VELEUČILIŠTE U RIJECI

Andrej Simčić

PROMETNE I PROSTORNE KARAKTERISTIKE

OPĆINE KASTAV
Seminarski rad

Rijeka, ožujak 2020.

Sadržaj
Uvod........................................................................................................................................1
1. Prostorna obilježja...............................................................................................................3
1.1. Građevinsko područje općine Kastav...........................................................................................3
1.2. Poljoprivredno tlo (osnovne namjene).........................................................................................4
1.3. Šume (osnovne namjene).............................................................................................................5
1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište....................................................................5
2. Prometna obilježja...............................................................................................................5
2.1. Plan za poboljšanje stanja prometa............................................................................................10
3. Dvorana Matije Katalinića..................................................................................................11
3.1. Situacija zgrade..........................................................................................................................13
Zaključak...............................................................................................................................16
Literatura...............................................................................................................................17
Popis priloga..........................................................................................................................18
Uvod

U ovom radu govorit će se o prometnim i prostornim obilježjima općine Kastav.

Općina Kastav nalazi se u Republici Hrvatskoj, točnije na zapadu, u Primorskoj i goranskoj
županiji između Istre i Karlovačke županije. Općina Kastav sastoji se od 6 naselja: Brnčići,
Ćikovići, Kastav, Rubeši, Spinčići, Trinajstići, Jelovičani, Jurčići. Grad Kastav koji je ujedno i
centar općine Kastav nalazi se u neposrednoj blizini Opatije (6 km) i Rijeke (10 km) tek
dvadesetak kilometara od Rupe, hrvatsko-slovenskoga graničnog prijelaza. Burna je povijest
Kastva. Arheološki pronalasci potvrđuju prisutnost ilirskog plemena Japoda već u XI. st. pr. Kr.
na području današnjega grada. Kastavštinom su nakon njih vladali Rimljani, Ostrogoti, Grci,
Langobardi, a u VII. st. doseljavaju Hrvati da bi ovdje ostali do danas. Devetnaesto stoljeće
vrijeme je narodnog preporoda i osnivanja niza kulturnih institucija koje njeguju hrvatski jezik i
nacionalni identitet. Tada je utemeljen amaterski kulturno-umjetnički rad po kojem je Kastavština
poznata i danas. Kastav i Kastavština nakon Prvog svjetskog rata doživljavaju sudbinu područja
razdijeljenog između Kraljevine Italije i Kraljevine Jugoslavije. Nakon 1945. godine ponovo su
sjedinjeni s Hrvatskom u okviru Jugoslavije, a od 1991. godine su u sastavu suverene i
samostalne Republike Hrvatske koja je 1997. godine vratila Kastvu status grada. Kao što smo
naveli, burna je povijest Kastva. No svime time grad Kastav i općina Kastav iza sebe pušta
mnoge arheološke spomenike, zgrade… koji zajedno čine neku kulturnu baštinu. Neki od tih
dijelova kulturne baštine su gradske zidine. Sustav zidina građen je kao „utvrda u utvrdi“ čiji
vanjski dio čini obrambeni zid oko cijelog naselja, a unutarnji utvrda oko župne crkve. Zidine,
čiji opseg iznosi oko 750 m, zatvaraju površinu nepravilnog oblika, veličine oko 27.000 m².
Crekvina, Na prostoru ruševina crkve, koji Kastavci nazivaju Crekvina, početkom XX. st.
uređeno je šetalište, a danas se koristi i kao ljetna pozornica. Odavde šetnice kreću u šumska
prostranstva Loze i Lužine, pa je stoga Kastav jedan od rijetkih gradova u kojem se jednim
korakom iz grada ulazi u šumu. Gradski trgovi, koji kao mjesta okupljanja predstavljaju izuzetno
bitne javne prostore od kojih se svaki formirao na specifičan način. Unutar stare gradske jezgre
najznačajniji su trg Lokvina i trg Istarske vile, a neposredno uz zidine to su trg Fortica i trg Matka
Laginje. Gradska loža, u novije vrijeme Kastavci se okupljaju na zabavama i raznim
svečanostima. U njoj se za Dan Grada Kastva, 6. lipnja, održavaju svečane sjednice Gradskoga
vijeća. Kastavska Loža najveća je i najočuvanija građevina te vrste na prostoru Kvarnera.

