5a Sustavi Grijanja

25.2.2014.
5.4. PRORAČUN TOPLINSKE ENERGIJE

ZA GRIJANJE I PRIPREMU TOPLE VODE
U ZGRADARSTVU (dio 1-
1-4)
SVEUČILIŠTE
JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
U OSIJEKU
Autor:
mr. sc. Siniša Maričić,
Maričić, dipl. ing. građ.
JOSIP JURAJ STROSSMAYER
UNIVERSITY OF OSIJEK
Modul 1 www.gfos.hr 1
5.4. Proračun toplinske energije za grijanje i

pripremu tople vode u zgradarstvu
5.4.1. Osnovi meteorologije (zone, proračunski parametri)
5.4.2. Mikroklima i higijena prostora
5.4.3. Proračun gubitaka topline (zima)
5.4.4. Nacionalni dodatak vanjskih proračunskih temperatura
1
25.2.2014.
5.4.1. Osnovi meteorologije

Meteorologija je znanost koja se bavi proučavanjem vremena.
Vrijeme je trenutno stanje atmosfere nad određenim mjestom.

Stanje atmosfere je skup njenih fizikalnih osobina.
Klima je prosječno stanje vremena u duljem razdoblju

(promatranja i mjerenja kroz 25-35 godina);
Atmosfera je plinoviti omotač kojim su obavijena nebeska tijela;

u užem smislu, plinoviti ovoj oko naše Zemlje.
Vrijeme predstavljaju složeni atmosferski procesi,

a za njihovo odvijanje potrebna je velika količina energije koju osigurava Sunce.
Različiti tipovi refleksije (odbijanja), apsorpcije (upijanja) i difuzije (raspršivanja)

su glavni procesi koji utječu na raspodjelu energije zračenja u atmosferi.
Osnovni zadatak moderne meteorologije je izučavanje zakona

prirode i osiguranje praktične potrebe živog svijeta na Zemlji;
Prikupljanje potrebnih meteoroloških podataka provodi se pomoću organizirane
mreže hidrometeoroloških postaja raspršenih po cijeloj zemaljskoj kugli.
U našoj zemlji postoji više od 40 glavnih sinoptičkih postaja koja mjerenja vrše
svaka tri sata (neke od njih i svaki sat), te više od 100 klimatoloških postaja s tri
mjerenja dnevno.
Osnovne meteorološke pojave su:
magla, oblaci, kiša, snijeg, tuča, solika, inje, poledica;
Osnovni meteorološki elementi su:

Sunčevo zračenje, Zemljina radijacija,
Meteorološki elementi su
trajanje sunčanog sjaja, horizontalna
one veličine koje se mogu
vidljivost, temperatura zraka, tlak zraka,
pokazati jednim mjernim
isparavanje, vlažnost zraka, oblačnost,
brojem (skalari);
visina oborina, visina snježnog pokrivača,
gustoća snijega, pravac i brzina vjetra;
2
25.2.2014.
• meteorološki elementi promatraju se u određene sate tijekom dana

i izražavaju numeričkim vrijednostima;
• meteorološke pojave mjere se većinom posebnim instrumentima

ili se ocjenjuju vizualno;
• za potrebe glavne sinoptičke službe glavna se meteorološka promatranja

obavljaju prema srednjeeuropskom vremenu u 1, 7, 13 i 19 sati;
• za potrebe klimatologije promatranja se obavljaju

tri puta dnevno u 7, 14 i 21 sat prema lokalnom vremenu;
Unutrašnjost meteorološka kućice

sa mjernim instrumentima
3
25.2.2014.
Ruža vjetrova, vjetrulja i anemometar
Klimatske osobine lokacije - Osijek
Godišnje kolebanje temperature (hod

temperature) zraka može se znatno
razlikovati između pojedinih točaka -
mjesta na podjednakoj geografskoj širini.
Godišnje kolebanje temperature se
promatra radi približnog određivanja
temperature u pojedinom vremenskom
periodu, a na osnovu višegodišnjeg
promatranja, tj. analiziranja podataka.
4
25.2.2014.
Klimatske osobine Republike Hrvatske
Srednja godišnja brzina vjetra Srednja godišnja osunčanost
Klima lokacije zgrade - mikroklima unutarnjeg prostora
Meteorološki parametri često nisu u skladu s željenim stanjem lagodnosti.
Čovjek nastoji prikladnim mjerama postići stanje lagodnosti (odjeća, obuća,

pokrivalo za glavu, grijanje ili hlađenje prostora, razvlaživanje, zasjenjenje,
osvjetljavanje ... )
Potrebno je uložiti energiju radi osiguranja željenog stanja lagodnosti unutar prostora.
www.gfos.hr
5
Osnove meteorologije
(zone, proračunski parametri)
Modul 1
Modul 1
Mikroklima i higijena prostora
www.gfos.hr
www.gfos.hr
stanje
lagodnosti
12
11
Druga stranica energetskog certifikata:
6
25.2.2014.
25.2.2014.
Meteorološki parametri mjere se u:

