PRILOZI O KOMASACIJI,

KANALIZACIJI I UREĐIVANJU
POLJSKIH PUTEVA
1929. – 1937.

Priredio: Mato Petričević-Blažićev

ožujak 2020.g.

1
PRILOG 1.

Geod. Krsto Pfaff, Zagreb*:

KOMASACIJA I KANALIZACIJA BABINE GREDE

Babina Greda nalazi se u županjskom srezu u Srijemu. U komasaciju je povučeno svo

zemljište osim intravilana (selišta) i šuma Brodske Imovne općine, te tako čitava
komasaciona gromada iznosi 10.774 jutara. To je dakle najveća dosada izvedena
komasacija, a jer je u kanalizaciju povučeno i zemljište Brodske Imovne općine, i
najveća detaljna kanalizacija na površini od cc. 12.000 jutara.

Kanalizacija, u ovakovom opsežnom obujmu pogotovo, nije se moda izvesti bez

istodobne komasacije. A kanalizacija je bila potrebna radi velike podvodnosti pretežnog
dijela hatara, koja je uzrokovala stalne gubitke na proizvodnoj snazi zemljišta. Posjed
učesnika je bio u veliko mjeri rasparčan, gromada bez .puteva, te se tako nije moglo niti
misliti na uspješnu kanalizaciju, koja bi odvodnila sve nizine bez posvemašnjeg
pogoršanja zatečenog posjedovnog stanja. Kanalska mreža bi naime pri odvojenoj
kanalizaciji morala sjeći veliki dio čestica, čime bi rasparčanost posjeda postala još veća,
a osim toga bi i sama izvedba kanalizacije došla u pitanje, jer bi se morale provesti vrlo
opsežne i skupe ekspropriacije zemljišta, potrebnog za kanale. Na taj način bi i onako
skupa, kanalizacija postala još skuplja, te bi uopće njezino izvođenje došlo u pitanje.
Osim toga samostalno izvedena kanalizacija bi dovela u pitanje eventualnu kasniju
komasaciju iako je ne bi posve onemogućila, to ona ipak ne bi mogla biti niti izdaleka
ovako uspješno izvedena. Poteškoća bi bila i u putnoj mreži. Puteva je u Babinoj Gredi
bilo vrlo malo, posebnom kanalizacijom bi pristup pojedinim parcelama bio posve
onemogućen bez izgradnje velikog broja mostova preko kanala, što bi izvođenje
kanalizacije još u većoj mjeri poskupilo.

Nemogućnost izvođenja posebne kanalizacije je ustanovilo i hidrotehničko odjeljenje u

Mitrovici, te je i ono preporučilo da se kanalizacija riješi zajedno sa komasacijom.
I bez obzira na ovaj momenat komasacija je sama za sebe bila neophodno potrebna. Prije
svega putna mreža, kako je već navedeno, nije bila ni izdaleka dovoljna. Najbolji dokaz
je tome, da je prije komasacije bilo puteva svega u duljini od 97 km, dok je nakon
provedene komasacije osnovano još 527 km puteva. To dokazuje da pretežan broj parcela
nije uopće imao direktan pristup, a to je uzrokovalo obradu zemljišta po načelima
tropoljarstva. Pojedini dakle učesnici nisu bili u mogućnosti da predu na racionalniji
način obrade jer su bili vezani na istu kulturu kao i čitav okoliš. To je bio dalji jaki
povod zahtjevu za komasacijom.

2
I rasparčanost je za ovako veliki objekt bila jako velika. Broj čestica iznosio je 11.460, a
broj komada 7.654. Tako je srednja površina čestice iznosila nešto ispod jednog jutra, ili
komada nešto preko 1,25 jutara. To će nam stanje biti još jasnije, ako uzmemo u obzir
velike udaljenosti kod ovako velikog objekta. Pojedini učesnici morali su prevaljivati i
udaljenosti od 10 km. dok dođu na pojedine dijelove svojega posjeda. Da je u tim
prilikama nemoguće svako iole racionalnije gospodarenje, biti će nam jasno. Nije dakle
čudo što je u ovoj gromadi bilo prije komasacije oko 3.000 jutara zemlje koja uopće nije
bila obrađena, nešto radi velike podvodnosti, a nešto jer se posjednicima nije obrađivanje
radi velike udaljenosti manjih komada uopće isplaćivalo. Istina na području Babine
Grede bilo je prije komasacije mnogo tzv. stanova, ali ovi nisu mogli rentabilnost
produkcije povećati u znatnoj mjeri radi rasparčanost posjeda.
K tome dolazi velika nesređenost posjedovnog stanja. Ovo je bilo nemoguće srediti i radi
velikog broja potajno podijeljenih zadruga ispod zakonskog minimuma. Mogla je i ovdje
dakle pomoći samo komasacija.

