Brodski porivni sustavi

U sustav poriva spada glavni propulzijski stroj i svi uređaji koji ga opslužuju. Ugrađuju se dva
tipa pogona: propulzija parnom turbinom i propulzija dizel motorom. Najzastupljeniji su dizel
motori.

Iskoristivost brodskih propulzijskih postrojenja

Usporedbe dizel motorne propulzije s parnom turbinom
Osnovna i najveće prednost parnih turbina sastoji se u tome što su to pogonski strojevi
najvećih snaga. U trgovačkoj mornarici koriste se uglavnom na tankerima gdje i inače postoje
zahtjevi za velikim količinama pare za grijanje tereta. Prednosti parne turbine su miran i tih
rad, sigurnost u pogonu, manji troškovi održavanja, veća trajnost, mogućnost vožnje s malim
brojem okretaja. Nedostaci parnih turbina su: veća potrošnja goriva i potreba posebne
turbine za vožnju unazad. Snaga turbine za vožnju turbine unazad je 40 % snage za vožnju
unaprijed (dizel 100%). U pogledu ekonomičnosti dobivaju značajnu prednost što je snaga
veća. Dizel motori su ekonomičniji u potrošnji goriva, pogone trenutačno, ali imaju veliku
težinu po kilovatu.

Brodsko turbinsko postrojenje

Parne turbine su strojevi koji energiju sadržanu u pari pretvaraju u mehaničku radnju. Para se
u turbinama pretvara u kinetičku energiju, a kinetička energija u lopaticama rotora se pretvara
u mehaničku radnju.

Dizelmotorno postrojenje

Na brodovima se uvijek susrećemo s 2 načela rada motora. To su četverotaktni dizel motori

koji služe za pogon generatora i dvotaktni dizel motori koji su glavni porivni strojevi.

1. Četverotaktni motor – ciklus potreban za jedan radni takt obavlja se za vrijeme 2

cijela okretaja koljenaste osovine, tj. za 4 hoda stapa ili 4 takta.
- I. TAKT (usisavanje zraka) – hod klipa od gornje mrtve točke od donje mrtve
točke, otvoren je usisni ventil i zrak ulazi u cilindar, ispušni ventil ja za vrijeme
hoda uglavnom zatvoren, a usisni se otvara nešto ispred GMT i zatvara poslije
DMT da bi se cilindar ispunio zrakom
 - II. TAKT (kompresija i paljenje) – drugi hod klipa izvodi se radi komprimiranja
usisanog zraka, temperatura se povisuje, a usisni i ispušni ventili su zatvoreni.
Stupanj kompresije je kod dizel motora visok da bi se gorivo koje se uštrcava prije
GMT moglo visoki zagrijano u zraku zapaliti.
- III. TAKT (izgaranje i ekspanzija) – nakon paljenja počinje izgaranje koje traje na
putu klipa u trećem hodu prema DMT. Tlak se povisuje. Usisni ventil je stalno
zatvoren, a ispušni se otvara nešto prije nego klip dođe u DMT da bi jedan dio
plinova mogao s vlastitim tlakom izići iz cilindra. Time se smanjuje protutlak u 4.
taktu.
- IV. TAKT (ispuh i istiskivanje plinova) – služi za potpuno odstranjivanje izgarnih
plinova iz cilindra pri hodi od DMT prema GMT, ispuni ventil je otvoren, a klip
istiskuje izgarne plinove. Plinovi koji zaostaju u kompresijskom prostoru
istiskivanju se nadirućim svježim zrakom jer ispušni ventil ostaje još neko vrijeme
otvoren kad se usisni već otvori.
2. Dvotaktni motor – kod ovog motora vrši se ciklus potreban za jedan radni hod klipa
za vrijeme jednog okretaja koljenaste osovine tj. u 2 goda klipa ili 2 takta. Prvi takt je
takt kompresije (propuhivanje ili ispiranje), a drugi takt radni takt (izgaranje,
ekspanzija, ispuh i početak propuhivanja). Ispuhivanje izgarnih plinova i punjenje
zrakom obavlja se djelomično u drugom, a djelomično u prvom taktu. Ispuh,
propuhivanje i punjenje zrakom se odvija na kraju 2. I početku 1. Takta. Umjesto
usisavanja zrak se utiskuje u cilindara pod malim predtlakom, a istovremeno se
istiskuju zaostali izgarni plinovi. Jedan se dio zraka pri tome gubi, a veći dio ostaje u
cilindru pa se komprimira. Ovaj postupak se zove propuhivanje ili ispiranje. Ulaz
zraka i izlaz ispušnih plinova ide kroz raspore koji se nalaze na obodu cilindarske
košuljice, a otvaranje i zatvaranje raspora izvodi sam klip.

