Povijesna interpretacija

kostima kralja Tomislava

povodom 1100 obljetnice krunidbe
izv.prof.dr.art.Jasmina Pacek, univ.spec.art.therap.
Sadržaj
1) OGRANIČENOSTI DOSADAŠNJIH PRIKAZANJA KRALJA TOMISLAVA –kostimografska analiza
1.1. Likovna umjetnost
1.2. Književnost

2) STAROHRVATSKA UMJETOST – kao jedina moguća povijesno autentična inspiracija

3) POVIJEST ODIJEVANJA U SREDNJEM VIJEKU – okvir za dizajn povijesne interpretacije odjeće

kralja Tomislava
3.1. Srednjovjekovno odijevanje u širem geografskom području
3.2. Vrste odjevnih predmeta
3.3. Materijali za izradu odjeće
3.4. Načini uzorkovanja odjeće
3.5. Kolorit
3.6. Obuća
1. Dosadašnja prikazanja kralja Tomislava
1. Dosadašnja prikazanja kralja Tomislava
1.1. Likovna umjetnost
 Slikarstvo
 Grafike
 Ilustracije
 Medaljarstvo
 Spomenici

1.2. Knjževnost
Nerazmjer između izvornih povijesnih dokaza o kralju Tomislavu i umjetničkih
interpretacija

Književnost i likovna umjetnost – slobodnije pristupaju mjestu krunjenja nego

povjesničari
1.1. Likovna umjetnost
Reljef s likom kralja iz Splitske krstionice

 Najstariji prikaz kralja

 „Od tri figure samo jedna, ona koja prikazuje kralja, ima elemente za
identifikaciju glavne… obilježja kraljeve moći, kruna i kugla u njegovoj lijevoj
ruci te prijestolje.

 Lik kralja ima svjetovnu odjeću, zaogrnut je plaštem. Kralj na reljefu prikazan
je u hlačama uvučenim u čizme . Hlače su, inače, u rimskoj ikonografiji svojstvene
barbarskim nošnjama; u ranosrednjovjekovnoj ikonografiji nisu svojstvene ni
prikazima svetaca.

Milan Pelc,urednik, Hrvatska umjetnost:Povijest i

spomenici, Institut za povijest umjetnosti, Školska
knjiga, Zagreb 2010.
Ivo Babić, O reljefu s prikazom kralja iz Splitske
krstionice, Archaeologia Adriatica iv (2010), 203-215
Ferdo Quiquereza,
Tomislav, prvi hrvatski kralj ili Ujedinjenje Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
(1889.)

Oklop- tipično za ratne

pohode, ne krunidbe

Crveni plašt s krznom

hemerlina - pojavljuje se tek u
12. stoljeću prvi puta s
Henrikom Barbarossom.

Mario Jareb, Kralj Tomislav kroz tisuć godina,

Kralj Tomislav izmedju stvarnosti i mita,
Despot infinitus, Zagreb 2017.

 Slika reproducirana kao oleografija 1891.pa je postala široko dostupna

Celestin Medović,
Splitski crkveni sabor , Slika se prvobitno zvala Sabor kralja Tomislava
(1897.)
Bijela tunika – tipična za
crkvene događaje ne krunidbe

Ukrasi oko vrata – nisu tipični

za europski kontekst, podsjeća
na egipatski ovratnik

Bordure na dnu tunike i kroz

sredinu - DA

Crveni plašt - DA

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u književnosti i umjetnosti,

Prvi hrvatski kralj Tomislav ususret trećem tisućljeću,
 Oleografija tvrtke Petar Nikolić :Tomislav prvi kralj hrvatski ili ujedinjenje Hrvatske , autori Kikerec i Zadnik Zbornik, Zagreb 1998,
 Središnji lik Grgur Ninski, Tomislav samo slušatelj rasprave.
 Ninski se redovito pojavljuje uz Tomislava kao Biskup Hrvata = borba za glagoljicu i slavenski liturgiju
 Svijesti povjesničara i naroda idu ruku sa slavom krunjenja na Duvanjskom polju
Oton Iveković,
Krunidba kralja Tomislava
(1905.)

Bijela donja tunika – nije se

nosila samo s plaštom nego je
morala imati i gornju tuniku

Zlatni panel na plaštu– tipičan

oblik uzorkovanja plašteve u
Bizantu

Bordure na dnu tunike i na

rukavima - DA

 Ulje na platnu 1891.pa je postala široko dostupna Marjana Sinković, urednik, Ilustrirana
povijest Hrvata, Stvarnost, Zagreb 1971.
Frane Cota, Kralj Tomislav (1925.)

Plašt s kopčom - DA

Dugačka tunika – DA

Šahovnica - NE

 19 x 14 cm reljef, tehnika bronca Prvi hrvatski kralj Tomislav ususret trećem

tisućljeću, Zbornik, Zagreb 1998,
 Zdenac Tomislav u Sincu .
 Lik kralja Tomislava na prijestolju koji pridržava štit s hrvatskim šahiranim grbom
Zašto ne šahovnica?
 Šahirani grb pojavljuje se od kraja 15. stoljeća, isprva kao pretenzijski
grb Habsburgovaca, a potom i kao zemaljski grb Kraljevine Hrvatske, u okviru javne
heraldike dinastije Jagelovića.

 ]Diplomatsku potvrdu dobio je 1.1.1527. godine u povelji o izboru nadvojvode

Ferdinanda za hrvatskog kralja.

