Professional Documents
Culture Documents
Madrague de Giens I Brod Iz Herkulaneuma - Dolores Knežić Tekst
Madrague de Giens I Brod Iz Herkulaneuma - Dolores Knežić Tekst
OPĆENITO
Veliki trgovački brod sa oko 400 tona tereta, sa zapremninom od oko 550 tona što ga
čini jednim od najvećih Rimskih potonulih brodova
ISTRAŽIVANJA
U prve četiri godine fokusiralo se na središnji dio broda i tada je dobivena datacija
koja brod smješta u 1. st. pr. Kr., a definirana je i većina tereta koji je brod prevozio –
amfore i keramika
1980-ih fokus je prebačen na prednji dio broda gdje je otkriven dio koji direktno
podsjeća na prikaz broda na mozaiku Oceana u kupeljima u Tunisu iz 1.st. pr. Kr.
1
Kasnije su istraživanja nastavljena na središnjem prednjem dijelu broda gdje je
ustanovljeno da su rimski urinatores odnosno ronioci vadili amfore nakon brodoloma
PRIMJENJENA METODOLOGIJA
OPIS BRODA
Imao je križna jedra koja su mu davala veću brzinu, jarbol je izgrađen od hrasta
(Quercus sp.) – jako čvrsto drvo
2
Sustav rebrenica i polurebrenica, rebro koje počinje od kobilice, za oplatu vezana
čavlima i čivijama, spojevi između platica bili su dijagonalni
Više vrsta drveta korišteno u konstrukciji broda: brijest (Ulmus sp.) – kobilica, oplata,
rebreni nastavci rebrenica, polurebrenice, unutarnja, glavna oplata; vanjska oplata –
bor (Pinus sp.), jela (Abies sp.); rebreni nastavci – orah (Junglas sp.); jarbol –
hrastovo drvo (Querus sp.)
Imao je na kobilici širine 40 cm duple kobilične utore zbog oplate koja je bila
dvostruka, unutarnja oplata je širine 6 cm (tvrdo drvo), a vanjska oplata 4 cm širine
(meko drvo), kasnije se ne koristi takva dvostruka oplata, već samo jednostruka
debljine oko 10 cm, ali ovakva dvostruka mogla je imati niz prednosti, prvenstveno u
manjem sveukupnom iskorištavanu drvenih debala i njihovo postavljanje bilo je
jednostavnije jer vanjska oplata je bila ta koja je brže propadala pa je time bilo lakše
zamijeniti ju
Dva sloja drvene oplate su se na brod pričvršćivala pomoću utora i jezičaca, a otvori
su bili zaštićeni olovom, uvriježen način gradnje u to doba, garantira čvršći brod
Pronađeni elementi uzdužne čvrstoće broda: kobilica, peta pramčane statve, statva,
valosjek, krmena statva, krmena protustatva, lažna statva
Jedan od tri najveća antička trgovačka broda pronađena pod vodom, prevozio je teški
teret, ubraja se u skupinu brodova poznatu pod nazivom myriophoroi tj. oni koji
mogu prevesti 10 000 amfora
O njegovu obliku dobro svjedoči ikonografija, ali nije uobičajen u rimskom svijetu
Podne drvene daske pričvršćene su izravno na kobilicu, što daje veću krutost
unutarnjem skeletu, a nakon toga dodan je drugi sloj oplate spojen ravnim čavlima
BRODSKI TERET
Brod je mogao prevoziti između 5 800 do 8 000 amfora, svaka težine 50 kilograma,
ukupno teret do 400 tona
3
Četiri sloja vinskih amfora bio je tipičan teret, ali na posljednjem putovanju brod je
imao samo tri sloja (6 000 - 6 500 amfora) koji dosežu visinu od 3 m, nosio je i veliki
teret keramike koji je bio postavljen na vrhu amfora.
Dressel Tip 1B, visine 1,16 m, amfore sa uskim šiljastim tijelima i dugim cilindričnim
vratovima koje je napravio lončar Publius Veveius Papus činili su većinu vinskih
amfora.
Na tim amforama pronađeni su žigovi koji pripadaju Publiju Veveiusu Papusu, što
ukazuje da se radi o izvozu iz Terracine, područja za proizvodnju vina u južnoj Italiji,
za kojeg se zna da je imao radionicu
Pronađene su i druge vrste amfora, koje su možda trebale biti za konzumaciju ili su
bile dodatni teret
LITERATURA:
BONINO, M., 2018. - Marco Bonino, A Further Proposal for the Hull Lines of the
Madrague de Giens Ship (c.70 BC), The International Journal of Nautical Archaeology
47.2, 443 – 459.
POMEY, P., 1982. - Patrice Pomey, Le Navire Romain de la Madrague de Giens,
Academie des Inscriptions & Belles-letters, Comptes Rendus des Seanges de L'Annee
1982., Pariz, 133 – 154.