Nabijanje motora

Motori s nabijanjem su lakši i manjih dimenzija nego motori istih snaga i istih brojeva
okretaja jer u istom cilindarskom prostoru izgara veća količina goriva. Svrha nabijanja je da
se uštedi na prostoru i težini. Povećanjem snage kod istih dimenzija smanjuje se u dio
mehaničkih i toplinski gubitka te se ekonomičnost motora povećava. Što je talk nabijanja veći
specifični potrošak goriva je niži.
Procesi izgaranja u dizel motoru

Dijeli se u 4 faze:
1. Period zakašnjenja paljenja (od A do B) – period od momenta ulaza goriva u
cilindar (točka A) do momenta naglog porasta tlaka (točka B). u ovoj fazi zagrijano
gorivo uštrcava se u komprimirani zrak. Prva faza utječe na sve kasnije faze i treba biti
što kraća. Vrijeme potrebno da se odvije prva faza ovisi o stupnju zapaljivosti goriva.
2. Period izgaranja s naglim porastom tlaka pri konstantnom volumenu (od B do c)
– obuhvaća period izgaranja s naglim porastom tlaka. Gorivo izgara tako da plamen
naglo zahvati cijeli prostor kod položaja stapa blizu GMT. Što je više goriva ušlo u
cilindar za vrijeme prve faze to brže raste tlak u drugoj fazi.
3. Period izgaranja pri konstantnom talku ( od C do D) – gorivo uštrcano za vrijeme
ovog perioda ulazi u okolinu koja ima visok tlak i visoku temperaturu i izgara odmah
jer nema zadržavanja zbog procesa samozapaljivanja. O tom periodu temperatura raste
do maksimuma, tlak je konstantan i uštrcavanje goriva se završava u ovoj fazi.
4. Period dogorijevanja (od D do E) – period dogorijevanja goriva koje nije stiglo
izgorjeti u drugoj i trećoj fazi. Dogorijevanje se odvije za vrijeme ekspanzije što
izaziva povišenje temperature ispušnih plinova. Kod većih opterećenja motora javlja
se veće dogorijevanje zbog duljeg uštrcavanja goriva.