 Tom prilikom, otisnut je na pečatu s 8 × 8 srebrno-crvenih kvadrata s natpisom

Sigillum Regni („Pečat Kraljevstva“).

 Najstariji do sada poznati šahirani grb prikazan je na freski s motivom heraldičkog

„Davidova tornja“, koja se nalazi u dominikanskom samostanu u tirolskom gradu
Bozenu a datira se između 1490. i 1494. godine.
Mario Jareb, Kralj Tomislav kroz tisuć
godina, Kralj Tomislav izmedju stvarnosti i
mita, Despot infinitus, Zagreb 2017.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Grb_Republik
e_Hrvatske
Ivo Kerdić,
reljef za Spomen knjigu Hrvatskog kraljevstva
(1925.)
Šahovnica na ovratniku plašta – NE

Oblik plašta – neobičan, ne vidi se kopčanje

Dugačka tunika – DA

https://blagamisterije.com/najveci-majstori-generacije-prionuli-su-i-
napravili-mitsku-knjigu-o-kralju-tomislavu-vladara-su-optocili-
grbovima-i-poludragim-kamenjem/18039/

 Umjetnički izveden okov rukopisne knjige u stilu „art décoa“ , prikaz vladara na prijestolju
 Neki od najvećih majstora prve polovice 20. stoljeća zajednički su izradili knjigu koja je ubrzo postala simbol vještine i znanja majstora ovih
prostora,
 izložena na Internacionalnoj izložbi dekorativne i industrijske umjetnosti u Parizu 1925. godine
Ivo Kerdić,
Plaketa s likom kralja Tomislava
(1925.)

Šahovnica na ovratniku plašta – NE

Oblik plašta – neobičan, ne vidi se

kopčanje

Dugačka tunika – DA

Prvi hrvatski kralj Tomislav ususret trećem

tisućljeću, Zbornik, Zagreb 1998,

 Plaketa dizajnirana za III. Hrvatski svesokolski slet 1925.

Ljubo Babić,
ilustracija za brošuru Rudolfa Horvata, Tomislav, prvi hrvatski kralj
(1925.)

Dugačka tunika centralne

dokorativnosti – DA

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u književnosti

i umjetnosti, Prvi hrvatski kralj Tomislav

 Izdana u nakladi Odobra za podignuće spomenika kralju Tomislavu

ususret trećem tisućljeću, Zbornik, Zagreb
1998,
 https://www.antikvarijat-vremeplov.hr/rudolf-horvat-tomislav-prvi-kralj-hrvatski-1925-ljubo-babic-
dizajnirao
Ljubo Babić,
Kralj Tomislav
(1925.)

Bijela tunika i plašt – moguće, ali ne za

krunidbu

Dugačka tunika – DA

Oblik rukava – DA

Bordura na tunici- DA, ali ne antički motiv

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u književnosti

i umjetnosti, Prvi hrvatski kralj Tomislav
ususret trećem tisućljeću, Zbornik, Zagreb
 Hrvatska kruna na glavama hrvatskih kraljeva, na plakatu Ljube Tadića iz 1925.godina 1998,
Ljubo Babić,
ilustracija za knjigu Vladimira Nazora, Hrvatski kraljevi
(1931.)

Plašt – DA

Neki oblik tunike ispod

koji je imao uske rukave –
DA

Hlače - NE

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u

književnosti i umjetnosti, Prvi hrvatski
kralj Tomislav ususret trećem tisućljeću,
 „Kao profinjeni grafičar, sa snažnim osjećajem za liniju i kromatiku…Babić je knjigu sjajno grafički opremio Zbornik, Zagreb 1998,

korsteći predloške starohrvatske umjenosti :likove, pletere i inicijale. Vrijeme je to afirmacije starohrvatske
Rudolf Švagel-Lešić,
Kralj Tomislav
(1937.)

Plašt sa plisiranim falticama, podsjeća na

elizabetanski ovratnik – NE, takva stilizacija
nije poznata do 16.stoljeća

Strogo formirani nabori na tunici- NE

Štit sa šahovnicom - NE
Josip Bratulić, Kralj Tomislav u
književnosti i umjetnosti, Prvi hrvatski
kralj Tomislav ususret trećem tisućljeću,
Zbornik, Zagreb 1998,
Josip Horvat "Međimurec”,
Kralj Tomislav
(1936.)
Oklop- tipičan za vojne pohode, ne krunidbu

Plašt s bordurom i kopčom – DA

Bordura od pletera – DA

https://www.wikiwand.com/hr/Josip_Ho
rvat_Me%C4%91imurec

 Crteži tušem za knjigu „Hrvatska povijest djedova unuku“ od Marka Šeparovića (1936., 1938.)
 tuš na papiru
Josip Horvat „Međimurec”,
Krunidba kralja Tomislava
(1938.)

 Ulje na platnu
Crvena boja i plašta i
tunike– DA

Oblik plašta - DA

Bordura plašta – NE
Josip Horvat „Međimurec”,
Kralj Tomislav na prijestolju,
(1941.)
Crvena boja i plašta i tunike– DA

Kratki plašt – NE

Krojeni rukavi – NE

Ukrasna dugmad i kopče – NE, nisu korišteni do

13.st.

