IV.

PROBLEM TRANSPORTA I DISTRIBUCIJE

Klasični problem transporta
Neka postoji m ishodišta ili centara ponude i n odredišta ili centara potražnje neke robe.
Označimo s ai  i  1, 2,… , m  količinu ponude i  tog ishodišta, a s b j  j  1, 2,… , n 
količinu potražnje j  tog odredišta. S xij označimo količinu tereta koja se transportira iz i 
tog ishodišta u j  to odredište, a sa cij jedinični trošak transporta, tj. trošak transporta
jedinice tereta iz i  tog ishodišta u j  to odredište. Treba odrediti xij , i, j tako da potražnja
svakog odredišta bude zadovoljena i ponuda svakog ishodišta potpuno iskorištena (zatvoreni
model transporta), a da troškovi transporta budu minimalni.

Pretpostavke problema su:

- pretpostavka o homogenosti (istovrsnosti) proizvoda - svakom odredištu je sasvim svejedno

iz kojeg će ishodišta dobiti robu budući da se radi o jednako kvalitetnom i istovrsnom
proizvodu

- pretpostavka o linearnosti troškova transporta - trošak pošiljke iz i  tog ishodišta u j  to

odredište za svaki i, j proporcionalan je veličini pošiljke (količini tereta) xij i iznosi cij xij

- roba se prevozi direktno iz ishodišta u odredište, odnosno ne dopušta se da neko ishodište ili
odredište djeluje kao posrednička točka.

m n
min  cij xij
i 1 j 1
n

x
j 1
ij  ai , i  1, 2,… , m

x ,
i 1
ij j  1, 2,… , n

xij  0, i, j

Matrica tog problema je tipa  m  n, mn  , a svako bazično nedegenerirano rješenje ima točno
m  n  1 pozitivnih komponenata jer je rang sustava kojeg čine ograničenja (bez uvjeta
m n
nenegativnosti) m  n  1 zbog jednakosti  ai   b j .
i 1 j 1

1
 Metode za određivanje početnog rješenja

Metoda sjeverozapadnog kuta (kornera)

- tablicu transporta punimo od sjeverozapadnog kuta (gornji lijevi) i to tako da u to polje
(rutu) unosimo najveću moguću količinu tereta.

Metoda uzajamno preferiranih tokova

- tablicu transporta punimo tako da u polja (rute) u kojima se nalaze najmanji troškovi
unosimo najveću moguću količinu tereta.

Vogelova metoda
- za svako ishodište i odredište računaju se tzv. kazne za nekorištenje najjeftinije rute (razlike
između 2 najmanja troška u svakom retku i stupcu), a nakon toga se u retku (stupcu) koji ima
najveću kaznu, u polje s najmanjim jediničnim troškom unosi najveća moguća količina tereta.

Ako kod računanja kazni dobijemo više istih maksimalnih kazni, tražimo je li najmanji trošak
u tom retku (stupcu) ujedno najmanji i u svom stupcu (retku) i u takvo polje unosimo najveću
moguću količinu tereta (bazičnu varijablu).

Metode za rješavanje problema transporta (testiranje optimalnosti)

a) Metoda skakanja s kamena na kamen

b) MODI metoda

Računaju se diferencije zij  cij koje su jednake nuli za sve bazične varijable pa ih je potrebno
odrediti samo za nebazične varijable i sa dobivenim vrijednostima popuniti prazna polja u
transportnoj tablici. Optimalno rješenje problema minimuma (maksimuma) dobiva se kada su
sve te diferencije manje (veće) ili jednake nuli.

a) Metoda skakanja s kamena na kamen (kamen je bazična varijabla)