Konstrukcijski dijelovi dizel motora

1. Temeljna ploča – služi za pričvršćivanje motora na brodski temelj za podupiranje i

nošenje koljenaste osovine, te za nošenje kućišta. Na dnu temeljne ploče skuplja se
ulje. U temelju ploču ugrađeni su osnovni ležaji za koljenastu osovinu. Svaki ležaj
nalazi se na poprečnom nosaču koji ploči daje poprečnu krutost.
2. Kućište motora – dio u kojem se kreće stapni mehanizam, a čini spoj između
temeljne ploče i cilindara.
3. Cilindarski blok – uglavnom se svi cilindri izrađuju u jednom bloku, a moguća je i
izvedba za svaki cilindar posebno. Ti se cilindri spajaju vijcima ili se svaki za sebe
postavlja na kućište motora. Prednosti lijevanih cilindara su te što je motor manjih
dimenzija i težine, a nedostatak je potreba izmjene cijelog bloka ukoliko se dogodi
havarija na nekom od važnijih dijelova cilindra.
4. Košuljica cilindra – gradi se od gustog, tvrdog, sivog lijeva legiranog s titanom,
kromom i niklom. Košuljica se umeće u cilindarski blok tako da se između košuljice
i stijenke cilindras formira rashladni prostor.
5. Glava cilindra – materijal je obično sivi lijev. Hlađenje je izvedeno tako da voda
ulazi u donji dio, a zagrijana voda se odvodi s najvišeg mjesta da se ne boi stvorili
zračni jastuci.
6. Stap i klip – stapove imaju svi motori sa stapajicom i križnom glavom. Rashladno ulje
ili voda dovodi se klipu ili stapu pomoću cijevi.
7. Stapajica – imaju je motori s križnom glavom, a služi kao spoj između stapa i križne
glave. Stapajica je obično šuplja i upotrebljava se za dovod i odvod medija za hlađenje
u stap.
8. Ojnica – služi za prijenos sile koja nastaje kod pritiska izgarnih plinova na koljeno
koljenasteb osovine. Sastoji se os ojničkih ležajeva, vijaka kojima je ležaj učvršćen,
tijela ojnice, pete ojnice, kanala za dovod ulja i vijaka za učvršćivanje kućišta s petom
ojnice.
9. Križna glava – njena funkcija je da preuzme silu koju prenosi stap i da tu silu prenese
preko ojnice na koljenastu osovinu.
10. Koljenasta osovina – predaje rad pojedinih cilindara u obliku promjenjivog zakretnog
momenta propelernoj osovini. Sastoji se od osnaca osovine, osnaca koljena, ramena
koljena i spojnih prirubnica.
Brodski energetski sustavi

U brodski energetski sustav pripadaju uređaji za proizvodnju i razvod električne energije na

brodu.
Na brodu se koriste tri izvora el. energije:
 Generatori: Dizel-generatori, osovinski generatori, turbo generatori, “Emergency “
generatori
 Akumulatorske baterije
 Galvanski članci

Generatori su strojevi koji pretvaraju mehaničku energiju u električnu, dok motori pretvaraju
električnu energiju u mehaničku.

Dizel generatori

Sinkroni generator pogonjen dizelskim motorom je najviše zastupljen izvor energije na

brodovima.
Motori koji se danas koriste za pogon brodskih generatora su najčešće srednjehodni ili
brzohodni dizelski motori.
Struja je izmjeničnog napona 440/60 Hz i 380/50 Hz.
Osovine dizel motora i generatora uvijek se spajaju izravno, bez upotrebe reduktora.

Prednosti:
 Trenutna spremnost na rad
 Kvalitetna regulacija brzine
 Visoki stupanj djelovanja
Nedostaci:
 Pojava torzionih vibracija
 Njihanje energije
 Neravnomjerni moment

Efikasnost dizel motora znatno ovisi o opterećenju i vrlo brzo opada kada mu opterećenje
padne ispod 50% nazivne vrijednosti. S padom opterećenja raste i specifična potrošnja
Osovinski generator
 Osovinski generatori (Shaft generator) su generatori koji nemaju svoj valstiti
pogonski stroj već su privješeni na glavni porivni stroj.
 Najvažnija ekonomska i tehnička prednost osovinskih generatora je u tome što oni
mogu proizvesti energiju mnogo jeftinije nego dizel-generatori
 Električni pogon kompresora ili pumpi (kad nema poriva)
 Osnovni problem osovinskog generatora je održavanje konstantne frekvencije brodske
mreže kod različitih poriva

Razlikujemo tri glavne vrste osovinskih generatora:

 Osovinski generator na brodu s brodskim vijkom s prekretnim krilima (CPP)
 Osovinski generator spojen na glavni porivni stroj preko varijatora na brodu s
brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP)
 Osovinski generator spojen na brodsku mrežu preko pretvarača frekvencije

Turbogeneratori
 Turbogeneratori su uređaji koji koriste turbinu (parnu ili plinsku) za dobivanje
električne energije na brodovima.
 Na brodovima su posebno rašireni tzv. utilizacijski turbogeneratori koji proizvode
električnu energiju iskorištavanjem ispušnih plinova glavnog propulzijskog dizel
motora.

