Unapređenje zdravlja II.

parcijala
1.Socijalni marketing

Definicije SZO

“Stanje kompletnog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja a ne samo odsustvo bolesti.”

“Stepen do kojeg su pojedinci i grupe sposobni da realiziraju svoje potrebe i suoče se i utiču na
okruženje.”

Strategije promocije zdravlja

• Edukacija i razvoj vještina individualnih vještina

• Socijalni marketing promjene ponašanja

• Podrška zajednice

• Zdravlje u svim politikama

Zdravlje i promjena ponašanja

Faktori predispozicije

(prethodna znanja, stavovi i praksa)

Faktori nastanka

(okruženje, zajednica)

Faktori razvoja

(pozitivni ili negativni efekti prihvatanja promjene ponašanja).

Šta utiče na promjenu ponašanja?

• Percepcija zdravlja – nije ista za sve ljude

• Percepcija ugroženosti – da li smo zaista u opasnosti od neke bolesti jer bolest se uvijek
dešava nekom drugom

• Socijalne norme – nametnuti društveno prihvatljivi oblici ponašanja nisu uvijek zdravi izbori

• Norme grupe – “svi moji prijatelji puše”

• Uvjerenja u značaj promjene –

1
 trebamo li stvarno napraviti

promjene u ponašanju

Nivoi promjene ponašanja

Pojam marketinga

• “Staviti na tržište“

• Tržište je proces razmjene i interakacije između onih koji stvaraju proizvod i korisnika
proizvoda.

• Marketing predstavlja aktivnost usmjerenu na unapređenje efikasnosti procesa razmjene.

• Marketing identificira, predviđa i zadovoljava zahtjeve potrošača ostvarujući pri tome profit
za proizvođače.

Socijalni marketing je model promjene ponašanja

• “Korištenje marketinških ideja i prakse za unapređenje i održanje ličnog i kolektivnog

zdravlja”. Kotler,Zaltman

• “Mnogo više od istraživanja, dizajna proizvoda i distribucije ili reklamne kampanje” Manoff

• “Upotreba komercijalne marketinške tehnologije u analizi, planiranju, izvršenju i evaluaciji

intervencija koje su usmjerene na promjenu ponašanja” Andreasen

• “Sistematično korištenje marketinških i drugih tehnika za postizanje određenih promjena

ponašanja sa ciljem unapređenja zdravlja i smanjenja nejednakosti u zdravlju” French, Blair-
Stevens

Šta jeste Socijalni marketing?

2
 Korištenje filozofije, znanja i vještina komercijalnog marketinga za implementaciju zdravstvenih i
socijalnih programa promjene ponašanja u zajednici putem:

• Promjene trenutnog ponašanja

• Prihvaćanja novog ponašanja

• Odbacivanja mogućih ponašanja.

Šta nije Socijalni marketing?

• Nije socijalna promocija ili reklamiranje

• Nije puko medijsko priopćenje

• Nije model prisilne promjene ponašanja

• Nije rukovođeno strateškim ili organizacionim ciljevima pojedinih ustanova

• Nije djelovanje jednim pristupom

Socijalni marketing nije sinonim za...

• Komercijalni marketing ( prodaja, dobit)

• Neprofitabilni marketing ( ciljevi organizacije )

• Komunikacije ( eksterno, interno okruženje)

• Medijske kampanje ( reklame, promocija )

Socijalni marketing je interdisciplinarni pristup

• Demografija, antropologija, sociologija ( analiza specifičnosti grupa, starost, spol,

obrazovanje, zaposlenost, religija, kultura,)

• Psihologija ( osobine ličnosti i mehanizmi ponašanja, “rani i kasni adapteri” na promjene)

• Komunikologija ( socijalne interakcije, role modeli, liderstvo mišljenja, timski rad )

• Edukacija ( tehnike unapređenja znanja, stavova i ponašanja)

• Komercijalni marketing ( analiza očekivanja i potreba auditorija/klijenata, faktori motivacije

za promjenu )

Vrsta intervencija

Nesvjesnost o problemu / Edukacija

Održavanje određenog

oblika ponašanja

3
Svjesnost o problemu/

Nema razmišljanja o Socijalni marketing

promjeni ponašanja

Neophodan pritisak/ Zakoni

Izostanak želje za promjenom ponašanja

4
Intervencije promocije zdravlja

Individualne

Populacione
Nadzor faktora rizika, edukacija, socijalni marketing, mobilizacija zajednice, politike podrške i
razvoja.