POMEY, P., 2015. – Patrice Pomey, The Madrague de Giens Project, Wake of the
Excavation of the Byzantine Shipwreck at Yassiada, Texas A&M University Press, SAD
STEFFY, R., 2011. - Richard Steffy, Wooden Ship Building and the Interpretation of
Shipwrecks, Texas A & M University Press
TCHERNIA, A., 1987. - Andre Tchernia, The Madrague de Giens wreck, The Courier –
Archaeology under water, Pariz
4
BROD IZ HERCULANEUMA
OPĆENITO
BRODSKA KONSTRUKCIJA
5
Većina donje oplate je između 1,7 i 2 cm debljine iako je jedan dio originalne
površine izgubljen zbog vulkanskog pepela koji je zatrpao brod. Mjere uzete sa čavala
i očuvanih dijelova daju debljinu od oko 2,1 i 2,7 cm.
Nijedna od platica nije prelazila 23 cm širine, platica označena kao 6A, dodatni lijevi
voj ima širinu od maksimalno 6 cm na otkrivenim dijelovima trupa. Vjerojatno su svi
donji vojevi bili pojedinačne platice, jer nisu pronađeni čavli ni jezičci na izloženoj
površni trupa. Platice označene kao 1, 4, i 5 i lijevi voj 6A nisu dopirali do kobiličnog
utora na krmenoj statvi.
Oplata trupa bila je rubovima spojena s kobilicom i jedna s drugom u klasičnoj maniri
pomoću utora i jezičaca. Razmak između spojeva bio je nedosljedan iako su mjere
uzete između središta kod otprilike 200 jezičaca rezultirale u prosječnom razmaku od
13,3 cm.
Nekoliko utora koji su pregledani imali su prosječnu dubinu od 5,1 cm, širinu od 5,2
cm i debljinu od 0,4 do 0,5 cm, iako je pet utora uz odvojen rub oplate lijevog luka
širine samo 4,5 cm.
Bokoštitnica je bila kopleksne građe od brižno napravljenih platica. Širina
bokoštitnice povećavala se do tri puta više u odnosu na donje platice. Bokoštitnica je
bila od 6 do 9 cm široka a njeni kutovi u presjeku mijenjali su se konstantno
usporedno sa zakrivljenošću brodskog trupa.
Bočna oplata bila je približno iste debljine kao i donje platice odvojena s
bokoštitnicom i najgornjim dijelom – razmom/porubom. Porub je imao širinu koja se
kreće od 2,8 do 3,5 cm i od 6,1 cm. Nikakvi utori i jezičci nisu pronađeni u vezi s
porubom.
REBRA – Malo je poznato u vezi rebara jer je većina bila nejasna zbog preokrenutog
brodskog trupa. Bila su spojena sa oplatom pomoću nepravilnog redoslijeda
brončanih i drvenih čavala. Na tipičnoj 21 cm širokoj oplati nalazila su se dva drvena
čavla po rebru, ponekada je samo jedan čavao bio korišten. Većina čavala imala je
promjer od 1,7 do 2,2 cm (Slika 9).
Nesumnjivo, sistem rebara bio je sličan drugim istraživanim trupovima brodova iz
klasičnog perioda gdje su rebrenice zamijenjene parovima polurebrenica.
Polurebrenice su obično počinjale blizu središta dokobilične platice i išle su do razme.
Na slomljenom dijelu lijeve strane broda u blizini središta broda, mali dio unutrašnje
oplate ostao je vidljiv. Bio je oko 2 cm širok i 2 čavla bila su zabijena u vidljivo rebro.
6
POPREČNA GREDA – Točno jedan metar ispred točke u kojoj se razma dodiruje s
krmom, pronađena je greda koja je bila postavljena nad bokoštitnicu, a 43,5 cm virila
je preko nje s bočne strane broda. Ona je bila naslonjena na gornju stranu bokoštitnice
i bila je 8,1 cm visoka i 6,1 cm sprijeda i straga bočne oplate, zašiljena od 7,5 do 5,4
cm u blizini svojih zaobljenih krajeva. Čavli su bili probijeni kroz bokoštitnicu i kroz
gredu kako bi ju fiksirali. Jedan bio pougljenjenog užeta, debljine oko 1 cm, grube
izrade, prolazio je ispod grede u ispunu. Zbog očite fragilnosti to uže je ostavljeno
netaknuto u očekivanju konzervacije.
POSEBNE KARAKTERISTIKE - Nekoliko je zanimljivosti pronađeno na vanjskom
dijelu trupa. Na obje strane trupa zakrpni jezičci (patch tenons) bili su primijećeni
ispred poprečne grede. Takvi jezičci pronađeni su na brodu Kyrenia i bili su korišteni
za pričvršćivanje zamjenske oplate. Da li je ovdje riječ o popravcima ne može biti
ustanovljeno sve dok se unutrašnjost trupa ne pregleda.