Glavnim meteorološkim postajama,
Klimatološkim (običnim)
meteorološkim postajama;
Osnovni meteorološki parametri koji utječu na potrošnju energije pri

osiguravanju željenog stanja lagodnosti u prostoru:
- temperatura okolišnjeg zraka,

- brzina i smjer vjetra,
- intenzitet i trajanje Sunčeva zračenja,
- vlažnost okolišnjeg zraka;
Meteorološki podaci mjerodavni za proračun potrošnje energije dobivaju se

mjerenjima okolišnjeg stanja.
Izračunavaju se višegodišnji prosjeci, na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini.
www.gfos.hr
7
25.2.2014.
Dinamički elementi
Međusobne i
METEOROLOŠKI povratne veze
PARAMETRI
MIKROKLIMA
ENERGETSKA
UGODNOSTI
KARAKTERISTIKE BILANCA
OBLIKA ZGRADE
TEROMOTEH.
SUSTAV
SVOJSTVA
Statički elementi
MATERIJALA
METEOROLOŠKI PARAMETRI
PARAMETRI UGODNOSTI
VANJSKA TEMPERATURA
TOPLINSKA LAGODNOST
Rubni uvjeti
RELATIVNA VLAŽNOST
OSVJETLJENJE
SUNČEVO ZRAČENJE
IZMJENA ZRAKA
VJETAR
BUKA
Dinamički parametri
KARAKTERISTIKE ZGRADE SVOJSTVA MATERIJALA
GEOMETRIJA K - VRIJEDNOST
PROSTORIJA
UDIO POVRŠINE PROZORA AKUMULACIJA TOPLINE
ZGRADA
OSTAKLJENOST
ORIJENTACIJA
ZAŠTITA OD SUNCA
Statički parametri
Povratna veza
POTREBNA ENERGIJA POTREBNA ENERGIJA TEMPERATURA
Rezultati
ZA GRIJANJE ZA HLAĐENJE PROSTORIJE
TERMOENERGETSKA
VRIJEME TRAJANJA
Modul 1 OGRIJEVNI NAČIN RASHLADNI NAČIN
www.gfos.hr GRIJANJA/HLAĐENJA BILANCA ZGRADE16
8
25.2.2014.
STUPANJ DAN - zbroj temperaturnih razlika između unutarnje projektne temperature

i srednje dnevne vanjske temperature za sve dane sezone grijanja.
(°C dan)
- stupanj dan;
- broj dana grijanja;
- temperatura grijanog prostora (°C);
- prosječna dnevna temperatura vanjskog zraka (°C);
081/2012, članak 2.2.
Na drugoj stranici energetskog certifikata navode se:
- energetske potrebe zgrade za referentne klimatske podatke,

- energetske potrebe zgrade za stvarne klimatske podatke,
- dopuštene energetske potrebe;
www.gfos.hr
9
25.2.2014.
Referentni klimatski podaci (zone)

- meteorološki parametri karakteristični za neko geografsko ili klimatološko područje,
Stvarni klimatski podaci
- statističke vrijednosti dobivene obradom izmjerenih meteoroloških parametara
na najbližoj meteorološkoj postaji;
Referentni klimatski podaci

(Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN 36/10, NN 113/08 i 81/2012)
Temelj su za određivanje energetskog razreda zgrade.

Energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade, a
izražen je preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za
referentne klimatske podatke svedene na jedinicu korisne ploštine zgrade
za stambene zgrade.
Za nestambene zgrade energetski razred je izražen preko relativne
godišnje potrebne toplinske energije za grijanje izraženoj u % u odnosu
na zahtijevanu vrijednost.
www.gfos.hr
Naziv konferencije www.gfos.hr 20
10
25.2.2014.
Referentni klimatski podaci

(Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada,
NN 36/10, NN 113/08, i NN 081/2012) 081/2012, članak 20.
Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje,
proračun ergetskih potreba se vrši prema referentnim klimatskim podacima
za kontinentalnu Hrvatsku.
Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje,
proračun energetskih potreba se vrši prema referentnim klimatskim podacima
za primorsku Hrvatsku.
Referentni broj stupanj dana grijanja utvrđenje se uz uvjet da je unutarnja

temperatura u zgradi 20˚C i da zona grijanja započinje s padom vanjske
temperature u tri uzastopna dana ispod 12˚C te da se zona grijanja završava
s porastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12˚C i iznosi:
– 2900 za kontinentalnu Hrvatsku i
– 1600 za primorsku Hrvatsku;
Referentne vrijednosti za kontinentalnu Hrvatsku:

broj stupanj dana: SD = 2900
broj dana u sezoni grijanja: Z = 180
vanjska projektna temperatura: Θe = -12 °C
Referentne vrijednosti za primorsku Hrvatsku:

broj stupanj dana: SD = 1600
broj dana u sezoni grijanja: Z = 135
vanjska projektna temperatura: Θe = - 4 °C
11
25.2.2014.
Referentne vrijednosti meteoroloških parametara za klimatske zone Hrvatske

30
Primorska zona
Temperatura (°C)
25
Kontinentalna zona
vanjskog zraka
20
15
10
5 MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA

PO ZONAMA
0
Mjesec
-5
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.
220
Dozračena Sunčeva energija
Primorska zona
na horizontalnu plohu
Prosječne
200
180 Kontinentalna zona
(kWh/m )
2
160
140
120
100
80
MJESEČNO SUNČEVO ZRAČENJE
60 PO ZONAMA
40
20 Mjesec
0
Modul 1 www.gfos.hr
23
Npr. Osijek
stvarni stupanj dan grijanja: 3002
3002 > 2200 → referentni klimatski podaci
uzimaju se za kontinentalnu Hrvatsku:
referentni stupanj dana iznosi 2900,
broj dana grijanja 180 i
vanjska projektna temperatura -12 °C
Npr. Rijeka
stvarni stupanj dan grijanja: 2044
2044 < 2200 → referentni klimatski podaci
uzimaju se za primorsku Hrvatsku
referentni stupanj dana iznosi 1600,
broj dana grijanja 135 i
vanjska projektna temperatura -4 °C
12
25.2.2014.
Stvarni klimatski podaci

(Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama,
NN110/08; NN 89/09)
Temelj su za određivanje stvarnih energetskih potreba zgrade

(ne i za određivanje energetskog razreda).
Za proračun potrošnje energije zgrade temeljem stvarnih meteoroloških
podataka koriste se meteorološki podaci za najbližu postaju iz podataka
sadržanih u Prilogu „E” Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08);
Meteorološki podaci dostupni su za 32 postaje:

Bjelovar, Borovo, Brestovac Belje, Dubrovnik, Đurđevac, Gospić, Hvar,
Karlovac, Knin, Križevci, Lipik, Mali Lošinj, Ogulin, Osijek, Pazin, Požega, Pula,
Rijeka, Rovinj, Senj, Sinj, Sisak, Skrad, Slavonski Brod, Split-Marijan, Stubičke
toplice, Šibenik, Topusko,Varaždin, Zadar, Zagreb-Grič, Zagreb-Maksimir;
Stvarne klimatske vrijednosti – najbliža meteo-postaja
13
25.2.2014.
horizontalna ploha
14
25.2.2014.
30
Temperatura (°C)
minimalna
25 srednja
maksimalna
20
15
10
5
MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA
0 OSIJEK
Mjesec
-5
Stvarne klimatske vrijednosti
SADRŽANI METEOROLOŠKI PODACI
Svi podaci temeljeni su na prosječnim vrijednostima

tridesetogodišnjeg niza (1961-1990. godine)
Temperatura vanjskog zraka

• Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka θmm (°C);
• Srednje minimalne θmin (°C) i maksimalne θmax (°C) temperature zraka;
• Standardne devijacije srednje temperature θsdm (°C)
• Percentili srednje dnevne temperature zraka 1, 5,10, 90, 95 i 99 ;
(θp1, θp2, θp3, θp90, θp95, θp99).
Percentili 1, 5 i 10 su one vrijednosti temperature zraka od kojih 1%,

5% odnosno 10% srednjih dnevnih temperatura ima nižu vrijednost, a
percentili 90, 95 i 99 su one vrijednosti temperature zraka koju
premašuje 10%, 5% odnosno 1% srednjih dnevnih temperatura.
15
25.2.2014.
Broj dana grijanja

Broj dana čija je srednja dnevna temperatura zraka, tijekom hladnog dijela
godine, manja od temperature početka grijanja (θe). Broj dana grijanja
definiran je za različite temperature početka grijanja i to 10° C, 12° C i 15° C.
Dani su i percentili broja dana grijanja.
Stupanj dan grijanja