Odnos komercijalnog/socijalnog marketinga

Komercijalni

• Vrsta proizvoda – prodaja dobara i usluga.

• Usmjeren na zadovoljavanje potreba i želja ciljanog tržišta.

• Kratkoročni ciljevi.

• Dominira orijentacija ka finansijskoj dobiti.

Socijalni

• Vrsta proizvoda – zdravlje i kvalitetu življenja putem promjene ponašanja.

• Usmjeren na promjenu ponašanja skupina i zajednice u cjelini.

• Dugoročni ciljevi .

• Dominiraju interesi ciljane grupe i zajednice.

5
Primjer - Pušenje
Ključni motivi percepcije pušenja kao prihvatljivog oblika ponašanja

• Pušački status roditelja

• Pušački status prijatelja

• Želja za prihvatanjem od strane okoline

• Naglašena dostupnost duhanskih proizvoda

• Izloženost reklamiranju i promociji duhanskih proizvoda u sredstvima medija

Izloženost pasivnom pušenju

Ciljevi duhanske industrije

Stvoriti sliku o pušenju kao :

• Poželjno - očekivano od okoline

• Prepoznato - moderno, spol, starost

• Prihvatljivo - društveno, kulturološki

• Pristupačno - cijene, prodaja

• Bezopasno - light, ultralight...

• Održivo - dugoročna navika

Teorija razmjene u socijalnom marketingu

Cijena

• Novac

• Zdravstveno osiguranje

• Vrijeme

Proizvod

• Prestanak pušenja

• Prevencija bolesti

• Prevencija invalidnosti i smrtnosti

• Unapređenje zdravlja

6
Princip djelovanja Socijalnog marketinga

• Orijentacija prema auditoriju – auditorij predstavlja “one koji donose odluke ” sa izborom
ponašanja a manje kao neuku javnost koju treba educirati. Zahtjeva dobro poznavanje
njihovih znanja, stavova, ponašanja, očekivanja i motivacija.

• Ponašanje – analiza trenutnog ponašanja kao osnova za strategiju promjene ka željenom

ponašanju i općem dobru u zajednici.

• Teorija – upotreba teoretskih modela promjene ponašanja za razumijevanje ponašanja i

navika, kao i motiva šta pokreće određene oblike i promjene ponašanja.

• Razmjena – poznavanje onog što se očekuje od onih kojima trebamo promijeniti ponašanje i
koristi za njih .

Elementi socijalnog marketinga

“ 4 P model”

• Proizvod ( Product)– proizvod, ideja, usluga

• Cijena ( Price) – svi finansijki i nefinansijski troškovi

• Promocija ( Promotion)- aktivnosti promocije prozvoda

• Mjesto ( Place) – mehanizam kojim se proizvod plasira na tržište

“7 P model”

• Ljudi ( People) – kreatori proizvoda i korisnici proizvoda ili usluge

• Proces ( Process)- politika i strategija djelovanja kreatora proizvoda, uključenost korisnika

proizvoda ili usluge

• Sredina ( Psysical evidence) – obilježja sredine u kojoj se proizvod ilu usluga stvara i plasira na
tržište

Socijalni marketing- model za promjenu ponašanja

7
Vrste socijalnog marketinga u zdravstvu

• Strateški (podrška za političko-strateške dokumente, zakone, jačanje resursa)

• Operativni (motivacija na promjenu ponašanja i afirmaciju zdravih izbora)

• Nediferencirani marketing – korištenje iste strategije za sve ciljne grupe i opću populaciju sa
ciljem što većeg obuhvata intervencijom

• Diferencirani marketing – korištenje različitih strategija za različite grupe -

• Koncentrirani marketing – fokusiranje na samo određene segmente unutar ciljne grupe.

