savez s Perzijom i zajednički uništavaju Atenu

- Atena je pod opsadom 9 mjeseci – osvojena luka Pirej

- potpisuje se mir:
• ruše se zidine oko Pireja (uz zvuke svirala)

• raspušta se Atenski pomorski savez

• predaje Atensku flotu (osim 12 brodova)

• Atena mora plaćat veliku ratnu odštetu

• u Ateni vlada 30 spartanskih aristokrata – oligarhija (vladavina nekolicine bogatih) – na čelu

KRITIJA
- POSLJEDICE RATA:
• opada moć Atene

• Sparta politički jača (do 371.g)

• Teba preuzima prevlast (do 362.g)

• Grčka je opustošena – jačaju Makedonija i Perzija

GRČKA KULTURA KLASIČNOG DOBA:

- klasično razdoblje – veliki polet u znanosti i umjetnosti
- najvažnije: ATENSKA AKROPOLA
- KIPARSTVO:
• Fidija – osmislio izgled Partenona¸¸

• Miron - Diskobol

• Poliklet – Diskoforos i Diadumenos

• Praksitel – Hermes s malim Dionisom

• Skopas – Afrodita, Menada u plesu

- DRAMA:
• dramske predstave bile su dio vjerskih svečanosti

• KAZALIŠTE – pozornica (orchestra) i gledalište (theatron)

• razvila se iz DITIRAMBA – pjesme u čast Dionizu na praznik plodnosti

TRAGEDIJA:
• glavni glumac – protagonist

• iz zbora satira – kor

• prvo 2, zatim 3 glumca

- nastanak tragedije:
• bučna i vesela satirska svečanost

• mitološko povjesni sadržaj s herojskom patnjom glavnog lika

• tragedija

- ime dobila prema „tragos“ – jarac, jer su se u jarca oblačili Dionizovi satiri
- 1. natjecanje – PIZISTRAT – Dionizijske svečanosti 534.godine – pobjednik TESPIS
- najveći tragičari – Eshil, Sofoklo, Euripid
• ESHIL: (525.-456). – veliča žrtvu pojedinca u ispunjenju sudbine

 Orestija, Tebanska Tetralogija

• SOFOKLO (479.-406.) - sukob glavnog lika s okolinom

 Kralj Edip, Antigona

• EURIPID (480.-406.) – likovi su borci protiv lažnog morala i predrasuda

 Medeja, Elektra, Ifigenija

22 | P a g e
KOMEDIJA: razvija se iz podrugljivih napjeva i oponašanju likova iz svakodnevnice, ime prema skupini
pjevača Dionizovih pjesama komos, vrhunac u 5. stoljeću – ARISTOFAN – Ptice, Ose, Vitezovi

FILOZOFIJA:
- SOKRAT – napada neznanje i navodi sugovornika da sam dođe do odgovora
- SOFISTI – uzdizanje čovjeka iznad bogova i tradicije
- PLATON – škola Akademija
- ARISTOTEL – škola Licej

POVJESNIČARI:
- Herodot – opisuje grčko perzijske ratove
- Tukidid – opisuje peloponeski rat
-
LJEČNIŠTVO: Hipokrat – odvaja liječništvo od magije, autor svečane prisege liječnika

USPON MAKEDONIJE:
- položaj – sjever Grčke – na rijekama AKSIJU (Vardar) i STRIMONU (Struma), između Tesalije i Trakije
- MAKEDONCI – bave se ratarstvom i stočarstvom
• seoska kultura patrijarhalnog tipa – razjedinjeni

• vojna kraljevina – dinastija Argeada – biraju ih plemenski starješine

- FILIP 2. (382.-336., vlada od 359.)

- početak političkog uspona Makedonije
- provodi društvenu reformu – jača kraljevska vlast
- prijestolnica PELA
- reorganizira vojsku - slobodni seljaci zamijenjeni plaćenicima
• FALANGA – 16x16 redova, kratki mač, štit i koplje (SARISA)

• organizirao KONJICU

- teritorijalno proširuje državu

- vojno:
• prema obali

• u unutrašnjost – rudnici u gorju PANGEJU – zlato (zlatni novac)

• na Sjever prema Crnom Moru

- diplomatski:
• potkupljuje grčke gradove

- uključuje se u politički život grčkih polisa (zaštitnik Delfa – zbog bogatstva

- ATENA se boji za demokraciju i samostalnost grčkih polisa

• stvara se protumakedonska stranka i makedonska stranka koja podupire Filipa II.

 DEMOSTEN (384-322) – 349. godine FILIPIKE (govori protiv Filipa)

• prognan na Rhodos gdje otvara filozofsku školu
- 338.g – savez Atene, Korinta i Tebe protiv Filipa II.
- Filip ulazi sa svojom vojskom u Grčku
• BITKA KOD HERONEJE (BOECIJA) – poraz grčkih polisa

 lijevim krilom zapovijeda 18ogodišnji Aleksandar

- vlast u grčkoj preuzima Filip – nestaju grčki polisi – stvara se zajednička grčka država
• potiče osvajanje svegrčkog saveza – KONFEDERATIVNI SAVEZ

 skupština u Korintu - zima 338.g – nastaje KORINTSKI SAVEZ

 ulaze svi grčki polisi osim Sparte, ostaju politički i gospodarski neovisni
 proglašava se opće zemaljski mir
 stvara se novi vojni savez protiv Perzije - PANHELENSKI SAVEZ
• posljedica – polisi gube slobodu
336.g – Filip ubijen na svadbi svoje kćeri u Egi, nasljeđuje ga sin Aleksandar, koji nastavlja politiku svog oca.

ALEKSANDAR VELIKI:
- sin Filipa II. i Olimpijade, Aristotelov učenik
- 334.g - prelazi Helespont – napada Perzijsko Carstvo (Darija Trećeg)
• BITKA NA RIJECI GRANICOS

• Perziju predvodi grk Memnon

• oslobađa JONIJU, osvaja MILET nakon neznatnog otpora

- 333.g – osvaja GORDIJ

• BITKA KOD GRADA ISA – novi poraz Darija 3.

23 | P a g e
 • osvaja Siriju, Palestinu, Fenikiju
• grad Tir – prvi puta upotrebljeni opsadni strojevi
- 332.g – osvaja EGIPAT
• Siva – Amonovo svetište, postaje sin boga Amona

• osniva ALEKSANDRIJU

- 331.g – kreće na AZIJU

• BITKA KOD GAUGAMELA

• konačni poraz Darija 3. (bježi u Baktriju)

• osvaja Babilon, Perzepolis i Suzu – proglašava se kraljem nad kraljevima

- 327.g – kreće na INDIJU

• poraz kralja Pora (200 borbenih slonova) – povratak prema Babilonu

- 323.g – umire od malarije

- DRŽAVNI USTROJ DO RASPADA CARSTVA:

- Aleksandar – vođa grčkih polisa, kralj Azije, faraon Egipta, kralj nad kraljevima
- ideja svjetskog carstva – kozmopolitizam
• vjenčavao svoje vojnike s lokalnim ženama – „vjenčanje Europe i Azije“ (njegove žene -

Roksana i Statira)
- uprava – domaće plemstvo: satrapije
• jedinstven monetarni sistem, razvoj obrta i trgovine

• gospodarska kriza u Grčkoj

- novi gradovi - III. kolonizacija Grka (vojnici, iseljenici)

- širenje helenske kulture i jezika – HELENIZAM
- RASPAD CARSTVA – Aleksandrova smrt – 323.g
- ratovi oko nasljedstva – nasljednici se zovu DIJADOSI
• Antigon Gonate – ANTIGONIDI – Makedonija, Grčka

• Seleuk – SELEUKIDI – Mala Azija, Perzija, Sirija

• Ptolomej Lag – LAGIDI – Egipat, dio Palestine

 dinastija PTOLOMEJEVIĆA
- osamostaljuju se Pergam, Bitinija, Kapadokija, Pont i Armenija
• apsolutne birokratske monarhije

- posljedice:
• nestaje Perzijsko carstvo

• razvoj novčanog gospodarstva

• trgovačke veze Istoka i Zapada – nova roba

• HELENIZAM, KOZMOPOLITIZAM

• gradovi – Aleksandrija

• propast grčkih polisa – jačaju monarhije

- kultura, umjetnost, znanost – HELENIZAM

- FILOZOFIJA – izbacuje Boga iz svakodnevnog života
- transformacija religije – orijentalni utjecaji
• tajni kultovi božice plodnosti i zemlje DEMETRE

• misterije boga DIONIZA

• u Europu prodire kult IZIDE

 orijentalni misteriji vezani za uskrsnuće

 vegetacijska božanstva koja u proljeće uskrsavaju
Fenički ADONIS, Sirijski ATIS, egipatski OZIRIS, perzijska MITRA

5. Rim - Kraljevstvo i Republika

- NAJSTARIJI STANOVNICI APENINSKOG POLUOTOKA
- Apeninski polutok – na središtu Sredozemlja – nazivan „Vrt Europe“
- obiluje pašnjacima i rječnim dolinama (rijeke Po, Arno, Tiber)
- poljoprivreda (žitarice, vinova loza, maslina, smokva) i stočarstvo
- prve kulture – 3. i 2. tis.pr.Kr – kretsko-mikenski utjecaji
- 1800. se pojavljuje kultura brončanog doba Terra Mara (masna zemlja)
- 2. tisućljeće – indoeuropska seoba – naseljavaju Kelti (Gali), Iliri (Veneti), Liguri i Etruščani

24 | P a g e
 - 1. tisućljeće – nova indoeur. plemena u željeznom dobu – Italici (više plemena – Latini,
Umbri, Samnićani, Volsci, Oski)
- 8. stoljeće – jug poluotoka – Grci i Iliri  kolonije Magna Graecia (Kartaga, Korzika,
Sardinija, Sicilija)
- Etrurska kultura (8.-2.st.pr.Kr.)
• područja: Toskana, Umbrija, Lacij, rijeke Arno i Tiber
• porijeklo: nepoznato, mješavina starosjedioca i doseljenika
• jezik: nije odgonetnut – pišu grčkim alfabetom (najopsežniji dokument je Zagrebačka lanena knjiga
ispisana etruščanskim)
• način života: gradska civilizacija, gradovi države (polisi), savez 12 gradova (Felsina, Arretum, Peruggia,
Cacre)
• politički ustroj: aristokratska monarhija – kralj i lukumoni (aristokracija)
• gospodarstvo: obrt i trgovina, ceste, pomorstvo, razvijeno novčarstvo (kovaonice novca)
• poljoprivreda: obrađivani aristokratski posjedi
• religija: jako bitna, zagrobni život i Posljednji sud, bogovi Tinij (nebo), Una (brak) i Minerva
(mudrost), proricatelji auguri i haruspici, nekropole (tumuli)
• umjetnost: utjecaj Grčke
• graditeljstvo: drvo i opeka, elementi: luk i svod, kanalizacija, ceste, mostovi
• slikarstvo: oslikavanje vaza po utjecaju na Grčku
• kiparstvo: kipovi u bronci i glini, umjetnički obrt

Počeci i uspon Rima

- položaj: Lacij (Latium), na rijeci Tiber se smjestilo naselje Latina koje je preraslo u grad
- izvor: Tit Livije (59.-19.) - Ab urbe condita (Od Osnutka grada)
- brežuljci: prvi naseljeni Palatin, Eskvilij, Celij, a zatim Aventin, Kapitol, Viminal, Kvirinal
- legenda: Prema legendi trojanski junak Eneja nakon pada i razaranja Troje dugo je lutao po svijetu -
napokon je došao u Lacij gdje je osnovao grad Albu Longu i tu su njegovi potomci dugo vladali. Kada je
bio na prijestolju Numitor svrgnuo ga je s vlasti brat mu Amulije. Numitorova kći Reja Silvija rodila je s
bogom Marsom blizance. Amulije se bojao kada blizanci odrastu da će mu oduzeti vlast, te je naredio
robu da ih baci u Tiber. Rob to učini, rijeka košaricu s blizancima izbacila na obalu. Čuvši plač djece došla
je vučica Martia ( Marsova vučica) i nahranila ih je svojim mlijekom. Nakon nekoga vremena tuda je
prolazio pastir Faustul i vidjevši djecu odnio ih je kući da ih njegova žena Aka Larencija othrani i
odgoji. Aka Larencija dala je dječacima imena Romul i Rem. Kada su djeca odrasla čuvši za svoju
sudbinu, otišla su stricu i svrgnula ga s vlasti. Romul je ubio Amulija i vlast vratio djedu Numitoru. Za
nagradu djed im je poklonio zemlju na brdašcu Palatinu. Tu su braća počela graditi grad, ali u gradnji se
posvađaše i Romul ubije Rema. Romul je grad sam dovršio.
- osnutak: 21.04.753.g.pr.Kr.
- DOBA KRALJEVSTVA (753.-509.)
1. Romul: 753.-716.  naseljava i utvrđuje Palatin (Roma Quadrata), organizira Senat (isprva 100
čl.), surađuje sa Sabinjanima
2. Numa Pompilije: 716.-672.  uređuje vojsku, uvodi religijske obrede (štovanje Jupitera, Junone i
Minerve)
3. Tulo Hostilije: 672.-640.  osvojio Alba Longu, prenosi se sveta Jupiterova vatra u Rim i
nastavljaju se tradicije Alba Longe
4. Anko Marcije: 640.-616.  širi teritorij rimske države, gradi luku Ostiju
5. Tarkvinije Prisko: 616.-579.  prvi Tarkvinijevac, širi teritorij, niz javnih radova (uređuje Forum,
gradi Circus Max. i kanal Cloaca Maxima)
6. Servije Tulije: 578.-534.  reforma uprave – dijeli građanstvo u 4 imovinska razreda (1 sloj - 1
skupština), gradi obrambeni sistem (Servijev zid)
7. Tarkvinije Oholi (Superbus): 534.-510.  sagradio hram Jupitera Kapitolijskog
- zadnja tri kralja su bili Etruščani koji su započeli dinastiju Tarkvinijevaca
- etruščanski utjecaj – graditeljstvo (luk, svod), ceste, mostovi, tuneli, urbanizam, vjera (Haruspici i
Auguri)
- arheološki nalazi – prvi je naseljen Palatin, ali oko 1100.pr.Kr., a prva gradska zajednica (Roma
Quadrata, opasana s 4 zida) smještena je u 8.st.pr.Kr.
- društvo – PLEMENSKI SISTEM:
- 3 plemena – TRIBUSI
- 30 bratstava – KURIJE
- 300 rodova – GENS
- raslojavanje  patrijarhalne obitelji  prema časti se dijeli zajednička zemlja ( ager publicus )
- nakon raslojavanja – 2 sloja stanovništva:
- patriciji – populus romanus – pripadnici stare aristokracije

25 | P a g e
- plebejci – plebs – seljaci, kasnije obrtnici i trgovci, bez političkih prava, nema brakova s patricijima
- patrijarhalno uređenje:
• 1 rod – više obitelji
• Pater Familias – ima „pravo života i smrti“
• obitelj čine uža obitelj, sluge, robovi i klijenti
• sva politička prava i nasljedstvo dobiva najstariji sin i njegova obitelj
• patrijarhalno ropstvo
- posebni odnosi – PATRONAT – Patroni i klijenti – klijenti su bili plebejci kojim asu patriciji davali posao i
savjete, te kad bi ovi dobili pol.prava, morali su glasati za svog patrona
politički ustroj:
- REX – doživotna vlast, vrhovni vojskovođa, sudac, veliki svećenik, u pratnji 12 liktora (nose fasces –
snop pruća sa sjekirom u sredini)
- SENAT – vijeće aristokrata – 300 članova, stariji od 60 godina, senatori  „patres“, predlažu zakone koje
donosi narodna skupština
- NARODNA SKUPŠTINA – članovi su populus romanus
• kurijatske komicije – komicije prema bratstvima
• tributske komicije – komicije prema imovinskim razredima
• centurijatske komicije – komicije prema vojnim odredima (donose zakone, biraju kralja, odlučuju o
ratu i miru)
- 510.g. ustanak kojeg vode Junije Brut i Tarkvinije Kolatin – postaju prvi konzuli
- 509.g. nastaje republika

Rimska Republika
- moto: SPQR – Senatus PopulusQue Romanus
- 509.g. postaje aristokratska republika
- prvi konzuli J. Brut i T. Kolatin
ustroj:
- 2 KONZULA
• konzulat traje godinu dana
• iz patricijskih obitelji
• doživotna senatorska čast
• vode unutrašnje poslove
• diktatorske ovlasti u ratu
• međusobni veto
- SENAT
• vijeće staraca od 300 članova
• doživotno i nasljedno (otac  sin)
• savjetodavno tijelo
• unutrašnja i vanjska politika
• financijski poslovi
• nadziru državne službe
- NARODNA SKUPŠTINA
• svi iz populus romanus
• prihvaćaju i odbijaju zakone (zakonodavne ovlasti)
• biraju magistrate
• kao i prije, tri odbora
• održavaju se na Martovu Polju
- MAGISTRATURE (općinske službe)
• moglo se napredovati do konzula
• posebna odjeća – toga s grimiznim obrubom
• EDILI – čuvari reda
• KVESTORI – čuvari arhiva, blagajnici
• CENZORI – procjenitelji imovine (svakih 5 g popis imovine svih građana)
• PRETORI – suci i upravitelji provincija
- sukobi plebejaca i patricija – 494.g. – secesija  plebejci se povlače na Aventin i neće se vratit dok ne
dobiju prava
- rimski konzul Menenije Agripa priča na Aventinu s plebejcima, objašnjava im priču o udovima (pl) i
želucu (pat)
- uvodi se funkcija pučkih tribuna – dvojica, vjerski i politički nepovredivi, imaju pravo veta
Preuređenje rimskog zakonodavstva:
- 5.st.pr.Kr. – običajno pravo
- 450.g.pr.Kr. - Leges duodecim tabularum – zakonik 12 ploča, na Kapitoliju, timokratski sistem, prvo
zapisano pravo

26 | P a g e
- sukobi patricija i plebejaca i dalje traju, pučki tribuni Sekstije Lucije i Licinije Gaj započeli pobunu, žele
pojačat funkciju pučkih tribuna
- 366.g. Sekstije Lucije postaje prvi plebejski konzul, od tada nadalje 1 od konzula mora biti plebejac

RIMSKA VOJSKA:
- u vojsci su svi slobodni građani od 17 do 46 godina, a opremu osiguravaju sami
- mobilizacija (poziv na službu) na Palatinu
- ratuje se ljeti
- vojske sastavljene od legija (pješaci koje štite konjanici) i centurija (manja vojna formacija od 100 ljudi
predvođenih centurionom)
- vojskom zapovijedaju konzuli, u ratu imaju ovlasti diktatora
Ratovi na apeninskom poluotoku:
- 5.-3.st.pr.Kr. – osvajanje Apeninskog poluotoka
- sukobi s Etruščanima – 396.-265.
- osvajanjem grada Veje 396. zaposjednuta južna Etrurija
- sa sjevera dolaze Gali, osvajaju sjevernu Etruriju i napadaju Latine
• 390. Gali napadaju i pljačkaju Rim
do 265. zauzeta cijela Etrurija
- 340.-338. sukob s Latinskim saveznicima – osvojeni
- 343.-290. sukob sa Samnićanima - 321. poraz Rima kod Kaudinskog klanca  „kaudinski jaram“
do 290. zauzimaju središnji dio Apeninskog Poluotoka
- sukob s Grcima, protiv grada Tarenta, koji poziva u pomoć kralja Pira iz Epira
• 279. bitka kod Auskula – „pirova pobjeda“
• 275. bitka kod Beneventa – pobjeda Rimljana
do 265. zauzeta cijela Magna Graecia
- cijeli Apeninski poluotok postaje jedinstvena politička cjelina
-
Rim u doba republike
Vrste osvojenih gradova:
- municipiji – osvojeni gradovi sa unutr. samoupravom, plaćaju poreze ali imaju neka prava
- saveznici – gradovi koji imaju poseban ugovor s Rimom, nemaju građansko pravo, ali imaju vojnu
obvezu, unutr. samoupravu, a vanjsku politiku im vodi Rim
- kolonije – novoosnovani gradovi, naseljavanje bivših vojnika (s punim gr. pravom), šire rimski utjecaj na
okolinu, cilj da kontroliraju osvojena područja
- prokonzul (tj. praetor) – upravlja provincijama, bivši konzul, upravna i sudska vlast nad provincijama
- stanovništvo:
• rimski građani – sva građanska prava
• stanovnici osvojenih područja – ius comercii, conubii i provocationis
- rimsko građansko pravo:
• ius comercii – pravo stjecanja imovine
• ius conubii – pravo sklapanja pravovaljanog braka
• ius sufragii – pravo glasanja u narodnoj skupštini
• ius honorum – pravo obnašanja državnih službi
• ius provocationis – pravo priziva (žalba na određenu kaznu)
- gospodarstvo:
• naturalna privreda (do 2.st.pr.Kr.)
• do Punskih ratova seljaci imaju pravo na male zemljišne posjede
• patrijarhalno ropstvo - jedna obitelj jedan rob
• robno novčana privreda (iz Lidije, preko Grčke i Etruščana do Rima)
• latifundije (latus širok, fundus zemlja) – veliki zemljišni posjedi u vlasništvu 1 osobe, može biti
zatvorena gosp. cjelina, vlasnici aristokrati
• zbog njih propadaju „mali ljudi“ tj. prolaterci – novo siromaštvo, te se sele u gradove
• državno ropstvo – zbog povećanja ratnih zarobljenika, rade na latifundijama
- novi sloj u društvu - NOBILI:
- društvo:
• populus romanus:
• nobiles
a) Ordo senatores – pripadnici stare aristokracije, nose togu s grimiznim obrubom i posebne
sandalice
b) Ordo exuester – vitezovi, novoobogaćeni
• plebejci – ostali – obrtnici, seljaci, trgovci
- zakonodavstvo:
27 | P a g e
 • RIMSKO PRAVO – stvarno, obligaciono, porodično i nasljedno pravo
- promjene – helenizacija rimskog društva
- ostavština Etruščana – nadsvođeni lukovi, kanalizacija, religija, pismo, ceste (312. Via Appia – dao
sagraditi cenzor Apije Klaudije)
- odjeća – tunika, toga, penula
- obitelj – pater familias i mater familias
- religija – politeizam
• država: glavni svećenik pontifex maximus, svetišta pontifici, Vestalke (čuvale vječnu vatru u
Vestinom hramu)
• obitelj: glavni „svećenik“ je pater familias, svaka kuća ima kućni oltar, žrtvuju se hrana i vino, kućni
bogovi Lari, Penati i Mani
• kultovi: kult boga Bakha/Dioniza i božice Kibele (velike Majke)
•

Punski ratovi
- legenda o Eneji i Didoni govori kako je Didona proklela rimski rod i osudila ga na, između ostalog, punske
ratove
- KARTAGA – fenička kolonija osnovana 813.g od strane doseljenika iz Tira
• semitski narod Punjani
• vlada trgovačka oligarhija
• okrutna religija
• imaju plaćeničku vojsku stacioniranu na Siciliji
I. PUNSKI RAT (264.-241.)
- povod – sukobi oko gradova Mesane i Sirakuze – Rim zauzima Mesanu, grad za koji se Kartaga
zagrijala, pa K. naviješta rat Rimu
- sukobi se vode na Siciliji i na afričkom kopnu i moru
- Kartažane vodi Hamilkar Barkas (270-228)
- Rimljani stvaraju ratnu mornaricu  brodovi sa željeznim kljunom – vrane
- 260. pomorska bitka kod Mila – pobjeda Rimljana
- 241. bitka kod Egadskih otoka – pobjeda Rimljana, završetak prvog rata
- posljedice – mir, ratna odšteta na 10 godina, predaja Sicilije, kartaški brodovi ne smiju ulaziti u rimske
vode
II. PUNSKI RAT (218.-201.)
- rat započinju Hamilkarovi sinovi Hanibal i Hasdrubal
- Kartaga se širi – Nova Kartaga (Hispanija)
- 218.g. – Hanibalov pohod – 50 tisuća pješaka, 9 tisuća konja, 37 slonova
- 217.g. – bitka kod Trasimenskog jezera – poraz Rima
- 216.g. – bitka kod Kane – poraz Rima (40 tisuća vojnika i 80 senatora)
- 212.g. – pad Sirakuze (ali ubijen rimski vojskovođa/konzul Marcel) = Sirakužanin Arhimed koristi bojne
strojeve u obrani grada (uzalud)
- Hanibal u Italiji čeka pojačanje
- 207.g. – ubijen Hasdrubal
- novi rimski vojskovođa – Kornelije Scipion (Afrički) – odlazi s vojskom u Afriku, vojni uspjesi
- 202.g. – bitka kod Zame – pobjeda Rima uz pomoć Numiđana
- posljedice – mir, Kartaga mora predati ratnu mornaricu, platiti velike ratne odštete, dati sve
prekomorske posjede, ne smije voditi vanjsku politiku
III. PUNSKI RAT (149.-146.)
- Kartaga se obnavlja ali se javljaju sukobi s numidskim kraljem Masinisom
- Kartaga je prijetnja Rimu – tako tvrdi senator Marko Porcije Katon (Stariji)  Uostalom, smatram da
Kartagu treba razoriti. (kraj svakog njegovog govora)
- Kartaga objavljuje rat Numiđanima 151.g. – razlog(povod) ratu
- 149.g. – Rimska vojska se iskrcava u Africi
- 147/146.g. – opsada Kartage - novi vojskovođa - Scipion Emilijan (Mlađi) razara Kartagu
- izvori: povjesničar Polibije i nalazište (utvrda) Birsa

Ratovi na istoku (241.-218.)

