Ekonomski fakultet Split

PDSS « Management»

Izvadak iz PRISTUPNOG RADA

za ispit

« Memagement ljudskih resursa»

Naslov: Stres na radu

Mentor: Prof. dr. Srećko Goić Kandidat. Ivan Šarić

Vrgorac, prosinac 2003.

1
 Sadržaj
1. Općenito o stresu 2
- što je stres 3
- manifestacije stresa 3
2. Menadžerski stres 4
3. Što činiti 5
4. Izvori stresa 6
5. Organizacijski aspekti stresa 7
6. Umjesto zaključka 7

1. OPĆENITO O STRESU

Što je stres
Nadmetanje, izazovi, promjene, prijetnje, sve to postaje uzrok fizičkoj i emocionalnoj
napetosti što je zovemo stres. Pod stresom smo uvijek kad nas izazovi ili prijetnje
prisiljavaju prilagoditi se društvenom ili prirodnom okruženju. Stres je sličan svakoj

2
emociji, to je biološka reakcija autonomnog živčanog sustava, to jest odgovor tijela na
prevelike zahtjeve nametnute čovjeku.
Da bi došlo do stresa moraju biti zadovoljena dva bitna uvjeta: rezultat mora biti
neizvjestan i značajan. Ako ste sigurni da ćete dobiti unaprjeđenje stres će se smanjiti.
Stresa također neće biti ako je unaprjeđenje nešto što vi uopće ne želite.
Ljudi općenito više osjećaju stres u situacijama nad kojima imaju vrlo malu ili nikakvu
kontrolu. Jedna osoba može npr. na odlazak u mirovinu gledati kao na priliku za odmor i
uživanje, dok će drugoj osobi umirovljenje biti prijetnja, budući da umirovljenje shvaća
kao gubitak profesionalnog identiteta i dobrog prihoda. To je razlog zašto jedna te ista
situacija nekome jest stresna, a nekom nije.
Stres nastaje onda kad « razgovaramo sa sobom », što izaziva hormonsku reakciju
koja nas upozorava da nas je strah. Stresna situacija je najčešće neka simbolična prijetnja,
a ne stvarni događaj.
Stres nije uvijek nešto loše, niti izostanak stresa treba biti shvaćen kao neko idealno
stanje. Stres je s jedne strane nužna i pozitivna pojava u ljudskom životu. On nas potiče
rasti, mijenjati se i prilagođavati. Dok se prilagođavamo zahtjevima okruženja, mi
otkrivamo mogućnosti za osobnu i društvenu kreativnost. Stres može biti i izraz životne
vitalnosti i uzbuđenja. Problem je samo u tome kako se sa stresom nosimo.
Smatra se kako u reakciji na stres imamo dvojak izbor:
- usredotočiti se na problem
- usredotočiti se na emocije
Ukoliko se usredotočimo na problem mi zapravo pokušavamo promijeniti okolne prilike,
to jest izravno utjecati na situaciju koja stvara stres. Ukoliko se usredotočimo na emocije
mi umjesto težnje da situaciju razriješimo, pokušavamo kontrolirati svoju emocionalnu
reakciju na situaciju. Ako situaciju ne možemo promijeniti, bolje je usredotočiti se samo
na emocije.

Manifestacije stresa
Stres se manifestira na veliki broj načina, ali se oni mogu grupirati u tri kategorije: fizički
simptomi, psihološki simptomi i simptomi u ponašanju.

Fizički simptomi

U stresnim situacijama u tijelu čovjeka dolazi do različitih fizioloških promjena. Srce

kuca jače i brže, raste krvni tlak, disanje se ubrzava, znoje se dlanovi i suše usta.
Vjerojatno ste ovo i sami opazili pred javni nastup, pred važan intervju ili za vrijeme
neke svađe. Ako su stresne situacije kronične, organizam uopće nema vremena da se
vrati u stanje ravnoteže, fiziološke promjene postaju stalne i dolazi do psihosomatskih
bolesti. Za velik broj bolesti danas se smatra da su uzrokovane stresom:
kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, srčani udar, aritmija, bolesti probavnih organa, čir,
kolitis, dijabetes, bolesti imunološkog sustava, infekcije i alergije, bolesti skeletno
mišićnog sustava, glavobolje, bolovi u kralježnici , artritis, respiratorne bolesti pa čak i
rak. Naravno da ove bolesti mogu biti uzrokovane i drugim faktorima, ali je i pored toga
očito da stres može biti vrlo opasan po naše zdravlje.