Faze socijalnog marketinga

1. Uvod, sadržaj i cilj aktivnosti – definicija problema,razlog zašto se pokreće aktivnost i na koju
populacionu skupinu se odnose aktivnosti .

2. Situaciona analiza – SWOT (analiza organizacionih i društvenih prednosti, slabosti,

mogućnosti i prijetnji ), pregled literature, sličnih programa i intervencija dobre prakse.

3. Selekcija i segmentacija auditorija – analiza demografskih, socio-ekonomskih, psiho-

socijalnih, zdravstvenih faktora koji utiču na određeno ponašanje, definiranje veličine
auditorija, podjela na primarni, sekundarni i tercijereni.

4. Definiranje marketinških ciljeva – opći i specifični ciljevi kampanje za promjenu znanja,

stavova i ponašanja, SMART ciljevi ( Specifični, Mjerljivi, Ostvarljivi, Relevantni i Vremenski
ograničeni ).

8
 5. Definiranje faktora koji utiču na usvajanje ponašanja – barijere u percepciji populacione
skupine, moguće koristi od promjene ponašanja, identifikacija ponašanja i faktora koji djeluju
kompetitivno, uticaj ostalih faktora u okruženju.
6. Analiza potreba auditorija i kompeticija/izazova – kako želimo da auditorij percipira željeno
ponašanje i uticaj na njihova znanja i stavove.

7. Definiranje strategija marketing mix-a “ 4 P” Proizvod ( znanje, stav ili usluga neophodna za
promjenu ponašanja, koristi za ciljani auditorij, kvalitativni i kvantitativni pokazatelji
promjene ponašanja, informacije o faktorima podrške iz okoline ) Cijena ( finansijska i ne-
finansijska ulaganja, znanje, vrijeme, kadar, oprema, prostor )Mjesto (omogućavanje
pristupačnosti usluga ili proizvoda auditoriju za promjenu ponašanja) Promocija ( poruke,
medijski kanali, strategija marketinga).

8. Definiranje strategije monitoringa i evaluacije – cilj monitoringa i evaluacije, šta – ishodi,

rezultati, učinkovitost, cost-efektivnost.
9. Planiranje budžeta – definiranje troškova implementacije aktivnosti, nepredviđeni troškovi,
moguće uštede, dodatni izvori finansiranja.
10. Izrada i implementacija plana aktivnosti – ko, šta i kada radi, ustanove, partneri.

Rezultati kampanje

• 75% mladih uzrasta 12 -17 god. su potvrdili gledanost jedne ili više truth® spotova

• 90% mladih uzrasta 12 -17 god. su izjavili da su poruke u spotovima bile jasne i uvjerljive

• 85% mladih je izjavilo da su im spotovi u kampanji pružili dovoljno razloga za

prevenciju/prestanak pušenja

• Zahvaljujući truth® kampanji socijalnog marketinga prevalenca pušenja među učenicima

osnovnih škola se smanjila za 54% a među učenicima srednjih škola za 23% u USA.

Zaključak

• Uzrok brojnih zdravstveno-socijalnih problema predstavlja rizično ponašanje i nezdravi životni

stil.

• Socijalni marketing predstavlja interdisciplinarni pristup u postizanju promjena ponašanja sa

ciljem unapređenja zdravlja u zajednici.

• Iskustva socijalnog marketinga u dosadašnjim preventivno-promotivnim intervencijama u BiH,

naglašavaju potrebu za :

- unapređenjem marketinških znanja i vještina zdravstvenih radnika i drugih profesionalaca,

- bolje suradnje i koordinacije intervencija na svim nivoima,

- sistemsko pozicioniranje promocije zdravlja

9
 - kontinuirane mehanizme finansiranja.