- ratovi s Ilirima (229. – 218.)
• kraljica Teuta i Ardijejski savez
• 3 rata zbog gusarskih napada Ilira

28 | P a g e
- ratovi s Makedoncima (215.-168.)
• kralj Filip V. i njegov sin Perzej
• 3 rata – 168. bitka kod Pidne u Tesaliji, rimski vojskovođa Emilije Paulo
- ratovi s Grcima (146.-127.)
• 146. razoren Korint
• Grčka gubi samostalnost i postaje provincija Aheja
- ratovi sa Sirijom – vladar Antioh 3. – poraz 190.g

Uoči građanskih ratova

- gospodarska kriza – propast seljačkih posjeda – odlaze u grad - gradska sirotinja  proleteri
- dok seljački posjedi propadaju, jačaju latifundije
- promjene pokušaju provesti pučki tribuni Gaj i Tiberije Grakho iz poznate porodice Sempronija
TIBERIJE GRAKHO
- 133.g je pučki tribun, predlaže agrarnu reformu - Lex Agraria - određuje koliko netko može imati zemlje,
ostatak se dijeli siromašnima
- 2. pučki tribun Marko Oktavije daje veto pod ucjenom – otkriva se ucjena, zakon se priznaje
- unatoč novom zakonu, teško se određuje zemlja, aristokrati su ljuti  133. Tiberijevo ubojstvo
- novi slojevi:
• Optimati – Senat, oligarhija, vlast mora ostati u rukama oko 2000 ljudi
• Populari – Narodna skupština, što veći broj građana u politici, određivanje i podrška vitezova zbog
javnih službi
GAJ GRAKHO
- 123.g je pučki tribun, reforme:
• Lex Iudicaria – rimska prava saveznicima
• Lex Frumentaria – redovita prodaja žita siromasima
• povećava prava vitezova u sudstvu
• osnivanje novih kolonija
- posljedice:
• sukobi optimata i populara – optimati ubili 3000 populara
• smrt Gaja i njegovih pristalica
Vojna reforma Gaja Marija i Prvi građanski rat
- kriza vojske
- 111.-105.g – rat s Numiđanima i kraljem Jugurtom
• 107. vodstvo u ratu preuzima Gaj Marije
• 105. Marije pobjeđuje Jugurtu
• Lucije Kornelije Sula se politički uspinje
- 105.-100.g – rat sa Cimbrima i Teutonima
• Gaj Marije vrši reformu vojske – uvodi plaćeničku vojsku, postaje vođa Populara
- 91.-88.g – Saveznički rat
• vojskovođa Sula, postaje vođa Optimata
- 89.-83.g – rat sa pontskim kraljem Mitridatom 4.
• sukobi oko toga tko će biti vojskovođa - Senat odabire Sulu, a zatim se predomišlja za Marija
- Sula je ljut i ulazi sa vojskom u Rim 88.g – PRVI RIMSKI GRAĐANSKI RAT
• Marije se vraća iz Ponta (od 88.-86.)
- 83. Sula ponovo ulazi u Rim
- 82. uspostavlja diktaturu (neograničena vlast, jača vlast optimata, uvodi proskripcije – popisi ljudi koje
treba ubiti)
- 79. odriče se ovlasti i odlazi (Comentarii Rerum Gestarum)
- gospodarska, društvena i politička kriza  loš položaj robova
- 73.-71.g – ustanak robova predvođenih Spartakom
• bitka kod Vezuva, pobuna se širi
• Marko Licinije Kras guši pobunu
- ustanak Marijevaca u Hispaniji – vođa im je Sertotije, a ustanak guši Gnej Pompej
- 63.-62.g – urota Lucija Sergija Katiline protiv Senata, urotu otkriva tadašnji konzul Marko Tulije
Ciceron 63.g
- 62.g – bitka kod grada Pistorije
- izdižu se pojedinci:
• Pompej i Kras 70.g postaju konzuli
• Cezar 59.g postaje konzul

Prvi Trijumvirat i Drugi građanski rat

29 | P a g e
- trijumvirat – stvoren 60.g– tajni neslužbeni savez temeljen na prijateljstvu radi nadzora i utjecaja u
politici (tres tri, vir muškarac)
- CEZAR – ratuje u Galiji i Germaniji, napada Britaniju – De Bello Gallico u 8 knjiga
- POMPEJ – namjesnik u Hispaniji, boravi u Rimu, surađuje sa Senatom
- KRAS – dobiva na upravu Aziju, biva ubijen u porazu od Parta 53.g
- 49.g senat zove Cezara natrag u Rim, on se oglušuje i krši zabranu o stupanju oružanih snaga na italsko
tlo
- Alea iacta est., prelazi rijeku Rubikon koja je predstavljala granicu i ulazi u grad
- pobjeđuje Pompejevu vojsku u Hispaniji, Pompej i senatori bježe u Grčku
- 48.g – bitka kod Farsala – Pompej bježi u Egipat, Cezar ga sustiže, Pompeja ubija doušnik faraona
Ptolomeja
• Cezar se umiješa u dinastijske poslove oko Ptolomeja i sestre mu Kleopatre
• 47.g predaje vlast Kleopatri
- odlazi u Malu Aziju, brzo guši pobunu kralja Farnaka (Veni, vidi, vici!)
- ratuje protiv Pompejevih pristaša u Hispaniji i Africi
- vraća se u Rim i vlada od 45. do 44.
• konzul, prokonzul, doživotni diktator, pučki tribun, imperator i pontifex maximus
• naseljava siromašne rimske građane po provincijama
• piše De Bello Civilis
• uređuje vojsku – legiju uređuje u kohorte (1 kohorta 600 ljudi) – 6000 ljudi – 10 x 600 ljudi
• uvodi novi, julijanski kalendar (do 1582. i pape Grgura 8.)
• 44.g urota republikanaca u Senatu – 60 senatora ga ubija na Martovske Ide (15.3.44.) u zgradi Curia
Pompei na Markovom Polju
• Gaj Kasije Longin i Marko Junije Brut predvode atentat

Drugi Trijumvirat
- nova politička i društvena kriza
- novi političari – Marko Antonije, Gaj Oktavijan, Marko Emilije Lepid (trijumviri)
- novi savez - 43.g u Narodnoj skupštini
• dobivaju diktatorske ovlasti na 5 godina
• ulaze u Rim – teške proskripcije
• rat protiv republikanaca
• 42.g bitka kod Filipa
- raspodjela vlasti
• Marko Antonije – Istok
• Gaj Oktavijan – Zapad s Ilirikom
• Lepid – Afrika
- sukob interesa – Lepid lišen vlasti (ali ostaje pontifex maximus)
- 36.g Oktavijan ratuje u Iliriku ( 35.-33.)
- 36.g Antonije boravi s Kleopatrom u Egiptu i daruje joj rimsku zemlju
- 31.g Senat objavljuje rat Egiptu
• 2.9.31. – Bitka kod Rta Akcija (zapadna Grčka) – ishodu bitke pomogli su ilirske liburne, Rim
pobjeđuje
• Marko Antonije i Kleopatra bježe u Egipat i 30.g se zajedno ubijaju

Rimsko Carstvo
Dinastije i podjele
- Klaudijevsko Julijevska – August, Tiberije, Kaligula, Klaudije, Neron
- Galba, Oton i Vitelije
- Flavijevci – Tit Flavije Vespazijan, Tit Vespazijan, Domicijan
- Antonini – Nerva, Trajan, Hadrijan, Antonin Pio, Marko Aurelije, Lucije Ver, Komod
-
Severi – Lucije Septimije Sever, Karakala, Aleksandar Sever, Aurelijan
- Dioklecijan, Konstantin i Teodozije
Podjela carstva:
- principat (August – Dioklecijan)
- dominat (Dioklecijan – nadalje)

Principat
AUGUST (27.pr.Kr. – 14.)

30 | P a g e
 - Gaj Julije Cezar Oktavijan August
- 31.g. dobiva nadimak Augustus (uzvišeni) nakon bitke kod Akcija
- 27. g. dobiva titulu Princeps Senatus, zbog toga naziv razdoblja – Principat – formalno je republika
- Titule i funkcije:
o Prvi senator
o Prvi konzul (saziva Senat)
o Prvi tribun (predlaže zakone i ima pravo veta)
o Upravitelj carskih provincija, tj. prefekt
o Pontifex maximus od 12.g.pr.Kr
o Vrhovni zapovjednik, tj. imperator
o Naslovi – Caesar Augustus Divi Filius
- Obnova starih rimskih tradicija – uvodi se Consilium Princeps – savjet prvog čovjeka – savjetodavni
organ
- Augustova prava i reforme:
o Predlaže zakone
o Smanjuje broj senatora (popunjava Senat svojim pristalicama)
o Uređuje provincije
 Carske – u njima je uvijek stacionirana vojska (zbog čestih pobuna, ratova itd.)
 Senatorske – mirne i starije provincije
o Postavlja upravitelje provincija
o Uvodi nove poreze
o Utemeljuje carsku gardu (tj. pretorijanske kohorte) – stacionirani na Kvirinalu, oko 4500 ljudi
o Organizira vojsku (25 legija, 150 000 ljudi) i uvodi prvu rimsku mornaricu
o Donosi niz zakona o braku i obitelji (Lex Julia)
- Sređuje stanje u Rimu – Panem et circenses! (Kruha i igara!)
- Osvajački pohodi protiv Kelta i Ilira (osvaja do Dunava) – vojskovođe Agripa, Druz i Tiberije
o 9.g. – bitka u Teutoburškoj šumi s Germanima
- Granice carstva – linija Rajna – Dunav
- Počinje razdoblje Pax Romana – razdoblje mira, moralna i religijska obnova
- Gospodarski i kulturni uspon – klasični rimski stil
- Građevine:
o Augustov forum, Ara Pacis Augustae (oltar mira), Panteon
o Vodovod, terme, kazališta (gradi se pulska arena)
- Umjetnost:
o Vergilije, Horacije
o Gaj Mecenat – novčano potpomaže umjetnike
- Znanost:
o Tit Livije (59.-17.) – Od Osnutka Grada

Dinastija Klaudijevsko Julijevska

TIBERIJE (14.-37.)
- Augustov vojskovođa – ratuje u Germaniji, Panoniji i Dalmaciji
- Učvršćuje carsku vlast – surađuje sa Senatom  Zakon o uvredi veličanstva
- Suradnja s pretorijancima
- Surov, nezadovoljan i želi zauvijek otići iz Rima
- 26.g. odlazi na Capri - vlast preuzima Sejan, kojem je dao velike ovlasti, koji kuje urotu protiv Tiberija
- 37.g. ugušen jastukom
GAJ CEZAR KALIGULA (37.-41.)
- Ime – caliga – čizmica
- Želi neograničenu vlast – rasipan, surov, izopačen  Neka me mrze, samo neka me se boje!
- Tvrdi da je bog
- Sukob sa Senatom (progoni i konfiskacije) - kao konzula postavlja svog konja Incitata
- Proganja neistomišljenike, pljačke, konfiskacije, visoki porezi
- Također ubijen
KLAUDIJE (41.-54.)
- Za cara ga postavljaju pretorijanci (pretorijanska garda)
- Znanstvenik i teoretičar

31 | P a g e
 - Širi građanska prava provincijama (Ius Honorum)
- Ratuje u Britaniji (43.g.), Trakiji i Mauretaniji (Maroko)
- Također ubijen, otrovala ga je žena Agripina
NERON (54.-68.)
- Sin Agripine – postaje car sa 16 godina
- Umišljeni umjetnik – nastupa u kazalištu i svi ga moraju slušati
- Razdoblje progona, visoka progona, visokih poreza, rasipništva
- Sukob sa Senatom
- 64. požar u Rimu – optužuju Kršćane – prvi progoni Kršćana
- 66. ustanak Židova – Rim šalje Tita Flavija Vespazijana u Judeju da sredi stvar
- Ustanci u vojsci, u Galiji, Hispaniji i Africi
- Senat ga proglašuje državnim neprijateljem – osuđen na smrt kamenovanjem
- Nije ubijen, ubija se sam – kraj dinastije Julijevaca
GODINA ČETIRI CARA (GRAĐANSKI RAT) 68.-69.
o Galba 68./69.
o Oton 69.
o Vitelije 69.
o 69. također na vlast dolazi Tit Flavije Vespazijan

Dinastija Flavijevaca
TIT FLAVIJE VESPAZIJAN (69.-79.)
- Neronov vojskovođa u Judeji 66-69. godine – poražava Židove
- Borba za prijestolje – potpora legija s Istoka – preuzima carski naslov
- Ograničava carsku vlast
- Senat popunjava predstavnicima iz provincija
- Gradi Koloseum
- 70.g. nova pobuna Židova – opsada Jeruzalema na 5 mjeseci – pljačkanje opisuje Titov slavoluk (u
Rimu)
- Izvor za opsadu - Josip Flavije
- Otac Tita i Domicijana
TIT VESPAZIJAN (79.-81.)
- Vespazijanov sin
- Veliki vojskovođa
- 24.8.79.g. – erupcija Vezuva – uništeni Pompeji, Herkulanej i Stabije
DOMICIJAN (81.-96.)
- Vespazijanov sin
- Dobar vojskovođa, ali loš vladar
- Česti sukobi sa senatom
- Proglasio se bogom
- Ubijen, ubila ga je žena Domicija

Dinastija Antonina
NERVA (96.-98.)
MARKO ULPIJE TRAJAN (98.-117.)
- prvi car iz provincije (Hispanija)
- rimski vojskovođa, Neronov posinak
- reorganizira i učvršćuje vojsku
- razdoblje najvećeg teritorijalnog opsega carstva
- dva rata s Dačanima – 101/102.g. i 105/106.g.
- na Istoku dolazi do Perzijskog Zaljeva 113.g.
- nove provincije: Asirija, Mezopotamija, Armenija, Dacija, Arabija
- 112. mu se, u čast rata s Dačanima, gradi novi Forum sa velikim stupom i konjaničkim kipom, južno od
Foruma Romanuma
- Od Senata dobiva naslov optimus
- Širi luke Ostiju i Anconu
- Gradi putove
- Potiče investicije u poljoprivredu
32 | P a g e
 - Gradi se sistem pograničnih utvrda (limesa) koji opasavaju Carstvo
PUBLIJE ELIJE HADRIJAN (117.-138.)
- Trajanov vojskovođa
- Učvršćuje rimske granice
- Osvaja Britaniju i Germaniju
- Putuje puno i boravi u provincijama – osniva gradove
- Sređuje državnu upravu – vojna i civilna uprava
- Stvara jedinstven zakonski sistem - državni savjet
- Gradi u Rimu vilu i mauzolej - Anđeoska tvrđava (lik Sv. Mihovila)
- Obnavlja Panteon, gradi zid u Britaniji i palaču blizu Tivolija
- 131.-136. – novi ustanak Židova – vodi ih Bar Kohba – gerilski rat – Jeruzalem postaje rimska vojna
kolonija Aelia Capitolina
ANTONIN PIO (138.-161.)
- Vladar bez inicijative
- Nemiri u graničnim provincijama
- Zatišje pred buru
MARKO AURELIJE (161.-180.)
- suvladar LUCIJE VER (161.-169.)
- bivši konzul i tribun
- car filozof (stoik – samodisciplina i pokoravanje zakonima prirode)
- niz državnih reformi – reforma građanskih prava
- doba najvećeg opsega carstva
- prodori Germana 167.g. – Kvadi i Markomani
- barbari dobili dopuštenje da se naseljavaju u graničnom području
- ratovi u Podunavlju i na Istoku – Dacija i Panonija
- ustanak u Britaniji i Egiptu
- umire od kuge u Vindoboni (Beču)
KOMOD (180.-192.)
- Aurelijev sin
- Loš car – gladijatorske igre
- Ubijen - kraj dinastije Antonina
- Doba građanskih ratova – Septimije Sever – osnivač nove dinastije Severa 193.g.

Pax Romana
- rimski mir – prva dva stoljeća nakon Kr. – začetnik car August
- uspostava reda u cijeloj državi
o gospodarski uspon
o doba izgradnje
o čvrsta vladavina careva
o poštivanje Senata i Magistrata
o organizacija vlasti u provincijama
o snažna i organizirana vojska
- manji problemi – ustanci u Germaniji, Panoniji i Palestini, borbe za carski položaj
- država se teritorijalno širi i utvrđuje – nastanak pograničnih utvrda – limesa

GOSPODARSKI RAZVOJ
- razvoj gradova – obrt i trgovina
- izgradnja cesta (90 000 km po castu)
- kopnena i pomorska trgovina – luke – Ostija (najveća luka carstva)
- uvoz luksuzne robe – posrednici iz Kine i Indije
- širenje latifundija po rimskim provincijama (posebno Hispaniji i Galiji)
- nastaju prve velike privatne i državne radionice

URBANIZACIJA CARSTVA
- grad – osnovna upravna jedinica
- Rim – početkom 2. stoljeća ima 1 200 000 stanovnika

33 | P a g e
 - građevine – insule – višekatnice za siromašne
- gradovi u provincijama – građeni blizu vojnih utvrda – odatle upoznavaju i grčku kulturu i utjecaj
- gradovi građeni planski (glavne ulice cardo i decumanus, na križanju njih je stajao forum (trg))
- gospodarstvo u drugom stoljeću – kriza
o slabi novčani (monetarni) sustav
o veliki državni izdaci
o siromašenje malih obrtnika i seljaka
o uvoze poljoprivredne proizvode
- kozmopolitizam – svi stanovnici svih provincija su građani Imperium Romanum (Rimskog carstva)
- dvojnost rimsko helenističke kulture – jezična, kulturna i duhovna dvojnost Istoka i Zapada
o romanizirani Zapad – razvijena agrarna privreda
o helenizirani Istok – razvijena kultura i gospodarstvo
- helenizacija – grčki jezik koine – jezik kulture (svi obrazovani ga uče) i politike
- romaniziranje provincija – postavljanje careva iz provincija (Trajan, Hadrijan (Hispanija), Septimije
Sever (Afrika))
- centralizacija uprave – jača državni aparat (činovništvo, vojska, državni robovi)
- razvoj rimskog građanskog prava
- centralizacija državne uprave – pravna sigurnost za sve

RAZVITAK VOJSKE
- legija – oko 6000 ljudi – 10 kohorta po 600 ljudi (kohorta = 3 manipula, manipul = 2 centurije)

VJERA
- širenje Mitraizma  Mitra – istočnjačko božanstvo svjetla – kult bez žena
- širenje Kršćanstva  Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Numidija, Galija; progoni kršćana od
Nerona do Dioklecijana
- problem – kršćani odbacuju državne bogove – ugrožavaju time rimski poredak – ne iskazuju
carevima božansko štovanje

KULTURA
- Tacit – povjesničar – Historiae i Anales (povijesni prikazi), Germania (prikaz germanskih običaja)
Dinastija Severa

KASNO DOBA CARSTVA

- 3. stoljeće – razdoblje ANARHIJE
o Borbe za prijestolje
o Obrana od Barbara
o Zaoštravanje društvenih suprotnosti
- Politička kriza
o Stalna izmjena vojnih careva – utjecaj vojske
o Jačaju barbarski napadi na limese
o Financijska kriza – državna potrošnja
- Gospodarska kriza – novčana kriza:
o Rastu cijene, carine i porezi
o Pad vrijednosti novca – inflacija
o Nestaje trgovina – propadaju gradovi
- Posljedica – NATURALNO GOSPODARSTVO
o Razvoj provincijskih posjeda – vile (u sr.vijeku – feud)
- Novi gospodarski odnosi – kolonatski sistem
o Latifundije se dijele u manje parcele i daju u zakup siromašnim seljacima, unajmljivačima ili
oslobođenim robovima  KOLONIMA
o Kolon je obično morao vlasniku zemlje davati:
 Novčanu rentu – dio (trećinu, četvrtinu) poljoprivrednih proizvoda – vina, maslinovog ulja,
povrća, žita

34 | P a g e
  Radnu rentu – jedan tjedan rada na gospodarevu imanju godišnje (obično u doba žetve)
 Novčanu rentu (pecunia) - novac za držanje stoke (u početku se plaća novcem, kasnije u
naturi)
o Temelj srednjovjekovnog feudalizma (kolon=kmet)
- Jača državni nadzor u gospodarstvu – udruženja obrtnika i trgovaca (kolegiji) došli pod nadzor države 
sr.vijek  cehovi i gilde

LUCIJE SEPTIMIJE SEVER (193.-211.)