Nakon što popunimo tablicu s bazičnim varijablama (mora ih biti m  n  1 ), za svako prazno
polje (nebazičnu varijablu) tražimo zatvoreni put kojim se, ''skačući s kamena na kamen'',
vraćamo na to polje, ali tako da 2 susjedna skoka nikada nisu skokovi u istom retku (stupcu).
Na svakom tom putu zbrajaju se jedinični troškovi, ali tako da prvi trošak ima pozitivni, drugi
negativni predznak, itd. Vektor Akl sa svojstvom da je zkl  ckl najveći pozitivni broj ulazi u
bazu, dok vektor (bazičnu varijablu) koji izlazi iz baze biramo na sljedeći način:
Na zatvorenom putu kojim smo došli do polja  k , l  prvi kamen označimo s ''+'', drugi s ''-'' i
tako dalje do praznog polja koje označimo s ''-''. Na tom putu tražimo najmanji pozitivno
označeni kamen (bazičnu varijablu) pa njegovu količinu tereta pribrajamo svim negativno
označenim varijablama, a oduzimamo od pozitivno označenih varijabli. Tako vektor s
najmanjim pozitivno označenim kamenom izlazi iz baze pa dobivamo novo bazično rješenje.

2
Pogledajte video pa pokušajte riješiti 2. zadatak u knjizi na 284. stranici.

Ispod je rješenje.

2. Riješite zadani problem transporta tako da početno rješenje postavite metodom

sjeverozapadnog kornera, a testiranje optimalnosti provedite metodom skakanja s kamena na
kamen:

ai
2 7 4 5
3 3 1 8
5 4 7 7
1 6 2 14
bj 7 9 18

Rješenje:

5
2 6
3 4
14

5 0 0
 
2 6 0
 
X =  ⇒ TNW = 2 ⋅ 5 + 3 ⋅ 2 + 3 ⋅ 6 + 4 ⋅ 3 + 7 ⋅ 4 + 2 ⋅ 14 = 102
0 3 4 
 
0 0 14 
 

z12 − c12 = 2 −3 +3 − 7 = −5
z13 − c13 = 2 −3 +3 − 4 + 7 − 4 = 1
z 23 − c23 = 3 − 4 + 7 − 1 = 5
z 31 − c31 = 4 −3 +3 − 5 = −1
z 41 − c41 = 2 − 7 + 4 −3 +3 − 1 = −2
z 42 − c42 = 2 − 7 + 4 − 6 = −7

5 -5 1
2 6 5
-1 3 4
-2 -7 14

x 23 = 0 + 4
x 32 = 3 + 4 = 7
x 22 = 6 − 4 = 2
x 33 = 4 − 4 = 0

3
 5
2 2 4
7
14

z12 − c12 = 2 −3 +3 − 7 = −5
z13 − c13 = 2 − 3 + 1 − 4 = −4
z 31 − c31 = 3 −3 + 4 − 5 = −1
z 33 − c33 = 1 − 3 + 4 − 7 = −5
z 41 − c41 = 2 − 1 + 3 − 1 = 3
z 42 − c42 = 2 − 1 + 3 − 6 = −2

5 -5 -4
2 2 4
-1 7 -5
3 -2 14

x 41 = 0 + 2 = 2
x 23 = 4 + 2 = 6
x 21 = 2 − 2 = 0
x 43 = 14 − 2 = 12

5
2 6
7
2 12

z12 − c12 = 2 − 1 + 2 − 1 + 3 − 7 = −2
z13 − c13 = 2 − 1 + 2 − 4 = −1
z 21 − c21 = 1 − 2 + 1 − 3 = −3
z 31 − c31 = 1 − 2 + 1 − 3 + 4 − 5 = −4
z 33 − c33 = 1 − 3 + 4 − 7 = −5
z 42 − c42 = 2 − 1 + 3 − 6 = −2

5 0 0
 
0 2 6
 
X∗ =  ⇒ T ∗ = 2 ⋅ 5 + 3 ⋅ 2 + 1 ⋅ 6 + 4 ⋅ 7 + 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 12 = 76.
0 7 0 
 
2 0 12 
 