2. Mediji i zdravlje

Umjesto uvoda

Savremenim svijetom vlada trojka : mass mediji, reklamna industrija i banke”

Leo Bogart, University of Chicago

“ Općenito mediji predstavljaju najdominatniju industriju 21 stoljeća, koja može snažno djelovati na
ljude i političare i na njihovo mišljenje o društvenim prioritetima. “

UNEP, The Baecon Press, London 2002)

Višestruka uloga medija

• Profiliranje koncepta zdravog življenja i razvoja zdravog društva

• Unapređenje znanja, stavova i ponašanja stanovništva,

• Razvijanje socijalnih normi ponašanja,

• Formiranje moralnih osnova

• Definiranje kulturoloških identiteta

Izvještavanje o zdravstvu

Najčešće vrste informacija u medijima koji prate zdravstvo:

1. Informacije vezane za zdravstveno stanje ili zdravstveni ishod pojedinca

2. Stručne i znanstvene informacije

3. Informacije iz područja zdravstvene zaštite i zdravstvene politike

Komuniciranje sa medijima

1. Proaktivno djelovanje - kontinuirano komuniciranje, koje je posebno važno u kriznim

situacijama.

2. Reaktivno djelovanje - kada se želi ispričati svoja strana priče kao odgovor na već objavljenu
informaciju, kako bi se umanjile negativne posljedice, uravnotežile obje strane informacije.

Reklame u medijima

“ Reklama ne samo da podstiče proizvodnju i potrošnju, već i upravlja sa njom i regrutira nove korisnike
i nove potrebe korisnika. Reklama zapravo predstavlja manipuliranje ljudima i navođenje ljudi da
kupuju stvari koje im nisu potrebne.”

( Martineau, Fenomeni :Reklama, 1979).

10
Mass mediji – medijski modeli

• Printani mediji

• Radio

• TV

• Filmska industrija

• Nosači zvuka

• Internet

Uloga medija na primjeru kontrole duhana

Ključni motivi percepcije pušenja kao prihvatljivog oblika ponašanja

• Pušački status roditelja

• Pušački status prijatelja

• Želja za prihvatanjem od strane okoline

• Naglašena dostupnost duhanskih proizvoda

• Izloženost reklamiranju i promociji duhanskih proizvoda u sredstvima medija

• Izloženost pasivnom pušenju

11
Značaj medija u reklamiranju duhanskih proizvoda

“ Cigarete su jedini legalno prodavani proizvod na tržištu koji sigurno ubija svoje potrošače ako se
pridržavaju uputa od strane proizvođača”

Oxford Medical Companion 1994

Da bi se upješno prodao proizvod koji ubija svoje potrošače, neophodno je imati veoma dobre
reklamne kampanje !

Reklamiranje duhanskih proizvoda

• - cigarete najprofitabilniji legalno prodavani proizvod štetan po zdravlje.

• - marketing plasira pušenje kao društveno prihvatljivo ponašanje

• - strategija lažnog imidža: mladi koji puše izgledaju starije i zrelije, žene su profinjenije i
ženstvenije a muškaraci su macho i sexy.

Globalna duhanska industrija se “promjenila”

✓ Tvrde da više ne rade reklame usmjerene prema djeci

✓ Tvde da podržavaju sporovedbu zakona

✓ Tvrde da ulažu sredstva za unapređenje zdravlja i programe odvikavanja

✓ Tvrde da uvode nove proizvode sa manjim rizikom po zdravlje potrošača

A zapravo...

✓ Većina reklamnih kampanja usmjerena na djecu i mlade

✓ Još uvijek sprečavaju sve efikasne programe prevencije

✓ Još uvijek lažu o sadržaju katrana, nikotina i CO u svojim prozvodima stvarajući iluziju o “manje
štetenim proizvodima”

✓ Još uvjek sprečavaju sporovedbu zakona o kontroli duhana

Medijski prostor u BiH

Evidentan trend umnožavanja medija u BiH tokom proteklih godina.

Procjena OHR da trenutno u BiH funkcionira između 180 do 190 radijskih i TV medija i 50 printanih
medija od čega 10 dnevnih glasila a 40 sedmičnih i mjesečnih , na tržištu sa oko 4 miliona korisnika
usluga .

3 javna radio i TV servisa : BHRT, RTFBiH, RTRS i 3 glavna komercijalna TV servisa : OBN, TV Pink i
Mreža Plus.

12
Umjesto zaključka...

“Pušenje nije kao drugi faktori rizika po zdravlje.

Zarazna oboljenja ne zapošljavaju internacionalne medijske agencije.

Pri širenju kolere nema reklamnih kampanja.

