Eva Verona

Univerzalna bibliografska kontrola i međunarodno ujednačavanje

kataložnih postupaka
Zagreb, 1976.

1. Članak govori o postanku i značenju UBC-a (Univerzalne bibliografske kontrole)

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

(http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=7459)

UBC (Univerzalna bibliografska kontrola ili Universal Bibliographic Control)

1) međunarodni program Univerzalne bibliografske kontrole

2) UBC je inicirala IFLA u suradnji s UNESCO-om 1970-ih godina
3) CILJ je programa:
a. učiniti dostupnima BIBLIOGRAFSKE PODATKE o svim publikacijama koje su
izdane u svijetu (òbjāvljene) i omogućiti njihovu razmjenu među
bibliografskim ustanovama

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. 1954. = zasjedanje MEĐUNARODNE FEDERACIJE BIBLIOTEKARSKIH

DRUŠTAVA
a. na tom je zasjedanju FRANK FRANCIS, predsjednik Komisije za ujednačavanje
kataložnih pravilnika, izvijestio da bi Unesco bio spreman financijski podupirati
ispitivanja o standardizaciji kataložnih pravilnika ukoliko bi Komisija bila voljna
prihvatiti se tog posla i o tome podnositi izvještaj
b. prijedlog je prihvaćen i izabrana je Radna grupa koja se trebala baviti tim pitanjima
c. u toj Radnoj grupi je od prvih početaka surađivao i stručnjak iz Jugoslavije.
3. 1961. = zasjedanje MEĐUNARODNE KONFERENCIJE O KATALOŽNIM
NAČELIMA u Parizu
a. na tom su zasjedanju sudjelovale delegacije iz 53 države i 12 međunarodnih
organizacija
b. najveći i najznačajniji sastanak kataložnih stručnjaka
c. u svom UVODNOM PREDAVANJU FRANK FRANCIS, predsjednik Komisije za
ujednačavanje kataložnih pravilnika, naglasio je da se knjižničari nalaze na prekretnici
i da se moraju prilagoditi zahtjevima novog vremena
i. po njegovu bi mišljenju bilo idealno da se određena publikacija katalogizira u
zemlji iz koje publikacija potječe, a da se tako izrađena kataložna jedinica
upotrijebi u svim drugim bibliotekama koje tu publikaciju posjeduju
 ii. U TIM RIJEČIMA SE KRIJE ZAČETAK PROGRAMA UBC-a JER JE 1. PUT
SPOMENUTA MOGUĆNOST CENTRALIZIRANE KATALOGIZACIJE U
MEĐUNARODNIM OMJERIMA
4. 1. pokušaj da se upotrebljavaju bibliografski opisi iz raznih zemalja bio je „SHARED
CATALOGING“
a. bio je to kataložni program KONGRESNE KNJIŽNICE U WASHINGTONU
b. osnovna karakteristika toga programa bila je što za katalogizaciju publikacija tiskanih
izvan SAD koristi, uz manje izmjene, opise dobivene od nacionalnih bibliografija
zemalja iz kojih pojedine publikacije potječu
c. tako izrađene kataložne jedinice upotrebljavale su se u SAD-u, Kanadi, VB
d. izrađene kataložne jedinice nisu se upotrebljavale izvan engleskog jezičnog područja
5. 1967. = tajništvo MEĐUNARODNE FEDERACIJE BIBLIOTEKARSKIH
DRUŠTAVA
a. uputilo je UNESCO-u molbu da sufinancira komparativnu studiju o propisima
za opis publikacija što ih upotrebljavaju neke nacionalne knjižnice
b. molba je prihvaćena
c. britanski knjižničar MICHAEL GORMAN je još iste godine započeo izradu takve
studije
6. 1968. = zasjedanje MEĐUNARODNE FEDERACIJE BIBLIOTEKARSKIH
DRUŠTAVA u Frankfurtu (NJEM)
a. na tom su zasjedanju je FRANZ GEORG KALTWASSER, direktor Bavarske
državne knjižnice i FRANS DE VRIEZE iz Kraljevske knjižnice u Bruxellesu (u
BELGIJI) upozorili su na probleme koje ODREDNICE davane u Kongresnoj
knjižnici stvaraju knjižnicama koje se ne služe ENGL. JEZ.
7. 1969. = zasjedanje MEĐUNARODNE FEDERACIJE BIBLIOTEKARSKIH
DRUŠTAVA u Kopenhagenu (Danska)
a. na tom su zasjedanju je SUZANNE HONORE (naglasak na e) predložila ono što je već
bio spomenuo F. Francis 1961. u Parizu
i. da se svaka tiskana ili grafički umnožena publikacija katalogizira "jednom za
uvijek" u zemlji iz koje potječe i da se tako izrađena kataložna jedinica objavi
u nacionalnoj bibliografiji te zemlje
ii. Nacionalni bibliografski centar morao bi dati sve bibliografske informacije na
raspolaganje bibliotekama svoga područja, kao i onima u drugim zemljama
bilo u obliku bušenih ili magnetskih traka, bilo u obliku tiskanih listića
b. razlika između ovog sastanka i onoga u Parizu je bila ta što se bio znatno manji, ali je
sudjelovalo 45 stručnjaka iz raznih zemalja (imao je više međunarodni duh)
c. na tom se sastanku raspravljalo o Gormanovoj studiji i izabrana je RADNA SKUPINA
koja će taj prijedlog dalje razraditi (konačni tekst nacrta je izrađen 1971. – 1972.
preporuke su počele primjenjivati britanska i zapadnonjemačka nacionalna
bibliografija te australska; franc. i kanad. od 1973.)

8. program „SHARED CATALOGING“ proširio se u međunarodni program koji se

nazvao UBC
 9. FRANZ GEORG KALTWASSER
a. osnovnu ideju UBC-a je razradio do detalja i dao zaokruženu cjelinu tog dugoročnog
programa
b. sistemski je pokazao čitav tijek radnji, od tiskanja publikacije, do katalogizacije i
uvrštavanja kataložne jedinice 11111 u kataloge knjižnica cijeloga svijeta
c. naglasio je sljedeće:

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. svaka bi zemlja morala izraditi nacionalnu bibliografiju koja bi morala u potpunosti zabilježiti
svu knjižnu produkciju te zemlje
2. treba uvesti pravne propise koji bi regulirali priliv obveznih primjeraka u nacionalne knjižnice
ili nacionalna bibliografska središta
3. trebalo bi standardizirati bibliografske informacije u pogledu ODREDNICA i OPISA, ali i u
tehničkom pogledu
4. trebalo bi osnovati nacionalna ili regionalna središta koja bi prihvaćala bibliografske zapise iz
drugih zemalja i stavljati ih na raspolaganje zainteresiranim iz svog područja bilo u izvornom
obliku, bilo uz izmjene u pogledu jezika i pisma u pojedinim dijelovima opisa.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

10. ISBD (M) objavljen je 1973., a slovo M označava monografije, tj. omeđene publikacije