Šahovnice - NE

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u književnosti

i umjetnosti, Prvi hrvatski kralj Tomislav
 idealizirani portret prvog hrvatskog kralja na prijestolju s previše manirističkih detalja, s naglašenim nacionalnim ususret trećem tisućljeću, Zbornik, Zagreb
1998.
označnicama: pleter, hrvatski grb kao ukras odjeće i karakteristična hrvatska kruna na kraljevoj glavi
 ulje na platnu,
Zlatni vez – DA
Kristijan Kreković,
Tomislav, prvi hrvatski kralj
(1943.)

Bijeli plašt i tunika – NE

Šahovnica – NE

Pleter na borduri – DA

Vez na rukavu - DA

https://www.croatianhistory.net/etf/krek.html

 Portret objavljen su u knjizi Tri najveća hrvatska kralja dr. don Lovre Katića, godine 1943. u Zagrebu (u izdanju HKD Sv. Jeronima), kao i u knjizi Ive
Omrčanina Sacred crown of the Kingdom of Croatia (Dorrance & company, Philadelphia,
 ulje na platnu
Andrija Maurović,
ilustracije u knjizi Zvonimira Fržopa, Razgovori ugodni naroda hrvatskog
(1943.)

Plašt s krznom hemerlina –

NE, pojavljuje se tek u 12.
stoljeću prvi puta s Henrikom
Barbarossom.

Žuta tunika - NE

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u

književnosti i umjetnosti, Prvi hrvatski
kralj Tomislav ususret trećem tisućljeću,
Zbornik, Zagreb 1998.
 „naslovna stranica s likom hrvatskog kralja (vjerojatno Tomislava)…”
 uz pjesmu o Tomislavu , čak su četiri crteža
Želimir Janeš,
Plaketa kralja Tomislava

Hlače – NE

Gornji dio tijela, nejasna

stilizacija

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u

književnosti i umjetnosti, Prvi hrvatski
kralj Tomislav ususret trećem tisućljeću,
Zbornik, Zagreb 1998,
Zlatko Tudjina,
Tomislav 1.kralj Hrvatske

Oklop- tipičan za vojne

pohode, ne krunidbu

Plašt s bordurom i kopčom

– DA

Bordura od pletera – DA

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u književnosti

i umjetnosti, Prvi hrvatski kralj Tomislav
ususret trećem tisućljeću, Zbornik, Zagreb
1998.
 Medalja kovana u Bavarskoj državnoj kovnici
Petar Barišić,
spomenik kralju Tomislavu, Čapljina
(1998.)

Plašt– DA

Dugačka tunika – DA

Josip Bratulić, Kralj Tomislav u književnosti i

umjetnosti, Prvi hrvatski kralj Tomislav
ususret trećem tisućljeću, Zbornik, Zagreb
1998.
https://mdc.hr/hr/mdc/zbirke-
fondovi/knjiznica/publikacija/spomenik-
 „Kralj na prijestolju, svježe i snažne modulacije, monumentalnog rasporeda ploha-djelo koje će zasigurno kralju-tomislavu-capljina,32079.html

biti snažan znamen prošlom i sadašnjem vremenu, kao i suvremenoj umjetnosti…”

Ivan Kujundžić,
Kralj Tomislav,
(1997.)

Šahovnica– NE

Crveni plašt – Da

Multimedijski Projekt "Hrvatski Sabor„

Izdavač ORFEJ, HRT, Zagreb

 Davor Bobić -Oratorij "Kralj Tomislav"

 Autor multimedijalnog projekta akademski kipar Ivan Kujundžić
Tomislav Robert Frangeša Mihanović,
Kralj Tomislav, Zagreb
(1928.-38. postavljen 1947.)

Plašt– DA

Odjeća prilagođena za
konjanika – ne za
krunidbu

https://www.vecernji.hr/vijesti/umjetnici
-koji-su-nam-dali-viziju-kako-je-mogao-
izgledati-prvi-hrvatski-kralj-tomislav-
1234023 - www.vecernji.hr
 na središnjem mjestu ispred zagrebačkog Željezničkog kolodvora
Vitburg Meck,
spomenik kralju Tomislavu u Ogulinu

Plašt s bordurom i kopčom

– DA

Bordura od pletera – DA

Štit sa šahovnicom - NE

https://www.vecernji.hr/vijesti/umjetnici-
koji-su-nam-dali-viziju-kako-je-mogao-
izgledati-prvi-hrvatski-kralj-tomislav-
1234023 - www.vecernji.hr
Emerik Imbro Sunko,
autor reljefa s prikazom kralja Tomislava, Livno

Plašt– DA

Odjeća prilagođena za
konjanika – ne za
krunidbu

https://www.vecernji.hr/vijesti/umjetnici-
koji-su-nam-dali-viziju-kako-je-mogao-
izgledati-prvi-hrvatski-kralj-tomislav-
 spomenik koji su u osmislili Ćiril Iveković i Oto Munder u obliku obeliska visokog 1234023 - www.vecernji.hr
simboličnih 9,25 metara
Vinko Bagarić,
spomenik kralju Tomislavu u Tomislavgradu

