Zinaida Livnjak

PRIRODA I DRUŠTVO
2. razred
/dodatak udžbeniku/
-radni materijal-

1
 Važniji podaci o školi

Kako se zove tvoja škola?

Raspitaj se kako je dobila to ime.
Koje poznate ličnosti su pohađale tvoju školu?
Po čemu je poznata tvoja škola?

Svaka škola ima svoje ime.

Neke škole nose imena poznatih ljudi iz prošlosti.
Neke škole su dobile naziv po mjestu, a neke su označene brojevima.
U tvojoj školi su učili ranije i drugi učenici.
Među njima ima mnogo vrijednih i uspješnih ljudi. Neki su postali čuveni po svom radu i
djelima.

Škole mogu biti velike i male.

Razlikuju se školske zgrade u gradu i na selu.
Pored škole se nalazi školsko dvorište i školsko igralište.

RIJEŠI REBUS:

Š+ = ________

Za radoznalce!
Upoznaj nekoga ko je pohađao tvoju školu. Saznaj kako je tada bilo pohađati školu? Neka ti
ispriča neka sjećanja.

Za spretne ruke!
Prikupi fotografije svoje škole nekada i sada, fotografije nekih slavnih ličnosti koje su
pohađale tvoju školu, neke važne događaje iz tvoje škole i napravi sa grupom učenika pano.

2
 Kako učimo u školi

Ispričaj kada i kako učiš kod kuće!

Kada i kako učiš u školi?
Zašto postoji zimski, proljetni i ljetni raspust?

Učenici uče. To je njihov rad. Tako se pripremaju za budući život. Mnogo se nauči u školi.
Za vrijeme rada treba biti pažljiv. Poslije svakog rada treba se odmoriti. O napredovanju
učenika učitelj/ica vodi zabilješke.

Redovno
Redovno pišem
pišem
domaće
domaće Redovno
Redovno učim
učim
zadatke
zadatke

Nije
Nije dobro
dobro učiti
učiti
pri
pri slaboj
slaboj
svjetlosti.
svjetlosti.

Najbolje
Najbolje se
se odmaram
odmaram
uz
uz muziku
muziku ii ples.
ples. Bolje
Bolje učim
učim sjedeći
sjedeći Poslije
Poslije učenja
učenja se
se
nego
nego ležeći.
ležeći. odmaram.
odmaram.

Znanje se nalazi svuda oko nas.

Znanja se usvajaju učeći i radeći.
Učiti se treba redovno.
Učimo iz knjiga, enciklopedija, od učitelja/ice, roditelja, ali i od vršnjaka.
U školi svi zajedno radimo i učimo jedni od drugih. Trebamo se pomagati i slušati jedni druge.
Važno je:
Učiti iz knjiga.
Knjige čuvati.
Školski pribor čuvati i uredno držati.

Za radoznalce!
Saznaj kako se tvoji roditelji odmaraju nakon napornog rada.

Za spretne ruke!
Napravi svoj raspored rada i odmora i postavi ga na vidno mjesto.

3
 Ja nekad i sad

Kada si se rodio/ rodila?

Koliko je vremena prošlo od tvog rođenja?
Koliko ćeš godina imati u drugom razredu?

Prošlost Sadašnjost Budućnost

Tvoj dan rođenja i polazak u školu je tvoja prošlost.

Sada si drugi razred. To je tvoja sadašnjost.
Iduće godine ćeš biti treći razred. To je tvoja budućnost.

Ovako bi izgledalo dijete od rođenja do polaska u školu. Posmatrajte slike i razgovarajte.

Za radoznalce!
Napiši kratko svoju svoju biografiju.

Za spretne ruke!
Prikupi neke svoje fotografije i složi ih po godinama. To će biti tvoja lenta vremena.

4
 Moja porodica nekad i sad

Kada su se vjenčali tvoji roditelji?

Gdje su tada živjeli?
Gdje sada žive?

Tvoji roditelji su u prošlosti bili veoma mladi. Oni su sklopili brak i rodio/rodila si se ti ili
tvoj brat/sestra. Pričaj šta se dogodilo poslije.
Tvoji djed i nena (baka) su također bili mladi. Tada se živjelo drugačije.

ŽIVOT NEKAD ŽIVOT SADA

Uporedi život nekada i sada.
Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. Prije su se ljudi drugačije prevozili, drugačije gradili
kuće, namještaj, a djeca igrala drugačije igre.
Vrijeme prolazi. Na osnovu vremena koje je prošlo i po promjenama koje su se desile
određujemo starost. Sve oko tebe ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. I tvoja porodica
ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost.