U nastanku malarije, komarci nemaju svoje lobbije”

WHO Zeltner Report, 2000

3.Međunarodni programi u promociji zdravlja

Vrste međunarodnih programa

• Europska mreža škola za promociju zdravlja

• Mreža zdravih gradova

• Europska Strategija borbe protiv hroničnih nezaraznih oboljenja

• Europski Akcioni plan borbe protiv HIV/AIDS-a

Globalno zdravlje

Povećanje zdravstvenih troškova :

• tehnološkog razvoja

• demografskih trendova starenja stanovništva

• socio-ekonomskih i kulturoloških tranzicionih promjena u stilu i navikama življenja

stanovništva

• povećanju zdravstvenih zahtjeva i potreba

• dominacije obolijevanja i smrtnosti od hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja, posebno

kardiovaskularnih oboljenja, malignih neoplazmi, dijabetesa, povreda, te novih oboljenja
vezanih za nekontrolirane faktore iz okoliša.

13
Europska mreža škola za promociju zdravlja
( The European Network of Health Promoting Schools ENHPS )

• Strateški program SZO koji podržava i Vijeće Europe i Europska Komisija .

• Program je usmjeren na zdravlje, rast i razvoj školske djece i mladih kroz integraciju politike i
prakse škola za promociju zdravlja u širi sistem obrazovanja.

• Trenutno preko 40 zemalja članica SZO u Europskom regionu je uključeno u mrežu škola za
promociju zdravlja.

Koncept ENHPS

• Koncept škola za promociju zdravlja se bazira na socijalnom modelu zdravlja, naglašavajući

značaj kompletnog uređenja škole, kao i uloge učenika i nastavnog osoblja.

• U centru programa su školska djeca i mladi kao posebna populaciona skupina u dinamičnom
razvoju i promjenama.

• Program se zasniva na principu da pozitivni ambijent unapređuje odnose između mladih ljudi
i pomaže im da adekvatno formiraju svoja znanja i stavove, jer zdravi i educirani mladi ljudi
mogu da doprinesu reduciranju nejednakosti u društvu i unapređenju zdravlja zajednice.

Deset načela ENHP preporučena svim zemljama članicama SZO :

• 1.Demokratičnost- kontinuirano unapređenje procesa učenja, podjednako važno kao i

individualno i socijalno zdravlje.

• 2. Jednakost - škole treba da omoguće jednak pristup učenju i jednake obrazovne

mogućnosti svim učenicima, na način da mogu ostvariti svoj puni radni i životni kapacitet.

• 3. Kompetentnost – definiranje i sprovođenje kvalitetnih politika obrazovanja koje školskoj

djeci i mladima treba da razviju kompetentna znanja i vještine .

• 4. Ambijent i školska sredina – ambijent uređenja škole koja podržava sticanja znanja i
vještina čuvanja i unapređenja zdravlja.

• 5. Nastavni plan i program – prilagođen edukativnim potrebama djece i mladih, da podržava

njihove kreativne sposobnosti učenja i sticanja novih znanja i vještina.

• 6. Usavršavanje nastavnog osoblja – zakonsko reguliranje planova i programa edukacije

nastavnog osoblja u skladu sa konceptom promocije zdravlja u školi.

• 7. Evaluacija rezultata – u odnosu na postavljene nastavne ciljeve edukacije kao i u odnosu na

mjerljive efekte edukacije putem intervencija u zajednici .

• 8. Suradnja – kontinuirana suradnja na nacionalnom nivou između donosioca odluka kao i na

internacionalnom planu između zemalja članica SZO.

14
 • 9. Zajednice – obitelj, škola, lokalna zajednica, mreža nevladinih organizacija kao značajni
subjekti u jačanju rada škola za promociju zdravlja i njihovom uticaju na unapređenje
zdravlja u zajednici.

• 10. Održivost – dogovor između ključnih intersektorijalnih donosioca odluk sa ciljem

eobezbjeđenja sredstava za održavanje i unapređenje rada škola za promociju zdravlja.

Mreža Zdravih gradova

(Healthy Cities Network )

Program koji podržava SZO od 1977 godine , sa ciljem eliminacije nejednakosti u zdravlju i
unapređenju zdravlja građana.