Plašt– DA

Tunika – DA

https://www.vecernji.hr/vijesti/umjetnici
-koji-su-nam-dali-viziju-kako-je-mogao-
izgledati-prvi-hrvatski-kralj-tomislav-
1234023 - www.vecernji.hr

 koji je i spomenik palim hrvatskim braniteljima

1.2. Književnost
Velimir Deželić,
Prvi kralj
(1903.)

„Odjeven u grimizne halje, koje su sjale od dragulja, bio je opasan dragocjenim pojasom, a
draguljima mu blistaju i podveze oko goljenica…Na glavi još nema krune, a ni kraljevski ga plašt još
ne resi…”
Sada pristupi poslanik pape Ivana X.Ivan biskup Jakinski, do jastuka na kojem je blještala zlatna
kruna hrvatska. Na vršku joj se dizala tri zlatna križa, sa strane je bila nešto uvijena, a odozgor
ravna. Sa svake joj strane vise uhobrani. Iskićena bijaše naokolo svojih rubova nizom velikih
dragulja”
„I u taj čas pokaza se na tom mjestu na vilovitom bijelom konju, s kraljevskom krunom na glavi, s
kraljevskim plaštem, prvi hrvatski kralj…Svijetlim svojim mačem mahnuo na sve četiri strane
svijeta.”

Velimir Deželi. Prvi kralj, Verbum, Split

2011.
https://www.wikiwand.com/hr/Josip_Hor
vat_Me%C4%91imurec
Neven Budak,
Knezovi kraljevi biskupi, slike iz davne hrvatske prošlosti
(1995.)

„Na čelu je …jahao Tomislav na velikom bijelom konju. Konjska je oprema bila pozlaćena, baš kao i
vladareve mamuze. Teška srebrna kopča držala je dugački plašt od skupocjene bizantske crvene
tkanine, ispod kojeg je virio mač u srebrom okovanim koricama. Pozlaćeni brončani dijadem
sputavao mu je dugu crnu kosu što se s bradom slila u jedinstveni okvir blijeda i odlučna, ali
produhovljena lica.”

Neven Budak, Knezovi kraljevi biskupi, slike iz

davne hrvatske prošlosti, Biblioteka hrvatska
baština, Zagreb 1995.
 2. Starohrvatska umjetnost
- kao jedina moguća povijesno autentična inspiracija-
Obilježja perioda
Predromanika 6-11 st.

Doseljenje Slavena

„Ranosrednjovjekovna kultura Europe, pa tako i Hrvatske obilježena je trostrukim nasljeđem:

 rimskoantičkim
 kršćanskim
 autohtonim (barbarskim) doseljenih naroda.”

Nestanak slikovnog ukrasa veliki je gubitak, nedostatak figurativnih prikaza ljudi kroz slikarstvo

Najraniji nalaz koji imamo je ciklus ranoromaničkih freski u sv. Nikoli na Koločepu je iz 1100 godine.
Milan Pelc,urednik, Hrvatska umjetnost:
Povijest i spomenici, Institut za povijest
umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 2010.
predromaničkog poimanje kiparstva kao plitko reljefnog
odraza mozaika

„Prevladavajući pleterni ornament predromaničkih reljefa

nije samo hrvatska posebnost. On je podjednako raširen i
na području Italije, odakle su u ranom srednjem vijeku ,
kao i poslije, dolazili mnogi kulturni poticaji na hrvatsko
područje.”

„Raspored simbola i ukrasanih motiva na pločama,

gredama, lukovima i zabatima oltarnih pregrada i ciborija
pregledan je i pravilan.

zazor od praznine zbog kojeg je površina kamena što je

moguće gušće popunjena ukrasima i simboličkim motivima

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u

Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb 2012.
Sarkofag splitskog nadbiskupa Ivana (konac 8.st.)
Split, krstionica katedrale

 Prije primjene pletera,

prevladavali su organski
motivi
 kipar racionalno parcelira
pravokutnu podlogu u
nizove kvadrata
 smješta motive ukrštenih
ljiljana
 stabljike cvijeta su
dijagonale kvadrata

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj,

Ljevak, Zagreb 2012.
Igor Fisković urednik, 1000 godina
hrvatskog kiparstva, Muzejsko galerijski
centar Zagreb 1997.
Višeslavova krstionica iz Nina (oko 800.godine)
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

 Uz bridove stranica reljefno je

isklesan po jedan torodirani
stupić sa stiliziranim
kapitelom,
 na sredini prednje stranice
prikazan procesionalni križ
ispunjen hrvatskim tropletom
za zavojnicom na kraju triju
krakova

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u

Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb 2012.
Crkvica Sv.Martina uzidana u sjeverni zid Doiklecijanove palače,
oltarna pregrada s natpisom 9.st

 Ornamenti na uskim okomitim

elementima pregrade te na
zabatu

 Elementi organskog podrijetla

 Kuke

 Stilizirani križ s dvije ptice

 Natpis

Marjana Sinković, urednik, Ilustrirana

povijest Hrvata, Stvarnost, Zagreb 1971.
Fragment s imenom kneza Trpimira iz Rižnica kod Klisa (sredina 9.st.)
Split , Arheološki muzej

 Fragment zabata
kamene oltarne
pregrade

 Kuke

 Arkade u nizovima

 Natpis

 Dio repa ptice

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u

Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb 2012.
Natpis kneza Branimira iz Gornjeg Muća pored Splita (888.),
Zagreb , Arheološki muzej
 Ulomak oltarne
pregrade u dijelu
nekadašnje crkve
izgrađene u vrijeme
kneza Branimira.