I pored ovako očitih razloga za komasaciju i kanalizaciju, bilo je jos uvijek mnogo
protivnika ovih radova. Tako je na glasanju bilo za komasaciju 27,4% učesnika sa
43.32%, površine i 30.56% čistog katastarskog prihoda. Jedan znatan dio učesnika bio je
protiv komasacije radi bojazni od velikih troškova i radi dvojbe, da se komasacija u Ba-
binoj Gredi rad. istaknutih poteškoća neće moći provesti potpuno uspješno odnosno radi
toga, što nisu mogli vjerovati u posvemašnji uspjeh same kanalizacije. Vremenom je
većina protivnika aktivno sudjelovala kod komasacionih radova, što služi kao dokaz da je
za ove poslove u samoj stvari bio mnogo veći broj učesnika, a od komasacije su ih
odbijale samo poteškoće za koje su držali da su nepremostive.

Komasacija je otpočela u jesen 1930. godine. Istodobno su počele i studije za izradu

projekta kanalizacije. Velika poteškoća razvitku tehničkih radova predstavljala je
potpuna zaraštenost terena. Čitav naime objekt bio je pokriven velikim brojem šumskih
enklava i znatnim brojem stanova sa šljivicima. Situaciju je pogoršavala velika
zapuštenost posjeda sa gusto obraslim šikarama, pogotovo na međama.

To stanje bilo je uzrokom, da su se i tehnički radovi morali razvijati na poseban način.

Tako je npr. normalno razvijena triangulacija bila posve nemoguća. Stanje bilo
pogoršano činjenicom, da je objekt bio opasan visokom šumom, preko koje se nije moglo
ništa vidjeti. Zadanih tačaka triangulacije nije bilo nego mali broj i to samo iznimno
vidljive. Kasnije se ustanovilo da i te nisu pouzdane i da se nisu mogle iskoristiti. Nije
preostalo drugo nego projektovati samostalnu mrežu, mjeriti nekoliko osnovica i tu
mrežu uvrstiti u zadanu triangulaciju na tornjeve: Gundinci i Štitar. Sve vizure
triangulacije valjalo je prosjeći, često puta u čitavoj duljini (do 2 km), a sve je to
uzrokovalo polagano razvijanje radova. Situaciju je otežavalo kasno godišnje doba
(novembar i decembar).
I ostale tehničke predradnje bile su skopčane sa sličnim poteškoćama, kojima je pridošla
podvodnost terena, osobito jaka u zimsko i proljetno doba, kada su se predradnje
obavljale.

3
Radi izrade projekta kanalizacije trebalo je provesti detaljnu nivelaciju površina na
čitavom objektu, a zatim ucrtati slojnice na gustoću od 0,10 m. Teren je naime posve
ravan, ali radi zaraštenosti posve nepregledan. Nije bilo nikako moguće na drugi način
ustanoviti odakle sve treba odvesti vodu, a još manje kamo će se ona odvesti. Ne smije se
zaboraviti da je osnova kanalizacije morala biti izrađena uz čuvanje dva načela. Sa jedne
strane trebalo je kanalizaciju projektovati sa što manjom kubaturom iskopa jer je od tog
faktora ovisio najviše trošak kanalizacije. Sa druge strane pak, kanalizacija se imala u
najvećoj mjeri prilagoditi komasacionoj osnovi, tj. moralo se ići za tim da ostanu što šire
mogućnosti osnivanja pravilnih tabla i pravilnih parcela sa potrebnim putevima. ali opet
tako da bude što manje prelaza preko kanala i sa što manje obilaženja. Na taj način
dobiveni su slojni planovi za čitav objekt, te je sada postojala mogućnost iscrpnog
studiranja svih gore istaknutih okolnosti i traženja najpogodnijeg riješenja kako za
kanalizaciju tako i za komasaciju.
*

Procjena zemljišta obavljena je po izabranim procjeniteljima uz sudjelovanje

gospodarskog i šumarskog stručnjaka. Šumarski stručnjak bio je potreban radi velikog
broja šumskih enklava koje su mogle biti, pored stanova sa šljivicima, najveća zapreka
dobro postavljenoj i izvedenoj komasacionoj osnovi. Šumarski stručnjak je dakle imao
ustanoviti što se imade u smislu ustanova zakona smatrati kao šuma i prema tome izlučiti
iz komasacije. Potreba izlučenja je međutim otpala, jer su oba stručnjaka saglasno
ustanovili, da su ove šumske enklave najveća zapreka naprednom poljoprivrednom
gospodarstvu i da se prema tome imaju ukloniti i time takovo zemljište privesti višoj
kulturi. Ovakvo riješenji pitanja enklava je išlo u najvećoj mjeri u prilog komasacione
osnove jer je na taj način nestalo jedne velike zapreke pri nadjeljivanju novoga posjeda.