Stupanj dan definiran je za temperaturu zraka u grijanom prostoru od 20° C
i za različite temperature početka grijanja i to 10° C, 12° C i 15° C.
Dani su i percentili stupanj dana.
Vlažnost zraka
Srednje mjesečne vrijednosti relativne vlažnosti zraka Φ (%)
Srednje vrijednosti relativne vlažnosti zraka mjerene u 7 i 14 sati Φ7h i Φ14h (%)
Srednje mjesečne vrijednosti parcijalnog tlaka vodene pare p (hPa)
Srednje vrijednosti parcijalnog tlaka vodene pare p (hPa)
mjerene u 7 i 14 sati p7h i p14h (hPa)
Brzina vjetra
Srednje mjesečne i godišnje brzine vjetra vmm (m/s)
izračunate su iz podataka o jačini vjetra;
Sunčevo zračenje
Mjesečna i godišnja dozračena energija globalnoga Sunčeva zračenja. Podaci
su dani za različite orijentacije plohe (S, SI, I, JI, J, JZ, Z, SZ) i različite nagibe
ploha u odnosu na horizontalnu ravninu (0°, 15°, 30°, 45°, 60°, 75° i 90°).
Potrebni meteorološki podaci obično su učitani u računalni program

koji se koristi za izračunavanje energetskih potreba zgrade.
Obično je potrebno samo odabrati lokaciju objekta.
16
25.2.2014.
Druga stranica energetskog certifikata
5.4. Proračun toplinske energije

Da bi optimalno funkcionirao, čovjek se mora osjećati ugodno u prostoru u
kojem boravi (>90% vremena u zatvorenom prostoru!)
Osnovni zadatak termotehničkih sustava za grijanje i hlađenje jest dobra

mikroklima, tj. osiguravanje uvjeta ugodnosti i očuvanje zdravlja.
Cilj je pružiti korisniku što veću ugodnost uz minimalnu potrošnju energije.
UGODNOST je stanje svijesti koje izražava zadovoljstvo

uvjetima neposredne boravišne okoline.
Osjećaj ugodnosti nužno je individualan, subjektivan dojam.
Ne postoji definirani skup stanja okoliša kojim bi baš svaka osoba

iz grupe korisnika promatranoga prostora bila zadovoljna!
Zadatak tehničkih sustava
- stvoriti uvjete koji odgovaraju najvećem mogućem broju korisnika;
17
25.2.2014.
Kvaliteta zraka: Ostali faktori:
• Čistoća zraka, • Osvjetljenje,

• Sadržaj CO2 u zraku, • Buka,
• Sadržaj štetnih tvari u zraku, • Statički elektricitet,
• Mirisi; • Magnetsko polje;
• Temperatura zraka,
• Temperatura obuhvatnih ploha,
• Vlažnost zraka,
• Brzina strujanja zraka,
• Razina odjevenosti,
• Razina fizičke aktivnosti;
Toplinska ugodnost (stanje svijesti koje izražava zadovoljstvo toplinskim

obilježjima okoliša) rezultat je zajedničkoga djelovanja sljedećih parametara:
TOPLINSKA UGODNOST
Održavanje temperature ljudskog tijela
Ljudsko tijelo ima sposobnost održavanja približno konstantne temperature u
različitim stanjima vanjskog zraka i pri različitom intenzitetu rada tjelesnih mišića.
Ravnomjerna tjelesna temperatura od 37 ºC postiže se

cirkulacijom krvi, koja se hladi u perifernim dijelovima tijela,
a grije u unutrašnjim organima postupnim sagorjevanjem
bjelančevina, masti i ugljikohidrata.
Tijelo u stanju mirovanja ima najvišu temperaturu kože,

dok se pri većem radu temperatura spušta znojenjem,
kako bi se toplina brže odvodila.
18
25.2.2014.
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela
Bazalni metabolizam (stvaranje minimalne topline u tijelu koja je potrebna za

održavanje života u potpunom mirovanju) iznosi 80 W, odnosno 45 W/m2, a
prilikom sjedenja iznosi oko 60 W/m2.
Pri temperaturi zraka od 18 ºC do 30 ºC,

ukupno odavanje topline iznosi oko 118 W;
Ta vrijednost raste pri temperaturama ispod 18 ºC,
a pada pri temperaturama iznad 30 ºC.
Količina udisanog zraka odraslog čovjeka bez fizičkog napora

iznosi 0,5 m3/h (maksimalno 8 do 9 m3/h), a
izdisani zrak sadrži oko 95 % vlažnosti i ima temperaturu od oko 35 ºC.
Odavanje topline ljudskog tijela

- ovisi o tjelesnoj aktivnosti i temperaturi zraka;
Odavanje topline ljudskog tijela pri temperaturi zraka od 22 ºC
19
25.2.2014.
Odavanje topline i vlage ljudskog tijela