3
Naravno uz sve ove kulturne baštine u općini Kastav živjelo je par povijesnih ličnosti, jedan od
njih je Vladimir Nadzor. Sad kad smo naveli kratku povijest općine Kastva i grada Kastva
možemo ustanoviti da su bitni za Primorsko goransku županiju ne samo radi predivne lokacije
nego i za njihovu svrhu prezentiranja sebe i županije u umjetničkome pogledu. Prije nego što se
napravila Riječka zaobilaznica promet se također odvijao i kroz općinu Kastav, gdje su ljudi
mogli uživati u razgledavanju u svemu navedenom u gornjem dijelu ovoga uvoda. U nastavku
seminara govorit ćemo o već navedenim prostornim i prometnim obilježjima, o planu za
poboljšanje stanje prometa, odabrati ćemo jednu zgradu/ustanovu i objasniti njene katastarske
čestice…

4
1. Prostorna obilježja

U općini Kastav trenutno su na snazi sljedeći dokumenti prostornog uređenja

a) Prostorni Plan Primorsko-Goranske Županije ("Službene novine PGŽ“ br.

32/13)
b) Prostorni Plana Uređenja Grada Kastva (»Službene novine
Primorskogoranske županije« broj 21/03, 14/06, 13/10, 21/11, 16/13, 18/15 i 5/ 17-pročišćeni
tekst, 21/18)
c) Urbanistički planovi uređenja (UPU) — (obrađen je samo dio planova)

Na području Općine Kastva prema organizaciji, namjeni i korištenju prostora utvrđuje se:

-građevinsko područje naselja

-izdvojena građevinska područja izvan naselja
-poslovna namjena
-sportsko-rekreacijska namjena
-groblje
-izdvojene infrastrukturne površine izvan naselja
-odlagalište komunalnog otpada-reciklažno dvorište
-površina infrastrukturnog sustava
-poljoprivredne površine
-obradivo tlo
-vrtače i manje obradivo tlo
-šumske površine
-šume gospodarske namjene
-šume posebne namjene
-ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

5
1.1. Građevinsko područje općine Kastav

Površina naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama koji prate organizaciju života u

naselju je izgrađeni dio naselja i dio koji se planira za razvoj naselja. Građevine centralnih i
pratećih funkcija su građevine javne i društvene namjene (uprava, školske i predškolske
ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), građevine gospodarske namjene (zanatske,
poslovne, ugostiteljsko- turističke), građevine sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene
površine, građevine prometnog sustava, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja Općine Kastav

Izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuju se za sljedeće namjene:

-Gospodarska namjena (bez stanovanja)

-Građevinsko područje za poslovnu namjenu

-Groblje

-Građevinsko područje za groblje (predviđeno je građevinsko područje za gradnju novog groblja)

-sportsko-rekreacijska namjena

Građevinsko područje poslovne namjene je namijenjeno gospodarskim djelatnostima koje

zahtijevaju veće površine: uslužnim, trgovačkim, skladišnim, servisnim, obrtničkim, manjim
proizvodnim pogonima i sl. uz uvjet da ne onečišćuju i ne opterećuju okoliš nedopuštenom
bukom sukladno zakonskoj regulativi.

1.2. Poljoprivredno tlo (osnovne namjene)

Poljoprivredna tla na području općine Kastva pripadaju skupini ostalih poljoprivrednih tala (P3),
a uključuju tla 4. (P31) i 5. (P32) bonitetne klase. Poljoprivredne površine P31 su namijenjene
isključivo poljoprivrednoj djelatnosti sa mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivredne
potrebe, te izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine. Poljoprivredne površine
P32 su namijenjene isključivo ratarskoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje građevina, a iznimno

6
se mogu urediti u parkovne površine opremljene minimalnom urbanom opremom (rasvjeta,
prostori za sjedenje, koševi za smeće i sl.).

