SEMINARSKI RAD

Predmet : Logistički centri

Tema : Odabir lokacije skladišta primjenom višekriterijumskih
analiza

Mentori: Student:

Dr Marko Vasiljević, red. prof. Amel Skopljak (1150/16)

Dr Željko Stević, docent

 Sadržaj :

1.0 UVOD...................................................................................................................................1
2.0 SKLADIŠTA........................................................................................................................2
2.1 Odabir lokacije skladišta...................................................................................................3
2.2 Skladišne operacije............................................................................................................4
3.0 VIŠEKRITERIJUMSKO ODLUČIVANJE.........................................................................4
3.1 Višekriterijumsko odlučivanje u primjeni rješavanja problema lokacije skladišta...........5
3.2 FUCOM metoda................................................................................................................5
3.3 MABAC metoda...............................................................................................................7
4.0 ZAKLJUČAK.....................................................................................................................12
5.0 LITERETURA....................................................................................................................13
1.0 UVOD

Svaki početak je težak, sada kada sam počeo sve će mi biti mnogo lakše. Tema ovog
seminarskog rada je : „Odabir lokacije skladišta primjenom metoda višeriterijumskih analiza.“
Višekriterijumske analize, odnosno metode koje se koriste u seminarskom radu su FUCOM i
MABAC. Prije svega, potrebno je objasniti neke od osnovnih pojmova kao što su : skladište,
sistem, skladištni sistem, skladišni proces.

Skladište se može definisati kao prostor za privremeno čuvanje raznih materijalnih sredstava
u komadnom, rasutom i tečnom obliku. [2]

Sistem je skup elemenata koji su međusobno povezani u jednu cjelinu. [3]

Skladišni sistem je dio organizacionog sistema u kome se vrši čuvanje robe i vrše određene
prerade robe. Skladišni sistem ne smije narušiti fizički oblik niti hemijska svojstva robe. [3]

Skladišni proces je organizovana realizacija transportno-manipulativnih-skladišnih operacija

koje se odvijaju sa određenim ciljem i po određenom rasporedu. [3]

U početku seminarskog rada riječ će biti o skladištima, vrsti skladišta, ulozi i funkciji
skladišta unutar logističkog sistema. Sljedeći dio rada odnosi se na višekriterijumske analize
uopćeno te direktno o FUCOM I MABAC metodi. Također, navedene su i opisane
karakteristike navedenih metoda kao i način korištenja za rješavanje problema. Na samom
kraju, uz pomoć metoda višekriterijumskog odlučivanja doći će se do odabira najbolje
lokacije skladišta.

Ovaj primjer preuzet je iz diplomskog rada pod nazivom „ Primjena višekriterijumskih

odlučivanja u odabiru lokacije skladišta „ Dinko Dujmić , Sveučilište u Zagrebu , Fakultet
strojarstva i brodogradnje. [4]

Cilj seminarskog rada je uraditi jedan primjer sa više metoda te ostaviti adekvatan komentar
na dobijene rezultate.

1
2.0 SKLADIŠTA
U saobraćajnim skladištima roba se kratko zadržava, posebice ona tranzitna. Priručna
skladišta posebna su vrsta saobraćajnih skladišta u koje se pohranjuje roba u uvjetima
trenutno nedostatnog skladišnog prostora ili eventualne neispravnosti transportnih sredstava.
Industrijska skladišta namijenjena su industriji smještenoj u luci ili u području koje gravitira
luci. Skladišta se mogu podijeliti i s obzirom na prostorni razmještaj i činjenicu da gotovo
svaka luka sadržajno obuhvaća tri zone: obalnu, zaobalnu i pozadinsku. [5]

Skladišta u preduzećima međusobno se razlikuju, a razvrstavaju se prema [5]:

 funkciji u logističkom sustavu,

 načinu gradnje,
 stupnju mehanizacije i automatizacije,
 specifičnosti uskladištene robe,
 vlasništvu.

Prema načinu izgradnje, skladišta mogu biti [5]:

 otvorena,
 natkrivena,
 zatvorena.