θstropa
θzraka
Odavanje topline
čovjeka prema okolini
pri uredskom radu
θzida
θoperativna
Operativna temperatura
predstavlja srednju vrijednost
temperatura svih ploha i
temperature prostorije.
θpoda
Toplinska ugodnost rezultat je zajedničkoga djelovanja ranije navedenih parametara:

- promjena jednoga parametra izaziva potrebu za promjenom nekoga drugoga parametra u
određenom međuovisnom omjeru ukoliko se želi održati ista ili slična razina toplinske ugodnosti;
Preporučuje se održavati relativnu vlažnost zraka u području od 35 do 60 (65) % za

temperature zraka do 25 °C. Relativna vlažnost ima mali utjecaj na toplinsku ugodnost.
20
25.2.2014.
KVALITETA ZRAKA
Na kvalitetu zraka u prostoriji utječu:
• čestice prašine (zagrijavanje prašine na površini orgjevnih tijela, lebdeće
čestice s površine kože i predmeta u prostoriji...) - nadražuju dišne organe;
• mirisi - plinovi i pare (ishlapljivanje od osoba, zidova, predmeta u prostoriji,
duhanski dim) - mogu biti štetni i otrovni;
• bioaerosol (pelud, gljivice, bakterije, virusi);
• smanjen sadžaj kisika;
Broj izmjena zraka
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08)
Broj izmjena zraka svježim zrakom u zgradi u kojoj borave ili rade ljudi treba
iznositi najmanje 0,5 h-1.
U vremenu kada u dijelu zgrade ne borave ljudi, a namijenjena je za boravak ili
rad ljudi, broj izmjena zraka treba iznositi najmanje 0,2 h-1.
Prema potrebi u pojedinim dijelovima zgrade broj izmjena zraka mora biti i
veći u slučajevima:
- ako su ugroženi higijenski i zdravstveni uvjeti,
- kod uporabe otvorenog plamena;
KVALITETA ZRAKA
Minimalne količine svježega zraka prema vrsti prostora
21
25.2.2014.
PRORAČUNSKI PARAMETRI
Na gubitke i dobitke topline zgrade, pored ostalih meteoroloških parametara,
najviše utječu temperatura vanjskog zraka i željena temperatura unutar zgrade;
tv
tu
One su (ili bi trebale biti) utvrđene normama.
Unutarnja temperatura prostora ovisna je o trenutnoj želji i potrebama

korisnika tako da ju je nemoguće unaprijed točno predvidjeti.
U proračunima se koristi vrijednost unutarnje projektne temperature prostora.
Vanjska temperatura zraka također je vrlo promjenjiva (dinamična).
Za određivanje učina komponenata termotehničkih sustava i za
određivanje potrošnje energije koristi se vanjska projektna temperatura.
Unutarnja projektna temperatura
Za proračun normiranog toplinskog opterećenja koriste se

podaci unutarnje projektne temperature iz HRN EN 12831:2004
Unutarnje projektne temperature (°C) prema vrsti prostora
22
25.2.2014.
Vanjska projektna temperatura zraka
To je proračunska vrijednost temperature vanjskog zraka koja se uzima u obzir

pri proračunu toplinskog opterećenja sustava grijanja ili hlađenja.
Na temelju tih normiranih vrijednosti vanjskih temperatura za zimu i ljeto
određuju se nazivne snage uređaja termotehničkih sustava odnosno vrši se
izbor termotehničke opreme.
Vanjska projektna temperatura zraka prema HRN EN 12831 može biti određena
na dva načina:
- Izračunata prema normi EN ISO 15927-5 i navedena u nacionalnom dodatku
norme EN 12831;
- Druga mogućnost za određivanje vanjske temperature je koristiti najmanju
dvodnevnu srednju temperaturu, koja je izmjerena barem 10 puta tijekom
dvadesetogodišnjeg perioda.
Za Hrvatsku nema nacionalnog dodatka normi EN 12831
Koriste se podaci dostupni u stručnoj literaturi.
Vanjske projektne temperature zraka za neka mjesta u Hrvatskoj u °C
23
25.2.2014.
5.4.3. Proračun gubitaka topline (zima)

prema HRN EN 12 831:2004
Postupak proračuna normiranog toplinskog opterećenja - mjerodavan za

određivanje nazivnih snaga uređaja termotehničkih sustava, odnosno za
odabir opreme.
Norma sadrži:
1. Metodologiju proračuna normiranog toplinskog opterećenja za pojedini grijani
prostor (sobu, ured, ...) radi utvrđivanja učina grijaćih tijela;
2. Metodologiju proračuna normiranog toplinskog opterećenja za cijelu zgradu ili
zasebnu cjelinu zgrade u svrhu određivanja potrebe za toplinskom energijom;
3. Opis pojednostavljene proračunske metode.
Za definiranje ulaznih proračunskih parametara može postojati i nacionalni dodatak normi.