5
Za radoznalce!
Zamoli nenu (baku) ili djeda da ti ispriča svoju biografiju. Uporedi je sa svojom biografijom.

Za spretne ruke!
Nacrtaj kako zamišljaš život svoje porodice u budućnosti.

6
 Ja i moja budućnost

Sada ideš u osnovnu školu?

U koju školu želiš da ideš nakon završene osnovne škole?
Čime želiš da se baviš nakon završenog školovanja?

Sada sam učenik/učenica osnovne škole. U budućnosti ću ići u srednju školu.

Neki će pohađati fakultet.

Ja ću biti učiteljica. Kada odrastem bit ću

ljekar.

Za radoznalce!
Saznaj koju školu trebaš da završiš da bi radio/la posao koji želiš.
Koje škole su pohađali tvoji roditelji?

Za spretne ruke!
Opiši posao koji ćeš raditi.

7
 Zinaida Livnjak

PRIRODA I DRUŠTVO
3. razred
/dodatak udžbeniku/
-radni materijal-

8
 ŽIVOT I RAD LJUDI U NAŠEM MJESTU /Uži zavičaj/
Naselja u mjestu i okolini
Kako se zove mjesto u kojem živiš?
Uoči naselja na karti tvog zavičaja.
Razgovarajte i uočite razlike i sličnosti između sela i grada.

Grad je veće naselje. U gradu ima mnogo ulica, zgrada, škola, ustanova, prodavnica.
Ljudi u gradu se bave raznim zanimanjima.
Selo je manje naselje. Kuće su manje i okružene zelenilom. Ne selu se ljudi bave uzgajanjem
biljaka i stoke. Sada su sve manje razlike između sela i grada.

Grad i selo ovise jedno od drugog. Proizvodi sa sela se prodaju u gradu. Od zarađenog novca
ljudi kupuju sve što im je potrebno za život.

Mostar Konjic Lisičići

Jablanica Čapljina Blagaj

Za radoznalce!
Saznaj kako je nastalo tvoje mjesto i kako je dobilo naziv.

Za spretne ruke!
Od malih kartonskih kutija napravi maketu svoga mjesta.

9
 Zanimanja ljudi u mjestu i okolini

Posjetite zanatsku radionicu, fabriku/tvornicu ili neku ustanovu.

Šta su po zanimanju tvoji roditelji?
Koje je tvoje zanimanje?
Šta bi htio/htjela raditi kad odrasteš?
Koje zanimanje ti se čini najteže? Zašto?
Razgovarajte o najčešćim zanimanjima ljudi u vašem mjestu.

Odrasli ljudi obavljaju različita zanimanja. Neki rade u poljoprivredi, neki u radionicama i
fabrikama, neki u prodavnicama, neki u policiji, školi itd.
Svako zanimanje je vrijedno i korisno. Svojim radom ljudi se međusobno pomažu. Za svako
zanimanje potrebno je završiti određenu školu.
Svaki zaposlenik je dobar ako zna raditi i voli svoj posao. Pri obavljanju poslova zaposlenici
se koriste različitim pomagalima – alatima, mašinama, priborom itd.
Za svaki posao zaposlenici primaju novac – platu.
Učenici također rade. Njihov posao je odlazak u školu i učenje. Učiti treba marljivo kako bi se
steklo dobro znanje.

PROIZVODIMO IZRAĐUJEMO

ratar vrtlar krojačica radnici u fabrici

radnici na gradilištu pekar

stočar voćar
PRODAJEMO

prodavač prodavačica prodavač prodavačica

prehrambenih namirnica na tržnici odjeće obuće
OBAVLJAMO OSTALE USLUGE

učiteljica stomatolog poštar frizerka veterinar

Koja još zanimanja poznaješ?
Svojim radom ljudi pomažu jedni drugima. Najbolje obavalja svoj posao onaj ko taj posao
voli.

10
Za radoznalce!
Zanimanja dijelimo na proizvodna, građevinska, prodajna i uslužna. Proizvoditi se može u
poljoprivredi, industriji i dr. Grade se kuće, ceste, fabrike, mostovi i slično. Prodajna
zanimanja su rad u trgovinama. Uslužna zanimanja su rad u bolnicama, školama, bankama,
poštama itd.

Za spretne ruke!
Nacrtaj šta ti se najviše dopalo prilikom posjete nekoj ustanovi, fabrici ili radionici.

11
 Zanatska radionica

Posjetite radionicu u blizini tvoje škole i doznajte šta se u njoj izrađuje.