Otvorena skladišta namijenjena su skladištenju robe koja nije (ili je neznatno) osjetljiva na
atmosferske prilike i koja ne zahtijeva specijalnu zaštitu od krađe. To su uglavnom robe
velikih dimenzija i težine (trupci, kamen, željezničke tračnice, rude, građevinski materijal i
sl.). Najčešći oblik skladištenja robe u tim skladištima je podno odlaganje. [2]

Natkrivena skladišta prostori su za skladištenje robe s jedne ili više strana, stalno otvoreni, ali
natkriveni s krovnom konstrukcijom. Najčešće se krov naslanja na stupove ili s jedne strane
na zid. Ovaj tip skladišta uglavnom je namijenjen skladištenju roba masivnijih dimenzija i
većih pojedinačnih težina, a osjetljivih na atmosferske utjecaje (drvena građa, cement, vapno,
umjetno gnojivo i sl.). [2]

Zatvorena skladišta služe za kratkotrajno ili dugotrajno pohranjivanje raznovrsnih roba koje
su osjetljive na atmosferske promjene. Mogu biti smještena u prizemnim zgradama ili u
zgradama na katove, s podrumom ili bez njega. Po unutrašnjem uređenju, mogu se sastojati od
jedne ili više prostorija za skladištenje određenih vrsta ili skupina roba koje zahtijevaju iste ili
slične uvjete čuvanja robe.[2]

2
2.1 Odabir lokacije skladišta
Pri odabiru lokacije skladišta razlikuju se šira i uža lokacija. Kod odabira šire lokacije
odlučuje se o području na kojem treba osnovati neko skladište, dok se pri odabiru uže lokacije
odlučuje o konkretnom mjestu ili čestici zemlje na kojoj treba izgraditi skladište. Pri odabiru
lokacije najprije se utvrđuje šire, a potom uže područje lokacije. [4]

Na odabir šireg područja lokacije skladišta prvenstveno utječu čimbenici koji su u vezi s
funkcijom skladišta u logističkom sustavu, a to su [4]:

 tržište,
 vrsta i značajke robe koja se skladišti,
 prijevozne mogućnosti i
 raspoloživost stručnog kadra.

Nakon odabira šireg područja lokacije, pristupa se odabiru mjesta uže lokacije izgradnje
skladišta. Čimbenici koji utječu na odabir uže lokacije su [1]:

 veličina i konfiguracija terena,

 urbanistički plan područja i planovi razvoja,
 blizina mreže javnog prometa,
 lakoća pristupa i prometna zakrčenost na tom području,
 cijena zemljišta i trošak izgradnje,
 blizina servisa za popravak vozila i opreme,
 raspoloženje građana prema izgradnji skladišta na određenom mjestu.

Pri odabiru optimalne lokacije skladišta postoje odgovarajuće metode i tehnike. One se mogu
kategorizirati u tri glavne skupine[1]:

 procjenjivanje na temelju iskustva, tj. "procjena od oka",

 matematičko programiranje i
 razni računalni programi.

Smatra se da je još 1930. godine prvi put, pri izboru lokacije skladišta, korištena metoda
procjene u engleskoj pokrajini Devon. Izbor lokacije po modelu Devon (Centre of gravity
method) temelji se više na fizici nego na matematici. Stručnjaci, koji su htjeli odrediti
najpovoljniju lokaciju za skladište po ovom modelu, pošli su od pretpostavke daje opseg
potražnje izravno proporcionalan broju stanovnika po pojedinim gradovima grofovije. [4]

3
 2.2 Skladišne operacije
Osnovne operacije u skladištima obuhvaćaju sljedeće aktivnosti[2]:

 prijem robe,
 pohrana u skladište,
 podizanje robe prema zahtjevu
 komisioniranje,
 otprema roba prema korisniku.

Skladišta sirovina preuzimaju robu iz vanjskog izvora i otpremaju je unutrašnjem korisniku.