Svo zemljište je razvrstano u 6 procjenbenih razreda.Prva tri razreda se kanalizacijom

potpuno popravljaju dok su za ostala tri razreda nakon uspješne odvodnje potrebne još i
gospodarske melioracije.Vrijednosti zemljišta po procjeni su se kretale unutar 1,00 Din. i
0,33 Din. po čhv.
Posjedovno stanje prije komasacije je bilo ovakvo:

Veličina posjeda (jutara) Broj posjednika

0-1 41
1-2 57
2-4 81
4-6 90
6 - 10 158
10 - 20 216
20 - 30 167
Preko 30 48

Odavde se vidi da je bilo posjeda ispod 10 jutara 427, a iznad 10 jutara 431, tj. polovica
posjeda pripada u prosjeku malom, a polovica srednjem posjedu. Prosječni posjed iznosi

4
11 jutara i 800 čhv., a taj je bio rasparčan u srednjem na 13,4 parcele i 8,9 komada, što je
za istaknute okolnosti (veliki objekt sa velikim udaljenostima) vrlo znatan broj.

Komasaciona osnova zajedno sa kanalizacionom osnovom naišla je u međuvremenu na

najveće poteškoće. Nastupila je naime privredna depresija u svojoj najoštrijoj fazi, a po
ove poslove u Babinoj Gredi pogotovo sa vrlo nepovoljnim posljedicama. Zajam koji je
trebao biti sa Prvom hrvatskom štedionicom sklopljen i koji je već bio potpuno osiguran,
trebao je služiti za pokriće izdataka kod kanalizacije, iznenada je propao. Time je došla u
pitanje i izvedba kanalizacije, što je i na izradu komasacione osnove vrlo nepovoljno
djelovalo. Prema projektu je kanalizacija, sa 234 km kanala i svojih 600.000 m3 iskopa,
trebala biti potpuno gotova do konca 1932 god., a u to vrijeme nije bila niti otpočela. Svi
koraci da se na drugoj strani dođe do zajma, eventualno kod kojeg državnog zavoda,
ostali su bezuspješni.

Prema tome došlo je u pitanje i pravilno nadjeljivanje jer se komasaciona osnova bazirala
na pretpostavci da će kanalizaciona mreža biti kod stupanja u novi posjed gotova. Stoga
je i diobna rasprava obavljana u vrlo teškoj atmosferi, a rezultat je bio taj da nije bilo
moguće provesti u detalj namjeravanu osnovu, te se djelomice moralo odustati od načela
da svaki učesnik dobije svoj novi posjed u jednom komadu.
Interesente je bilo teško uvjeriti da će projektovana mreža kanala dovesti do posvemašnje
odvodnje, što napokon treba da bude i potpuno razumljivo ako se gleda njihovim očima.
Oni su godinama gledali poplavljeno područje i sada im je teško zamisliti još prije
dogotovljenih kanala, da će to njihovo zlo biti uklonjeno bez traga.

Prije nove dodijele trebalo je riješiti i pitanje postojećih stanova, kojih je u znatnom
broju bilo diljem čitave gromade, često puta više njih u grupi na okupu i redovito sa
šljivicima. Ovakvi objekti su dakako predstavljali novu poteškoću, koja je bila posebno
očešana činjenicom da su svi učesnici tražili da im se nova kompetencija dodijeli na
mjestu dosadanjeg stana. To dakako nije bilo moguće provesti, te je zato trebalo načelno
riješiti i ovo pitanje tako da što manje štetno djeluje na izradu nove osnove. Načelno je
doneseno na diobnoj raspravi riješenje da se nadjeljenje glavnog dijela posjeda imade
izvršiti samo kod onih stanova koji reprezentiraju neku posebnu građevnu vrijednost. Svi
ostali stanovi su se imali ukloniti bez posebne odštete za dosadašnjeg vlasnika. Isto tako
dodjela se vršila bez obzira na šljivike. Za šumske enklave već je ranije riješeno da se
imaju ukloniti radi veće gospodarske koristi gromade.
U najsjevernijem dijelu gromade, od sela udaljenom oko 10 km, postojao je znatno veliki
broj stanova. U tom dijelu, prema načelnim ustanovama zakona, imao je biti nadijeljen
jedan od najvećih posjednika, koji je međutim stavio uvjet da se ovi stanovi imaju
maknuti. To je uspjelo provesti u glavnom bez posebne odštete, osim za neke vrijednije
objekte.

5
Kako je navedeno, težnja da se svaki učesnik nadijeli u jednom komadu, naišla je iz
razumljivih razloga na jaki otpor od strane učesnika. Prema tome moralo se pristupiti
kompromisnom kombinatoriju u težnji da se broj komada nakon komasacije svede na
praktički mogući minimum. Uspjelo je sve učesnike nadijeliti u najviše tri komada.