 Kuke

 Pleter
Grede i zabat s imenom kneza Branimira iz Otesa kod Bribira, 9.st.,
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika  Natpis

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u

Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb 2012.
Greda i zabat s imenom kneza Branimira iz Šopota kod Benkovca, (888.g.)
Split, Muzej hrvatskih arhitektonskih spomenika

 Najstariji je kameni
spomenik s imenom Hrvat
(dux Cruatorum)

 Kuke

 Stilizirani križ s dvije

ptice, euharistija

 Natpis

Marjana Sinković, urednik, Ilustrirana

povijest Hrvata, Stvarnost, Zagreb 1971.
Zabat iz crkve Sv.Marte u Bijaćima, 9 st.
 Najstariji sačuvani ciborij u
nas

 Zabati su, pripadali

liturgijskom namještaju,
podignutom na stupovima,
ali to nije bila oltarna
ograda, nego središnji
crkveni oltar.

 Organski ornamenti

 Kuke , u dva smjera okrenute

u centru

Tomislav Marasović, Ciborij sa zabatima iz

crkve sv.Marte u Bijaćima, Izvorni
znanstveni rad, UDK:904 : 726.591.025.21
(497.5.Bijaći)
https://hrcak.srce.hr/file/121519
Zabat iz crkve Sv.Marte u Bijaćima, 9 st.

 Pojava pleternih kružnica

 Kuke

 Pauni

Tomislav Marasović, Ciborij sa zabatima iz

crkve sv.Marte u Bijaćima, Izvorni
znanstveni rad, UDK:904 : 726.591.025.21
(497.5.Bijaći)
https://hrcak.srce.hr/file/121519
Oltarski ciborij iz Bijaća kod Trogira (9.st)
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

 Kuke

 Arkade

 Pleter kružnica i rombova

 Tordirano uže

 Natpis
Oltarski ciborij iz Bijaća kod Trogira (9.st)
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
 Kuke

 Arkade

 Tordirano uže

 Ptice

 Organski biljni motivi

 Pleter „perec”, dva niza

zrcalno postavljenih
učvorenih

 Natpis
Ulomak s pleternim ornamentom i natpisom iz Lobora (9.st.),
Zagreb, Arheološki muzej

 Kuke

 Natpis

 Pletenica

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u

Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb 2012.
Zabat s imenom kneza Muncimira iz crkve Sv.Ivana iz Uzdolja kod Knina (895.)
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

 Sačuvana oltarna
pregrada
 Knez Mutimir dao
sagraditi crkvu sv Ivana
 obnovljena 1458.godine

https://m.facebook.com/216197195092703
/posts/871568189555597/?locale=pt_BR&_
rdr
Igor Fisković urednik, 1000 godina hrvatskog
kiparstva, Muzejsko galerijski centar Zagreb
1997.
 Kuke

 Polukružne arkade u
interferirajućim nizovima

 Tordirano uže

 Križ

 Euharistija (ptice)

 Organski motivi

 Natpis
Plutej oltarne pregrade iz Koljana kod Vrlike (9.st.) rekonstrukcija,
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

 Bogato izrađeni plutej s grozdovima

i golubicama

 „Individualni rukopis majstora

snažne ali robusne kiparske
izražajnosti” Nikola Jakšić

 „Perec” pleter

 Mreža učvorenih kružnica

 Organski motivi u kružnicama

 Ljiljani u prostorima između

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj,

Ljevak, Zagreb 2012.
Plutej oltarne ograde iz Zadarske katedrale, 9.st.
Arheološki muzej u Zadru

 Vapnenačka ploča s tropletnim ornamentom

 Pleterni motiv učvorenih koncentričnih kružnica, rombova i dijagonalno ukriženih

ovala sa šiljastima završetcima

 Ptice

 „Iako majstor klesar pri crtanju ornamenta na pluteju spretno koristi šestar i
ravnalo, nije impresioniran geometrijskom strogoćom.

 Zbog svih tih malih, ponekad jedva uočljivih nepravilnosti pleterno polje zrači
lakoćom, nekom toplom vibracijom.

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i Europa, Kultura, znanost i umjetnost, svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb
1997.
https://www.matica.hr/kolo/312/raspletanje-pletera-20642/
(Katalog izložbe Sjaj zadarskih riznica, Zagreb 1990.; katalog izložbe Tisuću godina hrvatske skulpture, Zagreb, 1991.; Mladen Pejaković: Omjeri i
znakovi, Matica hrvatska Dubrovnik, 1996., str. 26, 143.)
Putalj u Kaštelima, pilastar i plutej oltarne ograde,
Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Plutej
 Arkadice u podnožju zaključene viticam
 Palmete
 Pupoljak
 Dva seta koncentrično učvorenih i dijagonalno
presječenih kružnica

Pilastar:
 Križ
 Biserni niz
 Niz od presjecajućih učvorenih kružnica
Sarkofag splitskog nadbiskupa Ivana, sina Tordakatova (oko 930.)
Split, krstionica katedrale

 Uklesan niz od 5 arkadica s križevima i palmetama

 Arkadice i stupići ispunjeni tropletim pleternim pletenicama
 Križevi ispunjeni dvopletim pleternim pletenicam
 Organski motivi : palmete, ljiljani, pupoljci

Milan Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Ljevak, Zagreb 2012.

https://www.matica.hr/kolo/312/raspletanje-pletera-20642/
Zašto pleteri?

Pleteri su glavno obilježje likovnosti u srednjovjekovnoj Hrvatskoj.

U to vrijeme likovna umjetnost je prvenstveno ornamentalna, uglavnom nema figuracije.