Još jedna zanimljivost je vjerojatni indikator popravka odnosi se na 47 cm dugu, 7 cm
široku platicu koja je bila umetnuta u donji dio platice 7 s lijeve strane broda oko 70
cm ispred poprečne grede.
Sličan umetak, ali samo 32 cm dugačak, pronađen je na istoj lokaciji na desnoj strani
broda.
Najvažnije pitanja je ono koje se tiče namjene broda. Je li to bio tegljač, ribarska
brodica ili jednostavno primjer broda izrađenog iz zadovoljstva. Sigurno je da to nije
bio obalni teretni brod, čini se da je za to bio pre plitak i lagane građe. Neupitno je bio
namijenjen primarno kao plovilo na vesla, na što upućuje otvoreni prostor, niski gaz,
relativno mala širina i kako se čini loš bočni otpor za jedrenje, no to ne znači da brod
nije mogao jedriti. Dvije na blizu postavljene podne grede u središtu brodskog trupa
vjerojatno su osiguravale dodatnu snagu potrebnu za pridržavanje temeljnice jarbola
za križno jedro. Takva jedra su mogla služiti samo za dolazak na posao ili za odmor
veslača. Pronađena su viličasta udubljenja za 6 vesala u središnjem udubljenom dijelu
broda. Zbog toga je R. Steffy pretpostavio da je glavna funkcija broda bila tegljač ili
ribarska brodica korištena u tunolovnim operacijama.
7
Svi dijelovi broda su zbog njegova karboniziranog stanja bili jako lomljivi i osjetljivi,
zato im se moralo pristupiti s posebnom pažnjom
2001. god dolazi do inicijative od strane Arheološkog ureda Pompeja koji je odlučio
restaurirati kompletni brod i izložiti ga trajno u specijalnom muzejskom prostoru
Brod je zamotan u zaštitni oklop koji se sastojao od kompleksnog sastava – tkanine,
silikonske gume, staklo-plastike, a nakon toga stavljen je u metalni okvir posebno
konstruiran u svrhu držanja svih dijelova karboniziranog broda čvrsto i statično
Zbog fragilnosti broda predloženo je da se brod čuva uz pomoć trosmijernog
seizmičkog sustava izolacije tzv. Three Directional (3D) Seismic Isolation System
(SIS)
Konstruirana je posebna naprava koja za cilj ima smanjenje svih potencijalnih
kretanja do kojih dolazi podrhtavanjem tla (u slučaju potresa)
LITERATURA:
FERRONI, A. M., MEUCCI C., 1989. - Prime osservazioni sulla barca di Ercolano: il
recupero e la costruzione navale, Atti del II Congresso Nazionale Restauro del Legno,
November 8th, 1989, Vol. I, Nardini Ed., Florence, Italy, 105 – 112.
INDIRLI M., FORNI M., MARTELLI A., SPADONI B., VENTURI G., ALESSANDRI
C., BERTOCCHI A., CAMI R., CAPELLI C., BARATTA A., PROCACCIO A.,
CLEMENTE P., DE CANIO G., CARPANI B., BONACINA G., FRANCHIONI G.,
VIANI S., CESARI F., MUCCIARELLA M., MEUCCI C., 2001. - Further New Projects
in Italy for the Development of Innovative Techniques for the Seismic Protection of
Cultural Heritage, Proc. 7th International Seminar on Seismic Isolation, Passive Energy
Dissipation and Active Control of Vibrations of Structures, 2-5 October 2001, Assisi,
Italy
INDIRLI, M., NUNZIATA, C., ROMENELLI, F., VACCARI, F., 2009. - Design and
placing of an innovative 3D-isolation system under the Herculaneum Roman Ship, In
Proc. PROHITECH Conf.—Protection of Historical Buildings, Springer, Berlin, 681 –
687.
MEUCCI C., PAGANO M., BERTOCCHI A., CAMI R., PROCACCIO A., INDIRLI M.,
FORNI M., CLEMENTE P., PACIELLO A., AHMADI H., FULLER K., 2001. - The
Use of an 3D-Isolation System for Seismic and Ambient Vibration to Protect the Roman
Ship Excavated at Ercolano, Proc. 7th International Seminar on Seismic Isolation,
Passive Energy Dissipation and Active Control of Vibrations of Structures, 2-5 October
2001, Assisi, Italy
STEFFY, R., 1985. – Richard Steffy, The Herculaneum Boat: Preliminary Notes on Hull
Details, American Journal of Archaeology, Vol. 89, No. 3, 519 – 521.
8
STEFFY, R., 2005. - Richard Steffy, The Herculaneum Boat Project, Final Report,
https://www.academia.edu/12869484/2005._The_Herculaneum_Boat_Project._Unpublish
ed_manuscript (9.5.2020.)
STEFFY, R., 2011. - Richard Steffy, Wooden Ship Building and the Interpretation of
Shipwrecks, Texas A & M University Press