Generatori za nuždu
 Generator za nuždu uvijek je pogonjen dizel motorom
 Uključuje se automatski kada nestane napona na glavnoj razvodnoj ploči
 Ima nezavisne sustave (napajanje, gorivo,hlađenje,pokretanje)
 Mora biti postavljen na automatsko upravljanje

Trošila koja napaja generator za nuždu:

 Kormilarski uređaj
 Rasvjeta za nuždu
 Portupožarne pumpe
 Protupožarni sustav
 Pozicijska, navigacijska i signalna svijetla
 Radio i navigacijska oprema

Paralelni rad generatora

 Brod moram imati toliko generatora da pri ispadu iz pogona bilo kojeg od njih
preostala snaga (ispravnih) bude dovoljna za sigurnosnu plovidbu.
 Tijekom manevra uključuje se u paralelni rad više generatora, nego što je prema
trenutačnoj potrošnji potrebno
 Problematika: sinkronizacija, raspodjela snage (kW), zaštita od povratne snage

Sinkronizacija
 Sinkronizacija je postupak uključivanja sinkronog generatora u paralelni rad s mrežom
pri čemu se nakon što su ispunjeni svi uvjeti uključuje generatorski prekidač
Uvjeti koje je potrebno zadovoljiti prije sinkronizacije generatora na brodsku mrežu su:
 isti redoslijed faza generatora i brodske mreže
 jednak iznos napona generatora i brodske mreže
 jednake frekvencije napona generatora i brodske mreže
Akumulatori
 Na brodovima služe za napajanje sigurnosnih uređaja, rasvjete,nekih uređaja
automatizacije, navigacije i komunikacije, pokretanje, odnosno svugdje gdje mora biti
napajanje električne energije neprekinuto.
 Akumulatori se pune preko transformatora i ispravljača
 Kapacitet im se mjeri u amper-satima (Ah)
 Standardni najčešće korišteni naponi akumulatora su 6, 12, 24 i 48 V

Napajanje s kopna
 Kada se brod nalazi u doku ne mogu mu raditi glavni generatori koji se posredno hlade
s morem pa je najjednostavnije rješenje priključiti ga na napajanje s kopna
 Svaka luka tj. dok u koji se smjesti brod ima sljedeću infrastrukturu za napajanje s
kopna :
 Obalne trafostanice sa izlaznim naponom od 6,6 kV ili 11 kV
 Frekvencijske pretvarače za 50 Hz ili 60 Hz
 Priključne utičnice za sve vrste brodova koje se razlikuju
 Opremu za držanje i prijenos kablova

Brodske pumpe
Pumpa – uređaj koje se pojavljuje u svim brodskim sustavima. Ona je osnovni element
sustava kaljuža i balasta, sustava poriva, klima uređaja, uređaja za kormilarenje, uređaja za
rukovanje teretom na tankerima itd.

Podjela:
a) Prema namjeni:
- Za rad kotlova, kondenzatora, porivnih strojeva (rashladne pumpe, pumpe za
podmazivanje, za dobavu goriva i pumpe za loženja)
- Za sigurnost broda: kaljužne i vatrogasne
- Za potrebe posade: pumpe za pitku vodu, pumpe za morsku vodu
- Pumpe za službu tereta – ukrcaj, iskrcaj tekućeg tereta
- Za brodsku službu – pumpe za balastiranje broda, za pretakanje goriva i maziva
b) Prema visini dizanja:
- Dizanje tekućine na male visine (kaljužne, balastne i rashladne)
- Dizanje tekućine na velike visine (napojne i protupožarne)
c) Prema količini dobavljene tekućine:
- Velike količine (rashladne, balastne i pumpe za teret)
- Male količine (napojne, pumpe pitke vode, tople i morske vode)
d) Prema konstrukciji u odnosu na element koji pokreće tekućinu:
 - Pumpe s linearno pokretnim elementom – stapne i klipne
- Rotacijske - centrifugalne, vijčane i zubčaste pumpe
- Mlazne – ejektori