Koji alat i mašine koriste u svom radu?
Nabrojte još neke radionice u svom mjestu.

Krojačka radionica Stolarska radionica Pekara za izradu

hljeba i peciva

Stolarska
Stolarska radionica
radionica Pekara „Zora“
Krojačka „Penđer“
„Penđer“
Krojačka radnja
radnja
„Lejla“
„Lejla“

radionica za izradu radionica za izradu ključeva automehaničarska radionica

predmeta od keramike

U radionici rade majstori zanatlije. Oni mogu imati pomoćnike, osobe koje izučavaju
određeni zanat. Služi se alatom i manjim mašinama. Zanatlija radi po narudžbi. Od sirovina
(platno, drvo, koža, voće, povrće, vuna, brašno ...) prave gotove proizvode (haljine, namještaj,
džemove, džempere, hljeb...). Za svoj rad radnici dobivaju novac. Zarađenim novcem kupuju i
plaćaju ono što im je potrebno. Dio zarađenog novca treba štedjeti.
Za radoznalce!
Razgovaraj sa nekim zanatlijom i saznaj šta radi, kako radi i čime se služi u svom poslu.

Za spretne ruke!
Prikupi fotografije ili nacrtaj neke radionice iz tvog mjesta.

12
 Mjesna zajednica

Ima li u tvome mjestu mjesna zajednica?

Kako se zove tvoja mjesna zjednica?
Znaš li šta se radi u mjesnoj zajednici?

Dio naseljenog mjesta ili više naseljenih mjesta osnivaju ustanovu koja se naziva mjesna
zajednica. U nekoj većoj općini ili mjestu može biti više mjesnih zajednica. Svaka mjesna
zajednica ima svoga predsjednika.
Putem mjesne zajednice ljudi tog naselja mogu da zadovolje svoje potrebe i interese, a to su:
 inicijative za izgradnju lokalnih puteva,
 inicijative za izgradnju komunalnih objekata,
 uređenje naselja,
 zaštita i unapređenje životne sredine,
 zaštita od požara, poplava i drugih nepogoda,
 organizovanje humanitarnih akcija,
 organizovanje raznih kulturnih i sportskih manifestacija i
 realizovanje mnogih drugih potreba od značaja za stanovnike te zajednice.

Ekološka akcija čišćenja Mostara Organizacija nogometnog turnira

mjesnih zajednica kod Čapljine

Mjesna zajednica organizovala sanaciju puta Čišćenje obala rijeke

Za radoznalce!
Saznaj neku od posljednjih aktivnosti u tvojoj mjesnoj zajednici.

Za spretne ruke!
Napravi reklamni plakat za neku aktivnost tvoje mjesne zajednice.

13
 Općina

Kako se zove općina u kojoj ti živiš?

Znaš li šta je općina?

Općina je naziv za područje više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu
cjelinu. Ta naselja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.
Često manji gradovi sa okolnim naseljima čine jednu općinu. Veći gradovi imaju više općina.
Mostar je nekada imao šest općina. Pošto se političari nisu mogli dogovoriti oko uređenja
grada, Mostar je dobio poseban statut Grad Mostar.
Općina ima svoje Općinsko vijeće i druge službe koje se brine o životu i uređenju neke
općine. U Mostaru je Gradsko vijeće.

Sjednica Općinskog vijeća Jablanica Sjednica Gradskog vijeća Mostara

Zadaci Općinskog vijeća su:

 poštivanje ljudskih prava
 upravljanje općinskom imovinom
 unapređenje obrazovanja, nauke, sporta i kulture
 vođenje brige o izgradnji objekata
 upravljanju svim dobrima općine
 razvoj turizma i
 mnogi drugi poslovi koji imaju važnost za stanovništvo

Za radoznalce!

Saznaj još neke poslove općine. Zamolite nekoga od zaposlenika Općine da vas posjeti u
odjeljenju.

14
 Javne ustanove u mjestu

Škola je javna ustanova. Znaš li zašto?

Opiši kako se trebamo ponašati u školi.

Vrtići, škole, fakulteti, bolnice, pošte, banke su JAVNE USTANOVE.

Škola je obrazovna
ustanova u kojoj se stiče Na fakultetu se stiču razna
U vrtiću djeca se druže i uče. znanje. zvanja.

Sve zdravstvene ustanove

Banke posluju sa novcem. su javne. Pošta je ustanova preko
koje se šalju pošiljke iz
jednog mjesta u drugo.