„Starohrvatski klesari i kipari pokazali su svoje umijeće ukrašavajući crkveni namještaj (oltarske pregrade,
ciborije i nadvratnike). Iz početka nisu klesali ljudske likove, nego jednostavnije ukrase. U bogatom troprutastom
ukrasu ili tropletu (pleteru) nalazimo izvedne križeve, biljke i zvijezde, a od 11.st.uz ptice i zvijeri i ljudske likove.”

„Pletera je nadjeno od Pule, Motovuna i Lovrana u Istri do Dubrovnika i Boke kotorske na jugu, Siska i Lobora u
Hrvatskom zagorju, Iloka, Banoštara, Rakovca u Srijemu, Glamoča i Livna u Bosni”

Trpimir Macan, Željko Holjevac, Povijest

hrvatskog naroda, poglavlje Kultura
starohrtvaskog doba, Školska knjiga, Zagreb
2013.
Vrste pletera

https://www.dumus.hr/files/images/Glago
ljica_edukativni-vodic.pdf
Najčešći motivi
GEOMETRIJSKI MOTIVI

Kuke
 Najviši pojas najčešće nosi niz kuka, izvedenog iz klasičnog motiva pasjeg skoka.
 Položajem i nagibom kuke vode oči promatrača prema vrhu, a u središtu arkada
račvaju se i idu u različitim smjerovima.

Kružnice međusobno povezane čvorovima

 unutar kružnica se često pojavljuju rozete „virovite rozete”, grozdovi, ptice, manje
prepleti.
 kružnice se prepliću s dijagonalno povučenim ravnim vrpcama koje oblikuju
rombove.
Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i
Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Najčešći motivi
GEOMETRIJSKI MOTIVI

Glavna ploha pluteja ima

 ili ornamentalni „tepih” pleternih „mreža”
 ili stilizirani arhitektonski motiv arkada koji uokviruju
križeve.
Oblici pleternih mreža vuku svoje podrijetlo iz sličnih motiva na
kasnoantičkim podnim mozaicima, ali su znatno razrijeđeni u
usporedbi s njima

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Najčešći motivi
ORGANSKI MOTIVI
Motivi biljnog ornamenta naslijeđeni su
iz antike-
 lišće bršljana,
 reducirani akantusovi listovi,
 ljiljan,
 palmeta

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Životnjski motivi:
 ptice: golubice, paunovi…
 zvijeri: grifoni, lavovi…
Oblikovanje kompozicije

Bit je ornamentalnog jezika u ponavljanju jedinica u slijedu i njihovu okupljanju u jedinstveni

prostor kompozicijske cjeline.
Gornji rub obavezno čine nizovi kuka, a donji dio može biti različito obrađen
Križ je često obrađen pletenicama
Sa strana križa najčešće su simetrično prikazane dvije vrlo stilizirane ptice.
Pluteji kvadratnog okvira kao posebne pleterne kompozicije:„dno košare”-dijagonalno postavljeni
ljiljani ili križolika petlja (kompozicija dvaju kvadrata i dvaju kružnica)

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Ritam kompozicije

Redosljed kruženja u ornamentu je orijentiran.

Upotreba statičnih i dinamičnih motiva.

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Distribucija pletera na plohama /
Statični i dinamički pleteri
DINAMIČKI MOTIVI

 Na stupovima se pojavljuju krivuljaste i ravne vitice, koje presijecaju krugove ili rombove, te isprepleteni
kružni i pravokutni motivi.

 Uz otvore, rubovi stupova mogu biti naglašeni cik cak motivom.

 Uski elementi reljefa obično su pokriveni „dinamičnim” motivima

 Središnji potez urešen je dinamičkim motivima…

 Dinamični horizontalni motivi teku uz gornje rubove pluteja: učvoreni krugovi, katkad ispunjeni zvijerima ili
cvijećem, isprepleteni pereci ili polukrugovi, ili male arkade što uokviruju ptice ili životinje.
Milan Pelc,urednik, Hrvatska umjetnost:
Povijest i spomenici, Institut za povijest
umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 2010.
Distribucija pletera na plohama /
Statični i dinamički pleteri
STATIČNI MOTIVI

 Na glavnom polju ploče umjetnici primjenjuju motive statičnije naravi, prikladne za veće površine.
 veći krugovi povezani kružnim čvorovima, ispunjeni rozetama ili stiliziranim pticama i
zvjerima
 isprepleten kružnice, rombovi i kvadrati, povezani čvorovima i ispunjeni biljkama i životinjama
 križevi od prepleta između palmeta ili uokvireni arkadom.

 Grede ili zabati oltarnih pregrada obično nose tri pruge ili zone ornamenta od kojih najniža često
sadrži natpis (arhiv u kamenu…zabilježbu imena hrvatskih vladara) Milan Pelc,urednik, Hrvatska umjetnost:
Povijest i spomenici, Institut za povijest
umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb 2010.
Pitanja
1.Prihvaćamo li elemente starohrvatske umjetnosti kao inspiraciju za
povijesnu interpretaciju kostima kralja Tomislava?
2. Kako biramo koji specifičan povijesni nalaz koristimo za inspiraciju?

a) biramo jedan najznačajniji b) odabir različite /najtipičnije

povijesni nalaz i koristimo ornamenata iz 9. i 10.st. s područja
njegove elemente u dizajnu cijele Hrvatske
kostima
4. Biramo li ornamentiku koje nosi određenu simboliku ili samo
dekorativno ornamentiramo odjevne predmete?
Simbolika ornamenata
Ornamentalno oblici predromanike u mnogim slučajevima interpretiraju duh jedinstvene kršćanske
molitve „Očenaš”. Ona počinje zazivanjem Sv. Trojstva: Oca, Sina i Duha Svetoga.