STAPNE I KLIPNE PUMPE

Spadaju u grupu pumpi s linearno pokretnim dijelovima. U njima se tekućina pomiče od usisa
prema tlaku pomoću stapa ili klipa koji se naizmjenično u jednom cilindru pokreće. Značajka
tih pumpi je da im isti prostor služi za dobavu tekućine pri usisavanju i tlačenju. Zbog toga
moraju imati ventile koji sprečavaju povrat usisane tekućine u usisni cjevovod. Oni se
automatski zatvaraju i otvaraju prema uporabi prostora. Zbog djelovanja ventila upotrebljava
se podtlak tj. predtlak koji se dobiva gibanjem stapa ili klipa u cilindru. Broj okretaja tih
pumpi je ograničen (max. 300 dvostrukih stapaja u minuti). Pumpe su samousisne, najčešće se
koriste kao kaljužne, transfer pumpe, napojne pumpe, protupožarne pumpe. Prema načinu
rada dijelimo ih na jednoradne, dvoradne i diferencijalne.
Centrifugalne pumpe
Su one pumpe kroz koje tekućina protječe od usisa prema tlaku djelovanjem centrifugalne sile
s tokom strujanja koje nosi tekućinu između lopatica jednog ili više rotora. Upotrebljavaju se
za male i srednje dobavne visine i za velike dobavne količine pri povećanim brzinama
strujanja i nisu samousisne. Sastoje se od fiksnog spiralnog kućišta i rotora pričvršćenog na
osovini koji se okreće velikom brzinom. Rotor okreće i povlači za sobom tekućinu koja se
nalazi između lopatica. Ne mogu same crpiti vodu osim kad su postavljene ispod razine vode
zbog toga se usisna cijev i pumpa moraju napuniti vodom ili moraju biti opremljene
samousisnim uređajem koji je pomoću cijevi spojen na usisnu stranu pumpe.

Zupčane pumpe
Sastoje se od kućišta i od 2 zupčanika od kojih je jedan spojen s pogonskim vratilom. Pri
rotaciji zupčanika prostor između zubaca i kućišta napuni se tekućinom koja se odvodi u
tlačni vod. Visina dizanja ovih pumpi može biti i do 500 metara, a tlak preko 500 bara. Na
brodovima se koriste za protok maziva i goriva. Često mogu biti spojene s elektromotorom
zbog broja okretaja.

Vijčane pumpe
Jednostavne, sigurne, imaju miran rad, samousisne su i bez vibracija. Na kućištu imaju
ugrađen prekotlačni ventil koji služi kao zaštita pumpe. Vijci između sebe zatvaraju tekućinu i
potiskuju je stalno u istom smjeru. Upotrebljavaju se za razna podmazivanja strojeva, te kao
transfer pumpe za prebacivanje goriva i maziva iz tankova.

Pumpe s promjenjivim stapajem

Mogu biti radijalne ili aksijalne, a koriste se na kormilarskim uređajima. Sastavljene su od
cilindričnog bloka s više radijalno postavljenih cilindara u kojima se nalaze klipovi čije se
klipnjače učvršćuju na prsten koji se u okviru može slobodno okretati. Cilindrički blok okreće
elektromotor.

Mlazne pumpe ili ejektori

Ejektori se na brodovima koriste za stvaranje vakuuma u usisnom cjevovodima velikih
duljina, isisavanje i posušivanje kaljuža strojarnice i skladišta tereta, posušivanje balasta,
tankova tereta, te za održavanje vakuuma u kondenzatorima. Pogonsko sredstvo može biti
voda, zrak, para ili tekući teret (tankeri). Energija pogonskog sredstva služi im za usisavanje i
tlačenje zraka, pare, plina pod oređenim tlakom i količinama pogonsko sredstva.