U javnim ustanovama građanima se pružaju različite usluge. U njima se školuju djeca, liječi,
šalju pošiljke, podiže i ulaže novac itd.
U javnim ustanovama treba biti pristojan i čekati svoj red.

Za radoznalce!
Saznaj nazive nekih banaka u tvom gradu.

Za spretne ruke!
Osmislite igru „ U banci“. Podijelite uloge na one koji pružaju uslugu i one koji traže uslugu.

15
 Pošta

Znaš li kako putuje pismo?

Kako obavljamo telefonske razgovore?

Pošiljke se šalju raznim prevoznim sredstvima.

Poštar je poštanski službenik koji donosi
pošiljke kući.
Kada šaljemo pismo, razglednicu ili čestitku
moramo znati:
 Ime i prezime ili naziv onoga kome
šaljemo.
 Adresu (naziv ulice, kućni broj,
poštanski broj, naziv mjesta i države.
Obavezno zalijepiti poštansku markicu.

Za radoznalce!
Saznaj šta su telegrami, a šta je elektronska pošta.

Za spretne ruke!
Nekoj dragoj osobi napravi čestitku za rođendan. Napiši najljepše želje. Na kovertu napiši
adresu. Zalijepi markicu. Ubaci u poštansko sanduče.

16
 Prosvjetne ustanove

U koju školu ideš?

Gdje ćeš nakon završene osnovne škole?
Znaš li koje škole su završili vaši roditelji?

Prosvjetne ili obrazovne ustanove su vrtići, osnovne škole, srednje škole i fakulteti.
Neka djeca borave u vrtićima od najranijeg djetinjstva. Tu se igraju, druže i uče.

Dječiji vrtić u Stocu

Osnovna škola u Konjicu

Zgrada srednje škole u Jablanici Univerzitet u Mostaru

Osnovnu školu moraju završiti sva djeca i ona traje devet godina. Osnovne škole se nalaze u
svim većim i manjim mjestima.
Nakon završene osnovne škole može se pohađati srednja škola. Neke traju tri, a neke četiri
godine. Po završetku srednje škole učenici dobijaju zvanja. Srednje škole se nalaze samo u
većim mjestima (Mostar, Konjic, Jablanica, Čapljina, Stolac, Prozor).
Najviši stepen obrazovanja se stiče na fakultetima. Više fakulteta čine univerzitet ili
sveučilište. Nalaze se u većim gradovima. U našem zavičaju ima Univerzitet „Đemal Bijedić“
i Sveučilište u Mostaru.
U vrtićima su zaposleni odgajatelji/ce, a u osnovnim školama nastavnici/ce i profesori/ce. Na
fakultetima nastavu izvode profesori, magistri i doktori nauka.
U svim prosvjetnim ustanovama rade i druge osobe – spremačice, službenici, majstori itd.
Za radoznalce!
Saznaj nazive nekih fakulteta na Univerzitetu u Mostaru.
Koja zvanja se dobiju nakon završenog nekog fakulteta?
Za spretne ruke!

17
 Prikupi slike nekih prosvjetnih ustanova i napravi pano po određenom redoslijedu.
Kulturne ustanove

Ako si bio/bila u pozorištu, sjeti se šta si gledao/gledala?

Kako se treba ponašati za vrijeme predstave?

U gradu se nalaze različite kulturne ustanove. U kulturne ustanove ubrajamo: pozorišta

(kazališta) , kina (bioskope), muzeje i biblioteke. U njima se kulturno uzdižemo, zabavljamo i
upoznajemo s umjetničkim i narodnim stvaralaštvom.
Pozorište može biti narodno i lutkarsko.
PROJEKCIONO PLATNO
GLUMCI NA
POZORNICI

PUBLIKA/GLEDALIŠTE PUBLIKA
U pozorištu se prikazuju Zgrada u kojima se gledaju filmovi zove se
predstave u kojima igraju glumci. kino (bioskop). Filmovi se gledaju na
projekcionom platnu.

U biblioteci se posuđuju knjige. Knjigu koju
posudimo moramo dobro čuvati i na vrijeme vratiti.
Uz biblioteku najčešće ima i čitaonica gdje
možemo čitati knjige.
U biblioteci treba da vlada tišina.
Muzej je prostor u kojem se čuvaju i izlažu
predmeti iz prošlosti (stari novac, odjeća,
mašine, alati, stare knjige, nakit, slike,
skulpture....).
Izložene predmete ne treba dirati.

