ANALIZA IZMJERITELJA RADA I

PROIZVODNOSTI PREVOZNIH
SREDSTAVA

URADIO:FADIL PIPO
 IZMJERITELJI PREĐENOG PUTA
• U toku trajanja transportnog procesa vozilo pređe određeni put  označen sa K i izražen u kilometrima.
• Rastojanje u kilometrima koje vozilo pređe u određenom vremenskom periodu naziva se PREĐENI PUT.
• Ukupan pređeni put vozila dijeli se na PRODUKTIVNI PREĐENI PUT i NEPRODUKTIVNI PREĐENI
PUT.
• Produktivni pređeni put je pređeni put vozila sa teretom ili putnicima predstavlja radni-produktivni dio
ukupnog pređenog puta jer vozilo u toku ostvarivanja kilometaea sa reretom proizvodi jedinice
transportnog rada.
• Neproduktivni pređeni put je put koji se ostvari u toku transportnog procesa na prevoznom putu pri
kretanju vozila od mjesta istovara ka mjestu utovara naziva se prazan pređeni put.Ovaj pređeni put se
može smatrati pripremnim za obavljanje korisnog dijela transportnog procesa.
Nultim pređenim putem naziva se pređeni put vozila od mjesta parkiranja do prvog
mjesta utovara i od posljednjeg mjesta istovara do povratka u autobazu.
U nulte pređene kilometre spadaju i kilometri koje vozilo pređe radi snadbijevanja ili
njegove intervencije.
Neproduktivni pređeni put je dio ukupnog pređenog puta i sastavni je element
transportnog procesa.
Ukupan pređeni put jednog vozila u toku dana se sastoji iz:
K=K¹ + Kn [ Km]
 KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA
PREĐENOG PUTA

• Stepen iskorištenja ukupnog pređenog puta vozila je određen pomoću koeficijenta

iskorištenja pređenog puta koji je jednak odnosu pređenog puta sa teretom.
• Koeficijent iskorištenja pređenog puta iskazuje udio pređenog puta sa teretom
prema ukupnom pređenom putu.
• Vrijednost koeficijenta pređenog puta zavisi od razmještaja mjesta opreme i mjesta
prijema robe, intenziteta i smjera robnih tokova,strukture robe u robnim
tokovima i njihovih specifičnih osobina,sastava voznog parka i kvaliteta dnevnog
operativnog plana vozila.
 KOEFICIJENT NULTOG PREĐENOG PUTA
• Koji dio od ukupnog pređenog puta u toku nekog vremenskog perioda će vozilo utrošiti na savladavanje
nultog pređenog puta zavisi od lokacije auto-baze ,auto-transportne organizacije tj. Od rastojanja auto-
baze do mjesta prvog utovara i rastojanja od posljednjeg mjesta utovara do povratka u garažu.
• Nulti pređeni put utječe i na veličinu koeficijenta iskorištenosti pređenog puta.
• PRIMJER:Auto-baza radne organizacije koja se bavi prijevozom putnikansmještena je 6km od autobuske
stanice.Za održavanje registovanih linija dnevno polazi iz baze Ar = 200 vozila.
• Godišnji nulti pređeni put voznog parka autobusa će biti:
• Akn=2L×Ar×Dr=12×200×365=876 000 Km/God
• Gdje je : L –rastojanje od auto baze do autobuske stanice

Ar – dnevni broj vozila na radu koji izlazi iz stanice

Dr – broj radnih dana voznog parka
IZMJERITELJI RADA VOZNOG PARKA

• Vremenski bilans voznog parka izražen u auto-danima

• Vremenski period u kome posmatramo jedinicu voznog parka izraženu u
kalendarkim danima označavamo sa Di. U periodu Di jedinica voznog
parka može biti izvjestan broj dana sposoban za rad Ds , a ostatak
dana nesposoban za rad Dn.
• Prema tome Di = Ds + Dn
KOEFICIJENT ISKORIŠTENJA VOZNOG PARKA

• Ovaj koeficijent pokazuje stepen iskorištenosti voznog parka i predstavlja

odnos auto-dana na radu i inventarskih auto-dana .
• Izračunava se : a = Dr / Di gdje je Dr-dani kada je vozilo na radu,a Di-
inventarski dani posmatranog vremenskog perioda.
• Koeficijent “a” u najboljem slučaju može biti jednak koeficijentu “at“ iako
je češće manji : a< at
 KOEFICIJENT ISKORIŠTENOG ISPRAVNOG
VOZNOG PARKA

• Ovaj koeficijent predstavlja stepen iskorištenosti vozila koja

su sposobna za rad i predstavlja odnos auto-dana na radu i
auto-dana kada je vozilo bilo sposobno za rad.
• Računa se : a` = Dr / Ds gdje je Dr – broj radnih dana vozila,
a Ds – broj dana u kojem je vozilo sposobno za rad.
 IZMJERITELJI ISKORIŠTENJA
KORISNE NOSIVOSTI
• Ostvareni transportni rad pri prevozu putnika i robe zavisi od stepena iskorištenja korisne nosivosti kamiona ili autobusa.
• Stepen iskorištenosti se izračunava pomoću :
1. Koeficijenta statičkog iskorištenja nosivosti vozila
2. Koeficijenta dinamičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila
Koeficijent statičkog iskorištenja korisne nosivosti vozila najviše zavisi od zapreminske težine robe koja se
prevozi.Zapreminska težina je težina jednog kubnog metra izražena u tonama a moze i u manjim jedinicama.Što je
zapreminska težina robe koja se prevozi veća manja je vjerovatnoća da nosivost neće biti iskorištena.
Koeficijent dinamičke iskorištenosti nosivosti vozila ne uzima se u obzir veličina pređenog puta sa teretom.Međutim ,
nedovoljna iskorištenost nosivosti vozila proizvest će mnogo veći gubitak transporta rada pri većem rastojanju prenošenja
tereta nego pri manjem.
Zbog toga je bolje stepen iskorištenja nosivosti izravnati pomoću koeficijnta iskorištenosti korisne nosivosti.On izražava
stepen iskorištenja korisne nosivosti vozila u procesu prevoženja i dobija se iz osnosa ostvarenog transportnog rada.
 KOEFICIJENT TEHNIČKE ISPRAVNOSTI
VOZNOG PARKA
• Inventarski vozni park radne organizacije sastoji se od vozila koja
su tehnički ispravna i od vozila koja su tehnički ne ispravna.
• Koeficijent tehničke ispravnosti je odnos broja dana sposobnih
vozila prema inventarskim auto- danima.
• Imamo formule:
at = DS / Di
at = As / Ai