1.3. Šume (osnovne namjene)

Na području Općine Kastav šume se koriste prema namjeni kao:

-gospodarske šume - šume koje se koriste prvenstveno za eksploataciju drvne mase,

-šume posebne namjene (Š3) i to kao:

-šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili
povijesnog značenja,

-šume namijenjene za odmor i rekreaciju

Površine šuma osnovne namjene (gospodarske šume) i (šume posebne namjene) osim korištenja

prema namjeni mogu se koriste i za izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine

1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čini preostali prostor Općine Kastva koji se
može koristiti na način predviđen za poljoprivredno tlo ili šume, građevine u funkciji korištenja
poljoprivrednog tla i šuma te izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine.

2. Prometna obilježja

U kategoriji prometna obiljezja podrazumijeva se utvrđivanje stanja prometne mreže I njihove

obilježja.Na području Općine Kastava postoji prometna mreža koja se temelji Zakonom o
cestama (N.N: 92/14) te je možemo podijeliti na državne,županijske,lokalne I nerazvrstane
ceste.Svaka od tih cesta ima svoje nadležno tijelo npr. Lokalne ceste upravljaju I održavaju
Županijska uprava.

7
Prometna infrakstura na području Općine Kastav sastoji se :

-Autoceste (dužina od 2,1 km)

-Autocesta A7 Granični Prijelaz: Rupa -Matulji -Orehovica -Križišće te uključujući pristupne
ceste čvorište Draga -Rijeka i čvorište Križišće -most Krk prelazi južnim rubnim područjem
Grada Kastva ( Vrata Jadrana) u dužini 1,85 km te zapadnim područjem Općine Kastva u
dužini 0,25 km

-Državna cesta ( dužina od 2,5 km)

- Državna cesta D304 Kastav-čvorište Diračje (A7) -Rijeka (D8) u dužini 2,5 km prolazi
područjem Općine Kastva od križanja u Belićima, preko Rubeša i Brestovica do granice s
Gradom Rijeka -cesta je rekonstruirana, dijelom nedostaju nogostupi.

- Županijske ceste (dužina 9,45km)

- Županijska cesta Ž5019 -Jušići (D8) –Spinčići –Kastav (D304) (ukupne dužine 2,6 km)
prolazi područjem Grada Kastva od Trinajstića, preko Spinčića do križanja Belića u dužini
1,6 km –djelom je rekonstruirana, većim djelom nedostaje nogostup
-Županijska cesta Ž5020 -Brnčići (L58018) -Ž5021 dužine od 1,9 km, povezuje križanje u
Žegotima i središte Brnčića.Potrebna je rekonstrukcija i izgradnja nogostupa
-Županijska cesta Ž5021 -Kastav (Ž5204) - Viškovo (Ž5025) ( dužine od 4,2 km),
područjem Općine Kastva prolazi u dužini od 2,4 km, od križanja u Jurčićima, preko Radne
zone do granice s Općinom Viškovo –dionica do Radne zone je djelom nova gradnja, djelom
rekonstruirana,a dionica prema Viškovu potrebna je rekonstrukcija ceste i izgradnja
nogostupa
-Županijska cesta Ž5047 -Kastav (D304) –Matulji –Veprinac-D500 (dužine od 21,6 km),
područjem Općine Kastva prolazi u dužini jednog kilometara od križanja Belići do granice s
Općinom Matulji(cesta rekonstruirana)
-Županijska cesta Ž5206 -Kastav (Ž5204) –Jurčići –A.G. Grada Rijeke, dužine od 2,2 km,
povezuje križanje Belići preko Jurčića sa Srdočima (nije u cjelosti u funkciji),te nedostaje

8
 još 0,26 km spoja prema križanju Belići
- Županijska cesta Ž5207 -Ž5206 –A.G. Grada Rijeke, dužine je 0,6 km, spojna cesta kroz
Rešetare.

-Lokalne ceste(dužina 1,2 km)

- Lokalna cesta L58043 Matulji (Ž5047) -Rubeši (Ž5204) (D304) (dužina od jednog
kilometra), spojna cesta dvije županijske ceste čija dužina na području Općine Kastva iznosi
0,4 km – neadekvatne širine, nema nogostupa
- Lokalna cesta L58018 Brnčići (Ž5020) –Kosi –Sroki (Ž5025) (dužina od 2,6 km), spojna
cesta dvije županijske ceste, na području Grada Kastva dužine 0,8 km -neadekvatne širine,
nema nogostupa.