OSNOVE BRODOSTROJARSTVA

Generatori pare
Toplinska energija pare, koja je dobivena u parnom kotlu, a očituje se kao povišenje
parametara – tlaka i temperature – iznad stanja okoline, pretvara se u mehanički rad
posrednim putem.
Generatori pare (kotlovi) su toplinski uređaji koji proizvode vodenu paru određenog tlaka i
temperature koja služi kao radni fluid za pogon turbina i raznih pomoćnih strojeva

Para kao radni medij u brodskom postrojenju troši se na:

 Pogon turbine
 Grijanje tereta
 Zagrijavanje goriva
 Pranje tankova
 Pogon pumpi
 Pogon turbogeneratora
 Hotelske i domaćinske usluge

Prema namjeni generatore pare dijelimo:

 Glavne (za pogon propulzijskog stroja)
 Pomoćne (za pomoćne strojeve i službe)

Glavni dijelovi generatora pare:

 Ložište
  Isparivač pare
 Zagrijač zraka
 Zagrijač vode (ekonomajzer)
 Parni i vodeni bubanj
 Pregrijač pare

Cirkulacijski krug s prirodnom cirkulacijom čini sistem tzv. silaznih ("hladnih”) i uzlaznih
(zagrijavanih) cijevi povezanih s parnim bubnjem, gdje se para odvaja od mješavine vrele
vode i parnih mjehurića.

Podjela generatora:

Prema mediju koji prolazi kroz cijevi:

 Vatrocijevni
 Vodocijevni

Prema načinu oslobađanja toplinske energije:

 generatori pare s ložištem
 generatori pare na ispušne plinove iz motora (utilizatori)
 nuklearni generatori pare

Prema vrsti cirkulacije:

 Generatori pare s prirodnom cirkulacijom
 Generatori pare s prisilnom cirkulacijom

Parne turbine
 Parne turbine su pogonski strojevi koji toplinsku energiju pare pretvaraju u mehanički
rad. Kao pogonski medij obično se rabi vodena para.
 Prva faza procesa pretvorbe energije je ekspanzija pare, tj. pad tlaka i temperature te
porast obujma. Ekspanzijom toplinska se energija pretvara u kinetičku.
 U drugoj fazi te pretvorbe, kinetička energija parnog mlaza koristi se za stvaranje
obodne sile na rotoru i njegovo okretanje, čime dobivamo mehanički rad

Ekspanzija pare može se odvijati u ulaznim sapnicama, statorskim lopaticama, a dijelom u

rotorskim lopaticama, te prema tome razlikujemo dva osnovna tipa parnih turbina, i to:
 Akcijske parne turbine (pretvorba toplinske u kinetičku energiju je u statoru)
 Reakcijske parne turbine (pretvorba se zbiva djelomično u statorskim i djelomično u
rotorskim lopaticama

Kongregacijska postrojenja
Kogeneracija je postupak istovremene proizvodnje električne i korisne toplinske energije u
jedinstvenom procesu.

 Kogeneracijsko postrojenje moguće je podjeliti u dva osnovna dijela od kojih jedan

čini postrojenje za proizvodnju i dobavu pare i turbinsko postrojenje u kojemu se
unutarnja energija pare pretvara u kinetičku energiju tj. u mehanički rad u obliku
vrtnje rotora turbine.
Razlikujemo:
 Kogeneracijski sustav s parnom turbinom
 Kogenracijski sustav s turbinom snage
 Kogeneracijski kombinirani sustav (parno-plinsko)

Proračun isplativosti kongregacije

Dobivanje električne energije na brodovima

Uređaji koji proizvode električnu energiju na brodu su: dizel generatori, osovinski generatori,
turbo generatori emergency generatori i akumulatori. Proizvode struju izmjeničnog napona.
Struja proizvedena u generatorima odlazi preko prekidača na glavnu razvodnu ploču koja je
obično rasklopna.
Brodovi s ugrađenim osovinskim generatorom koji pokriva potrebe za električnom energijom
u vožnji obično ugrađuju i više manjih dizel generatora i emergency generatora (generator u
nuždi) koji služe da bi proizveli električnu energiju za sve potrebne operacije na brodu.