- Postavlja ga vojska – porijeklom je iz Afrike (leptis magna)
- Reforma vojske – stajaća i pokretna vojska
o Mijenja sastav pretorijanske garde (sad su i iz provincija)
o U vojsku mogu ulaziti i Barbari (Germani)
- Država upada u financijsku krizu zbog prevelikih potreba vojske
KARAKALA (211.-217.)
- Nastavlja reorganizaciju i preuređenje Carstva
- 212.g. – carski edikt kojim svi slobodni stanovnici Carstva dobivaju građansko pravo (da bi mogao
skupiti više poreza) – CONSTITUIO ANTONINIANA
- Kriza na istoku – perzijska ratnička dinastija Sasanidi – osvajaju i oduzimaju Rimu Mezopotamiju i
Armeniju
- 235.-284.g. – građanski rat – stalni sukobi u vojsci zbog pojačane barbarizacije vojske, počinje
provalom Sasanida, a završava Dominatom
LUCIJE DOMICIJE AURELIJAN (270.-275.)
- Iz Sirmija (danas Srijemske Mitrovice)
- Uvodi red i disciplinu u Rimsku vojsku
- Ratuje protiv Vandala u Panoniji, zaustavlja prodor Germana u Italiji
- Gradi zidine oko Rima
- Uvodi svakodnevnu podjelu kruha
- Jača carski autoritet  Dominus et Deus – smanjuju se ovlasti Senata
- Uvodi jedinstvenu vjeru – kult Mitre, boga Sunca („Nepobjedivo Sunce - Sol Invictus“)
Palestina & Kršćanstvo
- osvojena u 1.st.pr.Kr. (Palestina = Filisteja)
- 63.g.pr.Kr. Gnej Pompej osvaja Jeruzalem
- Herod Veliki (37.pr.Kr.-4.pos.Kr.) – utvrda Antonija, obnova Hrama
- Herod Antipa (4.g.pos.Kr.) – tetrarh Galileje – brat Arhelaj
- 6.g. Judeja postaje provincija Cezareja
- židovi – nesloga:
o saduceji
o farizeji
o zeloti
ISUS KRIST
- doba Augusta i Tiberija, te palestinskog kralja Heroda Velikog
- iz Judeje ide u Galileju
- 27.g. – propovijed Ivana Krstitelja – početak Isusova naučavanja
- 29.g. – Ivan Krstitelj zatočen u Maherontu – umire
- umire na križu dana 14. ili 15. mjeseca Nisana u doba Pashe
- za njegovo vrijeme je veliki svećenik bio Kaifa, a prokurator Judeje Poncije Pilat
- izvori o Kršćanstvu:
o nekršćanski
 rimski:
• Tacit – Annales XV.
• Plinije Mlađi - 112./113.g. – pismo caru Trajanu
• Svetonije – oko 120.g – Vita Claudii
 židovski:
• Josip Flavije – 93./94.g. – Antiquitates XVIII. i XX.
• Talmud

35 | P a g e
 o kršćanski
 Evanđelja (grč. evangelion – radosna vijest) – Matej (anđeo), Marko (lav), Luka (bik), Ivan
(orao)
- izvori za apostolsko vrijeme – Djela apostolska i Poslanice Sv. Pavla
- kršćanski simboli:
o riba – ΙΧΤΥΣ (IHTYS) – Iesus Hristos Theou Hyios Soter – Isus Krist Sin Božji Spasitelj
o janje – simbol Kristove žrtve
o jelen – simbol pobožnosti
o paun – simbol uskrsnuća – otpada mu staro perje i raste novo, još ljepše
o golub – simbol Duha Svetoga
o vinova loza – simbol povezanosti vjernika sa Kristom
o dobri pastir – simbol Isusa (žrtvovanje za svoje ovce (vjernike))
- širenje Kršćanstva – iz Židovskih općina preko vojnika trgovaca i propovjednika – djelovanje Sv. Pavla
- širenje – Mala Azija, Sirija, Mezopotamija, Egipat, Galija, Italija
- Istok – Mezopotamija – najstarija kršćanska kapela u mjestu Dura Europa, centar Aleksandrija
- Zapad
o Rim – Sv. Pavao 61.g. organizira rimsku Crkvu (izvor Pavlova poslanica Rimljanima)
o Sv. Petar odlazi u Rim – umire u doba cara Nerona u srpnju 64.g. (izvor Vita Claudii od
Svetonija)
o prvi rimski biskupi Lino, Anaklet i Klement nastavljaju po uzoru na Petra
- progoni kršćana – usporedno sa širenjem – od Nerona do Dioklecijana – započinju kamenovanjem
Stjepana 32./33.g.
- progoni – poticaj daje Neron – pravna osnova postoji tek od cara Decija
o 1. razdoblje – do 100.g. – stihijsko
o 2. razdoblje – 100.-250.g.
o 3. razdoblje – 250.-311. – car Decije i Dioklecijan
- 311.g. car August Galerije donosi edikt o toleranciji svih religija – prestaju progoni
- 313.g. Konstantin i Licinije donose Milanski Edikt – sloboda vjeroispovijesti
- 325.g. Konstantin saziva crkveni sabor u Niceji – problem – Arijanizam (Isus nije istovjetan s ocem)
 uvedeno Nicejsko vjerovanje
- 380.g. Teodozije zabranjuje sve religije osim Kršćanstva
- Starokršćanski teolozi:
o Sv. Ambrozije Milanski
o Sv. Aurelije Augustin – Ispovijesti, Trojstvo, O pravoj religiji, O božjoj državi
o Sv. Jeronim – iz Stridona (Žminj) – Vulgata
o Sv. Grgur Veliki – prvi benediktinski redovnik na papinskoj stolici – od njega nadalje titula sluga
slugu božjih
Razdoblje Dominata
- započinje vladavinom cara Dioklecijana
- obilježja:
o naturalna privreda
o propast prometa i trgovine
o gospodarska i politička kriza
o slabi carska vlast (samo u većim centrima)
- pokušaj obnove carstva – trude se carevi Dioklecijan, Konstantin i Teodozije
DIOKLECIJAN (284.-305.)
- umire 314. godine
- uvodi novi ustroj države – Dominat
o car ima titulu dominus et deus i ima neograničenu vlast, dok Senat postoji tek formalno
- 286. – novi oblik vlasti – dvojnost – umjesto cara su 2 Augusta, jedan za Zapad (Maksimijan) , jedan
za Istok (Dioklecijan)
- 293. – novi oblik vlasti – tetrarhija – vladavina četvorice (2 augusta i 2 cezara – pod-cara)
o augusti
 Dioklecijan na Istoku – središte Nikomedija
 Maksimijan na Zapadu – središte Mediolanum (danas Milan)

36 | P a g e
 o cezari
 Konstancije Klor na Istoku – središte Augusta Treverorum (danas Trijer)
 Galerije na Zapadu – središte Sirmij (danas Srijemska Mitrovica)
- uvodi novu teritorijalnu podjelu carstva na 4 prefekture, tj. 12 dijeceza (njihov vladar ima titulu
Vicarius), tj. 100 provincija
- reorganizira vojsku
o dijeli na pogranične i pokretne trupe
o smanjuje ovlasti vojskovođa
o svaka provincija ima vojnog zapovjednika (dux)
- uvodi nove poreze
o zemljarina – naturalna renta
o glavarina – osobni porez po broju članova obitelji
- državna intervencija u gospodarstvo – 301. edikt o cijenama
- religija
o obnova rimskih vrijednosti i vjere
o pojačani progoni kršćana
- 295.-305. gradi palači blizu mjesta Aspalathos – Split
- 305. silazi s vlasti – vlada Konstancije 1. (Klor) do 306.
- istodobno su dva cara – Konstantin (sin Konstacija Klora) i Maksencije (sin Maksimijana)
KONSTANTIN VELIKI (306.-337.)
- rođen u Naisusu (Niš)
- 305. s ocem Konstancijem Klorom 1. odlazi u Britaniju i nakon očeve smrti ga vojska izabire za cara
- isprva vlada s Maksencijem – 310.-313. se sukobljava s njim oko odnosa prema kršćanstvu – ubija
Maksencija
o 312. se s njim bori kod Milvijskog mosta – u snu mu se pojavljuje križ i natpis In Hoc Signo
Vinces (U ovom znaku ćeš pobijediti)
- 313.g. donosi Milanski Edikt – vjerska sloboda cijelom carstvu
- od 313. – novi suvladar Licinije
- Konstantin vlada Zapadom a Licinije Istokom
- stalni sukobi – opet zbog Kršćanstva – 324. je Licinije pogubljen
- od 324. vlada samostalno
- 325. saziva crkveni sabor u Niceji
o uključuje Kršćane u društveni i politički život Carstva
- nastavlja s upravnim reformama
- stvara 4 prefekture – Orijent, Ilirik, Italija i Galija (14 dijeceza, 114 provincija)
- izvodi promjenu valute – Solid
- uvodi novi porezni sustav
- učvršćuje granicu na Rajni i Dunavu
- ratuje protiv Gala 327.-337.
- gradi novu prijestolnicu Carstva – 330.g na mjestu stare grčke kolonije Bizantija  Konstantinopol –
Carigrad
TEODOZIJE (379.-395.)
- 380. kršćanstvo proglašava državnom religijom
- 395. dijeli carstvo na istočno i zapadno – granica je rijeka Drina
o IRC – car Arkadije
o ZRC – car Honorije
- problem – barbari na granicama – uz pristanak cara naseljavaju se na rimskim granicama – dobivaju
status Federata

Narodi na tlu Hrvatske

- Iliri – žive u gradinama – bave se stočarstvom, ratarstvom i gusarenjem
o Histri, Liburni, Delmati, Daorsi, Ardijejci, Japodi, Dinari, Jasi
- Kelti – sjeverozapadna Hrvatska – 4.st.pr.Kr.
- Grci – kolonije i trgovišta na Jadranu – 4. i 3.st.pr.Kr.
o Issa, Pharos, Tragurion, Epetion, Korkyra
37 | P a g e
 - 3.st.pr.Kr. – prvi sukobi s Rimom zbog ekspanzije
o 1. rimsko-ilirski rat – 228.g.pr.Kr. – poraz Ilira
o 2. rimsko-ilirski rat – 178.g.pr.Kr. – poraz Ilira – napad Rimljana iz Akvileje – opsada Nesakcija
(svi stanovnici su se ubili)
o 3. rimsko-ilirski rat – 168.g.pr.Kr. – poraz i osvajanje svih Ilira
- protiv Ilira ratuju:
o Marko Antonije – kod Krka 48.g.pr.Kr.
o Gaj Julije Cezar – 46.g.pr.Kr.
o Oktavijan – 35.-33.g.pr.Kr. – protiv Japoda, osvaja Segesticu i utvrđuje Sisciju
- ilirska područja postaju Provincija Illyricum
- 6.-9.g. – pobuna ilira – vođe 2 Batona – Baton iz plemena Desidijata i Baton iz plemena Breuca  Rim
predvodi Tiberije – poraz Ilira, nova uprava
- 9.g. – Ilirikom upravlja Senat, a zatim August
- 11.g. – Ilirik postaje carska provincija – upravlja propraetor iz Salone
- 10.g. – provincija Illyricum se dijeli na dvije provincije
o Pannonia – središte Poetovia – između Save, Drave i Dunava
o Dalmatia – središte Salona – između Save i Jadrana
o posebna cjelina – Histria
- u doba cara Trajan dijeljenje Panonije na
o Panonia Superior - gornja
o Panonia Inferior - donja
- 1. i 2. st – vrijeme Pax Romana – kulturni i gospodarski razvitak
o pojačana romanizacija
o gradnja cesta, putova i mostova
o osnivanje gradova – uporišta rimske vlasti, središta trgovine, obrta i kulture
o gradovi većinom imaju status kolonija i municipija
 kolonije – Siscia (Sisak), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Narona (Vid), Epidaurus
(Cavtat), Mursa (Osijek)
 municipiji – Andautonija (Ščitarjevo), Tarsatica (Rijeka), Scardona (Skradin), Tragurium
(Trogir), Senia (Senj)
 na otocima – Asporos (Osor), Curicum (Krk), Arba (Rab)
- gradovi u Panoniji i gradovi u Dalmatiji:
o Panonia – Aquae Iasae (Varaždinske Toplice), Cibale (Vinkovci), Cuccium (Ilok), Siscia (Sisak),
Andautonija (Šćitarjevo)
o Dalmatia – Vegium (Karlobag), Aenona (Nin), Scardona (Skradin), Promona (Drniš), Oneum
(Omiš), Senia (Senj), Iader (Zadar),Curicum (Krk)
- krajem 2.st. – provale barbara – grade se limesi – obrambena linija Tarsatica – Panonija
o gospodarska kriza – zbog Barbara – jača naturalno gospodarstvo
- u doba Dioklecijana – upravne promjene – provincija Ilirik postaje prefektura Ilirik
o dijeli se na dvije dijeceze
 Illyricum Orientale (istočni) – središte Salona
 Illyricum Occidentale (zapadni) – središte Scardona
o provincija Panonija se dijeli na 4 provincije

Kršćanstvo na tlu Hrvatske

- prisutno u Iliriku od najstarijih vremena
- izvori – sv. Pavao – poslanica Rimljanima i pismo učeniku Timoteju; Euzebije Cezarejski, Tertulijan
- Dalmacija – širenje kršćanstva s Istoka
o Salona – od 1. stoljeća
o oko 250.g. stvara se kršćanska općina – Sv. Venancije
o sv. Dujam – biskupija – 304. mučenička smrt (odrubljena glava) pod carem Dioklecijanom
o od 4.st. – metropolija
o papa Ivan 4. – porijeklom Salonjanin - šalje opata Martina u Hrvatsku da okupi kršćane i učvrsti
vjeru

38 | P a g e
 o 7.st. – bjegunci iz Salone sklanjaju se u Dioklecijanovu palaču – obnova salonitanske crkve i
biskupije
 prvi splitski nadbiskup – Ivan Ravenjanin
- ostale dalmatinske biskupije – Narona, Iadera, Epidaurum
- tradicija i legende:
o sv. Luka djeluje u Dalmaciji
o sv. Marko osniva crkvenu općinu u Akvileji
o sv. Duje je solinski mučenik i biskup iz 3.stoljeća
o sv. Kvirin Sisački – 4. lipnja – biskup u Sisku, mučenička smrt
o sv. Venancije – mučenik u doba cara Aurelijana – pokrštava Panoniju
o sv. Marko Porečki – mučeništvo u doba Dioklecijana
o sv. Jeronim – rođen u Stridonu – u 4. st. napisao latinsku Bibliju – Vulgatu

2.razred
1. Europa u ranom srednjem vijeku

- Rani srednji vijek – 5.-11. stoljeće – novi narodi i države, nestajanje starih gradova, razvoj feudalizma
- Razvijeni srednji vijek – 11.-13. stoljeće – razvoj grada, trgovine, bolji život ljudi, križarski ratovi
- Kasni srednji vijek – 13.-15. stoljeće – razvoj građanskog sloja, velika zemljopisna otkrića, razvoj
industrije

Seoba naroda
- srednji vijek započinje padom ZRC i seobom naroda
- plemenski savez Germani
o indoeuropljani
o spomenuti još 98.g.pr.Kr. – Tacit – djelo Germania – običaji Germana
o pleme – vojnička demokracija – bili su stočari, ratari, ali prvenstveno ratnici
o etnogeneza – potekli od 3 sina pra-boga Tuista – 3 sina = 3 plemena
 Zapadni Germani – Franci, Angli, Sasi
 Istočni Germani – Burgundi, Goti, Vandali
 Sjeverni Germani – Danci, Šveđani, Norvežani
• vjera – politeizam – 3 glavna boga Wodan (Odin) , Thiwaz i Thor  podrijetlo: Wednesday,
Tuesday, Thursday
 Wodan (Odin) – bog neba
 Thor – bog groma
 Tiwaz – bog rata
 Freya – božica braka i ljubavi
 Valhalla – palača mrtvih heroja – u nju po smrti idu heroji iz bitaka
 Valkyrie – Odinove ratničke božice koje prate junake u Valhallu
• pismo – rune – nastalo u 2.st.pr.Kr. – slova imaju oblik ravnih crta
• 2. st.pr.Kr. – spuštaju se iz Skandinavije u Istočnu Europu i smještaju se između Rajne, Dunava i
Visle
 žive do granica RC – sukobi s Gajem Marijem, Cezarom…  granica na Rajni
- uzroci seobe – navale mongolskih ratnika Huna koji u dva navrata potiskuju Germane - 375. i 441.
• pod njihovim pritiskom Germani se šire po Europi i uzrokuju slom limesa
• kako bi se obranili od Huna Germani koriste nova oružja i tehnike – mač s jednom oštricom, luk i
strijele
- problem RC – preveliko je i zbog toga ga je nemoguće obraniti

PRVI VAL NAVALE HUNA:

• povod – 375. prodiru u Europu

39 | P a g e
 • izvor – Rimska Povijest Amijana Marcelina
• Huni kreću preko Azije i Kaspijskog jezera kroz „vrata naroda“
• Huni susreću Gote na obalama Crnog Mora
- Goti
• dijele se na:
 Ostrogoti – Istok – pod prodorima Huna sele u Panoniju
 Vizigoti – Zapad – pod prodorima Huna sele u Panoniju, ali južnije, bliže Dunavu
o u Panoniji se pokrštavaju, prihvaćaju arijanstvo – biskup Wulfila - piše germanski prijevod Biblije
 „Codex Argenteus“
o neko vrijeme prihvaćaju rimsku vlast, no 378. car Valens poveo pohod protiv Vizigota jer su se
htjeli širiti
• kolovoz 378. – bitka kod Hadrijanopolisa – pogiba Valens, poraz rimske vojske
• Vizigoti se šire po Balkanu – car Teodozije im dopušta da se smjeste u Trakiju
- 395. podjela Carstva – Istočno (car Arkadije) i Zapadno (car Honorije) – granica na rijeci Drini
- 399. Vizigoti kreću prema Italiji pod vodstvom Alariha
- 410. pljačkaju Rim i kreću prema Hispaniji
• oko Toleda osnivaju svoju državu
• umire Alarih - ima simpatičan pogreb  skreću tok rijeke, u koritu kopaju grob, ubijaju sve robove
koji su kopali i vraćaju tok nazad – danas se ne zna gdje mu je grob
- Rim optužuje kršćane za dolazak barbara – odgovor Kršćana  O božjoj državi od Aurelija
Augustina
- događaji u ZRC:
• Franci naseljavaju Galiju
• Vandali naseljavaju Sj. Afriku i tamo stvaraju Vandalsko Kraljevstvo koje postoji sve do 533. kad
ga uništava Belizar
o 455. preko mora pljačkaju Rim – od onda postaju pojam za vandalizam

DRUGI VAL NAVALE HUNA:

- pokreće ju hunski vladar Atila „Bič Božji“ (441.-453.)
- uspijeva od Huna stvoriti ogromnu državu od Urala do Rajne
- 441. pustoše Ilirik i razaraju Sirmium
- 447. pustoše Grčku
- Atila zatim ulazi u ZRC:
- 450. pljačkaju po Galiji
- 451. bitka kod Katalunskih Polja
• Rimski vojskovođa Flavije Aelije i (po prvi puta) germanske trupe pokušavaju spriječiti prodor
• na kraju je neriješeno – Atila to smatra porazom i povlači se u Panoniju
- 452. na putu za Panoniju kod Mantove susreću papu Leona 1. koji Atili daje veliku otkupninu da ne
napadne Italiju
- 453. Atila umire i njegova država se raspada, Huni se povlače u Aziju
- istodobno:
• Vizigoti iskorištavaju slabost Rima i povlačenje Huna i naseljavaju se po Pirinejskom poluotoku i
Francuskoj
• Vandali prodiru preko mora i pod vodstvom Geizerika napadaju Rim, šire se po sjeveru Afrike
o u Africi otvaraju prve logore za istrebljenje Kršćana
- u Rimu sukobi između careva i barbarskih vojskovođa
• germanski vojskovođa Orest svrgava cara Julija Nepota i postavlja sina Romula Augustula
• 476. ga germanski vojskovođa Odoakar svrgava i tjera da pošalje simbole vlasti caru Zenonu u
Konstantinopol (IRC)
• Odoakar se proglašuje kraljem Germana u Italiji – nestaje Zapadno Rimsko Carstvo
- IRC se ne miješa u događaje na Zapadu, no:
• car Zenon ima problema s Ostrogotima i njihovim vojskovođom Teodorikom i šalje ih prema
Zapadu
• Teodorik 493. pobjeđuje Odoakara i stvara Ostrogotsko Kraljevstvo sa sjedištem u Raveni

40 | P a g e
 - posljedice prodora Huna:
• seoba barbara, slom limesa, raspad ZRC
• nove germanske države po uzoru na RC
o Vizigoti  Galija, Španjolska (Toledo)
o Franci  Galija
o Burgundi  Savoja
o Vandali  Afrika
o Ostrogoti  sjeverna Italija
o Angli i Sasi  Britanija

Bizantsko Carstvo
- „bizantsko“ razdoblje traje još od Dioklecijana, Konstantina ili Teodozija, kako po kome
- ZRC opsjedaju i uskoro razaraju Barbari
- IRC opstaje zbog dobre politike careva (koji sve Barbare jednostavno pošalju u ZRC) i ekonomske
podloge
- struktura stanovništva – mozaik naroda – Grci, Rimljani, Iliri, Germani, Židovi, Arapi…
- prijestolnica – Konstantinopol (Carigrad)
• 330. postaje prijestolnica
• stara grčka kolonija Bizantion
- obilježja – tradicije rimskog carstva + helenizam
TEODOZIJE 1. VELIKI
- razdjeljuje rimsko carstvo na IRC i ZRC
JUSTINIJAN (527.-565.)
- obnova RC – širi vlast u Italiji, Hispaniji, Africi  Justinijanova Rekonkvista
- ratovi
• Belizar – protiv Vandala u sjevernoj Africi (uništava im kraljevstvo 533.) i protiv Vizigota u
Hispaniji
• Narses – protiv Ostrogota 552.
- labavi mir s Perzijom
- crkvena i državna centralizacija
- uređenje državnog aparata
- kodifikacija prava – Codex Iuris Civilis – zbrika zakona od Hadrijana do Justinijana
• u 4. dijelu – Codex Iustinianus – baš njegovi zakoni
- procvat bizantske umjetnosti
• 537. Antemije i Izidor grade Hagiu Sophiu (sveta mudrost)  spoj dva graditeljska oblika - lat.
križ + centralna bazilika
• 547. San Vitale u Ravenni  mozaik koji prikazuje Justinijana i ženu s pratnjom  imaju aureole
 car=bog
- širi se helenistička kultura – Carigrad postaje centar helenističkog kršćanstva
- 529. ukinuta i posljednja antička filozofska škola (neoplatonisti) u Ateni
- za vrijeme njegovih nasljednika carstvo počinje opadati…
- 2. polovica 6. stoljeća – pritisak na granice Carstva – Langobardi u Italiji, Perzija, Avari i Slaveni
(582. razaraju Sirmium)
- sukob careva s vojskom i plemstvom – slabi carska vlast  car Mauricije, svrgava ga Foka, a njega
svrgava:
HERAKLIJE (610.-641.)
- obnavlja carstvo
- upravne reforme – uređuje teme – vojno teritorijalne jedinice kojima upravlja strateg
- reforme u vojsci – državna zemlja daje se seljacima koji služe kao profesionalni vojnici  stratioti
- problemi – provale Avara i Slavena na Zapadu i Arapa na Istoku
- Slaveni stvaraju svoje teritorijalne jedinice sklavinije po Panonskoj nizini
- 626. Avari i Slaveni opsjedaju Konstantinopol
- u Italiju dolaze Langobardi a Vizigoti se šire po Hispaniji
- uspješne ali kratkotrajne pobjede nad Perzijom
- potpuna helenizacija i orijentalizacija carstva – napuštaju se rimske i latinske tradicije
- car postaje bazilej, a carstvo dobiva naziv Bizantsko Carstvo

41 | P a g e
7. i 8. STOLJEĆE:
- razdoblje Heraklijevih nasljednika (heraklijevaca)
- počeci feudalizma
- problemi sa susjedima – Bugari, Slaveni (Hrvati), Arapi (preuzimaju Mezopotamiju, Siriju, Palestinu i
Egipat)
- 678. Arapi opsjedaju Konstantinopol
- 8. stoljeće – razdoblje vjerskih sukoba i ratova s Arapima
LAV 3. (717.-741.):
- 717. Arapi opet opsjedaju Konstantinopol (povlače se 718.)
- vjerski sukobi – 730. Carski edikt Lava 3. kojim se zabranjuje štovanje ikona
- razdoblje ikonoklastičkih kriza

IKONOKLASTIČKE KRIZE:
1. faza:
• 730. crkveni sabor zabranjuje štovanje ikona – carski edikt
• ikonoklazam – pokret protiv štovanja ikona i vjerskih slika (idola)
• ikonoklasti – protivnici ikona – car, bizantski biskupi, vojska
• ikonoboli – pobornici ikona – redovnici, papinstvo, puk
• pobjeđuju ikonoklasti
2. faza:
• započinje sukobima 815. i carem Mihajlom 3.
• 843. crkveni sabor u Konstantinopolu – dozvoljeno štovanje ikona (izbacuju se kipovi)
• vjerske posljedice – sukob Rima i Carigrada
• političke posljedice – Rim se okreće Zapadu i Franačkoj državi

Makedonska Dinastija (867.-1056.)