-Nerazvrstane ceste(dužina 54 km)

Belići -Šporova jama
Rešetari (spoj ulica 128. brigade HV i 111. brigade ZNG)
Krajevac –Kudeji
Spinčići -Trinajstići –Spinčići

Da sad sve skupa sumiramo Općina Kastav ima sljedeče postojoće ceste:
-cesta Frlanija - Dolčić raskrižje s ostalom državnom cestom: čvor Draga - Brajdica (planirana
dionica) - putnički terminal Krnjevo -Diračje - Kastav,
-cesta koja povezuje ostalu državnu cestu: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički
terminal Krnjevo - Diračje - Kastav i županijsku cestu Čandekova ulica (u Rijeci) (cesta Diračje -
Kastav) - Belići - Jušići.

9
 Slika 1: Infrastruktura prometnica općine Kastav

Također u Općini Kastav oređeni su minimalni kriteriji građenja I rekonstrukcije prometnih

građevina,površina a to su:
Razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne ceste):

-najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 3 m, a za ulice s javnim prometom ili visokim
udjelom prometa teretnih vozila iznosi 3,25 m,
-kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5 m,
-državne i županijske ceste moraju imati obostran nogostup od 1,5 m, dok pri rekonstrukciji
postojeće prometnice nogostup može biti i jednostran širine 0,80 m, od kojeg je građevinski
pravac udaljen za 6m,
-lokalne ceste moraju imati minimalno jednostrani nogostup širine 1.5 m

10
ostale ceste koje nisu javne
-minimalna širina prometnog traka za dvosmjerne nerazvrstane ceste iznosi - 2,75 m
-kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m
-cesta mora imati minimalno jednostrani nogostup širine najmanje 1.5 m, ili 0.8 m ako se radi o
rekonstrukciji postojeće ceste,
-slijepa cesta dužine od 50 – 100 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,
-slijepa cesta dužine veće od 100 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno
okretanje vatrogasnog vozila.

kolno-pješački prilazi:
-kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevnih područja
naselja isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše
50m,
-najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3m,
-kolno-pješački prilaz duži od 50 m mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.

zelene površine - smjernice za projektiranje ukoliko se uz javne i nerazvrstane ceste formira

zelena površina:
-najmanja širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2m, a za visoko zelenilo 3m,
-drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5m od ruba kolnika.

odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica

- smjernice za projektiranje: -površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,
-nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,
-kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

11
2.1. Plan za poboljšanje stanja prometa

Prometne građevine u općini Kastav s pripadajućim objketima, uređijama i instalacijama

a) Cestovne građevine: Autocesta Rupa - Rijeka - Žuta Lokva, obilazno oko Grada Rijeke

-Ostale državne ceste: Čvor Draga – Brajdica (planirana dionica) - putnički terminali
Krnjevo Diračje - Kastva
-Osnovne županijske: a) Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav –
Matulji Veprinac -Vela Učka

b) Željezničke građevine: Planirana željeznička pruga visoke učinkovitosti: (TrstKopar)

Lupoglav-Rijeka-Josipdol- (Karlovac)-Zagreb/Split-Dubrovnik

c)Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a)Građevine sustava odvodnje:

d) Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a)Elektroenergetske građevine

Prijenosni dalekovod 2x220 kV - Pehlin - TE Plomin,

Prijenosni dalekovod 220 kV - Pehlin - Divača.

b)Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina (planirano)

Magistralni plinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75 bara

kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac.

Za općinu Kastav se prostornim planom planira gradnja nedostajućih cestovovnih dionica:

dionica županijske ceste Orehovica - Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji –

