Tokovi u eljeznikom saobraaju

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

Prevoenje robe eljeznicom obavlja se tertenim kolima.Roba se redovno prevozi iz mjesta
proizvodnje u mjesto potronje. Proizvodni i potroni centri su redovno izmijeani tj. isti
ivotni centar moe biti jednovremeno potroan centar za odreenu vrstu robe, a takoe i
prizvodni centar za drugu vrstu robe. Naprimjer, dolina rjeke Bosne je centar industrijske
proizvodnje, a pri tome veliki potroni centar itarica .
Prema tome, natovarena teretna kola moraju izvriti kretanje od proizvodnog centra A, do
potroakog centra B. Ukoliko proizvodni centar B nije istovremeno i proizvodni centar za
druge vrstu robe, kola se moraju u praznom stanju vratiti u proizvodni centar A.
Pri ovome kretanju postoje zakonomjernosti, pa iako se manje vie moe rei za svako
naseljeno mjesto da je ono istovremeno i proizvodni i potroni centar, sa gledita
eljeznikog saobraaja izdvajaju se centri gdje dominira proizvodnja nad potronjom. Jasno
je da u centrima gdje je proizvodnja vea od potronje, vei je i utovar od istovara, kao i
obratno, gdje je potronja vea od proizvodnje vei je istovar od utovara. Na taj nain
ueljeznikom saobraaju jasno se izdvajaju kolski tokovi natovarenih teretnih kola i kolski
tokovi praznih kola.
Na jednoj eljeznikoj pruzi jedan pravac skoro uvijek ima jai kolski tok natovarenih
teretnih kola od suprotnog pravca gdje je ovaj slabiji. Ako oznaimo sa (P) zbir kolskih
tokova natovarenih teretnih kola u jednom i u drugom pravcu, sa (P') kolski tok natovarenih
teretnih kola onog pravca gdje je ovaj jai, a sa (P'') kolski tok suprotnog pravca, onda imamo
da je ukupni kolski tok jednak zbiru:
P = P' + P'', kako je P' > P'', to odnos P'/P'' = izraava tzv. koeficijent praznog pravca, tj.
odnos kolskog toka natovarenih teretnih kola tzv. praznog pravca prema kolskom toku
natovarenih kola tzv. tovarenog pravca.
Ukupan ciklus vremena obrata kola moemo rastaviti na sljedee elemente:
- Prvi element je vrijeme za utovar robe u kola na kolosijeku naroito za to odreenom.
Utovar robe u kola kod nas redovno vri poiljalac robe. Izuzetak moe biti sa
denanom robom, kao i sa onim kolskim poiljkama gdje se izriito zahtijeva da
utovar obavi organ eljeznice;
- Drugi element je vrijeme od utovara do otpremanja kola vozom. Ovo vrijeme
obuhvata operacije formiranja dokumenata tj. kartriranja poiljke, plaanja vozarine
isl. Istovremeno se moe obavljati i operacija oko izvaenja kola sa mjesta utovara.
Tek po zavretku navedenih operacija, kola mogu biti uvrtena u voz , tj. mogu se
izvesti operacije oko uvrtenja kola u voz, kao i operacije za otpravljanje voza;
- Trei element je vrijeme vonje voza od otpravne do uputne stanice;
- etvrti element je vrijeme utroeno na zadravanje voza u meustanicama radi
izvrenja tehnikih operacija (ukrtanja, preticanja, uzimanja goriva, tehnikog
pregleda kola, itd);
- Peti element je vrijeme utroeno na zadravanje voza na rasporednoj stanici radi
smjene lokomotiva i voznog osoblja. Pri dananjim uslovima rasporedne stanice
nalaze se na rastojanju od 60 do 120 km. U ovaj element spada i vrijeme potrebno
radi iskljuenja kola iz jednog voza i uvrtanja u drugi voz;
- esti element je vrijeme koje je potrebno za iskljuenje kola iz voza u uputnoj stanici
i za njihovo postavljanje na istovarni kolosijek;
- Sedmi element je vrijeme potrebno za istovar kola;
5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

34

Tokovi u eljeznikom saobraaju

-

Osmi element je vrijeme potrebno za izvlaenje praznih kola sa istovarenog

kolosijeka, uvrtavanje kola u voz, kao i vrijeme potrebno za otpremu voza;
Deveti element je vrijeme potrebno za prevoenje praznih kola sa istovarnog
kolosijeka do reona ponovnog utovara. Ovdje se ponavljaju sve operacije ranije
navedene u treem, etvrtom i petom elementu;
Deseti element je vrijeme potrebno za iskljuenje kola iz voza u stanici ponovnog
utovara, vrijeme potrebno za postavljanje kola na kolosijek utovara i vrijeme do
poetka utovara.