Nacionalni dodatak za Hrvatsku nije donesen.
Koriste se preporučeni ulazni parametri i faktori sadržani u prilogu D.
Područje primjene
Osnovna procedura se može koristiti za većinu građevina:
• sa stropom ne višim od 5 m;
• koje su grijane ili se pretpostavlja da su grijane na vremenski nepromijenjenu
(stacionarnu) temperaturu;
• gdje se pretpostavlja da je temperatura zraka u prostoriji jednaka operativnoj
temperaturi.
Primjeri takvih građevina su: stambene četvrti; uredske i administrativne građevine;

škole; knjižnice; bolnice; rekreacijske građevine; zatvori; građevine za ugostiteljstvo;
robne kuće i druge građevine korištene u poslovne svrhe; industrijske građevine.
Dodaci normi sadržavaju informacije kako postupati u posebnim slučajevima:

- kod visokih stropova u prostorima građevina;
- građevina u kojoj se temperatura zraka i srednja temperatura zraka znatno razlikuju.
24
25.2.2014.
gubitci sustava grijanja 12%
gubitci kroz krov 10%
dobitci kroz prozore 12%
unutarnji dobitci 6%
energija za grijanje 82% gubitci kroz vanjski zid 21%
gubitci kroz prozore 51%
gubitci kroz pod na tlu 6%
ENERGETSKA BILANCA OBITELJSKE KUĆE
Dva su postupka proračuna toplinskog opterećenja (toplinskih gubitaka)

prostorija i cijele zgrade prema EN12831:
• pojednostavljen
• podroban
25
25.2.2014.
Opisana proračunska metoda temelji se na sljedećim pretpostavkama:
• raspodjele temperature zraka u prostoru i vanjske temperature zraka su jednolike;

• gubici topline računaju se za stacionarno stanje, pretpostavljajući konstantna
fizikalna svojstva zraka, građevinskih elemenata i sl.
Proračun normiranog toplinskog opterećenja obuhvaća:
Proračun TRANSMISIJSKIH GUBITAKA TOPLINE

- izmjena topline kroz stijenke prostorije (zidove, strop, pod, prozore, vrata) prema
susjednim prostorima različite temperature, prema vanjskom zraku ili zemlji;
Proračun VENTILACIJSKIH GUBITAKA TOPLINE

- izmjena topline zbog prisilne ili prirodne ventilacije prostora, te infiltracije kroz
fuge prozora i vrata, prema vanjskom te izmjena topline ventilacijom između
različitih prostora unutar zgrade.
Potrebni ulazni podaci
Meteorološki podaci za lokaciju zgrade:

• vanjska projektna temperatura θe (°C);
• godišnja srednja vanjska temperatura θm,e (°C);
za proračun transmisijskih gubitaka prema tlu;
Unutarnji projektni parametri:

• unutarnja projektna temperatura prostora u zgradi θint (°C)
ovisno o namjeni prostora;
Podaci o dimenzijama i fizikalnim svojstvima zgrade:

• unutarnji volumen grijanih i negrijanih prostora Vi (m3);
• površine svih dijelova zgrade, Ak (m2);
• koeficijenti prolaza topline svih dijelova zgrade Uk (W/m2K);
• dužinski koeficijenti prolaska topline svih linijskih toplinskih mostova ψl (W/mK);
• duljine linijskih toplinskih mostova ll (m);
26
25.2.2014.
Potrebni ulazni podaci
Radni parametri - za izračun ventilacijskih gubitaka:

• minimalni broj izmjena zraka prostora u jednom satu nmin (1/h);
• broj izmjena zraka prostora u jednom satu pri razlici tlaka od 50 Pa
između prostora i vanjskog okoliša n50 (1/h);
• infiltracijski protok zraka uslijed propuštanja ovojnice zgrade Vinf (m3/s);
• volumenski protok dovedenog zraka u prostor prilikom prisilne ventilacije Vsu (m3/s);
• volumenski protok odvedenog zraka iz prostora prilikom prisilne ventilacije Vex (m3/s);
• stupanj korisnosti sustava povrata topline prilikom prisilne ventilacije ηv ;
Slijed koraka proračuna