Globalni pokret koji se implementira u svih šest regiona SZO.

Preko 1200 gradova iz skoro 30 zemalja članica Europskog regiona SZO uključeno u mrežu
Zdravih gradova, surađujući u aktivnostima na nacionalnom, regionalnom i gradskom nivou.

Program Zdravih gradova se trenutno nalazi u petoj fazi implementacije a gradovi uključeni u ovu
fazu projekta se bave prioritetnim temama kao što su: zdravo starenje, zdravo urbano planiranje
i procjena zdravlja, procjena faktora okoliša po zdravlje građana.

Od 2001 godine i BiH je uključena u ovaj program, sa uključenjem mnogih većih gradova u BiH
mrežu zdravih gradova ( Sarajevo projekat zdravi grad).

Strateški ciljevi mreže Zdravih gradova

1. Promocija politike i aktivnosti za zdravlje i održivi razvoj na lokalnom nivou u Evropskom

regionu SZO.

2. Jačanje pristupa Mreže svim zemaljama članicama SZO u Europskom regionu,

3. Promocija solidarnosti , suradnje i zajedničkog rada između zemalja članica Europskog

regiona.

4. Jačanje učešća politike Zdravih gradova u nacionalnim zdravstvenim politikama,

5. Aktivna uloga u zalaganju među zemljama Europskog regiona SZO na jačanju međunarodnih
mreža suradnje i partnerstva ,

6. Razmjena iskustva, politike i dobre prakse, kao i rezultata istraživanja zasnovanih na

naučnim dokazima po pitanjima zdravlja ljudi u Europskom regionu SZO.

Osnovni principi mreže Zdravih gradova

Predanost ideji zdravlja – očuvanje i unapređenje zdravlja putem suradnje svih relevantnih
subjekata u gradu.

Političko odlučivanje – učešće i suradnja donosioca odluka na gradskom nivou u aktivnostima

vezanim za stanovanje, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, ekologiju i kulturu.

15
 Intersektorijalna suradnja – uključenje drugih sektora izvan zdravstva u pitanja značajna po
zdravlje građana.

Učešće zajednice – aktivno učešće građana i njihovih udruženja u definiranju potreba i

intervencija koje promoviraju zdravlje.

Inovacije – stalna implementacija inovativnih ideja u unapređenju gradske infrastrukture i

kapaciteta zajednice po pitanjima bitnim za zdravlje svih građana.

Javna politika zdravlja – definiranje i implementacija politike zahtjeva aktivnu ulogu svih subjekta
na nivou grada na principu partnerstva za zdravlje.

SZO Europska Strategija za prevenciju i kontrolu hroničnih nezarazanih oboljenja

Sveobuhvatni i integrirani pristup koji :

• Promovira promociju zdravlja stanovništva i programe prevencije.

• Fokusira se na riziko faktore po zdravlje kako kod pojedinaca tako i kod populacionih skupina.

• Povećava obuhvat stanovništva efikasnim tretmanom i zaštitom integriranjem politike i

intervencija usmjerenih na reduciranje nejednakosti u zdravlju.

Hronična nezarazna oboljenja (NCD)

• Zdravstvene usluge su još uvijek više terapeutski orijentirane:

• 55% dijabetesa se ne otkrije na vrijeme, a kod pacijenata kod kojih se dijagnosticira, 50% njih
nema adekvatnu kontrolu hipertenzije i LAB pretraga

• 30000 žena svake godine u Europi umire od cervikalnog karcinoma, pri čemu su stope
smrtnosti 2-4 puta veće u zemljama centralne i istočne Europe.

• Promocija zdravlja i prevencija ima mali udio u zdravstvenim budžetima :

• samo 3% troškova u zdravstvu usmjereno na populacione pristupe prevencije i promocije

zdravlja

• međunarodne agencije više ulažu u kontrolu zaraznih oboljenja, iako NCD uzrokuju 46 puta
više smrti od AIDS-a, TB i malarije zajedno.