- razdoblje najvećeg teritorijalnog opsega i moći države, nastupa nakon krize u prvoj polovici 9.st.
BAZILIJE 1. (867.-886.)
- osnivač nove dinastije
- uspješni ratovi protiv Arapa
- vjerska politika – širenje kršćanstva među Slavenima putem misionara  nastanak glagoljice
• posljedice – stvaranje nacionalnih (pravoslavnih) crkava – srpska, bugarska…
- unutarnji problemi – jača plemstvo
- reorganizira bizantsku vojsku – državni posjedi daju se seljacima-vojnicima (stratiotima)

10. STOLJEĆE:
LAV 6. i KONSTANTIN PORFIROGENET (913.-959.)
- stvaranje feudalnih odnosa – plemstvo od seljaka prisvaja posjede i stvara veleposjede – slobodni seljaci
postaju ovisni  parici
- jača vojno plemstvo  stratioti su u lošem položaju
- problemi Bizanta – Arapi i Bugari (bugar Simeon 919. napada Carigrad i proglašava se carem)
BAZILIJE 2. (976.-1025.)
- sukob sa Samuilom, makedonskim vođom koji se proglasio carem
• 1014. sukob kulminira u Bitki kod Planine Belasice  pobjeda BC
- najveći teritorijalni opseg BC

11. STOLJEĆE
- jačanje feudalnih odnosa
- uvodi se pronijarni sistem – pronije – posjedi koji se daju plemiću koji je dužan opskrbiti odr. broj
vojnika
• zavisni seljaci pronijari
• pronija nije nasljedna
• problem – nestaju slobodni seljaci i stratioti a jača aristokracija
- Turci Seldžuci - napadaju istočne granice – gube se posjedi u Maloj Aziji
• 1071. cara Romana 4. zarobljuju Turci

42 | P a g e
 - Normani – napadaju Južnu Italiju i Siciliju (bizantski prostori)
• osnivaju Normansko Kraljevstvo – glavni grad Bari
• problem – jača utjecaj pape nakon pokrštavanja
- vojna moć Bizanta opada
CRKVENI RASKOL
- dugotrajni proces koji kulminira u 11. stoljeću
- razlike u obredima i u celibatu
- sukob kardinala Humberta i patrijarha Mihajla Cerularija
- papinsko poslanstvo (Humbert) dolazi u Carigrad  savez da se carevi i papa Lav 9. zajedno bore
protiv Normana
- umire papa Lav 9. – Cerularije zatvara sve latinske crkve u Carigradu
- 16. 7. 1054. Humbert ekskomunicirao Cerularija
- posljedica – podjela kršćanstva na Istočno (pravoslavno) i Zapadno (katolici)
- obje crkve se politički više približavaju svojim vladarima

Islam & Arapska Osvajanja

- položaj – Arapski poluotok – dva trgovačka središta – Meka i Medina
- stanovnici – Arapi – nomadi, stočari, međusobno ratuju, posrednički trgovci
•vjera – mnoštvo idola – jedan od njih je i Allah – bog vjetra, vatre i rata
- u 6. stoljeću javlja se potreba za ujedinjenjem…
MUHAMED:
- rođen u Meki oko 571., trgovac, često putuje pa tako upoznaje monoteizam kršćana i židova
• proglašava se božjim prorokom – prvo ukazanje oko 610. – ukazao mu se anđeo Đibril (Gabrijel)
- 16. 7. 622. godine napušta Meku zbog izgona (hidžre) i ide u Medinu  počinje muslimansko
računanje vremena
- 630. Muhamedova vojska osvaja Meku  uništava idole u svetišu Ka'aba (Čaba) i posvećuje taj
ogromni crni kamen Alahu
- 631. vlada cijelim Arapskim poluotokom
- 632. umire
ISLAM:
- Muhamed propovijeda monoteističku vjeru u boga Alaha koja zahtjeva potpuno podvrgavanje
• podvrgavanje = arap. islam
• muslimani = oni koji se predaju
- Kur'an – sveta knjiga Islama završena oko 635. – socijalno, vjersko i političko učenje Muhameda
• sastoji se od Sura (zapovjedi) koje se sastoje od Ajata (strofa)
• Alah je Muhamedu preko Džibrila diktirao Sure (114 komada)
• te Ajate zapisuje Muhamedov pratilac Zaiul Ben Thabit
- 5 osnovnih pravila i obaveza:
• svjedočenje vjere
• sveti obred molitve u isto vrijeme (5 puta dnevno, okrenuti prema Meki)
• davati milostinju sirotinji
• post (29 dana Ramazana)
• hodočašće u Meku – Hadž
- sudjelovanje u svetom ratu protiv nevjernika – Džihad
- odbacuje se likovno prikazivanje boga
- simbol – polumjesec i zvijezda
- vjerska tolerancija – muslimani su oslobođeni poreza
- 632.-661. – klasično ili pravovjerno razdoblje kalifata
ABU BAKRA
OMAR (634.-644.)
- 635. osvaja Damask – nova prijestolnica
- 636. osvaja Siriju i Mezopotamiju
- 642. osvaja Perziju i Egipat

43 | P a g e
OSMAN (644.-656.)
- razdoblje vjerskih sukoba – dvije struje - Suniti i Šiti
- oko 635. utvrđen konačni tekst Kur'ana
ALI (656.-661.)
- nakon njegove smrti sukobi:
• Šijiti – 10% - Muhameda mogu naslijediti samo krvni srodnici, prihvaćaju još 3 izvora islama uz
Kur'an, tradicionalniji
• Suniti – 90% - Muhameda može naslijediti bilo koji musliman, prihvaćaju samo 2 izvora uz Kur'an,
subjektivnija religija

RAZDOBLJE KALIFATA
- kalifi – vjerski i svjetovni poglavari Arapa – Muhamedovi sljedbenici
- kreću u Džihad na Bizant i Perziju
DINASTIJA OMEJIDA (661.-750.)
- osnivač dinastije kalif Mu'awiye
- 709. osvojena čitava SI obala Afrike do Atlantika i kreću prema Hispaniji
- 711. vođa Tarik Ibn-Zijad prelazi u Europu – Džebel Tarik (Tarikovo brdo)  Džebel+Tarik =
„Gibraltar“
- osvajaju i Pirinejski poluotok
- 732. zaustavljeni u Galiji – Bitka kod Poitiersa – franački vladar Karlo Martel zaustavlja daljnji prodor
Arapa u Europu
- 678. i 717. Arapi opsjedaju Konstantinopol

PODJELA ARAPSKE DRŽAVE

- prijestolnica je Damask (za vrijeme Omejida), a Meka vjersko središte
- prva polovica 8.stoljeća – kalifat obuhvaća
• na istoku do Inda
• na zapadu do Pirineja
- problem – širenjem kalifata Arapi postaju manjina
1. Emir (kralj ili knez), Sultan (kralj ili car), Kalif (car i vjerski vođa)
8. STOLJEĆE:
- pobuna u Iranu 750. – Abul Abasa – pokolj obitelji Omejida  osnivaju državu s dinastijom Abasida
(750. – 1058.)
• sjedište u Bagdadu – bagdadski kalifat
- u Španjolskoj istodobno nova omejidska država
• sjedište u Cordobi – cordobski kalifat
- u Egiptu zavladali Fatimidi
11. STOLJEĆE:
- jačaju Turci Seldžuci – preuzimaju bagdadski kalifat
Islam i Europska Kultura
- Arapi nisu dozvolili prevođenje Kur'ana – onemogućena asimilacija Arapa
- nova islamska kultura – trgujući s Indijom preuzimaju indijske brojeve, razvijaju decimalni sustav,
logaritamske tablice
- nove biljke – ljiljan, ružan, ljubičica, jorgovan, naranča, limun, pamuk, riža
- s dalekog istoka donose papir, barut i kompas
- 830. kalif Al-Namun osniva Akademiju
- 828. opservatorij u Damasku i Bagdadu
- središta znanosti – Bagdad, Cairo, Cordoba
1. književnost – Priče iz 1001 noći (9.-14.st.)
- graditeljstvo – egipatski, sirijski, perzijski i bizantski utjecaji
• vitki stupovi, minareti, čipkaste dekoracije (arabeske)
• džamije moraju imati označenu samo Qiblu (smjer prema Meki)
- zabranjeno prikazivanje božjeg lika
- Maurski stil – na Pirinejskom poluotoku – palača Alhambra u Granadi

OSNIVANJE FRANAČKE DRŽAVE

44 | P a g e
 - Franci – od 430. naseljavaju Galiju, uz Rajnu – dijele se u dva glavna plemena
• Ripaurski Franci
• Salijski Franci
DINASTIJA MEROVINGA
- Childeric – sin Meroveja (ime dinastije) – osnivač dinastije, ujedinjuje ripuarske i salijske Franke
- Klodovik (481.-511.) – širi državu (raspon od Pirineja do Rajne) i postavlja Pariz kao prijestolnicu
• 493. ženi burgundsku kršćansku(!) princezu Klotildu – dobiva Crkvu na svoju stranu
• 496. pobjeđuje Alemane i pokrštava se u prvoj franačkoj katedrali u Reimsu
• 507. poražava Vizigote i pripaja Akvitaniju – biz. car Anastazije priznaje njegovu vlast u Galiji
• 511. umire i država se mora podijeliti na četiri dijela između njegovih sinova (što kasnije dovodi do
slabljenja vlasti)
- sinovi šire franačko kraljevstvo - pripajaju Burgundiju i Provansu
- problem – svi sinovi imaju pravo nasljeđa – slabi kraljevska vlast, a jača plemstvo
- 8. stoljeće – Merovinge nasljeđuju majordomi – upravitelji kraljevskih dvorova
majordom KARLO MARTEL (714.-741.)
• 732. predvodi Franke u bici kod Poitiersa – zaustavljen prodor Arapa
• uvodi konjicu u franačku vojsku
• izgrađuje feudalnu državu – vojnicima dijeli zemlju (beneficij) zahtijevajući strogu poslušnost 
kasnije feud ili leno
• osnivač dinastije Karolinga

Dinastija Karolinga
PIPIN MALI (741. – kralj od 751. – 768.)
- učvršćuje vlast – treba podršku plemstva i pape
- 751. - Italiju napadaju Langobardi – Papa ga zove u pomoć pri obrani Rima
- Pipin pobjeđuje Langobarde i predaje Papi područje Ravenskog egzarhata i Rimski dukat (bizantska
teritorijalna jedinica)
• to područje postaje buduća Papinska Država
- 751. papa Zaharija (tj. Stjepan 2.) pomazuje Pipina za kralja
- nasljednici – sinovi Karloman (umire 771.) i Karlo Veliki (768.-814.)

KARLO VELIKI (768. – kralj od 800. – 814.)

- 771. umire Karloman – Karlo preuzima vlast
- razdoblje ratova, jačanja i širenja države (biograf Einhard)
- 768. – Italiju opet napadaju Langobardi – Papa Hadrijan 1. ga zove u pomoć
- 773. – ratuje protiv Langobarda, 774. dolazi u Rim i od Pape dobiva titulu Kralj Franaka i
Langobarda i Rimski patricij
- 780. ponovno ulazi u Rim i osvaja ga – ujedinjuje italsko područje u Kraljevinu Italiju  daje sinu
Pipinu na upravu
- 781. stvara Papinsku Državu – zaštitnik je papinstva i daje svoj pristanak pri izboru pape – postoji
do 19. st.
- teritorijalno proširenje kraljevstva
• 781. Akvitanija
• 784. Bavarska
• 803. Avarski kaganat (=država) u Panoniji
• 804. rat protiv Sasa
- stanje u Bizantu – 797. svrgnut Konstantin 6. – vlada carica Irena – neuspješni pregovori Bizanta i
Franaka
- 25.12.800. – papa Leon 3. u Rimu kruni Karla carskom krunom – uspostava Rimskog Carstva
- 806.-812. – rat s biz. carem Niciforom 1. koji mu ne priznaje carski naslov
• 812. Mir u Aachenu:
o Karlu se priznaje carski naslov i točno se određuje religijska i politička granica:
o Karlo dobiva Istru i obje hrv. kneževine (od tada smo pod utjecajem Zapada, a ne Istoka)
o Bizant dobiva Dalmaciju i Veneciju
- 813. Karlo u prijestolnici Aachenu kruni sina Ludovika Pobožnog za cara
- izgrađuje se feudalno društvo – beneficij postaje feud i dijeli se na:
• Ager – obradiva površina
• Saltus – pašnjaci, šume, obale rijeka
- novi slojevi
• Domestici – kućni robovi

45 | P a g e
 • Coloni – doseljeni seljaci zakupci
• Kmetovi – neslobodni seljaci
- razdoblje kulturnog preokreta – Karolinška Renesansa – ujedinjenje latinskog i germanskog svijeta
- Carstvo se dijeli na Grofovije i Marke kojima upravlja Markgrof
- unutar Carstva postoje Kraljevina Italija i Kraljevina Akvitanija

LUDOVIK POBOŽNI (814. – 840.)

- ovisan o svećenstvu (zato ime) – posebno o papi Paskalu 1.
- zbog toga papa dobiva niz povlastica
• Rim se izuzima iz jurisdikcije cara
• car ne sudjeluje pri izboru pape
- novo nasljedno načelo – Primogenitura – dioba teritorija sinovima, s tim da najstariji dobiva carsku
krunu
- slabi carska vlast – sukobi oko nasljedstva i jačanje crkve
- umire 840. – nasljednici sinovi se bore za nasljedstvo  građanski rat
- 843. Verdunski sporazum – podjela carstva na tri kraljevstva:
• Istočnofranačko Kraljevstvo – vlada Ludovik Njemački
• Lotaringija i Kraljevina Italija – vlada Lotar (i ima formalnu krunu cijelog Rimskog Carstva)
• Zapadnofranačko Kraljevstvo – vlada Karlo Ćelavi

NAPADI NOVIH NARODA U 9. I 10. STOLJEĆU

- slabi moć država nastalih diobom Karolinškog carstva
- najgore je bilo u Zapadnofranačkog
• Karlo Ćelavi mora prepustiti cijelu Akvitaniju nećacima
• ne uspjeva osvojiti Bretanju
• njegovo carstvo – Zapadnofranačko – je pod stalnim naletima Normana
• 911. Karlo 3. Bezazleni mora dopustiti stvaranje Normanskog Vojvodstva u današnjoj
Normandiji
- Normani
• „ljudi sa sjevera“, kod Engleza poznati kao Vikinzi
• tijekom 9. i 10. stoljeća se spuštaju prema jugu iz Skandinavije i pljačkaju
• uzrokuju stalne ratove u Zapadnofranačkoj
• 9. stoljeće – prolaze kroz Gibraltar i pustoše Provansu, Burgundiju i Toskanu
• ulaze riječnim tokovima i pustoše po unutrašnjosti
• stvorivši Normansko Vojvodstvo mogu i dalje napadati Britaniju ( vidi Britanija)
• napadaju i Lotaringiju – 11. stoljeće – osvajaju jug Italije i tamo osnivaju Normansko
Kraljevstvo
- Britanija
• naseljava ju anglosaksonsko pučanstvo od 5. do 7. stoljeća
• plemena Angli, Sasi i Jiti
• pokoravaju Kelte
• 6. stoljeće – pokrštavaju se
• 9. stoljeće – dolazak Normana iz Danske (Vikinga)  njihov napredak suzbija prvi engleski
kralj Alfred Veliki
• 11. stoljeće – novi napadi Danaca – danski kralj Knut osvaja Englesku, nakon njegove smrti na
kratko samostalni
• 1066. – bitka kod Hastinga – Normani iz Normandije na čelu s Vilimom Osvajačem zauzimaju
Englesku
-
- Mađari
• Mađari (Ugri) su nomadski narod koji naseljava Panonsku Nizinu
• dolaze iz Karpata u Panoniju i ugrožavaju Južnu Njemačku, Italiju i Francusku
• 955. ih zaustavlja Oton 1.
• mađarski vođa Stjepan Arpadović se kruni za kralja i pokrštava Mađare
- Saraceni
• Saraceni (Arapi) ugrožavaju cijeli jug Italije (Lotarovu državu)
• 7. stoljeće – prelaze iz Afrike na Siciliju, Maltu, Korziku i Sardiniju
• upadaju na Jadran i u 9. stoljeću zauzimaju Dubrovnik i Bari
• zbog toga se Bizant udružuje s franačkim carem i izbacuju Arape
• i dalje napadaju Papinsku Državu – papa im čak mora plaćati veliki danak
Zapadnofranačko Kraljevstvo
- sa sjevera prodiru Normani, sa juga Saraceni
- 987. okrunjen Hugo Capet – svrgava posljednjeg Karolinga
46 | P a g e
 - jezgra budućeg Francuskog Kraljevstva
Lotaringija i Kraljevina Italija
- carska moć nakon smrti Ludovika 2. (Lotarevog sina) još više slabi
- pa papa ne može cara moliti za pomoć protiv Arapa
- za pomoć moli Karla 3. Debelog, vladara Istočnofranačke

ISTOČNOFRANAČKO KRALJEVSTVO
- Istočnu Franačku državu dobiva Verdunskim Ugovorom Ludovik Njemački
- problemi su upadi Mađara
- nasljednik:
KARLO 3. DEBELI (876. – 887.)
- 881. dolazi u Rim i papa Ivan 12. ga kruni za cara – okuplja sve zemlje nekadašnjeg carstva
- 884. dobiva krunu Zapadnofranačkog Kraljevstva
- kratko vrijem ujedinjeno čitavo franačko kraljevstvo
- 888. umire i istočnofranačko carstvo se raspada na nezavisna kraljevstva i vojvodstava
- nasljednici:
ARNULF (887.)

LUDOVIK DIJETE (899. – 911.)

- njegovom smrću nestaju Karolinzi u Istočnofranačkoj
- 911. se Istočnofranačka dijeli na 5 vojvodstava, čiji vladari imaju pravo birati kralja
Istočnofranačko Kraljevstva
• Lotaringija
• Frankonija
• Saska
• Švapska
• Bavarska
KONRAD 1. (911.-918.)
- prije krunjenja je bio vojvoda Frankonije
HENRIK 1. PTIČAR (918. – 936.)
- prije krunjenja vojvoda Saske
- ojačao kraljevsku vlast
- ratuje sa Mađarima, Slavenima, Dancima
- 936. „preporučuje“ svojeg sina Otona za kralja
OTON 1. (936. – 973.)
- prije krunjenja vojvoda Saske
- pomazan za kralja u Aachenu
- 937. – 941. – ustanak plemstva – ustanak ugušen
- razdoblje učvršćivanja kraljevske vlasti, u čemu ima podršku Crkve
- uvodi se laička investitura – kralj postavlja biskupe i daje im posjede
- kralj postaje zaštitnik Crkve, a biskupi njegovi vazali (štićenici)
- 955. pobjeđuje Mađare kod Augsburga (vraćaju se u Panoniju)
- osvaja prostor između Labe i Odre
- 961. odlazi u pomoć papi Ivanu 12. u sukobu s rimskim plemstvom – postaje zaštitinik papinstva
- 962. okrunjen za cara nove države
• nastaje Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda
- poseban carov edikt – Otonove Povlastice – određuju položaj papinstva i carstva
• car sudjeluje u izboru pape
• car ubire prihode sa crkvenih posjeda
• papa polaže caru zakletvu vjernosti (kralj je iznad pape)
• teokratsko shvaćanje države (car je božji pomazanik)
• uvodi se simonija – trgovina crkvenim častima (titulama)
- nasljednici:
OTON 2. (973. – 983.) i OTON 3. (983. – 1002.)
- razdoblje kulturnog preporoda  Otonska Renesansa
- nema više antičkih utjecaja, prevladava Romanička umjetnost
- graditeljstvo

47 | P a g e
 • katedrale u Mainzu i Augsburgu
• samostani u Fuldi, Hildesheimu i Kölnu
- skulptura – raspela
- slikarstvo – minijature za ukrašavanje knjiga
- samostanska umjetnost – samostani Sankt Gallen i Corbie
- povjesničar Widkuin – Saksonska Povijest
- nakon izumiranja Otonske dinastije dolazi dinastija Hohenstauf (1138. – 1254.)

