Uvod

Opremanje kuce ili stana nije samo povrsno popunjavanje prostora namjestajem koji ce
zadovoljiti funkciju koja se od tog namjestaja ocekuje vec u danasnje vrijeme podrazumijeva
kombiniranje detalja, oblika, boja, svijetla itd. Sve u cilju stvaranja lijepe atmosfere.
Uredenje interijera preraslo je zadnjih godina u pravu umjetnost. Do 18.st arhitektura je bila
jedino poimanje umjetnosti vezano za interijerei exterijere. Krajem 18. st u Francuskoj smatra
se pocetkom perioda kada mozemo poceti govoriti o uredenju interijera.
Arhitektura – U uzem smislu arhitektura je znanost tj. Umjetnost projektiranja i oblikovanja
zgrada i svih ostalih gradevina. Arhitekt je osoba koj aprojektira odnosno osmisljava citave
vizure gradova kroz same zgrades obzirom na kontekst i program razmatrajuci formu,
volumen, prostor, strukturu , svijetlo i sijenu. On kroz konstruktivnu i tehnoloska ogranicenja
stvara umjetnicka dijela.
Arkitekturu dijelimo na 3 grane:
1. Arhitektura zelenih povrsina – Krajobrazna arhitektura
2. Klasicna arhitektura – Urbanizam
3. Arhitektura interijera
INTERIEUR -> unutrasnjost, unutra
EXTERIEUR-> vanjstina, vani
DESIGN -> uzorak, predlosak, skica
Design- je primjenjena umjetnost i rijec design kao takva koristena je prvenstveno za
stvaranje arhitektonskog plana. U novije vrijeme design obuhvaca sve industrijske predmete
masovne proizvodnje (odjeca, obuca, mobiteli, klime, televizije). Sve sto nas okruzuje je
design.
Dali je design umjetnost?
Desin se ne svrstava pod umjetnost vec se umjetnost svrstava kao jedan od vidova umjetnosti
sto naravno ne znaci da je design nadreden umjetnosti. Umjetnost je sama sebi svrsishodna,
nastaje iz trenutne inspiracije. Umjetnost je komunikacija u jednom smjeru dok je design
komunikacija u dva smjera. Design nastaje iz objektivne potrebe dok umjetnost je
subjektivna. Svrha designa je probuditi emociju ali uvijek ima neku funkciju. Umjetnost je
talent, a design je vjestina. Design uvijek mora nositi duh vremena u kojem se stvara, prema
tome design gura civilizaciju prema napred. Design ukljucuje sve vidove ljudskog
individualnog djelovanja, filozofiju, estetiku, matematiku, umjetnost itd. U vecini slucajeva
iskustvo sto se stjece godinama stvara dobrog dizajnera. Svrha dizajna je zadovoljiti
funkciju i prenijeti neku poruku i na kraju pobuditi emociju. Dizajner radi s detaljima i
zadanim formatima kao sto su budzet kvadratura itd.
Dijner interijera mora biti uredan , precizan , educiran , mora opratiti trendove , mora znati
slusati klijenta, mora imati puno teoretskog znanja o bojama , novim matreijalima, stilovima
opremanja, poznatim dizajnerima i dizajnerskim komadima. Dizajner mora biti kreativan ,
imati razvijenu sposobnost estetske prosudbe. Dizajner amater pristupa projektu bez ikakvog
radnog plana i najcesce je njegov pristup selektivan. Boja je nadredena formi. Atmosferu
cine boja i dobra rasvjeta.
Postoji puno definicija opremanja prostora, medutim uz sva ostala znacenja uredenje
unutarnjeg prostora je djelatnost koja se bavi organiziranjem istoga Uspostavlja se harmonija i
logicna povezanost izmedju predmeta i funkcija u prostoru.
Dizajnerski crtez je vrsta crteza gdje na brzi nacin prikazujete odredeni predmet ili prostor.
Crtez je najstarija graficka forma. U formi skice, u formi krokija ili kompletnog crteza gdje
uvijek izrazavamo oblik predmeta ili prostora pomocu grafickih sredstava (linija, tocaka,
mrlja itd.) Crtez kao takav moze biti potpuno zavrsen i kao takav predstavlja konacno tijelo za
neki idejni projekt ili moze biti tek zacetak osmisljavanja. Bitno da se svi srtezi vode do
tehnickog crteza. Tehnicki crtez crta se pomocu tehnickog pribora u odredenom mjerilu. Za
crtanje tehnickog crteza potrebno nam je thenicka olovka, kutomjer i ostali tehnicki pribor.
Formati papira koji koristimo su A4 i A3.
Geometrijksi nacrt
GEO -> zemlja
METRON -> mjera
Geometrija kao znanost bavi se prostornim oblicima, njihovim svosjtvima i medusobnim
odnbosima.
Nacrt podrazuimijeva prestavljanje predmeta stvarnim ili zamisljenim putemm manje ili vise
slozenih znakova zabiljezenih na nekoj povrsini. Nacrt treba biti precizan da nam pruza sve
podatke potrebne za realizaciju odredene ideje. Treba nam pruzati podatke o svakoj tocki u
prostoriu, o svakom otvoru, debljini zida, visini prostorije itd. Da bi mogli napraviti dobar
nacrt moramo snimiti prostor. Snimanje prostora je operacija putem koje se na papir prenose
sve mjere koje namjeravamo opremiti. Snimanje prostora je neophodan dio da bi se izbjegle
moguce greske kod projektiranja. Prostor koji mjerimo sastoji se od konstruktivnih elemenata.
Konstruktivni elementi su pod, strp, zidovi i ponekad stupovi. U nacrt uvijek moramo imati
naslovnicu odnosno poodatak o cemu se radi Takodjer mora sadrzavati mjerilo.
Mjerila
Mjerilo jhe odnos izmedju velicine slike prostora i velicine stvarnog prostora ili predmeta.
Mjerilo nam omoguceuje da prenesemo na papir u umanjenoj dimenziji velike prostore i
velike predmete. Uvijek u crtezu postoji glavno mjerilo. Najcesca mjerila u arhitekturi,
gradevini i dizajnu su 1:100, 1:50, 1:25 i 1:20. Odnos velicina na crtezu i velicina u naravi.