Na ovaj nain zavren je cijeli ciklus, i sa poetkom utovara poinje novi proces obrta
kola.

5.1. Eksploatacioni znaaj obrta kola

Pod obrtom kola razumijemo prosjeno vrijeme koje protekne izmeu dva uzastopna utovara.
Prema tome, ako treba iz stanice A prevoziti dnevno u stanicu B jedna kola i ako je vrijeme
obrta ovih kola , to radni park kola (nr) mora biti:
nr = 1 (kola-dana)
Ako elimo da tovarimo, ne jedna kola dnevno, ve u kola dnevno pri prosjenom obrtu
kola () dana, onda moramo raspolagati radnim parkom od
nr = u (kola-dana)
Prema tome, navedena jednaina predstavlja analitiku zavisnost izmeu radnog parka, rada
i obrta kola.
Veliina nr ne oznaava broj kola, nego broj kola - dana kojima se mora raspolagati, kako bi
se izvrio rad od (u) utovara pri prosjenom obrtu od () dana.

5.2. Utvrivanje obrta eljeznikih kola

Iz predhodnog izlaganja proizilazi da se radni kolski park moe nai u sljedeim stanjima:
a) u saobraaju u natovarenom stanju,
b) u saobraaju u praznom stanju,
c) u zadravanju na rasporednim stanicama, i
d) u zadravanju na robnim operacijama.
Ako je u toku jednog dana (24 sata) eljeznika kompanija raspolagala sa (nr) kola- dana, i
ako je to ukupan zbir kola dana koji moe biti utroen na naprijed navedena stanja,
odnosno operacije sa kolima, tada je potrebno odrediti utroak kola dana na svaku od
navedenih operacija i taj utroak predstaviti analitiki na sljedei nain:
1) Utroak kola - dana na saobraaj kola u tovarenom stanju iznosi :
5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

35

Tokovi u eljeznikom saobraaju

ltov
u kola dana
24 vk

gdje je:
ltov duina tranja kola u tovarenom stanju u (km),
vk - dionika / komercijalna / brzina vozova u (km/h) i
u veliina rada u kolima.
2) Utroak kola dana na saobraaj kola u praznom stanju iznosi:
l pr
24 vk

u kola dana

gdje je:
lpr - duina tranja kola u praznom stanju u (km).
3) Utroak kola dana na zadravanju kola u rasporednim stanicama iznosi:
ltov l pr t teh

u kola dana
Lteh
24

gdje je:
Lteh prosjena udaljenost tehnikih stanica koje kola prou u toku obrta u (km), i
tteh zadravanje kola u rasporednoj stanici u satima.
Jasno je da izraz

ltov l pr
Lteh

oznaava broj rasporednih stanica koje kola prou u obrtu.

4) Utroak kola dana na zadravanju kola na robnim operacijama iznosi:

U ut U ist t rob kola dana

24

gdje je:
Uut dnevna koliina kola koja su bila pod utovarom,
Uist dnevna koliina kola koja su bila pod istovarom,
trob utroak vremena u satima za jednu robnu operaciju.
Prema naprijed izloenom, moemo uspostaviti relaciju:
u

l
l l t
ltov
t
u pr u tov pr teh u U ut U ist rob kola dana
24vk
24vk
Lteh
24
24

Kada podijelimo obje strane jednaine sa (u) imamo :

l
l l t
l
U U ist trob
dana
tov pr tov pr teh ut

24vk 24vk
Lteh
24
u
24

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

36

Tokovi u eljeznikom saobraaju

Izraz (ltov + lpr) predstavlja ukupnu duinu tranja kola u toku obrta, dakle od utovara do
ponovnog utovara, a (lpr) moe se izraziti kao funkcija (1tov) uz pomo koeficijenta praznog
tranja, na sljedei nain:

l pr
ltov

l pr ltov ltov l pr ltov 1

gdje je:
- koeficijent praznog tranja kola.
Radi skraenja relacije, oznaku (ltov) moemo jednostavno zamijeniti sa oznakom (1), pa e
predhodni, tzv. trolani obrazac za obrt kola imati sljedei oblik.