3
Psihološki simptomi

Nezadovoljstvo poslom je najtipičnija psihološka posljedica stresa. Osoba u poslu ne vidi

više nikakvog zadovoljstva, izazova ni perspektive. Dosadno joj je, svaki zadatak joj je
težak i besmislen pa sve poslove odgađa. Nema volje ni motivacije za bilo što. Osim toga
pojavljuje se napetost, anksioznost i razdražljivost. Osoba postaje nervozna, osjetljiva,
lako se naljuti ili rasplače. Kod nekih ljudi pojavljuje se i pojačani strah.

Simptomi u ponašanju

Osoba pod stresom često kasni na posao, zaboravlja zakazane sastanke ili dogovorene
rokove, produktivnost obično pada, teško se usredotočuje i pažnja joj lako odluta, isto
tako više i griješi. Obično postaje brza i neoprezna pri odlučivanje. Česte su i promjene u
načinu ishrane, gubi apetit ili pak pretjerano jede. Neke osobe pojačano puše, teško
spavaju, bude se i vječno su umorni. Mogući su i problemi u odnosima s drugim ljudima,
skloni su konfliktima i nisu spremni na suradnju.

2.MENADŽERSKI STRES
Možda je iz prethodnog poglavlja malo jasnije zašto bi mogli govoriti posebno o
menadžerskom stresu. Naime, menadžerski posao po svojoj prirodi nosi visoki rizik od
stresa. Menadžer je neprestano izložen promjenama, a često puta i pravom kaosu. On
donosi odluke i preuzima rizike, dijeli poslove i odgovornosti, surađuje s drugim
menadžerima, u stalnoj je strci s vremenom, bori se za nova tržišta, mora zadržati osobno
ugled i biti uspješan, putuje i kontaktira s novim ljudima, razgovara, pregovara…..itd.
Sada je jasnije zašto posao menadžera spada u najstresnije. Pred menadžerima se često
otvaraju velike i značajne mogućnosti s neizvjesnim rezultatima. Primjerice, menadžer
može imati priliku prihvatiti neki projekt koji mu u slučaju uspjeha može donijeti veliku
dobit, ali u slučaju neuspjeha potpunu propast. Zahtjevi iz okoline su također veliki. Po
nekim istraživanjima više od 65 % menadžera procijenilo je svoj posao kao stresniji od
većine drugih poslova.
Mnogi menadžeri stresnim situacijama nisu izloženi samo na poslu. Veliki broj
životnih situacija izaziva stres , što u kombinaciji sa stresom na radu na duže vrijeme
može izazvati velike zdravstvene i životne probleme nesagledivih posljedica. U analizi
stresa na radu teško je potpuno izolirati izvore stresa na radu od onih nastalih izvan
poduzeća u privatnom životu svakog menadžera.

3. ŠTO ČINITI
Iako mnogi organizacijski čimbenici na koje nemate mnogo utjecaja pridonose stresu
ipak ostaje dovoljno područja koja su pod vašom kontrolom i gdje možete mnogo učiniti.
Svaki menadžer može organizirati svoj posao tako da bude što je manje moguće stresan,
povećati svoju otpornost na stres i smanjiti štetne posljedice već doživljenog stresa.

4
 Kad doživimo stres treba sebe pitati: Imam li kontrolu nad situacijom, ili kontrolu ima
netko drugi?, Je li situacija vrijedna pozornosti?, Je li mi ova situacija važna za
postignuće mojih osobnih ciljeva?…..itd.
Evo nekoliko uputa kako se nositi sa stresom:
- naučite upravljati svojim vremenom
- bavite se fizičkim vježbanjem
- naučite neku tehniku relaksacije
- družite se s ljudima
- grupna psihoterapija i antistresni programi
- promijenite prehrambene navike
- definirajte prioritete unutar svakog dana
- oslobodite se negativnih ljudi u svom životu
- priznajte svoje granice mogućnosti
- ne brinite o stavkama na koje ne možete utjecati

Najjednostavniji način nošenja sa stresom je izbjegavanje situacije koja nas stresira, ali
to nije uvijek moguće zato je važno naučiti nositi se sa stresom. Izlaz je u tome da
naučimo kako se opustiti bez lijekova. Vrlo često pomaže i obična šetnja.
Treba naučiti reći «ne» svim dodatnim zahtjevima i odgovornostima. Također se
preporučuje izražavati svoje misli bilo pismeno ili usmeno. U stvari potrebno je imati
nekada i « rame za plakanje».