Molitva prepleće prolazno i vječno postojanje. Kao kod ornamenata ona je ponavljanje. Prolazno i
vječno spajaju se u vremenu molitve. Molitva aktualizira bit triju božanskih osoba i navješćuje
njihovu inspirativnu ulogu u odnosu neba i zemlje, gornjeg i donjeg, vječnog i prolaznog.

U tropletu nije slučajan sustav od triju niti ili prutova.

Sadašnjost, prošlost i budućnost pletu se s tri protežnosti u ciklične cjeline brojčanih odnosa.

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Simbolika ornamenata
Geometrija od davnina nudi likove kružnica, trokuta i šesterokuta za simbole neba i Trojstva.
Spojeni su u Solumunov znak i Davidovu zvijezdu, šesterolatične ruže…

Jednostavni beskonačni uzao, u klasifikacijama tipova prepleta nazvan „perec-motivom”, prepleće

beskonačno, cikličko, trodimenzionalno i uopće trojstveno jedinstvo…savija se pod stalnom
zakrivljenošću i mjenja prostorne smjerove na jasan ali tajanstven način

Virovita rozeta, dvostruka zavojnica, osmice i lemniskate, kuke ili rakovice…izravni su navodi o
gibanju sunca.

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
Simbolika ornamenata
 Spirala stavljena u kljun ptice kod križa u zabatu označuje proljeće i ekvinocij, dok je u kljunu druge ptice grozd, znak
jeseni…u prenesenom i proširenom značenju radi se o binarnoj vezi sunca i plodnosti.

 List i grozd, cvijet i ptica, često su u zajedničkom skupu s Heraklovim uzlom u obliku prepletenih dijagonala kvadrata.

 Ptice su jastreb, sokol, orao, paun, pelikan ili koja druga ptica određena da bude neki znak, osobito znak vremena ili
godišnjih doba.

 Kasni zoomorfni prikazi na izmaku predromanike…pokazuju da su lav, ptica i janje postavljeni iznad određenog prizora
da simboliziraju razdoblje u godini ili opći smisao događaja s kojim su u neposrednoj vezi.

Ivan Supičić (glavni urednik), Hrvatska i

Europa, Kultura, znanost i umjetnost,
svezak I, HAZU i Školska knjiga Zagreb 1997.
3. Povijest odijevanja u srednjem vijeku
3. Povijest odijevanja u srednjem vijeku
3.1. Srednjovjekovno odijevanje u širem geografskom području

3.2. Vrste odjevnih predmeta

3.3. Materijali za izradu odjeće

3.4. Načini uzorkovanja odjeće

3.5. Kolorit

3.6. Obuća
3.1. Srednjovjekovno odijevanje u širem
geografskom području
 Svi podatci koje
imamo o odijevanju
odnose se uglavnom
na odjeću
svećenstva, kraljeva,
dvorjana i ostalih
imućnih slojeva

Norris, Herbert. "Medieval Costume and Fashion." Paperback, Dover

.
Publications Inc., 1745
Carl Koher, A History of Costume, Dover Publications, New York, 1928.
Lucy Barton, Historic Costume for the Stages, Adam and Charles Black, 1949.
Johm Peacock, Povijest odijevanja na zapadu, Golden marketing-Tehnička knjiga,
2003.
Melisa Leventon, What People Wore When,St.Martin’s Griffin, New York, 2008.
https://www.thoughtco.com/medieval-clothing-and-fabrics-1788613
Bizant
 Povezanost svjetovnog i religioznog
manifestira se kroz to da je car imao i
određene religiozne moći. Smatrao se božijim
izaslanikom na zemlji...iako nije predvodio
crkvene cermonije imao je brojne druge
crkvene zadaće

 Stoga je odjeća cara i svećenstva vrlo slična

 Najistaknutije obilježje bizantske
odjeće i stila, je boja. Korištene
sve boje spektra
 Visoka dekorativnost i
ornamentalnost
 Dokazi na mozaicima i
manuskriptima, ali i sačuvani
orginalni uzorci bizantskog
tekstila: uglavnom crkvenog
 Uzorkovanje
a) Preko cijele površine
b) U bordurama
c) U prugama
d) Na panelima
Odjeća u srednjovjekovnoj
Hrvatskoj
 Ne možemo sa sigurnošću znati kako je izgledala odjeća u Hrvatskoj u 10. st. Ono što često dovodi do zabluda, da se
radi o autentičnosti, jest povijesno slikarstvo iz mnogo kasnijih perioda.