Skladišta gotovih proizvoda dobivaju robu iz unutrašnjeg izvora i otpremaju je vanjskom
korisniku. Distribucijska skladišta preuzimaju robu izvana i otpremaju je vanjskom korisniku.
[2]

3.0 VIŠEKRITERIJUMSKO ODLUČIVANJE

Višekriterijalno odlučivanje je zapravo donošenje odluke u prisutnosti više, često
suprotstavljenih, kriterija. Problemi višekriterijalnog odlučivanja su prisutni u svakodnevnom
životu. Na primjer, kod kupovine auta ili kuće mogu se definirati različiti kriteriji kao što su:
cijena, veličina, lokacija, sigurnost, komfor, itd. Danas je višekriterijalno odlučivanje postalo
jedno od najznačajnijih i najbrže rastućih polja operacijskih istraživanja. Razvoj modernog
višekriterijalnog odlučivanja je započeo prije otprilike 50 godina, a usko je povezan s
unaprjeđenjem informatičke tehnologije. S jedne strane, brzi razvoj informatičke tehnologije
je omogućio provođenje sustavne analize kompleksnih višekriterijalnih problema. S druge
strane, masovno korištenje računala i informacijskih tehnologija je generiralo veliku količinu
informacija, što je rezultiralo sve važnijim i korisnijim korištenjem višekriterijalnog
odlučivanja u poslovnom svijetu. Glavni cilj metodi višekriterijalnog odlučivanja je
poduprijeti donositelje odluka kada postoji veliki izbor alternativa za problem koji rješava. [1]

Neke od metoda višekriterijumskog odlučivanja su [3]:

 Max-max,
 Max-min,
 Hurwiczova,
 SAW,
 TOPSIS,
 PROMETHE,
 ELECTRE,
 FUCOM,
 MABAC,
 AHP,
 Disjuktivna,
 Konjuktivna.

4
 3.1 Višekriterijumsko odlučivanje u primjeni rješavanja
problema lokacije skladišta
Za razliku od kvantitativnih modela i metoda, ako je cilj određivanja lokacije skladišta, pored
smanjenja prijeđenog puta (troškova transporta) između skladišta i trgovina (proizvodnih
pogona), definiran s još mnogo različitih kriterija (cijena zemljišta, prometna povezanost,
dostupnost i kvalificiranost radnika, itd.), problem lokacije skladišta rješava se metodama
višekriterijalnog odlučivanja. Izbor lokacije skladišta je od velike važnosti za kompaniju zbog
visoke cijene koštanja i teškoće promjene. Takva odluka zahtjeva dugoročno opredjeljenje i
ima utjecaj na troškove poslovanja a samim time i dobit. [1]

3.2 FUCOM metoda

Problem koji sam već naveo sastoji se u odabiru lokacije skladišta tačnije od 4 alternative i 5
kriterijuma. Kriterijume čine : CIJENA (€/m2), KAPACITET SKLADIŠTA (jedinice),
PROSJEČNA UDALJENOST OD TRGOVINA (km), PROSJEČNA UDALJENOST OD
GLAVNIH DOBAVLJAČA (km) , FLEKSIBILNOST KRETANJA (0-4) a alternative čine :
Skladište A, Skladište B, Skladište C i Skladište D.

ALTERNATIV CIJEN KAPACITE PROSJEČNA PROSJEČNA FLEKSIBILNO

E A T UDALJENOS UDALJENOS T KRETANJA
SKLADIŠT T OD T OD
A TRGOVINA GLAVNIH
DOBAVLJAČ
A
SKLADIŠTE 7 100 000 20 14 3
A
SKLADIŠTE B 10 120 000 8 10 1
SKLADIŠTE C 8 150 000 12 12 2
SKLADIŠTE 6 180 000 16 13 4
D
MIN MAX MIN MIN MAX

U ovom dijelu rada koristićemo FUCOM metodu, pomoću koje ćemo odrediti vrijednosti
težinskih koeficijenata.

Prvi korak jeste rangiranje kriterija iz unaprijed definisanog skupa kriterijuma. Rangiranje se
vrši prema značaju, tj. polazeći od kriterijuma od koga se očekuje da ima najveći koeficijent
težine, prema kriterijumu najmanjeg značaja, što se prikazuje na sledeći način [3]:

: Cj(1) → Cj(2) → ... → Cj(n);

K1 > K2 > K3 > K4 > K5 > K6 Kriterijumi moraju biti poredani po rastućem nizu.
Dodjeljivanje vrijednosti kriterijumima treba početi od vrijednosti broja 1, što je prikazano na
sledećoj tabeli.