4. IZVORI STRESA
Izvore stresa nazivamo stresori. Općenito izvore stresa dijelimo u dvije grupe:
- organizacijski izvori stresa
- izvanorganizacijski izvori stresa

U ovom radu nama su zanimljiviji organizacijski izvori stresa, međutim ove dvije grupe
izvora stresa teško je promatrati izdvojeno jedne od drugih jer uvijek postoji njihova
međusobna povezanost. Npr. koliko se god mi trudili da obiteljski život odvojimo od
radnog mjesta ponekad je to nemoguće, kao i obratno.
Neki organizacijski izvori stresa:
- zahtjevi posla
- vrsta zanimanja
- pritisak rokova
- radna preopterećenost
- fizikalni radni uvjeti
- statusna nekonzistentnost
- razvoj karijere
- odnosi s kolegama
- intergrupni konflikti
- organizacijska struktura
- organizacijska kultura
- sustavi kontrole

5
 - stil managementa
- nesigurnost posla
- radno vrijeme
Neki izvanorganizacijski izvori stresa:
- obiteljski problemi
- ekonomski problemi
- kvaliteta života
- životne promjene i krize
Kako će ovi ili slični izvori stresa djelovati na pojedinca ovisi i o nizu drugih faktora kao
što su: spol, dob i obrazovanje pojedinca. Međutim ponekad će ključnu ulogu u
djelovanju stresora imati osobine pojedinca, tkz. crte ličnosti. Različite osobe će na istu
stresnu situaciju reagirati različito. Neki će biti «otporniji « a neki ne. Na temelju nekih
istraživanja definirana su dva tipa ličnosti, tip A i tip B. Ukratko, tip A je veoma
podložan stresu, pa je čak i nekada izvor stresa, dok je tip B sasvim suprotna osoba,
opuštena u radu i mnogo manje podložna stresu i njegovim zdravstvenim posljedicama.

5. ORGANIZACIJSKI ASPEKTI STRESA

Stres se smatra jednim od najvažnijih uzročnika mnogih radnih i organizacijskih
problema. Stoga se stresu pristupa na poseban način tkz. upravljanje stresom. To je niz
aktivnosti koje poduzima poduzeće u svrhu smanjenja uzroka stresa, njegovih posljedica
kao i pripreme i osposobljavanja zaposlenih za njegovo svladavanje.
Negativno djelovanje stresa ogleda se na mnogo načina, a jedan od njih je što stres
izaziva velike gubitke za poduzeće kako direktne tako i indirektne. Procjenjuje se da su
gubici od stresa u SAD-u oko 300 milijardi dolara na godinu, s tendencijom rasta. Neki
direktni troškovi stresa su: naknade za nesreće na radu, neplanirani zastoji, lošija
kvaliteta, prevelika potrošnja materijala, apsentizam, fluktuacija i sl. Neki indirektni
troškovi su : smanjenje individualne i organizacijske fleksibilnosti, niža motivacija,
nezadovoljstvo, narušavanje organizacijske kulture, općenito pad konkurentske
sposobnosti poduzeća. Ako se svemu tome pridoda nemjerljivi trošak izgubljenih prilika
uviđamo da su štete nastale stresom veoma značajne za moderno poduzeće.
Vidimo da postoji mnogo razloga što upravljanje stresom postaje veoma važna
aktivnost modernog menadžmenta.
Jedan od najvažnijih kreatora stresa je loše upravljanje ljudskim resursima. Stoga je na
službi ljudskih resursa da na kvalitetan način upravlja stresom.
Upravljanje stresom je u interesu organizacije kao i u interesu svakog zaposlenika radi
očuvanja zdravlja i vitalnosti. Upravljanje stresom provodi se kao preventivna aktivnost
za sprečavanje nastajanja stresa i kao aktivnost za smanjenje posljedica stresa. Aktivnost
koja prethodi svemu je dijagnosticiranje stanja organizacijskog stresa. To je dosta složen
zadatak zbog raznih skrivenih efekata i teško uočljivih simptoma stresa, stoga je potrebno
angažirati odgovarajuće stručnjake s područja psihologije, medicine i sl. kako bi dobili
točni podaci. U tu svrhu se koriste razni upitnici, intervjui i neke druge metode.
Postoje dvije strategije i metode upravljanja stresom; individualne i organizacijske.
Individualne su usmjerene pojedincima da lakše svladavaju stresne uvjete i podižu razinu

6
prilagodljivosti. To su razni programi, savjetovanja, psihoterapije, tehnike relaksacije i
meditacije, održavanje fizičke kondicije i sl. Organizacijske su usmjerene na otklanjanje
izvora stresa i odnose se na sve zaposlene. To su razni programi koji djeluju na org.
strukturu, org. kulturu, stil menadžmenta, razvoj karijere, timski rad, sustav kontrole i sl.
Svi ovi programi upravljanja stresom zahtijevaju podršku top menadžmenta te
dugotrajan i predan rad na ostvarivanju zadanih ciljeva.