 Prema riječima povjesničarke umjetnosti, Rosane Ratkovčić jedini likovni materijal koji činjenično poznajemo iz tog
vremena su otonske minijature. Njih karakterizira izuzetno bogatstvo kolorita.
Otonske minijature
3.2. Vrste odjevnih predmeta
ARTIKLI

Vidljivi
A) Tunika Dalmatica ( Gornja tunika)
B) Plašt

Djelomično vidljivi
C) Donja tunika (Alb)

Nevidljivi
D) Donji veš (Breeches)
 A) Tunika dalmatika (gornja tunika)

 Dalmatica je bila rimska varijacija jednog od najčešćih odjevnih predmeta,

tunice ili košulje.
 Kasno u Rimskom Carstvu (27. pr. n. e. – 476. n. e.) varijacije tunike postale
su maštovitije i razrađenije. Jedna takva varijacija bila je dalmatica.
 Isprva je imala duge rukave i zvonoliki rub koji je mogao dosezati od koljena
do poda. Međutim, kako je vrijeme odmicalo, oblici dalmatike postajali su sve
razrađeniji.
 S vremenom je dalmatika postajala sve duža i tečnija, a često se nosila
preko tunike,
 U ovom dužem obliku prilagođena je kao jedan od mnogih crkvenih odjevnih
predmeta koje su nosili klerici u Rimokatoličkoj crkvi.
 Dalmatica je također postala jedan od najčešćih odjevnih predmeta
Bizantskog Carstva (476. – 1453. n.e.), https://www.encyclopedia.com/sports-and-
everyday-life/fashion-and-clothing/clothing-
jewelry-and-personal-adornment/dalmatica
 Dužina
 službena kraljevska tunika je uvijek bila duga, za razliku od radnih tunika ili tunika nižih staleža

 Rukavi
 krojeni iz jednog komada s tijelom ili ravnim šavom spojeni na ramenu ili nekoliko inča niže
 u gornjem dijelu širi ili uže uz tijelo
 u donjem dijelu uži od lakta tako sa se vezalo ili ušival svaki put kod nošenja ili širi do 40 cm u obujmu ( u tom
slučaju su se ispod vidjeli uže krojeni rukavi donje tunike)
 Vratni izrez
 Visoko postavljena linija vratnog izreza
 Okrugli ili V izrezi
 Prorez da glava može proći

 Prorezi
 prednji prorez
 prednji i stražnji prorez
 bočni prorezi

Pojas
U struku
Lagano napuštena tunika preko pojasa
 B) Plašt
Plaštevi više dekorativni nego zaštitni, (jedini zaštitni su oni s
kapuljačama).

 Dužina
 kraljevski plaštevi dugi do poda

 Kopčanje
 na desnom ramenom kopčom ili fibulom
 Otvor po sredini prednjice, kopčanje na prsima
B) Plašt
Oblik plašta
Neki oblik draperije: kvadratni ili polukružni šal ili veo. Kružni oblik pelerine s rupom za glavu

polukružno krojen  kružno krojen

 B) Plašt
 Uzorkovanje

 po bordurama

 po panelima

 po cijeloj površini

 na leđima
C) Donja Tunika (Alb)

 Alb (od latinskog albus, što znači bijelo),

 duga bijela tunika koja se oblači direktno na kožu kao donji sloj
 relativno uska uz tijelo
 dugih rukava
 dužine od koljena do članka

 jedno od liturgijskih ruha rimokatoličke, anglikanske, luteranske i metodističke

crkve,
 kao jednostavnu izvedenicu obične odjeće iz prvog stoljeća, albu su vrlo rano
prihvatili kršćani, a posebno svećenstvo za euharistijsku liturgiju.

 u ranosrednjovjekovnoj Europi također ga je nosilo svjetovno svećenstvo u

neliturgijskim kontekstima
D) Donji veš ( breeches)
3.2. Materijali za izradu odjeće
VRSTE VLAKNA
Tekstilna vlakna koja su koristili u srednjem vijekubila su isključivo životinjskog i biljnog podrijetla.
 Vuna
 Lan
 Konoplja
 Pamuk
 Svila

KONSTRUKCIJA TKANINE
 Jednostavna jednobojna tkanja
 Jednostavni sitni uzorci poput pruga ili jednostavnih geometrijskih oblika
 Kompleksniji i pozicionirani uzorci u više boja još uvijek isključivo u rukama Egipćana
3.4. Načini uzorkovanja odjeće vezom
3.5. Kolorit
 Pleter su bojili crvenom, modrom i zlatnom
bojom.

 Monokromija nije bila prihvatljiva

Trpimir Macan, Željko Holjevac, Povijest hrvatskog

naroda, poglavlje Kultura starohrtvaskog doba, Školska
knjiga, Zagreb 2013.
 Svojom obojenošću kameni se
crkveni namještaj uklapao u
freskama oslikanu crkvenu
unutrašnjost, jer srednjovjekovne
su crkve bile hramovi boje, no od
njihova se oslika gotovo ništa nije
sačuvalo.

 Sakralno slikarstvo
starokršćanskog doba (freske ,
mozaici i ilustracije u knjigama)
utjecalo na ukus srednjeg vijeka

 Boja doživljavana kao znamen

svjetla, radosti, sigurnosti a time i
spasenja

Trpimir Macan, Željko Holjevac, Povijest hrvatskog

naroda, poglavlje Kultura starohrtvaskog doba, Školska
knjiga, Zagreb 2013.
 Boje:
 Bijela
 Crvena
 Crna
 Plava
 Žuta / zlatna
 Zelena

Trpimir Macan, Željko Holjevac, Povijest hrvatskog

naroda, poglavlje Kultura starohrtvaskog doba, Školska
knjiga, Zagreb 2013.
3.6. Obuća
ČIZME i CIPELE
Mekane, krojene prema obliku noge
Od kože
Bez pete
Do koljena ili preko koljena
Ručno šivane
Uzorkovane vezanjem, vezenjem, bušenjem ili paljenjem
kože
Hvala na pažnji