normiranog toplinskog opterećenja za pojedini grijani prostor:
a) odrediti vrijednost vanjske projektne temperature i srednje godišnje temperature;
b) odrediti status svakog prostora (grijanoga ili negrijanoga) i vrijednosti unutarnje
temperature svakoga grijanoga prostora;
c) odrediti dimenzije i fizikalna toplinska svojstva svih elemenata zgrade za svaki
grijani i negrijani prostor;
d) izračunati koeficijent transmisijskih gubitka topline (koeficijent prolaza topline) i
množiti ga s razlikom temperatura da bi se dobio transmisijski gubitak topline
grijanoga prostora;
e) izračunati koeficijent ventilacijskih gubitka topline i množiti ga s razlikom
temperatura da bi se dobio ventilacijski gubitak topline grijanoga prostora;
f) izračunati ukupni toplinski gubitak grijanog prostora zbrajanjem transmisijskih i
ventilacijskih gubitaka topline;
g) izračunati potrebni toplinski učin za početno zagrijavanje prostora, tj. dodatnu
snagu potrebnu da nadoknadi grijanje s prekidima;
h) izračunati ukupno normirano toplinsko opterećenje grijanog prostora zbrajajući
ukupni gubitak topline i toplinski učin za početno zagrijavanje.
27
25.2.2014.
UKUPNI TOPLINSKI GUBITAK POJEDINAČNOG GRIJANOG PROSTORA

Ukupni toplinski gubitak pojedinačnog i-tog grijanog prostora izračunava se prema:
Φi = ΦT,i + ΦV,i (W)
gdje je:
ΦT,i - transmisijski toplinski gubici i-tog grijanog prostora (W)
ΦV,i - ventilacijski toplinski gubici topline i-tog grijanog prostora (W).
ΦV,i ΦT,i
HRN EN 12 831
zgrada
ΦHL = ∑iΦT,i + ∑iΦV,i + ∑iΦRH,i
prostori Φi = ΦT,i + ΦV,i ΦHL,i = ΦT,i + ΦV,i+ ΦRH,i
nekontinuirani rad
ΦT,i = (HT,ie + HT,iue + HT,ig + HT,ij) (θint,i - θe) ΦRH,i = Ai ⋅ fRH
HT,ie = ∑kAk ⋅ Uk⋅ ek+∑IψI⋅ II⋅ eI

ΦV,i = HV,i ⋅ (θint,i - θe)
Dodatci normama - koeficijenti
transmisijski
HT,iue = ∑kAk ⋅ Uk⋅ bu + ∑IψI ⋅ ll ⋅ bu HV,i = Vi ⋅ ρ ⋅ cp

ventilacijski
HT,ig = fg1 ⋅ fg2 ⋅ (∑kAk ⋅ Uequiv,k )⋅ Gw Vi = max (Vinf,i , Vmin,i)
Vi = Vinf,i + Vsu,i ⋅ fV,i + Vmech,inf,i

HT,ij = ∑k fij ⋅ Ak ⋅ Uk
Ukc = Uk + ΔUtb Vmin,i = nmin ⋅ Vi
Vinf,i = 2 ⋅ Vi⋅ n50⋅ ei⋅ εi

Toplinsko opterećenje (gubitak)
28
25.2.2014.
POJEDNOSTAVLJENA METODA
ODREĐIVANJA TOPLINSKOG GUBITKA I TOPLINSKOG OPTEREĆENJA
Pojednostavljena metoda proračuna smije se koristiti za zgrade stambene

namjene kod kojih je broj izmjena zraka prostora u jednom satu pri razlici
tlaka od 50 Pa između prostora i vanjskog okoliša n50 < 3 h-1 .
Primjena pojednostavljenog proračuna → za stambene zgrade s najviše tri stana ???
Pojednostavljenja:
- u obzir se uzima samo prolaz topline (tj. toplinski gubici) kroz vanjske plohe;
- ne proračunavaju se unutarnji toplinski gubici;
- za korekciju toplinskih gubitaka ovisno o okolnom stanju koristi se faktor fk ;
- ukoliko se uzima u obzir utjecaj toplinskih mostova dodaje se ΔUWB=0.10 W/(m2K);
HRN EN 12 831
ΦHL = ∑iΦT,i + ∑iΦV,i + ∑iΦRH,i zgrada
prostori Φi = (ΦT,i + ΦV,i ) ⋅ fΔΘ,i

transmisijski ventilacijski
ΦT,i = ∑k fk ⋅ Ak ⋅ Uk ⋅ (θint,i - θe) ΦV,i = 0,34 ⋅ Vmin,i ⋅ (θint,i - θe)
Ukc = Uk + ΔUtb Vmin,i = nmin ⋅ Vi
Toplinsko opterećenje (gubitak)

