Professional Documents
Culture Documents
6 KARAKTERISTIKE VI?
- Simboličko umesto numeričkog izračunavanja
- Nealgoritamski pristup rešavanju problema
- Zaključivanje zasnovano na znanju
- Primenljivost kod loše struktuiranih problema i podataka
9 Nedostaci ES su:
− ES važe u strogo definisanim uslovima primene.
− Razvoj ES sistema je dugotrajan posao.
− Troškovi razvoja i održavanja su visoki.
13 PODELA TAGOVA?
Aktivni tagovi imaju sopstvenu bateriju koja napaja mikročip i omogućava emitovanje signala čitaču.
Signal se može emitovati na većoj udaljenosti (do 100 m) neprekidno ili kada ga čitač pobudi. Aktivni
tagovi mogu nositi veću količinu informacija od pasivnih tagova i omogućavaju upis, čitanje i
pretraživanje podataka.
Pasivni tagovi se napajaju električnim signalom koji dobijaju od čitača. Podaci sa pasivnog taga se
mogu pročitati kada se tag nalazi pored čitača a domet može biti od 0.5m do najviše 5m. Njihova
prednost je niska cena i dugotrajnost što im omogućava masovnu primenu.
Polupasivni tagovi imaju sopstvenu bateriju koja ih napaja energijom bez komunikacije sa čitačem.
Ovi tagovi imaju najbolje performanse: kapacitet, domet i životni vek. Polupasivni tagovi se najčešće
koriste za obeležavanje skupe robe u lancima snabdevanja.
RFID čitači su uređaji sa antenom, čija je osnovna uloga da skeniraju tagove. Oni verifikuju tag i
očitavaju i pretvaraju radio talase emitovane od taga u oblik pogodan za dalju obradu. Mogu biti
različiti: portalni, zidni, ručni i dr.
Centralni računar i softver su najvažniji deo RFID sistema. Softver prikuplja podatke i
povezuje tagove, čitače i antene u jedinstven sistem. Na slici 3 je prikazana arhitektura RFID
sistema.
16 PRIMENA RFID?
Prednosti primene RFID tehnologije ukazuju na velike mogućnosti primene u različitim
oblastima – privrednim delatnostima, uslugama, državnoj administraciji, biometriji i dr. Danas
postoje različiti oblici i dimenzije tagova kojima se mogu obeležavati: roba, transportna,
prevozna i pretovarna sredstva, ljudi, dokumenta, biljne i životinjske vrste.
17 PODSISTEMI GPS?
Kosmički podsistem obuhvata 21 operativni i 3 rezervna satelita, koji su raspoređeni u 6 kružnih
orbitalnih ravni, zarotiranih za 55°. Svaka ravan ima 4 ili 5 satelita, koji se kreću na visini od 20200
km brzinom od 3.9 km/sec. Sateliti za 12 sati (tačnije 11 h 58 min) obiđu krug oko planete Zemlje.
Upravljački podsistem prati signale koji se emituju sa satelita, snabdeva satelite podacima i
potrebnim proračunima bitnim za njihovo funkcionisanje. Upravljački podsistem obuhvata:
− Glavnu kontrolnu stanicu MCS (Master Control Station) u Kolorado Springsu u SAD;
− Četiri komunikacione stanice u Pacifiku, Atlantiku i Indijskom okeanu (Diego Garcia,
Ascension Island, Kwajalein, Hawaii); i
− Pet monitorskih stanica MS (Monitoring Station).
Korisnički podsistem obuhvata platforme na zemlji, u vodi ili vazduhu, koje su opremljene GPS
prijemnicima. Konfiguracija GPS satelita omogućava korisnicima na bilo kojoj tački na zemlji
dobijanje signala od najmanje četiri satelita.