l (1 ) l (1 ) tteh U ut U ist trob

24vk
Lteh
24
u
24

U ut U ist
naziva se koeficijent mijesnog rada (KMR).
u
Koeficijent mjesnog rada pokazuje koliko od obavljenih robnih operacija otpada na dotinu
radnu jedinicu.Ukoliko direkcija ima iskljuivo tranzit, onda nema zadravanja kola na
robnim operacijama, pa je vrijednost izraza:
Izraz

K MR

U ut U ist
0
u

Ukoliko direkcija ima iskljuivo tzv.mjesni rad, sva kola e biti utovarena i istovarena na
teritoriju dotine radne jedinice, pa e u tome sluaju biti U ut = Uist = u, i iznos koeficijenta
mjesnog rada bie:
U ut U ist
2
u
Prema tome koeficijent mjesnog rada moe imati sve vrijednosti od 0 do 2 to zavisi od
veliine tranzita za odnosno podruje.
Razmatranjem prednje trolane formule vidimo da za vrijeme obrta od ( ) dana, kola preu
put od ltov(1+) (km), pa e prema tome prosjeno dnevno tranje kola iznositi:
K MR

ltov 1
km dan

Prirodu funkcionalne veze izmeu izmeu prosjenog dnevnog tranja kola i obrta kola,
moemo ilustrovati sljedeim primjerom:
Ukupan preeni put u tovarenom i praznom stanju neka je ltov (l ) 320km . Ako dajemo
razne vrijednosti za obrt kola ( ), dobiemo odgovarajue vrijednosti za prosjeno dnevno
tranje kola (s). Rezultati su prikazani na na nerednoj slici 5.1. i na pripadajuoj tabeli.
Evidentno je da Prosjeno dnevno tranje naglo pada sa poveanjem obrta kola.

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

0
2
4
5
8

160
80
64
40

37

Tokovi u eljeznikom saobraaju

Slika 5.1. Funkcionalna zavisnost prosjenog dnevnog tranja i obrta kola

Ako se obrt kola izmijenio za (%), i ako iznosi (1 + /100), tada e prosjeno dnevno
tranje biti:
s1

l 1
km dan
1 /100

Kada je obrt kola porastao za (%), procentualno poveanje prosjenog dnevnog tranja e
biti sljedee:
s s1

%
100

s
1
100

s s1
100 %
s

Ako dajemo niz vrijednosti za , dobit emo odgovarajue vrijednosti za lijevi dio jednaine.
Rezultati su predstavljeni na slici 5.2. i na pripadajuoj tabeli.

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

38

Tokovi u eljeznikom saobraaju

(%)

s s1
100 %
s

0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100

0
9,1
16,7
23,1
28,6
33,3
37,5
41,2
44,5
47,3
50,0

Slika 5.2. Procentualni utjecaj porasta obrta kola na prosjeno dnevno tranje
Ranije data formula obrta eljeznikih kola zasniva se na elementima utroka vremena na
saobraaj kola u natovarenom stanju, u praznom stanju, utroka vremena u tehnikim
stanicama i na robnim operacijama. Treba napomenuti da ova formula uglavnom, vrijedi za
itavu mreu. Za jedno podruje, odnosno za dio mree moe se primijeniti, ali odrava drugi
pojam.
Predpostavimo da sva kola na mrei snabdijemo kartonima u koje bismo unosili trajanje
svake pojedine operacije u toku obrta kola. Kada kola zavre svoj obrt, karton sa podacima
alje se na jedno odreeno mijesto, recimo u stanini biro, a kola se opremaju novim
kartonom itd. Poslije odreenog vremena sabirajui podatke iz kartona doli bismo do
podataka o ukupnom vremenu kola-dana utroenom za obrte i broj tih obrta. Ako podijelimo
ukupno vrijeme kola-dana s brojem obrta dobijemo zavreno tano prosjeno trajanje obrta
kola za sve izvrne prijevoze. Jasno je, da u statistiki biro nee stii kartoni onih kola koja
jo nisu zavrila ciklus obrta.To je ispravno, jer ako bismo uzeli u obzir nedovrene obrte
dobili bismo u rezultu smanjeno vrijeme obrta kola, to ne bi odgovaralo stvarnosti.
5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