5
 C1 C2 C3 C4 C5
1 1,4 2,0 2,3 2,8

Zatim, izračunavamo konačne vrijednosti težinskih koeficijenata kriterijuma procjene, a na

osnovu sledećeg izraza : Wk= 𝝋𝒌/(𝒌+1) ;

𝜑𝑘1/𝑘2 = 1,4: 1 = 1,4

𝜑𝑘2/𝑘3 = 2,0 ∶ 1,4 = 1,43

𝜑𝑘3/𝑘4 = 2,3 ∶ 2,0 = 1,15

𝜑𝑘4/𝑘5 = 2,8 ∶ 2,3 = 1,22

W1 w2 W3 W4
| W2 | |
=1,4 =λ ;
W3
=1,43 =λ ;| |
W4
=1,15 =λ | | ; W5 |
=1,22 =λ

Po izrazu se računa :

Wk
=φk /k +2∗φ(k+1)/(k+2 )
W k+ 2

Zatim se dobiju sledeći izrazi :

W1
=φk 1/ k 2∗φ k 2/ k 3=1,4∗1,43=2.0006
W k+ 2

W2
=φk 2/ k 3∗φ k 3/ k 4 =1,43∗1.15=1,64335
W k+ 2

W3
=φk 3/ k 4∗φk 4/ k 5=1,15∗1.22=1,39955
W k+ 2

W1 w2 W3
| W3 | |
=2,0 =λ ;
W4 | |
=1,64 =λ ;
W5
=1,40 =λ|
Zatim se ovi izrazi unesu u program „Lingo“ te se dobiju sljedeći koeficijenti :

MIN=epsilon;

@ABS (w1/w2-1.40)<=epsilon;

6
@ABS (w2/w3-1.43)<=epsilon;

@ABS (w3/w4-1.15)<=epsilon;

@ABS (w4/w5-1.22)<=epsilon;

@ABS (w1/w3-1.20)<=epsilon;

@ABS (w2/w4-1.64)<=epsilon;

@ABS (w3/w5-1.15)<=epsilon;

@ABS (w4/w5-1.20)<=epsilon;

w1+w2+w3+w4+w5=1;

w1>=0;w2>=0;w3>=0;w4>=0;w5>=0;

Variable Value Reduced Cost

EPSILON 0.2223024 0.000000

W1 0.2795733 0.000000

W2 0.2373897 0.000000

W3 0.1965639 0.000000

W4 0.1432366 0.000000

W5 0.1432365 0.000000

w1 = 0,279 ,w2 = 0,237 ,w3 = 0,197,w4 = 0,143 ,w5 = 0,143.

3.3 MABAC metoda

Osnovna postavka metode ogleda se u definisanju udaljenosti kriterijumske funkcije svake
posmatrane alternative od granične aproksimativne oblasti. Granična aproksimativna oblast
definiše se posebnim postupkom za svaki kriterijum i zavisi od vrednosti svih alternativa po
posmatranom kriterijumu. Metoda je prikazana kroz šest jednostavnih koraka u podršci
odlučivanja upotrebe snaga u odbrambenoj operaciji. [1]

Koraci MABAC metode su[3] :

 Formiranje početne matrice,

 Normalizacija početne matrice,
 Otežavanje normalizovane matrice,
 Određivanje matrice graničnih aproksativnih vrijednsoti,
 Proračun elemenata matrice udaljenosti alternative od granične aprosimativne matrice,
 Sumiranje po redovima ( rangiranje alternativa).

7
Prvi korak : Formiranje početne matrice

ALTERNATIV CIJEN KAPACITE PROSJEČNA PROSJEČNA FLEKSIBILNO

E A T UDALJENOS UDALJENOS T KRETANJA
SKLADIŠT T OD T OD
A TRGOVINA GLAVNIH
DOBAVLJAČ
A
SKLADIŠTE 7 100 000 20 14 3
A
SKLADIŠTE B 10 120 000 8 10 1
SKLADIŠTE C 8 150 000 12 12 2
SKLADIŠTE 6 180 000 16 13 4
D
MIN MAX MIN MIN MAX

Drugi korak : Normalizacija početne matrice

7−10 10−10 8−10 16−10

t 11=
6−10
= 0,7 ; t 21=
6−10
= 0 ; t 31=
6−10
= 0t 41=
6−10
=1

100000−100000 120000−100000 150000−100000

t 12=
180000−100 000
= 0 ; t 22=
180000−100 000
= 0,25 ; t 32=
180000−100 000
= 0,625