Za radoznalce!
Saznaj u čemu je razlika između lutkarskog i narodnog pozorišta.
Evo nekih od kulturnih ustanova u gradu Mostaru:
 Centar za kulturu „Mostar“
 Omladinski kulturni centar „Abrašević“
 Narodno pozorište Mostar
 Lutkarsko pozorište
 Gradska biblioteka
 Muzej Hercegovine
 Arhiv Hercegovine
 Muzički centar „Pavarotti – Mostar“

Za spretne ruke!
Napravite razredni muzej tako što ćete prikupiti neke stare slike, predmete, alatke i slično.
Sakupljajte knjige. Osnujte svoju razrednu biblioteku.

Zdravstvene ustanove
18
Gdje ideš kada se razboliš?
Opši tvoj odlazak ljekaru.
Ima li u tvojoj školi zubna ambulanta? Ako ima opiši je.

U javne ustanove spadaju i zdravstvene ustanove. Zdravstvene ustanove su: ambulante,

domovi zdravlja, bolnice, hitne pomoći i apoteke.

Ambulante su manje zdravstvene ustanove

u kojima se liječe stanovnici manjeg
mjesta, sela, naselja.
Domovi zdravlja su veće ustanove koje
imaju nekoliko ambulanti.
U apotekama kupujemo lijekove koje nam
propiše ljekar.
Ambulanta zubna ambulanta
U zubnoj ambulanti vršimo pregled i
opravku zubi.
U zdravstvenim ustanovama rade: ljekari,
medicinske sestre, medicinski tehničari,
apotekari i stomatolozi (zubari).

apoteka

Bolnica
U Hitnoj pomoći radi tim ljekara koji
ide na mjesto nesreće i odmah pruža
pomoć povrijeđenoj osobi. Nakon
ukazane pomoći, kolima hitne pomoći,
povrijeđena osoba se prevozi u bolnicu
na dalje liječenje.

124 BROJ HITNE POMOĆI

Za radoznalce:
Saznaj koje se sve zdravstvene ustanove nalaze u tvom mjestu.
Po čemu se kola Hitne pomoći razlikuju od ostalih automobila?
Za spretne ruke:
Saznaj kako izgleda saobraćajni znak koji nas obavještava da je bolnica u blizini. Napravi ga
od kartona.
Vjerske ustanove

19
Znaš li koje su tri glavne religije u našoj zemlji?
Opiši jedna vjerski praznik koji se proslavlja u tvome domu.

Katolička crkva u Konjicu Pravoslavna crkva i manastir u

Žitomislićima kod Mostara

Karađozbegova džamija u Mostaru Katolička crkva u Jablanici

Na tornju pravoslavne crkve je krst kao

Medresa u Mostaru je vjerska škola za obilježje pravoslavaca.
školovanje imama.

Obilježje džamija je da imaju minaret –

Crkve imaju toranj sa satom na čijem je
visoki toranj sa kojeg se poziva na molitvu.
vrhu križ.
Na vrhu minareta je često polumjesec kao
obilježje.

U našoj zemlji postoje tri najbrojnije religije (vjere). Katolička crkva je vjerska ustanova
Hrvata katolika, pravoslavna crkva Srba pravoslavaca, a Bošnjaci Muslimani se mole u
džamijama. U našem mjestu i okolini postoje sve tri vjerske ustanove. U njima se vjernici
mole Bogu (Allahu). Postoje i vjerske srednje škole gdje se učenici školuju za vjerske
službenike.
Za radoznalce!

20
Saznaj kako se naziva religija Jevreja, a kako se zove njihova bogomolja.

Za spretne ruke!
Od kutijica napravi vjerske ustanove i ukrasi ih njihovim simbolima.

PROŠLOST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST

21
 Decenija, vijek/stoljeće

Koji je danas dan?

Koji je dan bio jučer, a koji će biti sutra?
Koliko si godina imao/imala prošle godine?
Koliko godina imaš sada?
Koliko ćeš godina imati iduće godine?
Koliko godina ima tvoj otac, majka, a koliko tvoji djedovi i nene (bake)?

Razdoblje od deset godina je decenija ili desetljeće.

Razdoblje od sto godina je stoljeće ili vijek.

Prva decenija u dvadeset i prvom stoljeću.

Decenija
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
21. stoljeće (vijek)

godine 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
decenija 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

JA
MAMA
NENA (BAKA)
PRADJED

Vremenske linije naših roditelja, djedova i daljih predaka mogle bi izgledati ovako.
Prikaz na liniji predstavlja vremensku liniju ili vremensku lentu.
Ta linija se kao i brojevna linija u matematici, čita slijeva nadesno.