39

Tokovi u eljeznikom saobraaju

Ako razmotrimo rad jedne eljeznike uprave, moemo konstatovati da na predajnim
stanicama (tj. stanicam izmeu dvije uprave), dolazi do razmjene natovarenih i praznih kola.
Prema tome, take uzastopnog utovara mogu leati i izvan mree jedne eljeznike uprave.
Uopte uzevi obrt kola moe zapoeti na teritoriji jedne uprave, a zavriti na teritoriji
susjedne uprave, ili na teritorij neke udaljene uprave. U ovome posljednjem sluaju kola
mogu preko teritorije jedne uprave prei u natovarenom ili praznom stanju, a da na toj
teritoriji ona ne izvre ni utovar ni istovar.
Razmotrimo podrobno sve mogue sluajeve.
- Primljena kola u natovarenom stanju od strane jedne uprave, mogu biti predata u
natovarenom stanju drugoj upravi, ili ponovo utovarena na teritoriji odnosne uprave.
- Primljena kola u praznom stanju mogu biti predata u praznom stanju drugoj upravi ili
utovarena na teritoriji odnosne uprave.
- Utovarna kola na teritoriji odnosne uprave mogu biti ponovo utovarena na teritoriji
uprave, ili predata susjednoj upravi u natovarenom ili praznom stanju.
Svi navedeni sluajevi nejednako se odraavaju na veliinu obrta kola. Jedino kada se oba
utovara vre na tertoriji iste uprave, obrt kla moe se pravilno izraunati. U svakom drugom
sluaju kada se kola primaju u natovarenom stanju, ili kada se kola koja su natovarena na
teritoriji uprave, predaju u natovarenom ili praznom stanju, moe se govoriti samo o dijelu
obrta, a ne o obrtu kola u punom smislu rijei.
U ovome sluaju, u opoj formuli: nr u kola-dani provedeni iskljuivo na dotinoj
teritoriji ulaze ubrojitelj formule, dok u imenitelj formule ulazi svaki prijem tovarnih kola i
svaki utovar, bez obzira da li je obrt dovren na toj teritoriji ili ne. Razumije se, u ovakvom
sluaju dobija se neto snieni obrt kola, to sve zavisi od broja nedovrenih obrta kola.
U sluaju kada direkcija preuzima prazna kola i predaje ih, onda kola-dani ulaze u brojitelj
formule, dok u imenitelj ne dolazi nikakav rad, te se u ovome sluaju dobija neto
produeni obrt kola, to sve zavisi od broja dana-kola koja su kola provela u praznom stanju.
Iz navedenog moe se zakljuiti da izmjeritelj obrta kola ima razliit znaaj kada se
upotrebljava u razmjerama mree, uprave, odnosno sektora.
U sluaju mree moe se govoriti o prosjenom vremenu izmeu dva uzastopna utovara, ako
se zanemari tranzit i prijem iz inostranstva. U svakom drugom sluaju, moe se samo govoriti
o prosjenom vremenu u kome su kola na teritoriji jedne uprave ili sektora zauzeta. Prema
tome, izraz za utvrivanje obrta kola ima uslovni znaaj.

5.2.1. Utjecaj tehnolokih parametara na veliinu obrta kola

Pored ope formule nr u , u predhodnoj taci izvedena je trolana formula o obrtu kola:

ltov /1 / ltov /1 / tteh U ut U ist trob

dana
24vk
Lteh 24
u 24

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

40

Tokovi u eljeznikom saobraaju

Razmatranjem trolane formule zakljuujemo da veliina obrta kola zavisi od sljedeih
parametara:

ltov ; ; vk ; Lteh ; tteh ; trob i

U ut U ist
u

Jedan dio ovih parametara,kao to su l ; Lteh i U ut U ist u , zavisi od privrede, odnosno od

strukture prevoenja. Parametri vk i Tteh zavise iskljuivo od organizacije procesa
prevoanja, dok parametri i t rob zavise od organizacije procesa prevoenja, kao i od
privrede. Potrebno je ispitati utjecaj svakog pojedinog izmjeritelja na veliinu obrta
eljeznikih kola.