SREDNJOVJEKOVNA CRKVA
- 10. stoljeće obilježava prožimanje Crkve i Države
- problemi nakon otonskih povlastica
• simonija – kupovanje crkvenih časti
• nepoštivanje celibata, nikolaitizam – ženidba svećenika
• bogastvo svećenika i nemoral samostana
BENEDIKTINCI
- osnovnani 909. u Burgundiji
- vovoda Vilim od Akvitanije osniva prvi samostan u Clunyju
- Vilim ih izravno podređuje papi a ne lokalnim vladarima
- vrše obnovu prema pravilima sv. Benedikta  Ora et labora – Moli i radi
- papa Ivan 9. dopušta samostanu širenje
- samostani benediktinaca nazivaju se priorije i ima ih do 1000 u cijeloj Francuskoj
- klinijevske reforme
• jačanje celibata
• zaštita pod okriljem Crkve – za žene, djecu i slabe
• postavljanje redovnika iz svojih redova za mjesne biskupe
• protivljenje simoniji
• reforma Crkve – žele libetas ecclesiae (slobodu crkve) – odvajanje od lokalnih vlasti i direktan
odnos s Rimom
- 11. stoljeće – pokret prodire u Rim – podupire ga car Svetog Rimskog Carstva Henrik 3.
- pape reformatori – Lav 9., Stjepan 10., Nikola 2. i Aleksandar 3.
- posljedice
• stvaranje novih redova – Kartuzijanci (Francuska, 1084.) i Cistarciti (Burgundija 1098.)
• crkveni raskol – međusobno izopćenje 16.7.1054. Humberta i Cerularija
• Lateranski Koncil 1059. – odluke o reformi – zalaže se Hildebrant (Grgur 7.) – odlučeno da
samo kardinali biraju papu
- sukob pape Grgura 7. i cara Henrika 4.
- 1075. Dictatus Papae – 27 točaka
• primat pape nad državom i carem
• papu smije izabirati samo zbor kardinala
• crkveni prihodi pripadaju Crkvi
• zabrana simonije
- 1076. Državni sabor u Wormsu – car svrgava papu i proglašava ga lažnim
- odgovor pape – anatema – izopćenje i prokletstvo cara te odrješenje plemića od vazalnosti
prema caru
- Henrik 4. dolazi pred papu u Canossu u zimi 1076./1077. i dobiva odrješenje grijeha
- 1080. nastavak sukoba – car vojno pokorava plemstvo, izabire protupapu Klementa 3. i kreće s
vojskom na Rim
- 1122. kraj sukoba – Sporazum u Wormsu – Wormski Konkordat
• papa Kalist 2. i car Henrik 5. uvode dvostruku investituru biskupa
o kralj dodjeljuje svjetovnu investituru (žezlo) – biskup postaje svjetovni gospodar na
određenom feudalnom posjedu
o papa dodjeljuje duhovnu investituru (prsten i biskupski štap), i također izabire biskupe i
kardinale
• posljedice – sukobi u Italiji – Gvelfi (za papu) i Gibelini (za cara) iz kuće Hohenstofen

48 | P a g e
 2. Hrvatska u ranom srednjem vijeku
Etnogeneza – podrijetlo
- 4 teorije o postanku Hrvata:
o Slavenska
o Hrvati su dio Slavena koji u 7. st. dolaze na jug
o najstarija i najzastupljenija teorija, zastupao Franjo Rački
o Dualistička
o Hrvati su došli nakon prve seobe Slavena i pokorili su ih
o zastupao Vjekoslav Klaić
o Gotska
o Hrvati su zapravo Goti
o bedasto, nitko zapravo ne vjeruje u to, „izmišljeno“ za vrijeme NDH kako bi se Hrvati mogli
prikazati kao Arijevci
o Iranska
o Hrvati su Iransko pleme
o dolaze u područje Bijele Hrvatske, tamo se slaveniziraju i spuštaju u ova područja

- izvori o dolasku Hrvata

o Konstantin 7. Porfirogenet – 10. st. – De administrando imperio
o u 29., 30. i 31. poglavlju priča o doseljenju Slavena
o podupire slavensku i dualističku teoriju
o Ljetopis popa Dukljanina – 12. st.
o podupire gotsku teoriju
o Toma Arhiđakon – 13. st. – Historia Salonitana
o u 7. poglavlju spominje Hrvate
o podupire slavensku teoriju
o Anastazije Bibliotekar (sabrao) - Liber pontificalis
o pismo pape Grgura 7., pismo pape Ivana 4.
o spominje doseljenje i pokrštenje
o Tanaiske ploče s izvora rijeke Don
o spominju ime Horoathos, Horvathos
o podupire iransku teoriju

- legenda o doseljenju Hrvata:

• daje ju Porfirogenet u De administrando imperio
• sedmero braće predvodi Hrvate – Tuga, Buga, Klukas, Lobelos, Muhlo, Kosenec, Hrobatos
• dolaze na Heraklijev poziv u 7. stoljeću u ova područja
- nova teorija - Hrvati su možda bili viši konjanički časnički sloj slavenske vojske
- prvo dolaze u Istru, pa u kontinentalnu Dalmaciju, pa na sam jug i pokoravaju tamošnje
stanovnike
- 7-9. stoljeće – prevladavaju na prostorima Hrvatske
- 7. stoljeće – dolaze u dodir s domaćima - Ilirima – od njih preuzimaju vjeru i jezik
- prvi dodiri s Kršćanstvom: (izvor: Liber pontificalis)
• spomen pisma pape Grgura 7. salonitanskom biskupu Maksimu
• spomen pisma pape Ivana 4. – Ivan 4. poslao opata Martina da otkupi zarobljene Kršćane u
Hrvatskoj

- pokrštavanje
• traje od 7. do 9. stoljeća
• prvo se pokrštavaju vođe, a zatim narod
• u 3 faze iz tri centra
1. iz Rima – 7.st – doba Heraklija – Heraklijevi misionari pokrštavaju Dalmatinsku Hrvatsku (izvor:
Porfirogenet)
2. iz Akvileje – 8/9. st – doba Karla Velikog – pokrštavanje Panonske Hrvatske i Istre
3. iz Carigrada – 9. st – doba Bazilija 1. – pokrštavanje Bosne i Neretvanske Kneževine (Porfirogenet)

- više centara  više utjecaja – problem! – našli se na granici 2 vjerska kruga – pripadaju
Zapadnom kršćanskom krugu, ali poznaju liturgiju na narodnom jeziku, što su pokupili od Bizanta
(Istoka)

7 – 9. stoljeće – “Razdoblje šutnje izvora“

• formira se državna organizacija  etnička skupina postaje politička zajednica
49 | P a g e
 • stvaraju se prve sklavinije (kneževine)
• plemenski vojvode postaju knezovi, plemenski prvaci aristokracija, a prvaci aristokracije župani

- bilo je 12 najvažnijih plemena

- prostori koje smo naselili (sklavinije):
• Posavska Hrvatska
• Dalmatinska Hrvatska
• ostalo:
o Neretvanska kneževina
o bizantska tema Dalmacija

- 9. stoljeće – razdoblje vladavine Franačkog Carstva

• izvor: Einhard - Annales regni Francorum – opisuje sukob Karla Velikog s Niciforom (traje 806.-
812.) i mir u Aachenu
• Bizant dobiva Dalmaciju, Veneciju i Istru
• Karlo dobiva Panonsku i Posavsku Hrvatsku
• nakon Verdunskog sporazuma dolazimo dijelom pod vladu Lotara 1., a dijelom pod Ljudevita
Njemačkog
• knezovi su funkcionirali kao franački vazali

Posavska ili Panonska Hrvatska

- malo informacija, bed!
- prostor između Drave i Velebita
- svi knezovi su franački vazali
VOJNOMIR (791. - 796.)
- prvi poznati knez
LJUDEVIT POSAVSKI (810. - 823.)
- prijestolnica u Sisku
- izvor: Einhard – Annales regni Francorum
- 819.-822. – stvorio pobunu protiv furlandske marke (u nju spada naše područje) i markgrofa
Kadolaha
- traži saveznike – za pomoć pita primorskog kneza Bornu  Borna je debil i ne pomaže nego staje
na stranu Franaka
- 822. – pobuna ugušena – Ljudevit bježi iz Siska u Srbiju, pa u Primorsku Hrvatsku
OSTALI KNEZOVI: Ratimir, Pribina…
BRASLAV  zadnji knez Panonske Hrvatske – vlada do 896.  provala Mađara – osvajaju Posavsku
Hrvatsku

Primorska ili Dalmatinska Hrvatska

VIŠESLAV
- prvi knez
- izvor: Višeslavova krstionica – nastala prije 803. pa pretpostavljamo da je vladao početkom 9. st.
BORNA (810. - 821.)
- dobar franački vazal koji nije htio pomoć Ljudevitu nego je bio bezveze i družio se s Francima
VLADISLAV (821. - 835.)
MISLAV (835. - 845.)
- lagano osamostaljenje od Franaka koji su prezauzeti Verdunskim sporazumom i sličnim stvarima, pa
ne paze na nas
- uspješno ratuje s Venecijom – protiv dužda Petra Tradenika
- 839. Tradenik mora potpisati mir s Hrvatima
- Mislav surađuje s neretvanskim gusarima i opet ratuje s Venecijom
TRPIMIR (845. - 864.)
- izvori
• Trpimirova Darovnica – 8.3.852. – piše o gradnji samostana i o darovanju crkve sv. Jurja na
Putalju splitskom nadbiskupu
o „dux chroatorum“ (knez Hrvata)  prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim
spomenicima! Opa!
• dio zabata sa crkve u Rižinicama
• teolog Gottschalk koji boravi kod Trpimira na dvoru 846.
- osnivač dinastije Trpimirovića (vrlo logično)
- prijestolnica u Klisu

50 | P a g e
 - formalno priznaje Franačku vlast, zapravo su samostalno, no još uvijek ratuju kao franački vazali
- 846. – uspješno ratuje protiv bizantskih stratega u Zadru
- 852. – uspješno ratuje protiv Bugara u Bosni
- surađuje s Crkvom  osniva prvi benediktinski samostan svetog Petra u Rižinicama podno
Klisa
- osnovao Ninsku Biskupiju
DOMAGOJ (864. - 876.)
- na vlast dolazi dvorskim prevratom
- razdoblje borbe za Jadran
• ratovi protiv Venecije – vrlo, vrlo loši (prozvan najgorim knezom Slavena)
• ratovi protiv Arapa – 871. pomaže Ludoviku 2. osvojiti arapski grad Bari
- izvor za vladanje nad Jadranom  pismo pape Ivana 4. – moli Domagoja da smiri svoje gusare
- problem! – Bazilije 1. osvaja Neretvansku kneževinu i pokušava svrgnuti Domagoja, ali
neuspješno
- 876. umire  sukobi oko prijestolja

ZDESLAV (878. - 879.)

- Trpimirov sin, vazal Bazilija 1.
- Probizantska politika – surađuju s Bizantom
• za nagradu, dalmatinski gradovi ne plaćaju porez Bizantu nego Hrvatskim knezovima
• zbog toga biva zbačen, jer se valjda ljudima to nije svidjelo
BRANIMIR (879. - 892.)
- međunarodno priznat – priznao ga je papa Ivan 8.
• 21.5.879. papa blagoslivlja Branimira i njegov narod
- problem! – crkvena jurisdikcija – sukob između Nina i Splita oko toga tko će biti glavni
- 880. – Dalmacijom putuje Metod – to je to, on samo putuje…
- papa Ivan 8. dozvoljava upotrebu slavenske liturgije  širi se glagoljaštvo po Istri, primorskim
otocima i duž Jadrana
- Venecija je sad opet jaka, a probleme stvaraju Neretvanski gusari
- 886. – bitka kod Makarske  mletački dužd Petar Kandijano napada Neretvansku kneževinu 
Venecija popušila i ne radi probleme slijedećih 100 godina
- 889. – od tada Mlečani plaćaju hrvatskog knezu danak za plovidbu
MUNCIMIR (892. - ~910.)
- prijestolnica u Bijaćima kod Trogira
- nosi naslov Princeps  jača centralizacija
- izvori – crkveni spisi – i oni kažu:
• u sporu ninskog biskupa i splitskog nadbiskupa presuđuje u korist Splita
• gradi crkvu svetog Luke u Uzdolju
- u njegovo vrijeme nestaje Posavska Hrvatska (vidi gore kod Braslava)
TOMISLAV (910. – 925. – 928.)
- zadnji hrvatski knez, 925. se okrunio za kralja (vidi Kraljevstvo)

Hrvatsko Kraljevstvo
TOMISLAV (910. – 925. - 928.)
- posljednji hrvatski knez i prvi hrvatski kralj
- ratuje sa susjedima – Mađarima i Bugarima  ratovi jačaju i šire Hrvatsku
• Mađari
o Mađari uletavaju i zauzimaju Posavsku Hrvatsku (nestaje Posavske Hrvatske)
o Tomislav ih tjera preko Drave  time ujedinjuje obje hrvatske kneževine
• Bugari
o bugarski car Simeon ratuje s bizantskim carem Romanom 1.
 Roman zove Tomislava u pomoć!
o 926. – Tomislav poražava Alogobotura, bugarskog vojskovođu
o od Romana dobiva naslov prokonzula i upravu nad biz. temom Dalmacijom
- Što to sve on ima:
• Primorska Hrvatska – naslijedio od tate Mutimira
• Posavska Hrvatska – uzeo Mađarima
• tema Dalmacija, Neretvanska kneževina – dobio za nagradu od Romana 1.

51 | P a g e
 - 925. – okrunio se za kralja  možda na Duvanjskom Polju (Duvno = Tomislavgrad)
• dokaz – papa Ivan 10. naziva ga “dragim sinom i kraljem Hrvata“

- problem! – Ninski i Splitski crkveni vladari se opet neš svađaju za prevlast:

• ninski biskup Grgur je izravno podređen papi (episcopus chroatiensis)
• sukob oko liturgije na latinskom (papa i Split) ili narodnom jeziku (Tomislav i Grgur)
o rezultat sukoba  Crkveni sabori 925. i 928.
- Crkveni sabor 925.
• Pitanje : Tko će dobiti metropoliju?
o ninski biskup Grgur? Ne!
o zadarski biskup Formin? Opet Ne!
o splitski nadbiskup Ivan? Pa da! Ivan postaje novi metropolit!
- Crkveni sabor 928.
• Grgur ulaže prigovor i zato se radi novi sabor
• ništa novo, samo se potvrđuju odluke iz 925.
• ukida se ninska biskupija  Grgur mora birat novu za sebe  odabire Skradinsku biskupiju
TRPIMIR 2. (928. – 935.) & KREŠIMIR 1. (935. – 945.)
- Hrvatska je jaka kraljevina
- razvijaju se pomorstvo i trgovina
- dobri odnosi sa susjedima  Trpimir 2. i bugarski car Petar sklapaju mir
- sve je vrlo lijepo.
MIROSLAV (945. – 949.)
- dinastički sukobi između Miroslava i brata Mihajla Krešimira  slabi država
- jača plemstvo
• ban Pribina – gospodar Like, Gacke i Krbave
• raški župan Časlav – zauzima si istočnu Bosnu i Neretvansku kneževinu
MIHAJLO KREŠIMIR (949. – 969.)
- na prijestolje dolazi uz pomoć bana Pribine
- žena mu bijaše Kraljica Jelena
- 960. – umire Časlav – Bosna i Neretva opet naši!
- podjela kraljevine na županije - župan ima političku, vojnu i sudačku vlast
- Jelena gradi dvije dražesne crkve
• crkvu sv. Stjepana – krunidbena bazilika za kraljeve
• crkvu sv. Marije – grobnica hrvatskih vladara
STJEPAN DRŽISLAV (969. – 997.)
- Hrvatska ponovno vojno i politički jača
- ratuje protiv bugarskog vladara Samuila koji napada Zadar, Dubrovnik i Kotor  Samuil poražen
- dobri odnosi s Bizantskim Carstvom  Bazilije 2. mu daje znakove kraljevske vlasti i povjerava
mu Dalmaciju na upravu
• Stjepan Držislav - prvi okrunjeni hrvatski kralj!
- dobri odnosi s Venecijom  Venecija plaća danak za slobodnu trgovinu uz jadransku obalu
- nakon smrti – novi dinastički sukobi između tri sina Stjepana Držislava – Svetoslava, Gojslava i
Krešimira
SVETOSLAV SURONJA (997. – 998.)
- zbacila ga braća, a on bježi u Veneciju pod okrilje Bizanta
- oženio sina Stjepana Svetoslavića sa Hicelom Orseolo iz Venecije
GOJSLAV (998. – 1020.) i KREŠIMIR 3. (998. – 1030.)
- Hrvatska slabi, a Venecija to iskorištava
• 1024. – dužd Petar Orseolo napada Zadar i Biograd koji se stavljaju pod zaštitu Venecije
(odn. Bizanta)
o Hrvatska gubi danak kojeg je Venecija plaćala
STJEPAN 1. (1030. – 1058.)
- sin Krešimira 3.
- opet jačanje države  vraća dalmatinske gradove pod upravu hrv. kraljeva
- razdoblje crkvenog raskola (1054.)  dalmatinski gradovi se sve više vežu sa hrvatskim zaleđem
 gubi se veza s Bizantom
- jačaju Mađari – 1035. mađarski kralj Stjepan Sveti provaljuje i otima Panonsku Hrvatsku
• formira poseban banat ili dukat

52 | P a g e
 • kao prijatelj Bizanta daje ga na upravu Stjepanu Svetoslaviću (Suronjin sin)  Slavonija
- sredina 11. stoljeća
• Dalmacija – drže ju Hrvatska, Venecija i Bizant
• Primorska Hrvatska – drže ju hrvatski kraljevi
• Panonska Hrvatska – posebni banat

PETAR KREŠIMIR 4. (1058. – 1074.)

- obnavlja jedinstvo hrvatske države
- preuzima upravu nad dalmatinskim gradovima i otocima
- ostavlja gradovima samostalnost u biranju gradske uprave
- ubire danak mira – za gradski ager
- ubire dio lučkih postrojbi i dobiva brodove u ratu
- omogućava slobodnu trgovinu hrvatskim zaleđem  u (romanske) dalmatinske gradove se
useljavaju Hrvati  gradovi se i crkveno vežu za Hrvatsku  integracija Dalmacije u sastav
hrvatske države
- potiče se razvoj obalnih gradova (Biograda, Nina, Skradina…) i gradi se Šibenik
- razvija se feudalizam (wow, fakat neobična natuknica, uopće ju nismo vidjeli jedno 238 puta do sad)
- 1066. – Petar Krešimir 4. se kruni za kralja Hrvatske i Dalmacije  ime države: Kraljevstvo
Hrvatske i Dalmacije
• sjedinjuje i Panonsku Hrvatsku kojom upravlja Dmitar Zvonimir
- 1070. – sporazum Petra Krešimira 4. i Dmitra Zvonimira  Zvonimir postaje Petrov suvladar i
nasljednik
- Hrvatskoj se priključuje i Neretvanska Kneževina i Bosna
- uvodi se naziv trojedna kraljevina  Hrvatska & Slavonija & Dalmacija
- crkva – 1059. održan Lateranski Koncil pod vodstvom pape Nikole 2.  potiče se reforma Crkve na
graničnim prostorima
- 1060. - papinski legat Majnard saziva novi crkveni sabor u Splitu
• prihvaćaju se odluke Lateranskog Koncila
• ima zadatak maknuti sve kaj ima utjecaje s Istoka, pa tako
o zabranjuje ženidbu svećenika
o zabranjuje nošenje dugih brada i kosa
o zabranjuje zaređivanje svećenika koji ne znaju latinski (aha!)
• zatvaraju se crkve sa slavenskom liturgijom
- sukobljavaju se reformatori i oni koji ne žele te reforme (narod i niži svećenici – ne niži visinom nego
niži po statusu)
• većinom se faćkaju oko slavenske liturgije i glagoljice
• kralj podržao papu i reformatore  grade se novi benediktinski samostani (neopisivo je
izuzetan onaj u Biogradu!)

- 1073. – i… još jedan crkveni sabor!

• savladan otpor crkvenim reformama  prestanak sukoba
• ponovno osnivanje Ninske biskupije ali smanjenog opsega
- 1074. – prodiru Normani  bezuspješno opsjedaju Rab i napadaju dalmatinske gradove  postoji
šansa da su zarobili i PK4.
• ako su ga zarobili, onda je on, možda, ne znamo, ali možda kao otkupninu predao Nin, Zadar,
Biograd, Trogir i Split
• umre.
DMITAR ZVONIMIR (1074. – 1089.)
- jedan od Trpimirovića  unuk Stjepana Suronje
- aktivna vanjska politika  surađuje s papom Grgurom 7.
• 1074. – papa priznaje Zvonimirovu vlast nad dalmatinskim gradovima
• 10.1085. – papinski legat Gebizon u bazilici sv. Petra u Solinu kruni Zvonimira za kralja
o dobiva od pape krunu, žezlo i zastavu
o priseže vjernost papi i prihvaća obvezu plaćanja godišnjeg danka od 200 bizantskih
zlatnika

- nastavlja provoditi u Hrvatskoj crkvene reforme

- doba stabilnosti i kulturnog uspona hrvatske države
• grade se crkve i samostani  provodi se reforma po uzoru na benediktince u Europi
• razvija hrvatsko pismo  Glagoljica!  Bašćanska Ploča!
• izgrađuje se srednjovjekovno feudalno društvo (gle opet!)

53 | P a g e
 o dvor se organizira na europski način  prijestolnice Knin, Solin, Biograd

- ratuje kao saveznik Normana (jer su oni saveznici Pape) protiv Bizanta i Venecije sudjeluje u
borbama oko Krfa
- 1085. – rat gotov – mletački dužd dobiva od bizantskog cara naslov dux dalmatiae  formalno je
Dalmacija ipak pod vlašću Hrv.
- 1085. - nakon smrti Grgura 7. slabi vanjskopolitički položaj Hrvatske
• Zvonimirov sin Radovan umire prije samog Zvonimira  bed!
• nasljeđuje ga bolesni i jadni Stjepan 2.  skoro umire  bed!
• prijestolje nema nasljednika  bed!
• Zvonimirova žena bješe Jelena Lijepa  sestra Ladislava Arpadovića (Mađar)  ima ideju da
njen buraz uzima krunu
o naposljetku nakon nekog vremena (i par vladara) se stvara hrvatsko-mađarska unija
o Lijepa Jelena je zaslužna za 9 stoljeća zajedničke mađarsko-hrvatske povijesti bed!

- legenda o Zvonimirovoj smrti (izvor: Ljetopis popa Martinca (15.st.))

• Zvonimir je navodno ubijen na saboru na Kosovu polju kod Knina jer je htio povesti Hrvate u
križarski rat na poziv pape
Grgura 7. što se Hrvatima nije svidjelo pa su ga sasjekli, a on se umirući zaderao i prokleo
hrvatski narod: „Dabogda više nikad ne imali kralja svoje krvi!“, što se kasnije često uzimalo
kao „opravdanje“ za stoljeća mađarske vladavine

RAZVOJ KULTURE U DOBA NARODNIH VLADARA

Pismo
- imaju narodno pismo koje su izmislili Metodovi učenici za potrebe slavenske liturgije
• glagoljica (obla i uglata) – koristi se u slavenskom bogoslužju i književnosti
o najpoznatiji glagoljaški spomenik na hrvatskom – Bašćanska Ploča iz 1100. godine
- Hrvatska u srednjem vijeku prihvaća i europsko pismo latinicu  javlja se u dva oblika – Beneventana
i Karolina
• koristi se na kamenim spomenicima - oltarske pregrade i portali, zabati, ciboriji
• natpisi hrv. vladara i plemića  materijalni pisani izvori za to razdoblje
o krstionica kneza Višeslava
o natpis sa sarkofaga kraljice Jelene
- postoje i dokumenti pisani na latinici
• Splitski Evanđelistar iz 7./8. stoljeća
• Trpimirova darovnica
• pismo pape Ivana 8. knezu Domagoju
• isprave kralja Zvonimira, evanđelistari

- benediktinski samostani – žarišta kulture i pismenosti na latinskom

• sv. Krševan i sv. Marija u Zadru
o sv. Marija u Zadru – centar kulturnog života Dalmacije  Časoslov opatice Čike,
Vekenegin Evanđelistar
• sv. Marija u Solinu
• sv. Petar u Supetarskoj Dragi na Rabu
o tamo nastaje Supetarski Kartular  što je to - ne znam, i uopće mi se ne da tražiti
- između 10. i 11. st. imaju u Hrvatskoj oko 50 samostana  skriptoriji za prepisku kodeksa
Predromaničko graditeljstvo
Crkveno graditeljstvo
- predromanika – utjecaj bizantske i franačke umjetnosti sa svodovima, kupolama i polukupolama
• centralna građevina (trolisna i četverolisna)
o sv. Križ u Ninu
o sv. Nikola kod Nina
o sv. Donat u Zadru
• longitudinalne građevina (jednobrodna i trobrodna)
Skulptura
- pleterni ornament – oltarne pregrade, oltari, prozorski okviri
• posebna karakteristika – troprutasti (da, tro-pru-ta-sti) pleter
- elementi – kuka i rozeta
- romanika – dolazi u 11. stoljeću u Hrvatsku i Dalmaciju
• u skulpturi se javlja ljudski lik

54 | P a g e
 3. Europa u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
1. Feudalizam
Feudalizam (od lat. feudum ili starogerm. feod – posjed) je način organizacije i vladanja nad društvom u
srednjovjekovnoj Europi. Održao se u nekim zemljama do 19. stoljeća, a bazira se na vazalstvu i
senioratu, gdje je senior (bogati zemljoposjednik) davao vazalu (djelomično/potpuno zavisnom) dio zemlje
da obrađuje u zamjenu za određene obveze (vojna obveza, dio prihoda itd.)

2. Seniorsko-vazalski odnos
Seniori, od kojih je najviši, naravno, kralj, daju vazalima svoje posjede (feude) kao nagradu za službu.
Feud je vazalu jedini izvor prihoda, a zauzvrat bi imao određene obveze prema senioru. Klasna podjela u
feudalnom sistemu razdijeljena je na seniora (dominus directus), koji je dijelio zemlju, dominus utile
(vazal) koji je imao većinsku vlast nad feudom, a dio je davao seljacima-zakupcima (kasnije kmetovima)
koji su bili u potpunoj zavisnosti svom senioru.

3. Feudalne rente
Feudalne rente su obveze koje je vazal imao, a dijelile su se u 3 grupe – radna, novčana i naturalna
renta. Prema feudalcu (vazalu) seljak je bio dužan davati naturalnu rentu (1/9 uroda) i radnu rentu ili
tlaku – morao je raditi na feudalčevom dijelu feuda odr. broj dana tjedno. Crkvi je seljak obavezno morao
dati 1/10 svojih uroda (tkđ. naturalna renta), a državi je dugovao novčanu rentu – porez, kao što je to i
danas slučaj.