POJEDNOSTAVLJENA METODA
29
25.2.2014.
5.4.4. Nacionalni dodatak vanjskih proračunskih temperatura
Proračun gubitaka topline prema normi HRN EN 12 831:2004

mjerodavan je za dimenzioniranje termotehničke opreme zgrda;
Norma sadrži metodologiju proračuna normiranog toplinskog opterećenja

- za pojedini grijani prostor (sobu, ured, ...) radi utvrđivanja učina grijaćih tijela
- za cijelu zgradu ili zasebnu cjelinu zgrade
u svrhu određivanja potrebe za toplinskom energijom;
Za definiranje ulaznih proračunskih parametara može postojati i

nacionalni dodatak normi.
Nacionalni dodatak za Hrvatsku odmah nije donesen.
Korišteni su preporučeni ulazni parametri i faktori sadržani u prilogu D.
Novosti - norma: HRN EN ISO 13790:2008
30
25.2.2014.
Hvala na pažnji i
sretno na ispitu !
31

5a Sustavi Grijanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

5a Sustavi Grijanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

25.2.2014.

5.4. PRORAČUN TOPLINSKE ENERGIJE

5.4. Proračun toplinske energije za grijanje i

5.4.1. Osnovi meteorologije (zone, proračunski parametri)

5.4.2. Mikroklima i higijena prostora

5.4.3. Proračun gubitaka topline (zima)

5.4.4. Nacionalni dodatak vanjskih proračunskih temperatura

5.4.1. Osnovi meteorologije

Vrijeme je trenutno stanje atmosfere nad određenim mjestom.

Klima je prosječno stanje vremena u duljem razdoblju

Atmosfera je plinoviti omotač kojim su obavijena nebeska tijela;

Vrijeme predstavljaju složeni atmosferski procesi,

Različiti tipovi refleksije (odbijanja), apsorpcije (upijanja) i difuzije (raspršivanja)

Osnovni zadatak moderne meteorologije je izučavanje zakona

Osnovni meteorološki elementi su:

• meteorološki elementi promatraju se u određene sate tijekom dana

• meteorološke pojave mjere se većinom posebnim instrumentima

• za potrebe glavne sinoptičke službe glavna se meteorološka promatranja

• za potrebe klimatologije promatranja se obavljaju

Unutrašnjost meteorološka kućice

Ruža vjetrova, vjetrulja i anemometar

Godišnje kolebanje temperature (hod

Klimatske osobine Republike Hrvatske

Srednja godišnja brzina vjetra Srednja godišnja osunčanost

Klima lokacije zgrade - mikroklima unutarnjeg prostora

Meteorološki parametri često nisu u skladu s željenim stanjem lagodnosti.

Čovjek nastoji prikladnim mjerama postići stanje lagodnosti (odjeća, obuća,

Druga stranica energetskog certifikata:

Meteorološki parametri mjere se u:

Osnovni meteorološki parametri koji utječu na potrošnju energije pri

- temperatura okolišnjeg zraka,

Meteorološki podaci mjerodavni za proračun potrošnje energije dobivaju se

Izračunavaju se višegodišnji prosjeci, na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini.

KARAKTERISTIKE ZGRADE SVOJSTVA MATERIJALA

ZA GRIJANJE ZA HLAĐENJE PROSTORIJE

STUPANJ DAN - zbroj temperaturnih razlika između unutarnje projektne temperature

081/2012, članak 2.2.

Na drugoj stranici energetskog certifikata navode se:

- energetske potrebe zgrade za referentne klimatske podatke,

Referentni klimatski podaci (zone)

Referentni klimatski podaci

Temelj su za određivanje energetskog razreda zgrade.

Naziv konferencije www.gfos.hr 20

Referentni klimatski podaci

Referentni broj stupanj dana grijanja utvrđenje se uz uvjet da je unutarnja

Referentne vrijednosti za kontinentalnu Hrvatsku:

Referentne vrijednosti za primorsku Hrvatsku:

Referentne vrijednosti meteoroloških parametara za klimatske zone Hrvatske

5 MJESEČNE TEMPERATURE ZRAKA

Stvarni klimatski podaci

Temelj su za određivanje stvarnih energetskih potreba zgrade

Meteorološki podaci dostupni su za 32 postaje:

Stvarne klimatske vrijednosti – najbliža meteo-postaja

Stvarne klimatske vrijednosti

SADRŽANI METEOROLOŠKI PODACI

Svi podaci temeljeni su na prosječnim vrijednostima

Temperatura vanjskog zraka

Percentili 1, 5 i 10 su one vrijednosti temperature zraka od kojih 1%,

Broj dana grijanja

Stupanj dan grijanja

Potrebni meteorološki podaci obično su učitani u računalni program

Druga stranica energetskog certifikata

5.4. Proračun toplinske energije