a) Koeficijent mjesnog rada (KMR)

l /1 / l /1 / tteh
t

K MR rob dana
24vk
Lteh 24
24

Poto koeficijent mjesnog rada moe uzeti bilo koji iznos u rasponu od 0 do 2, evidentno je iz
predhodne relacije da se obrt kola odnosi direktno proporcionalno prema ovome koeficijentu
i da e se sa njegovim porastom veliina obrta kretati po pravoj liniji. To se najbolje moe
ilustrovati sljedeim primjerom:
Ako su nam zadati sljedei parametri:

l / 1 / 300 km ; vk 15 km h ;

l /1 /
5; tteh 8 h Trob 18 h ,
L teh

onda emo uvrtavanjem u predhodnu relaciju dobiti da je obrt kola jednak:

2,5 0,75 K MR dana

Na slici 5.3. i pripadajuoj tabeli data je funkcionalna zavisnost obrta kola i KMR.

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

41

Tokovi u eljeznikom saobraaju

k
0
0,5
1,0
1,5
2,0

2,5
2,87
3,25
3,62
4,00

Slika 5.3. Ispitivanje utjecaja koeficijenta mjesnog rada na obrt kola

b) Duina tranja kola u tovarenom stanju (l)

Trolanu formulu za obrt kola moemo predstaviti i na sljedei nain:

1 tteh
U ut U ist trob

u
24
vk Lteh

l
dana
24

Ako su zadati sljedei parametri:

U ut U ist
1,25; trob 18 h ; 0,40; vk 15 km h ; tteh 8 h i Lteh 80 km ,
u
veliina obrta e dobiti sljedei oblik:
0,94 0,009 l dana

I u ovome sluaju, veliina obrta kola e se mijenjati po pravoj liniji, odnosno bie direktno
proporcionalna duini tovarenog tranja kola.
c) Koeficijent praznog tranja kola ()
Obrt kola se moe izraziti i na sljedei nain:

l 1 tteh U ut U ist trob

l 1 tteh

dana

24 vk Lteh
u
24 24 vk Lteh

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

42

Tokovi u eljeznikom saobraaju

l 1 tteh
U U ist trob

A, ut

B, onda je A B A
24 vk Lteh
u
24
Iz predhodne relacije vidi se, da e se obrt kola i u ovome sluaju mijenjati po pravoj liniji.
Ako bi se organizovao rad tako, da praznog tranja kola uope nema, tj. da je 0 , novi
obrt kola bi bio:
Ako uvedemo zamjenu

1 A B

Prema tome je:

1
100
100
A B

1
A
Uzmimo vrijednosti parametara iz predhodnog primjera, i neka je l=300 km:
A

300 1
8

2,08
24 15 80

B 1,25

18
0,94 , odakle slijedi da je:
24

1
100
100
21,6
3,02

1
2,08 0,4

Ako je 3,85 dana, onda je iz predhodne relacije:

1 3,85 / 1 0,216 / 3,02 dana
Ako nam je radni park iznosio nr 4000 kola dana , onda je rad jednak :
u

nr 4000

1040 kola

3,85

Na osnovu predhodnog, moemo rijeiti praktian zadatak, odnosno utvrditi za koliko e

porasti utovar na mrei, pri istom radnom kolskom parku, ako se uniti prazno tranje kola.
nr
nr
kola

A B A
nr
nr
kola
U drugom sluaju rad e biti: u1
1 A B
Rad e u prvom sluaju biti: u

Kada se uniti prazno prazno tranje kola rad e biti vei za:
u1 u
A
100
100%
u
A B
5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

43

Tokovi u eljeznikom saobraaju

Ako to provjerimo na brojnom primjeru, dobit emo sljedei rezultat:
u1 u
2,08 0,4
100
100 27,6%
u
2,08 0,94