Tvoji roditelji, djedovi i nene (bake), pradjedovi i pranene (prabake) i tako redom unatrag su
tvoji preci. Svako od nas ima mnogo predaka, ali se samo nekih sjećamo. O nekima znamo po
pričanju starijih, po nekoj fotografiji ili nekom starom predmetu kojeg čuvamo.
Kada jednog dana mi odrastemo i budemo imali djecu, naša djeca će biti naši potomci.
Naši su preci naša prošlost, a naši će potomci biti naša budućnost. Sadašnjost smo mi sada.
Uz čovjeka i biljke i životinje imaju svoje pretke i potomke.

Za radoznalce!
Sazanj ko je predak današnjem psu.
Saznaj koliko godina ima tvoj najstariji živi predak.

Za spretne ruke!
Napravi lentu vremena za neke članove porodice i uporedi ih.

Moja prva decenija

22
Kako nazivamo vrijeme koje traje deset godina, a kako vrijeme koje traje sto godina?

Prvih svojih početaka ne možeš se sjetiti. Kada ti je narastao prvi zub? Kada si
prohodao/prohodala? O tome saznaješ od svojih roditelja, sa fotografija i iz videozapisa.

Rodio/ rodila si se prije približno osam godina. Tvoj život traje manje od decenije. U prvoj
deceniji života većina učenika završava četvrti razred osnovne škole.

Većina u tvom odjeljenju se rodila prije devet godina. Ako si neko rodio 2000. godine onda bi
lenta vremena izgledala ovako:

2005. g. volim
2000. godine 2001. godine 2002. 2003. 2004. godine da se igram sa 2006. godine
rođena sam, jedna mi je godine već godine sam volim da prijateljicama sam pošla u
učim sjediti, godina, učim hodam i pošla u vrtić crtam, učim prvi razred,
puzati hodati, igram se priče, pjevam učim slova i
govoriti brojeve

Za radoznalce!
Saznaj koliko ko ima decenija u tvojoj porodici, nacrtaj lentu vremena pa ih uporedi.

Za spretne ruke!
Napravi svoju lentu vremena od rođenja do danas i uporedi je sa nekim iz svog odjeljenja.

Prošlost, sadašnjost i budućnost mog mjesta i okoline

23
Ima li u tvom naselju ili bližem okruženju starih zgrada koje su neobične?
Raspitaj se koliko su neke stare.
Saznaj šta se u njima nalazi.
Ako kod kuće imaš starih predmeta opiši ih.
Uporedi starije i novije građevine u zavičaju.

Posebno vrijedni predmeti i objekti iz prošlosti zovu se kulturno-historijski spomenici. Stari

spomenici, zgrade, mostovi i druge građevine su na otvorenom prostoru pa ih treba posebno
čuvati od propadanja.
Njih smo naslijedili od predaka i trebamo ih čuvati za potomke.

Stari most u Mostaru iz 16.

Ostaci rimske građevine u
vijeka
Mogorjelu kod Čapljine Srednjovjekovni grad Počitelj

Pećina Badanj kod Stoca Srednjovjekovni Stjepana grad Franjevački samostan na

kod Blagaja Šćitu kod Prozora

Danas se prave modernije zgrade i druge građevine. Putevi su širi i asfaltirani. U kućama
imamo razne mašine i uređaje koji nam pomažu u radu i održavanju. Ako uporedimo
nadgrobne spomenike nekada i sada i tu ćemo vidjeti razliku. Ljudi sve usavršavaju objekte,
alate i mašine, odijevanje, ishranu. Način života i rada se mijenja kao i običaji ljudi. Razvoj
nekog mjesta se planira. Planira se šta će se i gdje praviti, gdje će se graditi putevi, zgrade,
neki objekti, parkovi, mostovi i slično.
Da bi naše mjesto u budućnosti bilo ljepše, urednije, čistije svi se moramo potruditi i čuvati ga.
Prošlost – prije – jučer – davno
Sadašnjost – sada – danas
Budućnost – kasnije – sutra

Za radoznalce!
Posjeti neku od starih zgrada u svom mjestu i opiši šta si vidio/vidjela.
Uporedi je sa nekom novijom zgradom.
Saznaj ko su urbanisti.
Za spretne ruke!
Prikupi stare fotografije i tesktove. Napravi plakat „Moje mjesto u prošlosti“
Nacrtaj kakvo bi mjesto želio/željela u budućnosti.
SAOBRAĆAJ U MJESTU I OKOLINI

24
 Vrste saobraćajnica (zavisno od mjesta življenja)

Koristiš li se nekim saobraćajnim sredstvom kada ideš u školu? Ako jesi, kojim?
Koliko vremena trošiš na putovanje do škole?
Imaju li tvoji roditelji neko prevozno sredstvo?