6.UMJESTO ZAKLJUČKA
Sat je zazvonio u 7 sati. Ivan je nastavio spavati iako je danas odlučio ranije ustati i
trčati. Počeo se debljati, brzo se umarao, a liječnik mu je savjetovao više fizičkih
aktivnosti…. « Počet ću trčati sutra» rekao je sam sebi i nastavio spavati.
Probudio se prekasno. Odmah mu je bilo jasno da će zakasniti na posao. A imao je vrlo
važan sastanak odmah na početku radnog vremena!. U kuhinji mu je supruga rekla da bi
u 12 sati trebao odvesti dijete na liječnički pregled. Nije znao kako će to izvesti. U 12.30
imao je sastanak sa poslovnim partnerima iz drugog grada. « Smislit ću nešto do tada»
rekao je sam sebi i prestao misliti na to.
U prometu je bila veća gužva nego obično. Padala je kiša. Već je bio napet i nervozan.
Kada je stigao , sastanak je već bio počeo. Šef ga je samo mrko pogledao. Odmah mu je
bilo jasno da je diskusija krenula pravcem koji za njega nije bio dobar. Pokušao je stvari
okrenuti u svoju korist, ali bilo je kasno.
Kada se neraspoložen vratio u svoj ured na stolu ga je čekala gomila papira i
nepročitanih pisama. Susjedni ured su renovirali i buka je bila nepodnošljiva. Počela ga je
boljeti glava. Odložio je poštu za kasnije.
Petar, jedan od članova njegovog tima bio je bolestan i nije došao na posao. Nije imao
strpljenja objašnjavati Igoru, drugom članu tima, kako da danas obavi ono što je trebao
Petar. Odlučio je da to sam uradi. Bilo je hitno, a tako će biti brže i sigurnije.
Udubio se u problem pa nije ni primijetio da je već 12 sati. Nazvala ga je supruga.
Zaboravio je na dijete. Izbila je bračna svađa, a da nekako riješi problem poslao je jednog
od svojih ljudi da dijete odveze liječniku. Čuo ga je kolega iz susjednog odjela. Znao je
da će početi kolati priče o tome kako koristi ljude za obavljanje svojih privatnih poslova.
Bio je ljut na samog sebe, a i na suprugu što se nije nekako snašla i bez njega. U taj
trenutak stigli su poslovni partneri. Kroz glavu mu je proletjelo da je prije razgovora još
namjeravao provjeriti neke podatke.
Razgovori su bili dugi i naporni. Bio je nezadovoljan njihovim rezultatom. U jednom
trenutku su mu upravo nedostajali oni podaci koje nije pogledao. Sada je već bio bijesan,
ali je to na svaki način pokušavao prikriti. Glavobolja se pogoršala. Uzeo je još jedan
aspirin i počeo čitati poštu.
Kući je stigao poslije 19 sati. Ponio je sa sobom neke materijale koje je trebao proučiti za
sutrašnji sastanak. U kući je vladala napeta atmosfera. Supruga je još bila ljuta.
Legao je kasno. Znao je da će sutra biti neispavan i umoran. « Neću ni ujutro moći
trčati», pomislio je. « Bolje je da odustanem od te ideje i uključim se u neku grupu za
rekreaciju». Dok je tonuo u san sjetio se da je zaboravio nazvati Petra da vidi hoće li sutra
doći na posao. Ukoliko ne dođe biće potrebno reorganizirati čitav sutrašnji dan. U tom
slučaju mora umjesto Petra na službeni put, a obećao je sina voditi na utakmicu….

7
Probudio se usred noći. Nije više mogao zaspati. Razmišljao je o svemu što sutra mora
obaviti. Ustao je i popio tabletu za spavanje. « Sutra me čeka naporan dan. Ne smijem
biti neispavan…»