4. Gradovi u srednjem vijeku

Srednjovjekovni gradovi nisu bili baš ugodni za život. Izuzev nekolicine koja je stvarno lijepo rasla i
razvijala se (Milano, Venecija, Firenza), većinu su krasili nedostatak ikakve kanalizacije, epid
emije raznih boleština, česti požari i sl. Izgleda da je (rijetka) dobra točka tih gradova bio bedem
kojim su bili opasani koji ih je često branio od naleta napadača. Nastajali su iz jednostavnih razloga,
okupljanjem oko njima važnih središta (katedrala, trg. putova, dvoraca), a mogli su biti ili pod zaštitom
kralja (slobodni kraljevski gradovi) ili pod zaštitom feudalca (tamo bi strpao svoje vazale i ostale
njemu podređene).

5. Srednjevjekovna udruženja
U 11. stoljeću dolazi do boom-a trgovine i obrta posvuda. Porastom konkurencije i sveopćom
neorganiziranošću počinju se udruživati. Najvažnija udruženja bili su cehovi i gilde. Cehovi, udruženja
obrtnika, bila su strukovna bratstva okupljena oko jednog obrta, i stvar je dosta dobro funkcionirala, jer je
stvoren monopol, koji je tada bio potpuno prihvatljiv, jer je njime nestala konkurencija, članovi su bili
zaštićeni, a stvoren je i strog sustav pravila unutar ceha, koji je bio zatvoren. Glavna obilježja ceha su
jednakost, solidarnost i zatvorenost. Gilde, pak, su udruženja trgovaca, stvorena također zbog
zajedničkih interesa i napretka, a mogle su toliko narasti da su znale uključivati i čitave gradove (tzv.
Hanze). Zbog ne-poslovnih razloga stvarane su bratovštine, udruženja s (najčešće) kulturno-društvenom
svrhom, koja su čuvala pismenost i književnost tog doba.

6. Uzroci i posljedice križarskih ratova

Uzroci pokretanja masovnog (1095. – 1291.) križarskog pohoda su brojni – U 11. stoljeću Turci Seldžuci
zavladali su kršćanskim svetim mjestima Sirijom i Palestinom, čime su indirektno uvelike otežane ikakve
trgovačke veze s Istokom, koje su im tada bile važne. Bizantski car Aleksije 1. Komnen traži od pape
Urbana 2. da napravi nešto, a papa spremno 16.11.1095. organizira Sabor u Clermontu gdje poziva sve
kršćane da zajedno krenu i oslobode svete prostore, te obećaje sigurno(!) oproštenje grijeha svim onim
koji umru u procesu. Dva glavna razloga zašto je narod uopće pristao sjuriti se u moguću smrt bili su
činjenica da im je trgovina s Istokom bila od vrlo velike važnosti, ali su i primijetili dobru priliku da
pobjegnu od katastrofalnih uvjeta u Europi. Posljedice križarskih ratova varirale su od trgovačkih –
trgovina Istoka i Zapada zaživjela je i zato sada uživamo u mnogim inovacijama kao što su obrada
tkanine, čelik ili breskve, gospodarskih – veliki porast novčanog gospodarstva, te svedruštvenih.
Naime, cijela Europa započela je niz pozitivnih promjena, vitezovi su postali uglađeniji, stvoren je kult
žene, grade se ljepše i udobnije kuće, a da ni ne govorim o gorespomenutoj breskvi i sl. novim
poljoprivrednim kulturama.
7. Drugi i Treći križarski rat
Razdoblje mirne koegzistencije Kršćana i Muslimana na Bliskom istoku kratko je trajao. Već 1144. pala je
Grofovija Edesa. Potaknuti brojnim propovjednicima (Bernard iz Clairvauxa), ljudi krenuše u Drugi
križarski rat (1147.-1149.). Francuska i njemačka vojska krenula je pod vodstvom Luja 7. i Konrada 3.
Nakon neuspješnog i strateško užasnog napada na Damask, gubitnici se vraćaju kući bez ikakvih rezultata
osim poljuljanog opstanka križarskih državica. Treći križarski rat (1189.-1197.) dogodio se zbog pada još
jedne državice – Jeruzalemskog kraljevstva, čiji glavni grad je osvojio egipatski sultan Saladin. Vojska
predvođena vrlo popularnim (a valjda i dobrim) vladarima (Richardom Lavljeg Srca iz Eng, Fridrichom

55 | P a g e
1. Barbarossom iz SRC i Filipom 2. iz Fra) krenula je put Jeruzalema, no ni ovaj put nije bilo nikakvih dobrih
rezultata – jedino što su uspjeli je osvojiti Akru, a Barbarossa se uspio utopiti u nekom potoku.

8. Države Pirinejskog poluotoka

Većinu srednjeg vijeka Pirinejski poluotok proveo je oslobađajući se od Maura rekonkvistom. Raspadom
Kordopskog kalifata nastaju male arapske države, uz već postojeće kršćanske - tri najvažnije: Kastilja,
Aragon i Portugal. Najveća, Kastilja, koncentrira se na građenje protumaurskih utvrda, Aragon na
pomorstvo, a Portugal se osamostaljuje od vlasti kastiljskih kraljeva i jača pod dinastijom Aviz. 1469.
Aragon i Kastilja se ujedinjuju u državu spremnu za potpuno oslobođenje od Maura. 1492., padom
Granade – posljednjeg maurskog uporišta, nastaje Španjolska, zemlja koju odlikuju snažna mornarica,
jak križarski duh i zloglasna inkvizicija.

9. Španjolska rekonkvista
Rekonkvista ili reoslobođenje bješe borba stanovnika Pirinejskog poluotoka za oslobođenje od vlasti
Arapa (Maura). Trajala je od 10. stoljeća pa sve do 1492., a najvažnija bitka zbila se 1212. kod Las
Navas de Toulousa kad su kršćani izvojevali veliku pobjedu. Osnivaju se kršćanske države Leon, Navarra,
Kastilja, Aragon i dr.

10. Najznačajniji vladari Engleske (i njihova obilježja)

Nakon što je Vilim 1. Osvajač osnovao Normansku dinastiju, na prijestolje dolazi ne tako važni Henrik 1.
Ali nakon njega dolazi prava faca, Henrik 2. bio je najveći vladar svog vremena, s više posjeda u
Francuskoj nego sam francuski kralj. Bio je francuski grof od Anjoua, a u Engleskoj je osnova dinastiju
Plantageneta. Centralizira državu i sukobljuje se s Crkvom, svojim nadbiskupom Thomasom
Beckettom koji je branio Crkvu. Sinovi mu bjehu Richard Lavljeg Srca i Ivan bez Zemlje. Richard je
proveo većinu vladavine ratujući, a Ivan se sukobljava s plemstvom i pod njihovim pritiskom 1215. izdaje
Veliku Povelju Sloboda (Magna Charta Libertatum) kojom se ograničava vlast kralja, određuju
povlastice staleža, te se uspostavlja temelj engleskog ustavnog prava. Stvara i Veliko vijeće koje
nadzire održavanje odredaba povelje. Nakon njega dolazi Henrik 3. koji također ratuje s plemstvom,
Oksfordskim statutima 1265. uvodi Malo vijeće, određuje Velikom da se sastaje 3 puta godišnje.
Slijedeći važan vladar je Henrik 7. Tudor koji ženidbom za Elizabetu York okončava Rat Ruža.

11. Razvitak parlamenta u Engleskoj

Iako pravi parlament počinje s Henryjem 3., mogli bismo reći da razvitak parlamenta u Engleskoj počinje
već Velikom poveljom sloboda, jer je samim stvaranjem Velikog vijeća nastupa razdoblje u kojem se
zatomljuje apsolutna vlast monarha i uzdiže glas plemstva, a u širem smislu i cijelog naroda, jer (sve
veće) plemstvo uviđa da zemlja pati zbog netaktičnog vodstva Richarda i pogotovo Ivana, te odabiru
prikladno vrijeme da ga prisile na potpisivanje Povelje. Tada već je kralju ograničena mogućnost
oporezivanja bez pristanka Vijeća, odabir nekih državnih funkcija i sl. Henrik 3. je još kao dijete,
došavši na vlast, pokušao umanjiti moć Povelje, no plemstvo koje je evidentno uživalo u povlasticama
mu to nije htjelo dopustiti. Situacija se okrenula i kralj je uhvaćen u klopku te ga plemići na čelu s
Simonom Montfortom tjeraju da potpiše Oksfordske statute 1265. godine, kojim je određeno
obaveznih 3 puta godišnje sazivanje Velikog vijeća (kako bi uopće moglo imati ikakvo pravo glasa) te
stvaranje Malog vijeća, čime je još više umanjena vlast ionako slabog kralja kojeg je plemstvo sada
djelomično kontroliralo.

12. Stogodišnji rat

Stogodišnji rat bio je isprekidan ratni sukob između Engleske i Francuske koji je trajao punih 116
godina i to od 1337. do 1453., a u tom su se vremenu izmjenjivala razdoblja intenzivnog ratovanja s
razdobljima mira. Uzrok ratu su promjene na prijestoljima obaju zemalja te sukob kraljeva Edvarda 3. i
Filipa 4. oko Flandrije. Povod ratu bila je Filipova zabrana uvoza engleske vune u Flandriju. Rat je
počeo 1. fazom (1337.-1360.), engleskom ekspanzijom na francuskom tlu, nakon čega slijedi druga faza
(1360.-1380.) u kojoj fr. kralj Karlo 5. Mudri vraća Francuskoj sve osim Calaisa i okolice, za kojom
slijedi zatišje do 1415. Tada se rat nastavio, potrajavši do 1429., i u toj fazi je eng. kralj Henrik 5. osvojio
SZ i Sr. dio Francuske (+Pariz!). Francuska je 1430. zapala u strašnu krizu, i moralnu i vojnu, a upravo
ono što joj je trebalo bila je Ivana Orleanska (Jeane D'Arc), koja je sa svojih 16 godina uspjela uvjeriti
Karla 7. da joj se javio Bog koji joj je poručio da će francuska vojska na čelu s njom uspjeti pobijediti
englesku, pa joj je kralj povjerio vodstvo jednog odreda. Ona je oslobodila opsjednuti Orleans, pobijedila
Engleze kod Pataya, a zatim povela kralja na krunidbu u Reims. No nakon bitke kod Compiegnea je
pala u ruke pristaša engleskoga kralja, koji su je izručili Englezima. Crkveni sud je osuđuje na smrt kao
krivovjerku i vješticu i spaljena je živa na lomači. Katolička crkva proglasila ju je 1920. sveticom. Rat je
završio 1453., istjerivanjem Engleza s francuskog tla, osim Calaisa. Rat je pridonio nacionalnom
osvješćivanju obiju zaraćenih strana, a gledano s vojne strane u njemu su primijenjena nova oružja i
taktike koja su dalekosežno utjecala na ratove koji će se kasnije voditi. Pojavom stajaće vojske prvi puta u
Srednjem vijeku potpuno je napušten sustav vojske feudalnih vazala što je vojsku učinilo ubojitijom i
moćnom pa se iz svih tih razloga smatra da je Stogodišnji rat najznačajniji sukob u povijesti
srednjovjekovnog ratovanja.

56 | P a g e
 13. Vladavina Filipa 4. Lijepog u Francuskoj
Filip 4. Lijepi (1285. – 1314.) bio je vrlo vrlo lijepi francuski kralj, koji je za svoje vladavine smanjio
moć plemstva na svaki mogući način – centralizirao državnu upravu i stvorio Veliko vijeće za bavljenje
državnim poslovima. Uz to, često je petljao s porezima gradova, posuđivao pa ne vraćao i sl. što je
dovelo do velikog nezadovoljstva ljudi. Zato je 1302. bio primoran po prvi put sazvati državne staleže
(pripadnike svećenstva, plemstva i tzv. trećeg (građanskog) staleža), koji su postali savjetodavno tijelo
koje je raspravljalo o državnim poslovima i porezima. Kako je petljao s gradovima, petljao je i s crkvenim
imanjima, pa je došao u sukob s papom Bonifacijem 8. kojeg je čak utamničio. Tijekom toga isposlovao je
da se za papu izabere Klement V. kojeg je 1309. preselio iz Rima u Avignon, čime počinje Avignonsko
progonstvo (1309.-1378.) – u Rimu je bio papa, a u Avignonu protupapa. No ni to nije spriječilo Filipa da i
dalje petlja, ovaj putu zaduživši se s Templarima. Nemavši love za vratiti, 1312. ih je raspustio –
problem riješen.

14. Češka – Otokar 2. i Karlo 4.

Otokar 2. Pšemislović (1253.-1278.), jedan od najsnažnijih čeških kraljeva, je Češkoj ženidbenim
vezama, trgovinom i vojnim osvajanjima pripojio Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku, tako da je
u jednom trenutku Češka bila od Baltika do Jadrana. Otokar je bio toliko jak, čak i pre jak, da nije bio
podoban za krunu SRC za koju se kandidirao, nego je umjesto njega odabran Rudolf Habsburški. Rudolf i
Otokar nisu se baš voljeli, pa je Otokar 1278. u Bici na Moravskom polju poginuo, izgubivši Austriju,
Štajersku, Korušku i Kranjsku u korist Rudolfa. Ta područja postaju nasljedne zemlje obitelji
Habsburg. Uskoro Pšemislovići izumiru, a na vlast dolaze Luksemburžani. Od 1346. do 1378. na tronu
sjedi Karlo 4., istovremeno češki kralj i „otac“, te car i „očuh“ SRC. Za njegove vladavine nižu se same
pozitivne stvari – Češka kulturno cvjeta, Prag doživljava preporod („Zlatni Prag“), osniva se sveučilište,
nadbiskupija, a i prve pivovare, simbol današnje Češke.

15. Jan Hus i Husitski ratovi

Jedini veći problem (?) u vladavini Karla 4. bila je pojava Jana Husa, češkog reformatora, dekana
praškog sveučilišta, koji se žalio s ostatkom Češke na preveliki utjecaj Njemačke. Htio je da „Česi u
Češkoj budu prvi kao i Francuzi u Francuskoj“. Zalagao se za reformu Crkve – siromaštvo, Biblija na
češkom, i osuda indulgencije (oprosta). 1415. ga je car SRC Žigmund Luksemburški pozvao na sabor
u Konstanzi i tamo spalio kao heretika. To je izazvalo masovni ustanak Čeha protiv svega njemačkoga,
poznat kao Husitski ratovi (1420.-1431.). Nakon čak 5 križarskih pohoda protiv husita (između ostalih i
radikala taborićana predvođenih Janom Žiškom), 1431. postignut je sporazum umjerenih husita i
Žigmunda.

16. Bizantsko Carstvo za dinastije Komnena, Angela i Paleologa

Početkom križarskih ratova na bizantsko prijestolje zasjeda zadnja velika bizantska dinastija Komnen. Prvi
vladar, Aleksije 1. Komnen, započinje zadnji uspon bizanta pobjedom vojne nad civilnom
aristokracijom i nizom upravnih i vojnih reformi. Ratovao je s Normanima, Pečenezima i Raškom, a
suzbio je i Seldžuke (započevši križarske ratove). U 12. stoljeću dolazi Emanuel Komnen, koji pokreće
ratove za obnovu Rimskog Carstva, te okupira dijelove Hrvatsko-Ugarske Države (južno od Krke,
Bosnu, Srijem, Dalmaciju), koji nakon njegove smrti opet padaju u naše ruke i Bizant ih više ne dira.
Smjena dinastije nastupila je 1185. dolaskom Angela na vlast, no ni oni nisu puno ojačali Bizant – 1204.
križari su ušli u Carigrad, srušili Alekseja Angela s prijestolja i pretvorili Bizantsko Carstvo u 4 države:
Latinsko Carstvo, Solunska Kraljevina, Atensko-Tebansko Vojvodstvo i Ahajska Kneževina.
Tradicija Bizantskog Carstva uspjela se održati kroz osnivanje Nikejskog i Trapezuntskog Carstva u Maloj
Aziji, i iako je 1261. Mihajlo Paleolog došao i obnovio Bizantsko Carstvo pod dinastijom Paleologa, ono
nikad nije imalo većih uspona sve do svog kraja 1453.

17. Pojava hereze – uzroci i posljedice

Hereza je bilo od samih početaka kršćanstva, još u Rimskom Carstvu (arijanizam). Uzroka za javljanje u
srednjem vijeku itekako je bilo, od društvenih do teoloških. Društveno gledano, stroga klasna
određenost feudalizma, križarski ratovi i pojava novog građanskog staleža koji je sam tumačio sebi
vjeru su među uzrocima hereza. Teološki, počela se javljati teološka misao, otvarala su se sveučilišta
(npr. Bologna) gdje su se ljudi odmicali od istinskog tumačenja Kristove riječi. Budući da je Crkva u
srednjem vijeku bila alfa i omega svačijeg života, uskoro se počela bogatiti, imati prevelike zahtjeve,
okorištavati se prodajom oprosta (simonijom), što je još više udaljavalo vjernike u herezu. Zbog toga su
između 10. i 13. stoljeća na povijesnu pozornicu došli mnogi – katari, bogumili, patareni i dr. Svojim
dualističkim principima dobili su dosta poklonika. Posljedica je, naravno, bila gnjev Crkve – 1215. na 4.
Lateranskom koncilu odlučeno je da biskupi progone i sude svim hereticima – početak inkvizicija.

18. Katari
Katari su djelovali od 11. do 13. stoljeća, i bili su najrasprostranjeniji od svih hereza. Temeljili su se na
vjerovanju da je Sotona stvorio svijet, a da je Bog poslao anđela Isusa da nas spasi. Kritizirali su
Crkvu i nazivali je Sotoninom. Živjeli su u askezi, suzdržavajući se od svih užitaka. Zbog (dobre)

57 | P a g e
ideologije i emocionalne obojenosti, proširilo se i među obrazovanima i među nepismenima. Kroz
cijeli svijet imali su razne oblike – Albigenzi (fr), Patareni (it), Krstjani (bih), Bogumili (bug,mak).

19. Inkvizicija
Nakon 4. lateranskog koncila utvrđena su posebna crkvena protuheretička sudišta – inkvizicije,
kojima su prvotno zasjedali biskupi. Takav princip, gdje tragaju biskupi, a sudi svjetovna vlast ima tzv.
biskupska inkvizicija, stvorena 1184. Papinska ili Rimska inkvizicija bila je ona gdje su sudili posebni
papini poslanici (u 13. st. dominikanci). Osnovana je 1232., a budući da Crkva nije podržavala
prolijevanje krvi, samo bi ih davili ili palili. Najozloglašenija je svakako bila Španjolska, osnovana 1482.,
koja se sastojala od 7 inkvizitora na čelu s Torquemadom koji su po Pirinejskom poluotoku naganjali sve
koji im nisu bili po volji (heretike, židove, muslimane, protestante), a kasnije bi ih brutalno mučili.

58 | P a g e
 4. Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku
1. Dolazak Arpadovića na vlast
Nakon odlaska slabog kralja Stjepana 2. Trpimirovića s vlasti 1091. u Hrvatskoj vlada bezvlašće. Jelena
Lijepa, žena bivšeg hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira poziva svog brata, ugarskog kralja Ladislava
Arpadovića, da dođe na vlast. On dolazi, osniva biskupiju u Zagrebu, no zbog uleta Pečenega u Mađarsku
mora se vratiti kući. Prije odlaska, na prijestolju ostavlja nećaka Almoša, a 1093. je na prijestolje u Hrvatskoj
(Knin) došao Petar Snačić, posljednji hrvatski kralj Hrvatske. No u bitci na Gvozdu 1097. koju je zapodjenuo s
Kolomanom (Ladislavovim drugim nasljednikom) Petar umire i Koloman dolazi na vlast. Dolaskom Ladislava,
Almoša i Kolomana započinje razdoblje vlasti Arpadovića.

2. Osnivanje zagrebačke biskupije

Pri dolasku u Slavoniju, 1094., Ladislav Arpadović u Zagrebu osniva biskupiju, a za biskupa dovodi češkog
redovnika Duha. Biskupijom je želio ojačati svoju vlast u Slavoniji. Zagrebačka biskupija bila je podređena
nadbiskupiji u Ostrogonu. Utemeljena je na temeljima nekadašnje sisačke biskupije. Odmah je počela i
gradnja nove katedrale (ili prvostolnice), i to na istom mjestu gdje je i današnja zagrebačka katedrala.
Istovremeno je osnovan i Kaptol.

3. Osnivanje personalne unije

Nakon bitke na Gvozdu Koloman se 5 godina dogovarao s hr. plemstvom. Napokon je 1102. potpisana Pacta
Conventa (zaključeni ugovor), kojim su predstavnici 12 hrvatskih plemena pristali priznavati Kolomana kao
kralja. Imali su vojnu obvezu prema kralju, ali su bili oslobođeni plaćanja danka. On je obećao da će Hrvatsku
držati kao odvojenu kraljevinu koja će biti pod vlašću bana koji će biti podložan mađarskom kralju. Time je
stvorena personalna unija Hrvatske i Ugarske, tj. Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Iste godine (1102.) se oženio
Buzilom i okrunio za hrvatskog kralja u Biogradu.

4. Andrija 2.
Andrija 2. je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je vladao od 1205. do 1235., nakon oca Bele 3. Narod ga nije volio
jer je bio pomalo glupav i nije donosio pametne odluke. Pošto-poto je htio poći u križarski rat, a kad mu je
usfalilo novaca za isti pohod, odrekao se Zadra u korist Mlečana, tj. platio im Zadrom za prijevoz. Otišao je u
taj križarski rat, no ništa važnog nije napravio. Vratio se kući i našao državu u rasulu, naime, pobunilo se niže
plemstvo. Andrija je 1222. moro potpisati Zlatnu bulu kojom se bitno ograničila njegova vlast. Za vrijeme
Andrije također nastaje prvi slobodni kraljevski grad, Varaždin, 1209. godine.

5. Bela 4. (stvaranje slobodnih kraljevskih gradova)

Bela 4. (1235. – 1270.) pokušao je obnoviti kraljevsku vlast. No ta njegova nastojanja omela je provala
Mongola 1241. – 1242. koja je izazvala katastrofalna razaranja kraljevstva. Bela je pred njima pobjegao
prema jugu, sakrivši se 1242. u Zagrebu (zbog toga Gradec dobiva titulu slobodnog kraljevskog grada), a
kasnije i u Splitu, Trogiru i na otocima. Kada su se Mongoli povukli Bela 4. posvećuje se obnovi svojih
zemalja. Važan dio te obnove bilo je poticanje velikaša da grade kamene, utvrđene gradove (burgove) s
vojnim posadama koji bi branili zemlju ako Mongoli ponovo napadnu. Potičući to, počeo je gradove oduzimati
vlasti feudalaca i podvrgavati ih samom sebi, time ih čineći slobodnim kraljevskim gradovima. Takvi gradovi
su bili Varaždin (1209.), Vukovar, Virovitica, Petrinja, Samobor, Križevci, Gradec (najsamostalniji) i sl.
Kraljevski gradovi bili su podvrgnuti kralju, a imali su pravo na samoupravu (biranje suca i uprave). Zlatnom
bulom iz 1242. Gradec se obvezao da će o svom trošku sagraditi zidine oko grada.