12
Veprinac, koja prolazi južnim rubom Radne zone Žegoti (na području Grada Kastva dužine 950
m, ostalo na području Općine Viškovo), te omogućuje njenu dostupnost bez prolaza izgrađenom
strukturom naselja s dionica kao dio prometnog pravca; 23 - dionica županijske ceste Čandekova
ulica (u Rijeci) – Belići – Jušići (na području Grada Kastva ima oznaku Ž 5019 i Ž5206) –
planira se izgradnja dionica prema Srdočima te rekonstrukcija / izgradnja nedostajućih nogostupa
na dionici Belići – Jušići; - lokalna cesta kroz područja Škrlji – Tuhtani - Diraki kao veza
istočnog dijela Grada Kastva s Rijekom, a posebno je značajna za povezivanje do sada slabo
prometno povezanih područja Škrlji, Tuhtani i Frlani; - spoj županijske ceste Čandekova ulica (u
Rijeci) – Belići – Jušići sa nerazvrstanom cestom Kastav – Ćikovići (radnog naziva „cesta 409“);
- cesta koja povezuje dio građevinskog područja N1-3 (UPU 4 – područje „Vrata Jadrana“) s
prometnom mrežom Grada Rijeke;

3. Dvorana Matije Katalinića

Odabrali smo Kastavsku sportsku dvoranu (“Dvorana Matija Katalinić”) za odrediti: KIG, KIS,
površinu čestine i zgrade, udaljesnot zgrade od ostalih čestica, regulacijski i građevinski pravac.
Ujedno ćem i prikazati vlasništvo i izvidak iz zemljišne knjige.

Slika 2: Dvorana Matije Katalinića

13
 Slika 3: Tlocrt dovrane sa njezinim česticama

14
3.1. Situacija zgrade

Slika 4: Situacija zgrade i katarske čestice

Adresa katastarske čestice je Koširovo. Površina te čestice je 5494/m2, a površina zgrade je

2355/m2.
KIG je 42%, a KIS je 2.33

15
16
17
 Slika 6: Prikaz vlasništva dvorane

Situacija prometne infrastrukutre na slici 1 i slika 4 situacija zgrade i katarske čestice izrađene su
u AutoCAD program, prema podacima iz PPŽ-a i dodatnih materijala.

18
Zaključak

Iz ovog seminarskog rada možemo vidjeti da je grad Kastav imao najveći razvoj kroz povijest.
Uočavamo da općinu Kastav čine 6 naselja i svako od tih naselja ima svoju “ulogu”. Kao općina
nema neku preveliku ulogu za promet, no po pitanju prostornog planiranja ima velike
mogućnosti. Razne kulturne građevine, sportsko rekreacijski centri, groblja, šume i razne
šetnice… Na slici prometne infrastrukture vidimo koliko zapravo prometnica Kastav ima i
možemo uočiti da Kastav zaista nije toliko bitan za promet Republike Hrvatske. No za lokalne
ljude, cestovni plan bi olakšao kretanje i smanjio bi se vrijeme vožnje. Jer bi prometnica spajala
ostale općine sa svih strana. U seminarskom radu govorili smo i o Kastavskoj dvorani koja je
dobila naziv po kastavskom dječaku po imenu Matija Katalinić koji je se bavio košarkom, no
nažalost od zdrastevnih problema je preminuo, i time je općina Kastav odlučila preimenovati
dvoranu uz znak počasti.

19
Literatura

1. https://kastav.hr/wp-content/uploads/2019/03/1.-Odluka-o-donošenju-Urbanističkog-
plana-uređenja-UPU-5-za-dio-građ.-područja-naselja-Kastav-oznake-N1-2a-N1-2b-i-N1-
2d-Pavletići-Žegoti-Bani.pdf (1.5.2020)
2. https://poduckun.net/kastav-dobio-prometnu-studiju-koja-donosi-novosti-u-organizaciji-
prometa-u-gradu/ (3.5.2020)
3. https://kastav.hr/prostorno-uredenje/vazeci-planovi/ (3.5.2020)
4. https://www.katastar.hr/#/ (25.4.2020)
5. https://mgipu.gov.hr/o-ministarstvu-15/djelokrug/prostorno-uredjenje-3335/prostorni-
planovi-8193/prostorni-planovi-uredjenja-gradova-i-opcina/3224 (5.5.2020)

20
Popis priloga

Slika 1 Infrastruktura prometnica općine Kastav

Slika 2 Dvorana Matije Katalinića
Slika 3 Tlocrt dovrane sa njezinim česticama
Slika 4 Situacija zgrade i katarske čestice
Slika 5 Neslužbena kopija izvadaka iz zemljišne knjige
Slika 6 Prikaz vlasništva dvorane

21