180000−100000
t 42= =1
180000−100 000

20−20 8−20 12−20 16−20

t 13=
8−20
=0; t 23=
8−20
= ; t 33=
8−20
= 0; t 43=
8−20
= 0,333

14−14 10−14 12−14 13−14

t 14=
10−14
= 0; t 24=
10−14
= 1; t 34=
10−14
= 0; t 44=
10−14
= 0,25

8
 3−1 1−1 2−1 4−1
t 15=
4−1
= 0,666 ; t 25=
4−1
= 0; t 35=
4−1
= 0,333; t 45=
4−1
=1

Treći korak je : Otežavanje normalizovane matrice

ALTERNATIV CIJEN KAPACITE PROSJEČNA PROSJEČNA FLEKSIBILNO

E A T UDALJENOS UDALJENOS T KRETANJA
SKLADIŠT T OD T OD
A TRGOVINA GLAVNIH
DOBAVLJAČ
A
SKLADIŠTE 0,75 0 0 0 0,666
A
SKLADIŠTE B 0 0,25 1 1 0
SKLADIŠTE C 0,5 0,625 0,666 0,5 0,333
SKLADIŠTE 1 1 0,333 0,25 1
D
wj 0,279 0.237 0,197 0,143 0,143

k11 = 0,279 * 0,75 + 0,279 = 0,488

k21 = 0,279 * 0 + 0,279 = 0,279

k31 = 0,279 * 0,5 + 0,279 = 0,419

k41 = 0,279 * 1 + 0,279 = 0,558

k12 = 0.237 * 0 + 0.237 = 0.237

k22 = 0.237 * 0,25 + 0.237 = 0,296

k32 = 0.237 * 0,625 + 0.237 = 0,385

k42 = 0.237 * 1 + 0.237 = 0,474

k13 = 0,197 * 0 + 0,197 = 0,197

k23 = 0,197 * 1 + 0,197 = 0,394

k33 = 0,197 * 0,666 + 0,197 = 0,328

9
k43 = 0,197 * 0,333 + 0,197 = 0,262

k14 = 0,143* 0 + 0,143 = 0,143

k24 = 0,143 * 1 + 0,143 = 0,286

k34 = 0,143* 0,5 + 0,143 = 0,215

k44 = 0,143 * 1 + 0,143 = 0,179

k15 = 0,143* 0,666 + 0,143 = 0,238

k25 = 0,143 * 0 + 0,143 = 0,143

k35 = 0,143 * 0,333 + 0,143 = 0,191

k45 = 0,143 * 1 + 0,143 = 0,286

Četvrti korak : Određivanje matrice graničnih aproksativnih oblasti

ALTERNATIV CIJEN KAPACITE PROSJEČNA PROSJEČNA FLEKSIBILNO

E A T UDALJENOS UDALJENOS T KRETANJA
SKLADIŠT T OD T OD
A TRGOVINA GLAVNIH
DOBAVLJAČ
A
SKLADIŠTE 0,488 0,237 0,197 0,143 0,238
A
SKLADIŠTE B 0,279 0,296 0,394 0,286 0,143
SKLADIŠTE C 0,419 0,385 0,328 0,215 0,191
SKLADIŠTE 0,419 0,474 0,262 0,179 0,286
D
wj 0,279 0.237 0,197 0,143 0,143

q1 = (0,488 * 0,279 * 0,419 * 0,558)1/5 = 0,502

q2 = ( 0,237 * 0,296 * 0,385 * 0,474) 1/5 = 0,418

q3 = ( 0,197 * 0,394 * 0,328 * 0,262) 1/5 = 0,367

q4 = ( 0,143 * 0,286 * 0,215 * 0,179 ) 1/5 = 0,275

q4 = ( 0,238 * 0,143 * 0,191 * 0,286) 1/5= 0,286

K1 K2 K3 K4 K5

10
 q 0,502 0,418 0,367 0,275 0,284

Korak 6 : Proračun elemenata matrice udaljenosti alternativa od granične

aproksimativne matrice (Q)