6. Ludovik 1. & ratovi s Venecijom

Nakon što je stabilizirao plemstvo, Ludovik je htio osvojiti Dalmaciju i vratiti ju pod ug.-hr. krunu i zato je
poveo dva rata protiv Venecije. Prvi (1345.-1346.) bio je namijenjen oslobođenju Zadra od mletačke vlasti, ali
je bio i neuspješan i završio 8-godišnjim primirjem. U drugom (1356.-1358.) Ludovik u suradnji s Genovom
napada samu Veneciju i pobjeđuje! Mirom u Zadru (1358.) mletački se dužd odrekao svih prava na
Dalmaciju, titule „knez Dalmacije“, te je predao sve gradove od Cresa do Drača. No Venecija se nije
pridržavala odredbi Mira u Zadru (zauzela je Kotor, Šibenik i Rab) pa se dogodio još jedan rat koji je završio
Mirom u Torinu 1381., kad je mletački dužd opet pristao poštovati odluke mira u Zadru te plaćati godišnji
danak od 7000 dukata!

7. Krvavi sabor križevački

Nakon što je Žigmund izgubio bitku s Turcima kod Nikopolja 1396. godine, nije se uopće znalo je li živ. Zato
su plemići opet htjeli na prijestolje staviti Ladislava Napuljskog. No 1397. se Žigmund vraća i saziva
slavonsko plemstvo na sabor, 27.2.1397., u crkvi sv. Križa u Križevcima, obećavši da se neće nikome
osvećivati. Naravno, osvetio se i sve je pristaše pobune poklao, uključujući i bana Stjepana Lackovića, a zato
taj sabor nosi ime Krvavi sabor križevački. Taj događaj pokrenuo je masovno ogorčenje pobunjenika.

8. Žigmund Luksemburški
59 | P a g e
Žigmund je bio prvi (i jedini) hrvatsko ugarski vladar iz dinastije Luksemburg, a došao je na vlast ženidbom
1385. za kraljicu Mariju. 1387. je službeno postao hrv.-ug. kralj. Značajan je jer je ugušio pobune plemstva
(sasvim ih je porazio 1395. kod Dobora) koje se bunilo protiv pretendenata na prijestolje, jer su imali vlastite
želje i zamisli oko toga. Taj pokret je poznat kao protudvorski. Uskoro mu umire Marija, a on se ženi
Barbarom Celjskom, koja je u nas poznatija kao Crna kraljica s Medvedgrada. U to doba, Turci su provaljivali
na Balkan, pa se Žigmund s njima sukobio u bici kod Nikopolja 1396., koju je nažalost izgubio. Po povratku iz
bitke, našao je plemstvo u pobuni pa je u pokušaju „mirenja“ sazvao sabor u Križevcima, gdje je ubio sve
pobunjenike, zajedno s bivšim banom Stjepanom Lackovićem. Taj događaj potaknuo je opću pobunu u
Hrvatskoj i Bosni, predvođenu Hrvojem Vukčićem, koju Žigmund nije mogao slomiti koliko god se trudio.
Bosanski velikaši su ga čak 1401. uhitili i zatvorili, no on se ubrzo izvukao. Dok ga nije bilo, velikaši su opet(!)
izabrali Ladislava za kralja, ali to nije smetalo Žigmunda da 1408. sakupi veliku vojsku i uz papin blagoslov
krene u rat protiv Bosne. Bosancima je svrgnuo kralja Stjepana Ostoju i doveo Tvrtka 2. Tek tada je cijela
Hrvatska priznala Žigmunda za kralja. Nakon toga je Ladislav Napuljski predao svoja prava na Dalmaciju za
100.000 dukata Veneciji, a Žigmund je da bi vratio Dalmaciju vodio Prvi mletački rat (1411-1413) i Drugi
mletački rat (1418-1420), ali bezuspješno. U prvom gubi Šibenik i Skradin, a u drugom Split, Trogir, Korčulu,
Brač i Hvar. Na kraju je u našem posjedu osao samo Senj, Omiš i Poljica, a na sjeveru Krk.

9. Ladislav Napuljski
Ladislav je bio hrvatsko-ugarski kralj koji je malo dolazio, malo odlazio s vlasti. Bio je sin Karla Dračkog,
također nesuđenog kralja. Bio je konkurent Žigmundu još od vladavine kraljice Marije, a imao je potporu
dijela plemstva u tome. Bio je član anžuvinske loze, no nije dugo vladao u hrvatskoj. 1403. je okrunjen za
kralja nakon što je plemstvo stalo uz njega nakon križevačkog sabora. Osvojio je natrag Zadar, Split, Trogir i
Šibenik i narod ga je privolio. No nije ostao dugo, brzo se vratio u rodni Napulj, a titulu hercega dao je Hrvoju
Vukčiću Hrvatiniću i predao mu Split i otoke na upravu. Vidjevši da se nikako neće moći održati na vlasti jer
je sve više ljudi prelazilo na stranu protukralja, jačeg Žigmunda, odlučio je izvući se tako da proda Dalmaciju
Mlečanima. 1409. je to i napravio, za 100 000 dukata. Kad se pročulo da je Ladislav prodao Dalmaciju,
Zadrani su istjerali njegovu vojsku i sami se podvrgli Mlečanima, i uskoro su svi dalmatinski gradovi
(naravno, osim Dubrovnika) priznali mletačku vlast.

10. Matijaš Korvin & turska osvajanja

Godine 1459. Srbija je potpuno pala pod tursku vlast, a zatim je došao red na Bosnu. Tu je vladao Stjepan
Tomašević. Kralj se uzdao samo u pomoć pape i kralja Matijaša. Ali, dok je Matijaš bio u pregovorima s
Fridrikom 3., upao je Mehmed 2. 1463. u Bosnu i pokorio ju. Slobodna je ostala jedino Hercegovina gdje je
vladao Stjepan Vukčić. Matijaš je 1463. oslobodio Jajce i tamo stvorio Jajačku Banovinu, a idućih godina i svu
Bosnu. Tada je osnovao i Srebrničku banovinu. 1469. Jajačkoj i Srebrničkoj banovini dodao je Senjsku
kapetaniju i time oblikovao korvinski sustav protuosmanlijske obrane koji je spriječio osvajanje hrvatskih
zemlja i odgodio njihovo uključivanje u Osmansko Carstvo.

11. Matijaš Korvin & kultura

Matijaš je odgojen po humanističkom obrazovanju, u Italiji, i bio je fasciniran talijanskom renesansom, što je
uvelike doprinijelo razvoju gradova u kraljevstvu. Budim, Stolni Biograd i Višegrad su samo neki od gradova
koji su doživjeli preporod. Izvršio je pravne, obrazovne i zdravstvene reforme po cijeloj državi. Bio je poznat
kao veliki mecena, njegov dvor gostio je umjetnike iz cijele Europe. Među njima najpoznatiji bili su svakako
Hrvati Ivan Česmički (Janus Pannonius) i Ivan Vitez od Sredne. Njegova knjižnica, Bibliotheca Corviniana, bila
je, nakon Vatikanske, najveća povijesna, filozofska i znanstvena biblioteka na svijetu. Osnovao je prvo
sveučilište u kraljevstvu, ali i prvu tiskaru!

12. Bitka na Krbavskom polju (+ posljedice)

Krbavsku bitku vodile su 9. 9. 1493. godine hrvatsko-ugarska i osmanlijska vojska. Turke je predvodio
bosanski sandžak-beg Hadum Jakub-paša, a Hrvate hrvatski ban Emerik Derenčin, uz pomoć Ivana i
Bernardina Frankopana. Osmanske provale u Hrvatsku počele su još 1468. i trajale su sve do primirja 1490.
No nakon isteka primirja, Turci su opet napali. Na Krbavskom polju je hrvatska vojska teško poražena, brojni
plemići su umrli, a ban Derenčin je zarobljen i odveden u Carigrad, a zamijenio ga je ban i veliki vojskovođa
Petar Berislavić. Krbavska bitka predstavlja prekretnicu, kraj jednoga i početak novog doba. Ona je bila
posljednji pokušaj bosanskog i hrvatskog plemstva da se samostalno, bez pomoći ugarskog ili nekog drugog
stranog vladara odupru Turcima. Hrvatsko plemstvo poslije Krbavske bitke, slabo i osiromašeno, više nije bilo
sposobno pružiti jači otpor a Turcima je stvoren prostor za daljnja napredovanja preko Like ka Europi.
Krbavskom bitkom je izgubljen veliki dio ljudi što je bio početak demografskog osiromašenja Hrvatske.
Krbavska je bitka označila propadanje cjelovitosti hrvatskih zemalja, jer nakon Krbavske bitke Hrvatska nije
više zemljopisno skladna, kao što je zapravo bila u 14. i 15. stoljeću. Krbavska bitka je bila na neki način
uvod u Mohačku bitku i poraz ugarsko-hrvatsko kraljevstva i razlog dolaska Hrvatske u sastav Habsburške
monarhije, čime je neposredno određena i budućnost hrvatskog naroda do, onak, nedavno.

13. Bitka na Mohačkom polju (+ posljedice)

Mohačka bitka je bitka koja se 29. 8. 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatsko-ugarskog
kraljevstva i Osmanskog carstva. Hrvatsko-ugarske snage, predvođene kraljem Ludovikom 2. Jagelovićem,
pobijeđene su od strane osmanske vojske predvođene sultanom Sulejmanom 1. Veličanstvenim. Unatoč
60 | P a g e
pobjedi Turci nisu uspjeli pokoriti čitavu Ugarsku. Premda su provalili u Budim, ubrzo su se morali povući.
Ipak, ova je bitka označila kraj moći Ugarskoga kraljevstva. Češka je pripala Ferdinandu I. Habsburškom. U
Hrvatskoj i Ugarskoj rasplamsale su se dinastičke borbe između pristalica Habsburgovaca i pristalica Ivana
Zapolje. Konačno je Hrvatski sabor u Cetingradu 1. 1. 1527. izabrao Habsburgovca Ferdinanda I. za
hrvatskog kralja. Borbe će se nastaviti kroz dva sljedeća stoljeća što će osiromašiti zemlju, potaknuti selidbe
stanovništva prema zapadu te kasnije dovesti do znatnog miješanja stanovništva u opustošenim krajevima.
Pokoreno stanovništvo iz straha i nesigurnosti bježi, formira se hrvatska dijaspora, a Turci na osvojenim
područjima naseljavaju Vlahe.

14. Najvažniji porezi i monete

Kao i drugdje, kolon, tj. težak imao je određene obveze. Prema državi imao je zemaljski porez (tzv. kunovina,
marturina ili dimnica), kraljevski porez (tzv. riz ili dika) te obvezu javnih radova (tlaka). Prema feudalcu imao
je uobičajenu radnu, naturalnu i novčanu rentu. Ovisno o razdoblju, pojedine rente su bile više ili manje
zastupljene – početkom razvijenog srednjeg vijeka radna, pa zatim naturalna, a do 15. stoljeća bila je
ustaljena novčana renta, a taj prelazak zovemo komutacija. Na kraju, prema Crkvi su imali obavezu
naturalne rente, tj. desetine svih uroda (vina, stoke i žitarica). U gradovima je bilo još davanja – „ulaznice“ za
gradove zvale su se tridesetnice ili harmice, plaćale su se razne lučke pristojbe i carine, a ukoliko je slučajno
kralj odlučio posjetiti grad, građani su to trpjeli o svom financijskom trošku i to se zove zalaznina. Što se tiče
moneta, glavni novac po kojem se određivala vrijednost bila je marka. 1 marka vrijedila je 200 denara, tj.
200 grama srebra. Prve kovnice novca imao je već Andrija 2., dok je prvi autohtoni hrvatski novac bio
banalis, tj. banovac ili banski denar. Svake godine, stari novac zamjenjivao se za novi u omjeru 3:2.

15. Podjela hrvatskog plemstva

Plemstvo je bilo najviši sloj hrv. srednjovjekovnog društva (iznad građana, seljaka, kmetova i robova).
Uobičajeno se plemstvo dijelilo na visoko plemstvo, tj. velikaše, bilo crkvene ili svjetovne, te srednje i niže
plemstvo (tzv. nobiles). Ispod njih bio je sloj slobodnih ljudi – građana, libera (slobodnih seljaka, vlasnika
posjeda) i libertina (slobodnih seljaka bez posjeda), a na dnu društvene ljestvice bili su kmetovi, neslobodno
stanovništvo koje je radilo ili kod kralja (tzv. udvornici), ili kod plemića na imanjima (klasični kmetovi) ili na
imanjima Crkve (tzv. predijalisti). Stepenicu ispod njih nalaze se robovi, ostaci starog načina života. No njihov
broj polako se smanjivao, a do 13. stoljeća, slobodni seljaci su sačinjavali većinu društva.

16. Velika seljačka buna 1573

Godine 1573. nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, stubičko-susedgradski
seljaci su u znak protesta prestali plaćati nerazumne poreze. Zato je jedan od najgorih plemića Franjo Tahy
poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali. Zbog toga je Hrvatski sabor
seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih
gospodara. Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije zvan Matija). Seljaci su napravili program po
kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljačku vladu, koja će voditi brigu o porezima i
drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim prijateljima Ilijom Gregorićem, Ivanom
Pasancem, Ivanom Mogaićem i drugima podigao seljake na ustanak u siječnju 1573. Pokret seljaka brzo se
proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava u Hrvatskoj i Sloveniji. Feudalna vojska je brzo slomila bunu.
Tako je već 5. 2. 1573. kod Krškog seljake porazio kapetan žumberačkih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je
podban Gašpar Alapić razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Jedino su ostali neporaženi Gupčevi
pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica, koje je 9. 2. 1573. napala plemićka vojska pod
vodstvom Gašpara Alapića. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor,
da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć. Gubec je nakon bitke zarobljen i
odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. 2. 1573.

17. Romanička i gotička skulptura u Hrvatskoj

Nema mnogo primjera srednjovjekovne skulpture u Hrvata, no ono što je sačuvano je lijepo. Rekli bismo,
jako lijepo. Od romaničke (13.st) skulpture sačuvani su većinom dijelovi zgrada, posebice portali i vrata.
Među najkrasnijim i velebajnijim su vrata stare splitske katedrale, koje je 1214. u drvu izradio majstor Andrija
Buvina, sa 28 biblijskih motiva. Ništa manje vrijedan po krasoti i bajnosti je portal trogirske katedrale kojeg
je 1240. izradio velikan hrv. skulpture, majstor Radovan. Od gotičke (14- 16.st) skulpture također nemamo
mnogo primjera, osim očuvanog portala sv. Marka u Zagrebu, najvećeg gotičkog portala, te 72 glave Nikole
Firentinca (u smislu da ih je on napravio, a ne da su njegove glave, jer to bi bilo glupo) koje krase šibensku
katedralu.

18. Romanička i gotička arhitektura u Hrvatskoj (primjeri)

Dok je srednji vijek siromašan skulpturom, arhitektura je u srednjem vijeku cvala. U Hrvatskoj iz razdoblja
romanike (13.st) imamo sačuvane brojne crkve, od kojih su najočuvanije katedrale u Senju, Krku, Trogiru,
Rabu, Zadru (Sv. Stošija) itd. Dvije najljepše i najmonumentalnije bile su one u Zagrebu i Dubrovniku, no obje
su nažalost uništene – zagrebačka u provali Tatara/Mongola, a dubrovačka u potresu 1667. godine.
Romanika je izraženija u Dalmaciji, zbog velikog utjecaja Italije. No nisu samo crkve građene romaničkim
stilom, postoje i „prijelazne“ građevine, poput samostana, ali i profane zgrade – dvorci, palače, kule, utvrde
itd. Gotika (14-16.st) je također ostavila traga u Hrvatskoj, a sakralne građevine su raštrkane po cijeloj zemlji
– crkva sv. Dominika u Trogiru, katedrala sv. Jakova u Šibeniku (djelo jednog od najvećih romaničko-gotičkih
61 | P a g e
majsotra – Jurja Dalmatinca), pavlinska crkva u Lepoglavi, franjevačke u Požezi, Iloku i Zagrebu. Svjetovna
arhitektura jako je zastupljena u Dubrovniku, gdje su očuvane brojne palače (palača Sponza), upravne
zgrade (npr. Knežev dvor), zdenci i fontane (dvije Onofrijeve česme) itd.

19. Obilježja Crkve bosanske

Crkva bosanska je bila autohtona crkva u Bosni, nastala u srednjem vijeku, ojačala u 13. stoljeću, a nestala
pod Osmanlijama. To je bila jedina heretička crkva koja je uspjela postati državnom crkvom. Pripadnici Crkve
bosanske su se zvali krstjani, patareni ili bogumili, kako gdje. Dio otpora Crkve bosanske je vjerojatno bio
vezan sa politikom; tokom 14. st katolička crkva je smjestila Bosnu pod mađarskog biskupa i moguće je da je
jedan motiv za raskol bila želja za nezavisnošću od mađarske dominacije. Imala je vlastitog biskupa, a
liturgija je bila na slavenskom. Biskup se zvao djed, i imao je vijeće od dvanaestero strojnika. Samostani su
im se zvali hiže, a na čelu hiže stajao je gost. Poštovali su kršćanske obrede, ali su prihvatili i dualizam.
Krstjani kršćanima nisu bili baš omiljeni, pa je Žigmund 1408. čak poveo križarski rat protiv njih, a Stjepan
Tomaš je želio smanjiti njihov utjecaj. S vremenom su se ili razbježali u Hercegovinu, ili su prešli na Islam.

20. Kršćanstvo u Bosni

Kršćanstvo jest bilo u nekom dijelu zastupljeno u Bosni, kao i, zapravo, skoro svuda u svijetu, no u Bosni je
bilo malo drugačije jer su bili drito na granici – zapadno Kršćanstvo, istočno Islam. Eh. Pape su rješenje
problema vidjele u tome da u Bosnu šalju misionare-inkvizitore. Tako papa Grgur 9. oko 1230. šalje
Dominikance, a papa Nikola 4. oko 1291. Franjevce, koji su tamo osnovali bosanski vikarijat. Sve do 18. st.
franjevci su ostali jedina katolička i hrvatska vjerska zajednica u Bosni. Bavili su se prosvjetom, zdravstvom,
očuvanjem narodnog jezika i kulture, i to je zapravo očuvalo hrvatski narod u Bosni. Mnogi bi mislili da je
dolaskom Osmanlija 1463. kršćanstvo u Bosni nestalo – Ali ne! Varate se! Mehmed Osvajač dao je
franjevcima povelju zvučnog imena Ahd Nama, kojom je zapravo odredio da ih nitko ne smije dirati inače ima
posla s njim. Zanimljivost – Ahd Nama je prvi poznati dokument o ljudskim pravima u povijesti. Eto, to bi bilo
to, više-manje.

21. Antemurale Christianitatis

1519. sazvao je papa Lav 10. sabor u Rimu, na kojem je skradinski biskup Toma Niger očajnički molio za
pomoć u borbi protiv Turaka i o velikim mukama koje Petar Berislavić trpi boreći se s njima. Papa Lav je već
prije pomagao Hrvatima, a na tom saboru je svečano izjavio: "Glavar Katoličke Crkve neće dopustiti da
propadne Hrvatska, najčvršći štit i predziđe kršćanstva". Taj naziv dobili smo jer smo, geografsko-povijesno
gledano, na neki način zaustavili strelovit prodor Turaka dalje u Europu. Nismo ih uspjeli zaustaviti, ali smo ih
oslabili i privremeno im otežali prodor. No, važno je pripomenuti, taj naziv prisvajaju si i razne druge zemlje,
poput Mađarske ili Austrije, i djelomično su u pravu, tako da se ne smijemo umisliti.

22. Reliquiae Reliquiarum

Nakon što je Bihać pao 1592. godine, samo su mali dijelovi Hrvatske ostali slobodni. Hrvatska je spala na
mali djelić omeđen Varaždinom, Koprivnicom, Rijekom i Senjem. Preostalih 16,800 km² nazivano je Reliquiae
reliquiarum olim inclyti regni Croatiae (Ostaci ostataka nekad velikog hrvatskog kraljevstva). Turska je
vojska doživjela svoj prvi veliki poraz u Hrvatskoj bitkom kod Siska 1593. godine. Izgubljena su područja
postupno vraćena, osim velikog dijela današnje Bosne i Hercegovine.

5. Velika zemljopisna otkrića

Svijet u osvit novog doba

Kina
Razdoblje do Mongola
- 3. stoljeće – dinastija Han ujedinjuje kinu u Kinesko Carstvo, kojeg dinastije Tang i Song jako
ojačaju i šire
- gospodarski napredak – većinom zbog brojnih tehničkih otkrića
• 105.g – papir (proizveo ga je Caj-Lun)
• 7. stoljeće – tisak
• 8. stoljeće – barut
• 11. stoljeće – kompas
Kina pod Mongolima
- 13. stoljeće – dok vlada dinastija Juan, Kinu zauzimaju Mongoli
• 1215. – započinju osvajanja Džingis Kana
• 1279. – završavaju osvajanja Džingiskanovog unuka Kublaj Kana
- iako je država sigurna i čvrsta, razdoblje mongolske vlasti je za Kinu razdoblje ekonomskog i
kulturnog zastoja
- 1274. – na dvor Kublaj Kana dolazi Marko Polo
- 1368. – Hung-Vu organizira ustanak protiv Mongola i postavlja dinastiju Ming
• tek tada započinje pravi procvat Kine  kultura, urbanizam, znanost, ma sve!