Individualno je dodjela izgledala ovako:

Komasacijom je smanjen ukupni broj čestica od 11460 na 2820, što znači, da je broj
čestica smanjen na cc 25%. starog broja čestica. Ove čestice sačinjavale su 1483 komada,
tj. ukupni broj komada smanjen je komasacijom na jednu petinu broja prije komasacije.
To je samo po sebi jedan vrlo veliki uspjeh komasacije, a to naročito vrijedi ako se uvaži
stanje u doba diobne rasprave.

Od toga su primili posjede:

Broj učesnika Broj komada

357 1
377 2
124 3

Prema tome u prosjeku otpada na jedan posjed poslije komasacije 3,3 čestice ili 1,7
komad (prema 13,4 i 8.9 prije komasacije). Broj komada je dakle smanjen u prosjeku za
7,2 komada na jedan posjed.

Troškovi kanalizacije su prema projektu imali iznašati nekih 4,500.000 Din1. Kako su
kombinacije sa zajmom bile propale, nije interesentima preostalo drugo nego da pod
nadzorom tehničkog komasacionog ureda provedu iskop u vlastitoj režiji. Svakom
učesniku određena je pripadajuća kubatura iskopa (cc. 60 m3) po jutru. Učesnici su to
izradili ili sami vlastitom radnom snagom ili radnom snagom koju su djelomice isplatili u
naravi sa seljačkim proizvodima koji u tim godinama nisu imali nikakovu prođu, a niti
veliku cijenu. Time su predviđeni troškovi iskopa (zapravo kanalizacije) smanjeni za
2,000.000 dinara što je za učesnike u tim teškim ekonomskim prilikama bila izvanredno
velika pomoć. Ujedno su time ukupni troškovi komasacije i kanalizacije umanjeni za
30% predviđenog iznosa i tako dovedeni u sklad sa samom vrijednosti zemljišta i
njegovom gospodarskom snagom.

Putna mreža, prema već istaknutim okolnostima, morala je biti u vrlo znatnoj mjeri
povećana. Tako je pored 97 km puteva prije komasacije, osnovano još 527 km novih
puteva. Ovako veliki broj puteva nastao je u prvom redu radi gospodarskih potreba, a
osim toga i velika kanalska mreža tražila je nešto veći broj puteva. Širina gospodarskih
puteva je bila predviđena između 4 i 8 m, dok glavni prometni putevi postavljeni u širini
od 20 m.

6
Kopanje kanala otpočelo u proljeće 1933., a dovršeno je bilo u jesen godine 1934. Prema
izjavi tehničkog nadzornika kulturnotehničkih radova: „Bio je to mučan posao i za
interesente i za vodstvo, skopčan sa mnogim neprilikama i poteškoćama. Da je ipak
konačno dovršen, dokaz je kako su ti kanali narodu potrebni, a ujedno je i daljni dokaz,
da je organizacija komasacionih vlasti dorasla da provodi ovakovc radove i uz najveće
poteškoće.“
1
koristeći arhivu povijesnih tečaeva i Inflation Calculator: 4.500.000 Din = 9.200.000 HRK

* Geodetski list 3/1937, ustupio Doc. dr. sc. Rinaldo Paar, dipl. ing. geod. i predsjednik
Hrvatskog Geodetskog društva

7
PRILOG 2.

Babina Greda je među prvim selima provela komasaciju još 1929. na području
županjskoga kotara. Učinjeno je to radi bolje obrade grupirane zemlje, koja se i
poboljšala provedbom kanalizacija itd. Rezultat se pokazao nekoliko godina kasnije,
jer je bilo više prihoda s njiva, pa se i stoka mogla bolje uzgajati.
Uslijedila je tada nabava i drugih brojnih gospodarskih strojeva kao što su trijeri,
selektori, tanjurače, kosilice, traktori itd, ali prva vršilica bila je u selu već 1888, a
prva kosilica, odlagačica i samovezačica 1913, dok je prvi traktor nabavljen 1924.
Do komasacije bilo je u selu 14 vršaćih garnitura (br 5 i 8), što je zadovoljavalo ne
samo potrebe Babine Grede nego i susjednih sela Gundinaca, SI. Samca i Kruševice.
U stočarstvu se nabavljaju prvoklasni bikovi simentalci, koji poboljšavaju pasminski
sastav goveda povećanjem mliječnosti krava, što je pozitivno djelovalo i na rad u to
vrijeme novoosnovane Mljekarske zadruge (1929/30). Nabavljaju se državni rasplodni
pastusi, a također i dobri nerastovi bijele mangulice, pa se tako poboljšava
konjogojstvo i svinjogojstvo.
(Dr. Marko Kadić)

8
PRILOG 3.

“Seljački list” 45/1937

9
PRILOG 4.

detalj katastarske rudine Glavača prije i poslije komasacije

10