Način rada brodskih generatora:

1. Paralelni rad brodskih generatora - najmanja potrošnja goriva je kod 75 %

opterećenja broda. Zbog toga se na brodove ne ugrađuje samo 1 dizel generator nego
 više manjih koji će zadovoljavati potrošnju, sigurnost i kod manjih opterećenja
brodskog motora. Da bi generatori paralelno radili potrebno je izvršiti sinhronizaciju
tj. postići sljedeće uvjete: mreža i generatori moraju imati isti redoslijed faza, naponi
mreže i generatora moraju biti jednaki, frekvencije moraju biti iste, naponi mreže i
generatora moraju biti istofazni.
2. Automatski rad generatora – ukoliko je opterećenje na dizel generatoru koji radi
između 80 i 100 % (čest slučaj kod uključenje potrošača koji ne radi stalno npr.
balastne pumpe ili brodske dizalice) i to opterećenje trače više od 3 minute startate će
automatski dizel generator koji je bio u pripremi i sinhronizirat će se na mrežu i
automatski izvršiti raspodjelu opterećenja. Kod isključenja većih potrošača iz mreže i
kad opterećenja na oba dizel generatora padne ispod 30 % i traje dulje vrijeme
generator koji je prije bio u pripremi ispada s mreže, njegov dizel motor se gasi, a
automatika ga postavlja u stand by. Slično se događa kad je osovinski generator u
radu, a dizel u pripremi.

Osovinski generatori

Najvažnija ekonomska i tehnička prednost ovih generatora je u tome što oni mogu proizvesti
energiju puno jeftinije nego dizel generatori. Na brodovima trofazni osovinski generatori
proizvode ovisno o vrsti propelera električnu energiju na 2 načina:
1. Brodovi s prekretnim propelerima – ugrađuju se standardni generatori koji zbog
konstantne brzine vrtnje propelerske osovine mrežu napajaju strujom konstantnog
napona i frekvencije.
2. Na brodovima sa čvrstim propelerom tj. promjenjivom brzinom vrtnje propelerske
osovine upotrebljavaju se sinkroni generatori sa statičkim usmjerivačima i
pretvaračima.

Turbogeneratori

Koriste besplatnu energiju ispušnih plinova propulzijskih dizel motora. Para za pogon dobiva
se u kotlovima na ispušne plinove koji za tu svrhu imaju ugrađeni pregrijač jer
turbogeneratori koriste pregrijanu paru. Zasićena para koja se dobiva iz kotla tj. iz parnog
bubnja odvodi se za potrebe turbogeneratora kroz pregrijač i kao pregrijana para odlazi u
pogonski dio turbogeneratora koji je ustvari parna turbina s nekoliko stupnjeva. Ugrađuju se
na brodove s većim snagama propulzijskih motora.

Akumulatori

Akumulatori služe za: napajanje sigurnosnih uređaja, rasvjete, navigacije, komunikacije,

pokretanje emergencyx generatora. Smještaju se u zasebnu prostoriju koja mora imati
ventilaciju, a rasvjeta je protueksplozivne izvedbe. Pune se preko transformatora i ispravljača,
a kapacitete im se mjeri u amper satima. Koriste se olovni i čelični akumulatori. Olovnim
akumulatorima kapacitete pada s padom temperature, dok čelični imaju veliku čvrstoću i
neosjetljivost na mehaničke udarce i podnose velike struje udarce. Neusjedljivi su na
preopterećenje i niske temperature. Mana im je u odnosu na olovne u manjoj korisnosti i
većoj razlici između napona punjenja i pražnjenja.