Q=V–G

k11 = 0,488 – 0,502 = - 0,014

k21 = 0,279 - 0,502 = - 0,223

k31 = 0,419 - 0,502 = - 0,083

k41 = 0,558 - 0,502 = 0,056

k12 = 0,237 - 0,418 = - 0181

k22 = 0,296 - 0,418 = - 0,122

k32 = 0,385 - 0,418 = - 0,083

k42 = 0,474 - 0,418 = 0,056

k13 = 0,197 - 0,367 = - 0,17

k23 = 0,394 - 0,367 = 0,027

k33 = 0,328 - 0,367 = - 0,039

k43 = 0,262 - 0,367 = - 0,105

k14 = 0,143 - 0,275 = - 0,132

k24 = 0,286 - 0,275 = 0,011

k34 = 0,215 - 0,275 = - 0,06

k44 = 0,179 - 0,275 = - 0,096

k15 = 0,238 - 0,284 = - 0,046

k25 = 0,143 - 0,284 = - 0,192

k35 = 0,191 - 0,284 = - 0,093

k45 = 0,286 - 0,284 = 0,002

❑
K1 K2 K3 K4 K5
∑
❑
❑

11
 A1 -0,014 -0,181 -0,17 -0,132 -0,046 -0,543
A2 -0,223 -0,122 0,027 0,011 -0,132 -0,439
A3 -0,083 -0,083 -0,039 -0,06 -0,093 -0,308
A4 0,056 0,056 -0,105 -0,096 0,002 -0,087

6 Korak : Sumiranje po redovima ( rangiranje alternativa)

A4 = 1

A3 = 2

A2 = 3

A1 = 4

4.0 ZAKLJUČAK
Skladišta predstavljaju veoma važnu funkciju u logističkom lancu. Odabir lokacije skladišta
zahtijeva konkretno definisane kriterijume u odnosu na svrhu i funkciju skladišta. Postoje
brojne i različite metode višekriterijalnog odlučivanja, međutim u odabiru lokacije skladišta
svoju primjenu su u ovom radu našle FUCOM i MABAC metode. Cilj ovih metoda je
određivanje optimalne lokacije prema sljedećim kriterijima : cijena(C1) , kapacitet
skladišta(C2), prosječna udaljenost od trgovina(C3), prosječna udaljenost od glavnih
dobavljača(C4), fleksibilnost kretanja(C5). Nakon upoznavanja sa ovim metodama pristupili
smo primjeni istih na konkretan problem odnosno odabir optimalne lokaacije za skladište.

Na osnovu preuzetih podataka početne matrice, započeta je primjena FUCOM metode. U

okviru te metode definisani su važnosti kriterijuma tako da nam je : C 1>C 2 >C3 >C 4 >C 5.
Nakon toga prema koracima FUCOM metode dobili smo vrijednosti kriterijuma, koje smo
ubacili u program „Lingo“ i dobili vrijednosti koeficijenata navedenih kriterijuma.

Poslije FUCOM metode primjenjena MABAC metoda koja je izvršena preko šest koraka :
Formiranje početne matrice, normalizacija početne matrice, otežavanje normalizovane
matrice, određivanje matrice graničnih aproksativnih vrijednsoti, proračun elemenata matrice
udaljenosti alternative od granične aprosimativne matrice, sumiranje po redovima ( rangiranje
alternativa). Sprovođenjem MABAC metode dobili smo sljedeći rang alternativa:
A 4 > A 3 > A2 > A1

12
iz čega možemo zaključiti da je alternativa A3 odnosno skladište D optimalna lokacija
skladišta, dok alternativa A1 prema MABAC metodi predstavlja najgoru opciju, prema
definisanim kriterijumima.

5.0 LITERETURA

[1] Čupić M., M. Suknović, (1995) Višekriterijumsko odlučivanje – metode i primeri,

Univerzitet “Braća Karić”, Beograd

[2] Skripta „Skladišni sistemi“ Dr Željko Stević, docent,Ilija Ćosić, Saobraćajni fakultet
Doboj.

[3] Beleške sa predavanja kod, Dr Željko Stević, docent , 2019.

[4] http://repozitorij.fsb.hr/3020/1/Dinko_Dujmic_Diplomski_rad.pdf

[5] https://repozitorij.unin.hr/islandora/object/unin:1033/preview

[6] http://www.faez.ir/CourseFile/TOPSIS.pdf

13
14