SZO: Europski akcioni plan HIV/AIDS 2012-2015

• HIV/AIDS globalni javno zdravstveni izazov

• U zemljama istočne Europe od 2000-2010 god. broj osoba inficiranih HIV-om se povećao 3
puta a broj dijagnosticiranih AIDS-a i umrlih od AIDS-a za 4 puta.

• Rizične skupine :

- Korisnici injekcionih droga (60%)

16
 - MSM

- Transgender osob(40%)

- SW

- Zatvorenici

- Migranti

• Procjene SZO da 30% inficiranih HIV-om u EU i 60% u zemljama istočne Europe usljed limita i
barijera nema pristupa testiranju i savjetovanju.

SZO: Europski akcioni plan HIV/AIDS 2012-2015

Strategije SZO :

1.Jačanje HIV prevencije, dijagnostike i terapije

2. Reduciranje posljedica po zdravlje

3. Jačanje kapaciteta i sistema nadzora

4. Reduciranje stigme, diskriminacije i barijera u pristupu zdravstvenim uslugama.

Ciljevi međunarodnih programa promocije zdravlja SZO

• Promocija politike zdravlja za sve u strategijama zemalja

• Jačanje učešća svih zemalja članica u programima

• Promocija suradnje i partnertstva između zemalja

• Razmjena iskustva, dobre prakse, kao i rezultata istraživanja između zemalja

17
4.Odnos promocije zdravlja i kampanja

Šta je kampanja?

Aktivnosti na informiranju, edukaciji i motivaciji za promjenu ponašanja pojedinaca, populacionih

skupina i stanovništva kroz određeni vremenski period.

Kampanja nije isto što i mass medij!

Funkcija mass medija

Osnovna funkcija je komuniciranje :

• diseminacija informacija

• reklamiranje proizvoda

• marketinške inicijative

• formiranje znanja, stavova i ponašanja

Pozitivni efekti mass medija

• Povećanje svjesnosti o nekom problemu

• Razmjena informacija i dobre prakse

• Razmjena znanja i vještina

• Formiranje javniog mjenja o nekom problemu

• Obuhvata veliki auditorij

Negativni efekti mass medija

• Mjenjanje stavova i ponašanja

• Stvaranje uticaja u određenim grupama stanovništva ( djeca, mladi...)

• Poruke fiskirane, stereotipne, marketinški diktirane

• Poruke mogu biti pogrešno protumačene i navesti na pogrešno mišljenje

• Nema mehanizama povratne informacije

Šta sve utiče na razumjevanje poruke u kampanjama ?

• Godine

• Spol

• Obrazovanje

• Zaposlenost

18
 • Kultura/religija

• Prethodna znanja, stavovi i ponašanje

• Motivacija za promjenu ponašanja

• Vještine

Vrste auditorija

• Primarni auditorij (publika) – oni koji trebaju promjeniti ponašanje

• Sekundarni auditorij (publika) – oni koji mogu pomoći da primarana publika promjeni svije
ponašanje.

Elementi kampanje promocije zdravlja

1. Definiranje cilja

2. Obuhvat auditorija

3. Razvoj strategija koje su usklađene sa odabirom sredstva medija

4. Priprema poruka i njihovo testiranje prije diseminacije sredstvima medija

Faze kampanje promocije zdravlja

1. Cilj, publika i sredstvo medija ( šta ljudi već znaju a šta im treba novo reći, odabir sredstva medija,
medijska pismenost)

2. Poruka ( sadržaj, tekst, stil, istinitost poruke, ne koristiti previše poruka u jednoj kampanji)

3. Implementacija ( sredstva, plan – ko, šta i kada radi)

4. Monitornig i evaluacija ( ankete neovisnih agencija o izloženosti medijima, razumjevanju poruka,

osjećanijima i stavovima nakon gledanosti poruka )

Zaključak

• Kampanja nije isto što i promocija zdravlja, to je samo jedan oblik djelovanja promocije
zdravlja.

• Kampanja nije isto što i mass mediji, koji su samo sredstvo za diseminaciju informacija.

• Informacija nije dovoljnja za promjenu ponašanja, ona samo vodi do motivacije za dobrovoljnu
promjenu ponašanja.

• Pozitivne poruke i stavovi predstavljaju podršku za dugoročnu promjenu ponašanja.

19
20