62 | P a g e
 • procvat religije – Taoizam i Konfucijanizam
Mongoli kao takvi
- Džingis Kan (1155.-1227.) ujedinjuje mongolska plemena po Aziji u Mongolsko Carstvo, s
prijestolnicom u Karakorumu
- 1240. – Batu Kan ih dovodi u Europu
• između Dnjepra i Odre organiziraju državu Zlatna Horda
• odatle pustoše po Europi (1241/2. – razaraju Ugarsku i Hrvatsku)
- sredinom 13. stoljeća država im se raspad na kanate
- Timur Lenk organizira Mogulsko Carstvo - uključuje Irak, Perziju, Afganistan i sjevernu Indiju
Japan
- 12.-15. stoljeće – vlada klan Minamoto sa sjedištem u Kamakuri
• društvo se organizira strogo feudalistički, hijerarhijski, kao u Europi
• prijestolnica je bila Kyoto
• posebno su bili dobri u pomorstvu i pomorskoj trgovini
• car je postojao, ali je imao samo formalnu vlast
• vladala je aristokracija  veleposjednici i vojskovođe zvani Šoguni (kao set noževa)
- Šogunat – razdoblje u kojem Šoguni vladaju uz pomoć svojih vitezova (Samuraja)
- 13. stoljeće – i u Japan prodiru Mongoli, ali je velika oluja uništila mongolske brodove  oluju (tj.
božanski vjetar) su zvali Kamikaze
- 16. stoljeće – Portugalci im donose vatreno oružje i Kršćanstvo
Indija
- 4. tisućljeće prije Krista – prvi poznati stanovnici su tamnoputi Dravidi
• gradovi Mohenjo Daro i Harappa
- 2. tisućljeće prije Krista – Dravide pokoravaju indoeuropljani Arijci, kasnije prozvani Hindusima
• stvaraju male državice sa samostalnim vladarima
- strogo klasno društvo – podijeljeni u kaste
• Brahmani – svećenici
• Kšatrije – ratnici
• Vajšije – ratari, stočari, trgovci, obrtnici
• Šudre – sluge, seljaci bez zemlje
• Parije, tj. Nedodirljivi – smatra ih se nevrijednima jer rade prljave poslove – čistači WC-a, smetlari,
itd. – dopušteno ih je i tući
- vjera – Brahmaizam i kasnije Hinduizam
• jezik Veda (vjerskih knjiga) bio je Sanskrt
• u 6. stoljeću preuzimaju Budizam
- Indija je pod stalnim pritiskom osvajača – Arapa, Turaka Seldžuka, Mongola…
• svi onu upadaju i donose svoje kulture i jezike, pa tako
o 1206. Arapi osnivaju Delhijski sultanat
o 1398. Timur Lenk osniva Mogulsko Carstvo
o 1401. Zapadna Indija se osamostaljuje kao Ahmad Abad
• zbog upada naroda, Indija u 15. stoljeću ima 3 vjere – budizam, islam i hinduizam
(tradicionalna vjera)

Civilizacije pretkolumbovske Amerike

- ljudsko naseljavanje Amerike traje od 40.-10. tisućljeća prije Krista
• preko Beringovog prolaza dolaze na kontinent
- dva glavna civilizacijska područja
• Srednja Amerika  Olmeci, Tolteci, Azteci, Maje
• Južna Amerika  Inke
Olmeci
- najstarija civilizacija koja nastanjuje Meksički zaljev između 900. i 400. pr.Kr.
- ima arheoloških ostataka, no jezik i pismo nam nisu poznati
- kamene skulpture – velike kamene glave
Teotihuacan
- grad Teotihuacan – najveći grad antičke Sjeverne Amerike, ali nepoznate kulture
• piramide i hramovi – Sunčeva piramida, Aleja mrtvih, Hram Mjeseca
Tolteci
- vladaju iz grada Tule između 950. i 1150. godine
- vjera – kult boga Quetzalcoatla
Azteci
- vladaju iz grada Tenochtitlana od 1325. do 1521. godine
63 | P a g e
 • Tenochtitlan je bio grad sagrađen na otoku usred ogromnog jezera Texoco
• uništio ga je Hernán Cortés oko 1519. – u to doba kad ga je uništio, bio je nakon Pariza, Venecije i
Istanbula najveći grad na svijetu
- jezikom i običajima nasljeđuju Tolteke
- običaj prinošenja ljudskih žrtava – za vrijeme blagdana do 80000 žrtava dnevno
Maje
- nasljeđuju kulturu Olmeka na poluotoku Yukatanu
- najduže traju – od 1000.g.pr.Kr do 1460.
• vrhunac između 300. i 700.
- prijestolnica svih feudalnih gradova-država bio je Chichen Itzu
- umjetnost – velike kamene skulpture
- znanost – imali razvijen kalendar, poznavali astronomiju
- religija – žrtvovanje ljudi
• vrhovno božanstvo pernata zmija Quetzalcoatal – vrlo bitno
- jedina srednjoamerička kultura sa u potpunosti razvijenim pismom – slikovno pismo od 650
znakova
Inke
- civilizacija Južne Amerike – Peru, Bolivija, Čile, Ekvador
- teokratska država – vlada bog Sunce, a sin boga Sunca je zemaljski vladar
- glavni grad bio je Cuzco, s utvrdom Machu Pichu (današnji Peru)
- „pismo“ Quipus – zapisivali su stvari vezanjem čvorića na špagice koje zu zvali quipus
- razvijena medicina – poznavali su kirurške zahvate
- konkvistador Francisco Pizarro uništava Carstvo Inka
Vrijedno spomenuti
- oko 1000. godine skupina Vikinga iz Europe osniva svoju koloniju na sj.am. otoku Newfoundlandu,
500 godina prije dolaska Kolumba

Velika zemljopisna otkrića

- Tko? – Španjolci i Portugalci
- Što? – pa otkriće Amerike i inih dijelova svijeta
- Kada? – 15. stoljeće
- Zašto? – Europa gubi trgovinu (pogotovo začinima), traže se novi putovi za Indiju
- Kako? – isto od Arapa dobivaju znanje o kartografiji i navigaciji

Portugal
- Henrik Pomorac
• 1475. prelazi ekvator, oplovio zapadnu Afriku
- Bartolomeo Diaz
• 1487. dolazi do Rta Bura, daje mu ime Rt Dobre Nade pa se vraća
- Vasco da Gama
• 1497. prelazi Rt Dobre Nade
• 1498. dolazi u Calcuttu
• 1499. dolazi nazad u Lisabon
• da Gamin put je bio jedini način stizanja morem do Indije sve do izgradnje Sueskog kanala 1869.
- posljedice
• osnovane utvrde duž obale istočne Afrike i Indije
• trgovina s Molučkim Otocima (zvani Otoci začina), Šri Lankom i Indonezijom
• 1500. zalutala portugalska ekspedicija sasvim slučajno otkriva obalu Brazila i tamo osniva prve
kolonije
• Lisabon postaje glavna europska luka – uvoz svile, začina, porculana i još koječega
• mijenja se gospodarstvo Portugala – manje poljoprivrede, više trgovine
• slabi domaća proizvodnja Portugala jer se sve uvozi

Španjolska
- zapravo Španjolci nisu ništa sami otkrili, sve su za njih otkrili stranci
- Kristofor Kolumbo (1451.-1506.)
• đenovski trgovac koji je na osnovi karata tvrdio da može doći do Indije
• 3. kolovoza 1492. - sa 3 karavele (glavni se zvao Santa Maria) kreće prema „Indiji“

64 | P a g e
 • 12. listopada 1492. – njegov mornar Rodrigo de Triana ugledao je kopno ( ovo je bilo
milijunsko pitanje u Milijunašu)
• pristaju na otočiće koje Kolumbo nazove San Salvador (danas Bahami), a naseljenike naziva
Indijancima
• obilazi obalu iduća 2 mjeseca – otkriva Haiti i Kubu, a zatim se vraća u Europu
• 1493. - još 3 puta ide za Ameriku
• Amerigo Vespucci
o uvjeren da Kolumbo nije otkrio Indiju nego novi kontinent
o povjerovao mu je jedna kartopisac koji je Kolumbova otkrića na kartu zapisao kao America
- Ferdinand Magellan
• portugalski moreplovac u španjolskoj službi
• Iz Španjolske kreće, dolazi do prolaza između Ognjene Zemlje i Južne Amerike (tzv. Magellanov
prolaz)
• 1519. dolazi do Filipina, gdje ga Filipinci pojedu
• njegova posada nastavlja putovanje i u Španjolsku se nakon 3 godine vraća samo 1 brod –
Viktorija
• dokazali su da je Zemlja okrugla

- neugodne posljedice istraživanja

• prodor Europe u Ameriku – uništavanje kultura i umjetnosti
• europska pohlepa za zlatom
• nove bolesti
• nasilna pokrštavanja (čemu se izričito protivio Korčulanin dominikanac Vinko Paletin)
• strašan odnos prema domorocima
- najznačajniji istraživači Novog Svijeta nazivani su konkvistadorima
• Hernan Cortes – uništio Azteke
• Francisco Pizarro – uništio Inke
- 16. stoljeće – Europljani zauzeli Floridu, Kaliforniju, Meksiko i dijelove J. Amerike (Peru, Čile,
Venezuela)
- posljedice svega toga
• očito, nove zemlje, snažni gradovi i luke u Amerikama
• jačanje Europe (Španjolske i Portugala)
• povećana proizvodnja zlata i srebra
• nove domaće životinje i poljoprivredne kulture
o u Americi – konji, stoka…
o u Europi – purani…

6. Humanizam i renesansa
- razlike u poimanju
• srednji vijek – interes za Boga i vjeru, crkvene dogme su glavni uzrok svemu
• renesansa – interes za samog čovjeka, nastanak građanskog sloja
Preteče u književnosti
• Dante Alighieri – Božanstvena Komedija
• Francesco Petrarca – Kanconijer
• Giovanni Bocaccio – Decameron
• Erazmo Roterdamski – Pohvala Ludosti
• Johannes Gutenberg – 1445. prva tiskana knjiga (Biblija)
- humanizam – intelektualni pokret koji proučava čovjeka i njegove potrebe
• ime - studia humanitatis – Ciceronov izraz koji podrazumijeva stjecanje znanja kako bi se ljudski
duh obrazovao do savršenstva
• velik utjecaj antičke književnosti  obnova duha antičkog svijeta
- renesansa – preporod u umjetnosti potaknut humanizmom
• iz Italije se širi u Njemačku, Nizozemsku, Francusku
• puno prije tih fensi zemalja je renesansa stigla k nama u Dalmaciju
Umjetnosti
- Slikarstvo – tonska modulacija, linearna perspektiva, antičke teme
• Giotto Bondone - Oplakivanje sv. Franje, Judin poljubac
• Sandro Botticelli – Rođenje Venere, Primavera, Venera i Mars, Navještenje
• Rafael Santi – Atenska škola, Požar u Borgu, Parnas, Preobraženje  Rafaelove sobe, Vatikan
• Leonardo da Vinci – sv. Jeronim, Marija s Isusom i sv. Anom, Djevojka s hermelinom (namjerno
nema Mona Lise)

65 | P a g e
 • Michelangelo Buonarotti – David, Doni Tondo, Pieta, Mojsije, Posljednji sud  Sikstinska kapela,
Vatikan
• Jan Van Eyck – Vjenčanje Arnolfinijevih  Kućanice lol
• Albrecht Dürer – milijarda autoportreta
- Književnost
• William Shakespeare – Hamlet, Otelo, Kralj Lear, Macbeth
• Miguel Cervantes – Bistri vitez Don Quijote od Manche
- Kazalište – commedia del'arte  npr. Shakespearov San ljetne noći
- Kiparstvo – savršen antički kanon (glava:tijelo = 1:7)  Michelangelov David
- Arhitektura – kupole, vijenci, lukovi, dekoracije (girlande i festoni)
• crkva sv. Petra u Rimu, firentinska katedrala…
• graditelji – Donato Bramante, Filippo Brunelleschi, Michelangelo…
Znanost
- Astronomija
• Nikola Kopernik – začetnik heliocentričnog sustava
• Giodrano Bruno – podržao Kopernika, zaključio da je svemir beskrajan – ubijen
• Galileo Galilei – izumio moderan teleskop, podržao Kopernika – trebao biti ubijen, ali se izvukao
• Johannes Keppler – otkrio orbite planeta i još neke bitne zaključke
- Medicina
• Andreus Vesalius, William Harvey, Ambrois Pare…
Renesansa u Hrvatskoj
- Dubrovnik, Zadar, Split, Šibenik
- Književnost
• Juraj Šišgorić, Marko Marulić, Džore Držić, Šiško Menčetić, Marin Držić, Petar Hektorović
- hrvatski pisci u europi
• Pavao Petar Vergerlije
• Ivan Vitez od Sredne, Ivan Česmički (Janus Pannonius)  na Korvinovom dvoru
- Znanstvenici
• Faust Vrančić – konstruirao padobran
- Arhitektura
• Dubrovnik – Knežev dvor, Palača Sponza, crkva sv. Spasa, Onofrijeve česme
• Hvar – katedrala
• Šibenik – katedrala sv. Jakova
- Likovna umjetnost
• Juraj Julije Klović – minijaturist
• Ivan Duknović - Ioannes Dalmata - kipar
• Nikola Božidarević – dubrovački slikar
• Andrija Medulić – slikar i grafičar, manirist

Protestantska reforma
- uzroci reformacije
• raskoš Crkve - indulgencija (prodaja oprosta) i simonija (prodaja časti)
• razvoj antropocentričke misli – humanizam i renesansa
- povod
• 1517. Martin Luther na vrata crkve u Wittenbergu postavlja 95 teoloških teza
- Crkveni Sabor 1521. u Wormsu
• papa Leon 10. ekskomunicira Martina
• car Karlo 5. protjeruje Martina
- djela Martina Luthera
• O babilonskom ropstvu
• Manifest njemačkom plemstvu
• O kršćanskoj slobodi
- pokret se počinje širiti
• plemstvo – želi Crkvinu zemlju
• svećenstvo – želi moralnu obnovu Crkve
• građanstvo – želi ukidanje feudalnih obaveza
• seljaštvo – želi ukidanje kmestva  to vodi do seljačkih ustanaka
o 1525. – Njemački seljački rat pod vodstvom Thomasa Münzera = ugušen
- 1529. – prvi sukobi na Državnom saboru
• reformatori su se bunili protiv kršćanske većine i tako zadobili naziv protestanti
- 1530. – Luther osniva novu crkvu – Evangelistička Crkva
• njeni pristaše nazivaju se luteranima već od 1517.
- s vremenom pokret dobiva ime Reformacija i širi se na Švedsku, Dansku, Švicarsku i dalje

66 | P a g e
 - car Karlo 5. počinje jačati Katoličku crkvu i time kraljevski apsolutizam  stvara se Protureformacija
• sukobljavaju se katolički car i protestantski plemići
• započinju vjerski ratovi
o 1555. – Mir u Augsburgu - odlučeno je da će vjeru zemlje određivati njezin vladar – „Cuius
regio, illius religio“
- ostali pravci reformacije
• Kalvinizam
o Začetnik – Jean Calvin
o Godina – 1541.
o Djelo – Uredba kršćanskog života
o Pristaše – Prezbiterijanci tj. Hugenoti (u Francuskoj)
• Anglikanstvo
o Začetnik – engleski kralj Henrik 8. Tudor koji se sukobljuje s papom
o Godina – 1534.
o Djelo – Akt o supremaciji kojim je kralj ujedno i poglavar crkve (ispod njega dolazi
Kenterberijski nadbiskup)
o Pristaše – Anglikanci

Francuski vjerski ratovi (1562.-1598.)

- vlada dinastija Valois i Bourbon
- sukobi hugenota (francuskih kalvinista) i katolika
- Bartolomejska noć
• 23./24. kolovoza 1572.
• Karlo 9. naredio ubojstva desetak tisuća hugenota na nagovor majke
• majka mu je bila katolkinja Katarina Medici
• ona nije odobravala svadbu katolkinje Margarete Valois i budućeg cara, hugenota Henrika 4.
Navarskog
• Henrik je izbjegao smrt praveći se da je katolik
• Henrik 4. Navarski smiruje sukobe donošenjem Nanetskog edikta 1598. kojim se uvodi puno
veća tolerancija hugenota

Njemački tridesetogodišnji rat (1618.-1648)

- njemački car Ferdinand 2. počeo nasilno uvoditi katoličanstvo i jačati protureformaciju
- sukobljuju se Katolička liga i protestanti (predvođeni Švedskom)
- pobijeno pola srednje Njemačke, a na kraju nitko nije pobijedio
- 1648. – Vestfalski mir – protestantima dopuštena vjera, Njemačka postaje rascjepkana

Katolička obnova
- obnova unutar crkve potaknuta djelovanjem pape Pavla 3.
- javljanje novih redova, strogih zavjeta, pojačano misionarstvo, javna pobožnost
- 1540. Pavao 3. odobrava Isusovački red pod vodstvom Ignacija Loyole
- Pavao 3. saziva Tridentski sabor koji traje od 1545. do 1563.
• kritiziraju Luthera i Calvina
• teološka reforma – određeno 7 sakramenata, potvrđuje se nicejsko vjerovanje, zabranjuje se
simonija, potvrđuje se celibat
• novi redovi – isusovci, uršulinke, kapucini
• posebna pažnja obraća se na obrazovanje svećenika i misionarstvo
- 1582. papa Grgur 13. izdaje bulu Inter gravissimas  uvodi se gregorijanski kalendar kojeg
danas svi koriste
Družba isusova
- osnovani 1540. – Ignacije Loyola
- 4 zavjeta - čistoća, siromaštvo, poslušnost, poslušnost papi
- tri smjera djelatnosti
• obnova crkve
• misionarstvo  Brazil, Etiopija, Indija (Franjo Ksaverski čak pošo do Japana)
• obrazovanje
- crkva Il Gesu u Rimu – početak barokne umjetnosti
- 1773. papa Kliment 14. ukida red
- 1814. ga papa Pio 7. obnavlja
Isusovci u Hrvatskoj
- 1606. dolaze u Zagreb
67 | P a g e
 - 1607. osnivaju gimnaziju u Zagrebu
- grade crkvu sv. Katarine u Zagrebu  prekrasna barokna unutrašnjost
- osnivaju gimnazije u Dubrovniku, Rijeci, Požezi, Varaždinu i Osijeku
- 1666. osnivaju u Zagrebu Teološki fakultet
- poznati isusovci
• Ruđer Bošković (znanstvenik)
• Bartol Kašić (prva hrvatska gramatika)
• Juraj Habdelić (prvi kajkavski rječnik)

Razvoj društva i gospodarstva

- promjene u društvu
• građanski sloj
• trgovina – Sredozemlje i Baltik
• međusobna razmjena – flandrijski (Antwerpen) i južnonjemački gradovi (Nürnberg, Augsburg)
• porast potražnje za europskom robom u novonastalim kolonijama
o javlja se specijalizacija u proizvodnji
o jeftinija proizvodnja – prve manufakture (proizvodnja tkanine)
- američko zlato donosi promjene
• pada vrijednost zlatnog novca
• rastu cijene robe
- potreba za kapitalom stvara prve banke
• prvotne banke – posudionice novaca uz visoke kamate
• banca = klupa, bankrot = banca rotta = trula klupa (vrlo bitno!)
- najveći profit davali su
• rudnici
• proizvodnja tkanina (prve manufakture)
- građanstvo treba radnu snagu i želi ukidanje feudalnog sustava i feudalnih povlastica (jer one koče
proizvodnju) – sukobi s feudalcima
• refeudalizacija – ponovno se uvodi tlaka i zabranjuje odlazak kmetova sa zemlje
- različit društveni razvoj europe
• Istok – jača plemstvo i obrada zemlje (izvoz hrane za zapad)
• Zapad – jača građanstvo i gradovi

Apsolutne monarhije
- 15. i 16. stoljeće - nestaju male feudalne države, a jačaju velike centralistički organizirane države
• jača apsolutistička vlast kraljeva
- nastaju prve apsolutističke monarhije – one su preduvjet za nacionalne države
• temeljno načelo – suverenitet (nezavisnost) jedne države predstavlja njen kralj
• obilježja moderne države
o centralizirana državna uprava
o činovnički aparat koji živi od državne plaće
o tradicija – i dalje ostaju feudalna prava
o novo – slabi plemstvo i osjeća se znatan porast građanske moći
Njemačka
- poslije Vestfalskog mira je opustošena i osiromašena
- slabi centralna moć Carstva zbog velikih regionalnih razlika unutar njega (preveliko i
prerascjepkano je!)
• neke njemačke kneževine (od njih 300) ipak jačaju – Brandenburg, Bavarska, Saska
• također jača i Austrija, koja je pod vlašću Svetog Rimskog Carstva
- Habsburgovci – Carevi SRC, ali se više koncentriraju na Austriju nego li na cijelo Carstvo

Habsburgovci
- dolaze na vlast u 13. stoljeću, podrijetlom su iz Švicarske
Rudolf 1. (1218.-1291.)
- osnivač dinastije
- 1273. – postaje car Svetog Rimskog Carstva
- 1278. – bitka na Moravskom polju – dobiva Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku kao nasljedne
teritorije obitelji Habsburg
- nakon njega gube krunu SRC do 15. st kad Albrecht 2. 1438. ponovno vraća krunu SRC u
habsburške ruke
Maksimilijan 1. (1493.-1519.)
- 1508. - ujedinjuje sve habsburške zemlje i širi ih ženidbenim vezama
68 | P a g e
 - rekao je „Bella gerant alii, tu, felix Austria, nube!“ – Neka drugi vode ratove, ti se sretna Austrijo ženi!
o aludiraju na to da Habsburg područja dobiva brakovima, a ne tolko vođenjem ratova
- njegov sin Filip Lijepi (1478.-1506.) ženi se za Ludu Ivanu Aragonsku i time Habsburzima
priskrbljuje i posjede Španjolske
• Filipa nasljeđuje:
Karlo 5. (1519.-1556.)
- njemački car i španjolski kralj
- gradi i kolonijalno carstvo – zadobiva posjede u Meksiku, Peruu, Tunisu…
- 1526. njegov brat nadvojvoda Ferdinand 1. dobiva Hrvatsko-ugarsku krunu
- Karlo Ferdinandu prepušta carski naslov i nasljedne zemlje
• sebi daje novo ime (Karlo 1.) i ostavlja si Španjolsku, Nizozemsku, Italiju i kolonije koje
nasljeđuje njegov sin Filip 2.

Habsburzi kao njemački carevi nakon Vestfalskog mira

Ferdinand 1.
- slaba carska vlast
• car u Austriji, Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj, Češkoj i Tirolu
• kralj u Hrvatskoj i Ugarskoj
- sve su zemlje skoro samostalne – svaka ima svoj sabor, županijske i plemićke skupštine
- u 16. stoljeću žele provesti centralizaciju pa ukidaju plemićke skupštine
Leopold 1. (1657. – 1705.)
- jača centralizacija
- sukob s plemstvom – Urota Zrinskih i Frankopana – cilj im je bio odcjepljenje Hrvatske i
Mađarske
- sukob s Turcima – vojni uspjesi, diplomatski neuspjesi
• 1663/4. – Mir u Vasváru – Leopold Turcima plaća veliku ratnu odštetu

Kolonijalno carstvo Španjolske i Portugala

- Španjolska – Meksiko, Granada, Peru, Čile, Filipini, Manila
- Portugal – Brazil, Angola, Indija
- 1494. – Ugovor u Tordesillasu – njime je zaključeno da je Brazil jedini Portugalov južnoam. posjed
Španjolska
- uspon nakon 1479. kada Ferdinand Aragonski (otac Ivane Argonske) dolazi na vlast
- velika zemljopisna oktrića, izgradnja kolonijalnog carstva
- 1516. na prijestolje Španjolske dolazi dinastija Habsburg (tj. Karlo 5.)
Karlo 5., kasnije samoprozvan Karlo 1. (1516.-1556.)
• za njegovo vrijeme Španjolska postaje najmoćnija europska država
• proteže se čak na 3 kontinenta
Filip 2. (1556.-1598.)
• Karlov sin
• 1559. – ratuje s Francuskom
• 1588. – ratuje s Engleskom
o u ratu s Engleskom je španjolska „nepobjediva Armada“ poražena
• 1590. – preuzima Portugal
• stvara i osnažuje već ionako jako apsolutističko kolonijalno carstvo

- 17. stoljeće – jačanje Engleske i Nizozemske

• Nizozemska istočnoindijska kompanija – 1602. – najveća trgovačka kompanija u Europi
• Engleska istočnoindijska kompanija – 1600. – trguju pamukom, paprom, čajem i porculanom iz
Kine

Nizozemska
- 14. i 15. stoljeće – uprava burgundskih vojvoda
- od 1447. vladaju Habsburgovci
- od 1556. u sustavu španjolsko-habsburške krune Filipa 2.  Nizozemska je dio tzv. 17 Pokrajina
(danas Beneluks), pod Filipom 2.
- sve pokrajine imaju samoupravu – pod vlašću su Generalnih Staleža
- religija
• sjever – protestantske pokrajine
• jug – katoličke pokrajine

69 | P a g e
- razdoblje Filipa 2. – sukobi zbog njegove vjerske netolerancije
• za namjesnika Nizozemske dovodi vojvodu od Albe koji uvodi strašan teror  veći porezi, nema
samouprave, protureformacija
• 1571. Vilim Oranski Šutljivi uspješno predvodi ustanak protiv Filipa
• Generalni Staleži svrgavaju Filipa, stvaraju Opći Nizozemski Savez i žele stvoriti Republiku
Nizozemsku
o 7 sjevernih provincija stvaraju Utrehtsku Uniju
o 10 južnih provincija se također odvaja za sebe
- 1581. Nizozemske provincije se ujedinjuju u Republiku Nizozemsku
• federalna reublika u kojoj vlada građanstvo
• Amsterdam postaje bankarsko središte
• jača pomorstvo - s vremenom Nizozemska postaje kolonijalno Carstvo (Azija, Afrika, Australija…)
• 1648. se Vestfalskim mirom priznaje nezavisnost Nizozemske
• u 18. stoljeću zbog ratova s Engleskom gubi kolonije

70 | P a g e