Saobraćaj je prijenos robe, ljudi i vijesti s jednog mjesta na drugo.

Razlikujemo kopneni, vodeni, vazdušni i PTT saobraćaj. Kopneni saobraćaj se dijeli na
cestovni i željeznički.
Prevozna sredstva služe za prevoz ljudi i robe. Prevozna sredstva dijelimo na kopnena,
zračna i vodena.
Kopnena prevozna sredstva se dijele na cestovna (drumska) i željeznička.
Cestovna saobraćajna sredstva: automobil, bicikl, motocikl, autobus, kamion, trolejbus,
zaprežna kola, traktor.
Željeznička saobraćajna sredstva: voz i tramvaj.
Vodena saobraćajna sredstva: čamac, brod, trajekt, tanker, jedrenjak.
Vazdušna saobraćajna sredstva: avion, helikopter, raketa, balon.

U našem mjestu je najrazvijeniji drumski saobraćaj. Osnovni dijelovi ceste unutar naselja
sastoje se od kolovoza i trotoara. Ponegdje postoje obilježena parkirališta za vozila i
autobuska stajališta. Cestom su povezani dijelovi naselja i naselja međusobno. Kroz naša
mjesta prolazi magistralni put M17 od sjevera prema jugu. Neka mjesta su udaljena od
magistralnog puta, ali su povezana regionalnim i lokalnim putevima. Magistarlni put M17 ima
dvije vozne trake po jedna u svakom smjeru. Kroz neka mjesta našeg užeg zavičaja prolazi
željeznička pruga uz dolinu rijeke Neretve. U blizini Mostara nalazi se aerodrom na koji
slijeću i sa kojeg uzlijeću avioni i helikopteri.
Na rijeci Neretvi i jezerima koja su izgrađena na njoj odvija se saobraćaj za čamce.
U svim našim mjestima razvijen je PTT saobraćaj.

Za radoznalce!
Saznaj kakve su bile ceste ranije. Ima li još negdje neasfaltiranih puteva u tvom zavičaju?

Za spretne ruke!
Napravi neka prevozna sredstva i poigraj se sa drugarima.
Saobraćajni znakovi – važnost

25
 Čemu služe saobraćajni znakovi?
Zašto su na raskrsnicama postavljeni semafori?
Ko još reguliše saobraćaj na raskrsnicama?

Učesnici u saobraćaju su pješaci, vozači automobila, mašinovođe vozova, piloti aviona i

kapetani brodova. U saobraćaju postoje strogo određena saobraćajna pravila i propisi. U
drumskom saobraćaju saobraćajni znakovi regulišu saobraćaj za pješake i vozače. Saobraćani
znakovi se dijele na znakova upozorenja, znakove obavještenja i znakove zabrane.

Znakovi obavještenja

obilježen pješački prelaz staza za pješake staza za bicikle prestrojavanje automobila

(ovaj znak obavještava pješake)

autobusko stajalište aerodrom

Znakovi opasnosti

obilježen pješački prelaz opasnost od radova opasnost djeca na putu

(ovaj znak upozorava vozače
na pješački prelaz)

Znakovi izričitih naredbi

zabrana kretanja za pješake zabrana kretanja za bicikle zabrana kretanja za automobile

Semafori su svjetlosni saobraćajni znaci. Nalaze se na raskrsnicama. Imamo semafore za

vozače i semafore za pješake.

26
 semafor za vozače semafor za pješake

Znamo da prelazimo raskrsnicu kada je upaljeno zeleno svjetlo, ali i tada trebamo paziti.
Crveno svjetlo znači zabranu i tada nikako ne smijemo prelaziti. Na raskrsnicama gdje nema
semafora saobraćaj često reguliše saobraćajac.

Pješak treba prelaziti ulicu na pješačkom prelazu i to onda kad nema automobila u blizini. Na
prelazu se krećemo desnom stranom zebre.
Na cesti se krećemo desnom stranom trotoara (pločnika). Na cesti gdje nema trotoara krećemo
se lijevom starnom kolovoza.
Organizovana kolona pješaka, pješak koji gura bicikl ili invalidska kolica kreću se desnom
stranom kolovoza.

Za radoznalce!
Saznaj još neke saobraćajne znakove. Nacrtaj ih i objasni.