Dakle:
u1 u / 1 0,276 / 1040 1,276 1325 kola ,
ili u1

nr 4000

1325 kola
1 3,02

Unititi potpuno prazno tranje kola je nemogue usljed prirodnog razmijetaja bogatsva, ali
sniziti ga sasvim je mogue. Ako bismo koeficijent praznog tranja, koji iznosi 0,40
snizili za 10%, tj.na 0,30 , na osnovu predhodnih obrauna mi bismo mogli poveati
utovar za oko 6%. U praktinom smislu to znai, da ako bi rad iznosio prosjeno dnevno 10
000 kola, mogli bismo ga poveati na 10 600 kola.
U predhodnim razmatranjima vrijedila je predpostavka da se duina tranja kola u tovarenom
stanju (ltov) ne mijenja. Namee se pitanje, koliko je korisno da se tovari i u obratnom,tzv.
praznom pravcu. Da je to korisno nema sumnje, pitanje je samo koliko i u kojim sluajevima.
Ako imamo dionicu A-B (slika 5.4.), na kojoj je utovar centralisan u stanici C koja je na
rastojanju l (km) od kraja dionice, i neka se u ovom centru dnevno tovari U tov kola u
tovarnom pravcu (u pravcu B) i Upr kola u praznom pravcu (u pravcu A). Ukupan rad e
prema tome iznositi: U=Utov + Upr.
U takama A i B kola se istovaraju ili predaju tovarena susjednoj direkciji, koja u zamjenu
predaje prazna kola. Pri ovim uslovima, dnevno tranje (ns) svih kola bie:
ns 2 U tov l 2 U pr L l

Slika 5.4.
Ako je dnevno tranje kola (s), radni park kola e biti:

nr

Kako je:

ns 2 U tov l 2U pr / L l /

;
s
s

2
Utov U U pr , to je : nr u l U pr / L 2l /
s

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

44

Tokovi u eljeznikom saobraaju

Odredimo veliinu obrta kola:

nr 2 l 2 / L 2l / U pr

dana
u s
s
u

Ako su u datom sluaju veliine (s), (l) i (L) stalne, a veliina (U pr) i (Upr/u) promjenjive,
veliina obrta kola ( ) mjenjat e se po prvoj liniji.
Iz formule koja nam daje veliinu obrta kola,vidi se da ukoliko veliina utovara iznosi (u), a u
praznom pravcu se ne tovari,tj. Upr=0, obrt kola e biti:
2l
2l
, a radni park nr'
U tov
s
s

Ako se rad uvea na raun utovara u suprotnom /porazom/ pravcu za veliinu Upr, tj. ako
iznosi Utov + Upr, tada e obrt kola biti:

2l 2U pr / L 2l /
l
dana

s
s
U tov U pr

A radni park bie:

nr "

/ U tov

pr

2 l U

Slijedi da je:

nr " nr '

2 U

pr

/ L l /
s

nr " nr '
100
nr '

U to

Predpostavimo da se centar utovara poklopi sa poetkom dionice i da je sada L=l, to e obrt

kola biti:

nr 2 L / u U pr / 2 L U pr

2
1
u
s u
s
u
'

Ako je Upr = 0 , onda je:

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

pr

45

Tokovi u eljeznikom saobraaju

o

2L
s

nr '

2L
U tov
s

Ako se tovari i u praznom pravcu (Upr), onda je:

2L
s

U pr
U tov U

pr

nr "

Uporeujui posljednju formulu sa formulom

nr " nr '
100
nr '

U to

,
Moemo zakljuiti sljedee:
a) ako se centar utovara poklapa sa poetkom dionice, radni kolski park ostaje
neizmijenjen,
b) ako se centar utovara nalazi u sredini dionice, to pri poveanju utovara za raun
utovara u praznom pravcu, potreban radni park moe biti nedovoljan dovoljan ili
suvian, to sve zavisi od veliine L l 1 .
Praktino, veliina L l 1 ne moe biti negativna, jer (l) ne moe biti vee od (L), u
krajnjem sluaju (L = l). Prema tome, pri utovaru u obratnom, tzv. praznom pravcu, radni
park moe ostati isti ili se mora poveati.
Obrt pri utovaru u praznom pravcu uvijek se poboljava /sniava se/ na raun umanjenja
duine tranja kola.

5. OBRT ELJEZNIKIH KOLA

pr

46