Za spretne ruke!
Napravi saobraćajne znakove. U učionici igrajte uloge kako poštivati saobraćajne znakove.

Kretanje pješaka putem izvan naselja

Razgovarajte o saobraćaju u vašem naselju.

27
Učesnici u saobraćaju su vozači i pješaci. Ulice najčešće imaju sa strana trotoare (pločnike)
kojima se kreću pješaci. Raskrsnica je mjesto gdje se sastaju dvije ili više ulica. Na
raskrsnicama je potreban oprez svih učesnika u saobraćaju. Saobraćaj regulišu semafori ili
saobraćajni policajac.

Pješaci se kreću trotoarom. Ako nema trotoara, pješaci hodaju lijevom stranom ulice, odnosno
u susret vozilima. Zašto? Veća grupa pješaka kreće se desnom stranom kolovoza. Ukoliko je
mrak ili slaba vidljivost zbog magle pješak treba da nosi upaljenu lampu (bateriju). Kolona
treba da nosi osvjetljenje naprijed i pozadi sa one strane sa koje nailaze vozila. Na učeničkim
torbama postoje „mačije oči“, a postoje i prsluci koji svijetle u mraku. Na taj način vozači
bolje vide pješake.
Ulicu pješaci prelaze samo na pješačkom prelazu. Ukoliko nema pješačkog prelaza treba se
dobro pogledati lijevo pa desno i ako nema vozila u blizini, krenuti ravno bez zastajkivanja.

Za radoznalce!
Saznaj kako vozači upozoravaju pješake.
U kojoj ruci nosi svjetiljku na putu pojedinac, a u kojoj kolona pješaka.

Za spretne ruke!
Nacrtajte cestu i vježbajte u učionici ili dvorištu kretanje izvan naselja.
Autobuska i željeznička stanica

Znaš li gdje počinje putovanje autobusom?

28
Opiši kako izgleda voz?

Neki autobusi saobraćaju unutar naselja ili povezuju neka bliža naselja. Za te autobuse
kažemo da su gradski. Postoje i autobusi koji saobraćaju između udaljenih mjesta i oni se
nazivaju međugradski.
Putovanje autobusom počinje i završava na autobuskoj stanici. Za putovanje nam je potrebna
autobuska karta. Autobusku kartu možemo kupiti na blagajni na autobuskoj stanici ili u
autobusu. Na autobuskoj stanici ima čekaonica gdje se može čekati dolazak autobusa. Svaki
autobus ima svoj red vožnje koji se može pročitati na stanici i saznati od osobe koja radi na
informacijama. Autobus se čeka na peronu. Kada stigne autobus putnici ulaze u autobus i
zauzimaju svoje mjesto. Voznu kartu pregledava ili izdaje kondukter, a autobusom upravlja
vozač.

Vozovi (vlakovi) polaze i dolaze na željezničku stanicu. Voznu kartu putnici mogu kupiti na
blagajni. Putnici ulaze u vagone koji su podijeljeni na kupee i zauzimaju slobodno mjesto.
Kartu pokazuju kondukteru. Vozom upravlja vozovođa. Otpravnik vozova palicom daje znak
kada voz može krenuti.

Za radoznalce!
Saznaj zašto ispod prozora voza piše „Ne naginji se kroz prozor“.
Saznaj kako se zove osoba koja putem mikrofona obavješava putnike o dolasku i polasku
prevoznih javnih sredstava.
Za spretne ruke!
Nabavite vozne karte i po uzoru na njih izradite nekoliko karata.
Odigrajte igru „Putovanje vozom ili autobusom“
Ponašanje u sredstvima javnog prevoza

Jesi li se nekada vozio/vozila autobusom ili vozom. Ispričaj kako si se ponašao/ponašala.

29
U autobus ili voz ulazimo i izlazimo bez žurbe i guranja.

U saobraćaju i vozilima javnog prevoza trebamo se pristojno ponašati. Na svom sjedištu treba
sjediti pristojno. Bacanje otpadaka na cestu je ružna navika. U vozilima javnog prijevoza nije
dozvoljeno razgovarati sa vozačem. Lijepo je ustupiti mjesto starijim osobama, invalidima,
majkama sa malom djecom i trudnicama.

Ne galamimo. Ne ometamo druge putnike. Ne bacamo otpatke.

Za radoznalce!
Saznaj kakvi su vozovi bili nekada.
Šta ih je pokretalo?

Za spretne ruke!
U učionici od stolica napravite autobuska sjedišta i vježbajte ponašanje u autobusu.

30