NEKE ILUSTRACIJE I PRIMJERI

Umijeća pedagoškog djelovanja

 Moto
• Ako želiš vršiti uticaj na mlade moraš
stvarno biti čovjek koji djeluje potičući
i unapređujući njihovo ponašanje i
aktivnosti.
Piramida pedagoškog
djelovanja
 PRIMJER 1: Kako se ponašamo

1. Klonite se iznošenja loših riječi, neljubaznih

osuda i nalaženja mahana kod drugih
2. Prema drugima pokazujte strpljivost
3. Razlikujte ličnost osobe od njenog ponašanja ili
rezultata koje postiže
4. Ne treba sve dati do znanja kad nekom pomažete
i za njega nešto činite
5. Omogućite ljudima da vrše izbor
6. Održavajte obećanja
7. Koncentrirajte se na krug djelovanja

4
 Primjer 2 - odnos
Provjerite da li vam je stalo

IZVOR: Allport, G.V.: Pattern and Growth in Personality, New York,

Chicago, San Francisco,
 ODNOS: Provjerite da li vam je stalo
Nastavak

• Vjerujte da je na druge moguće uticati

• Nagrađujte otvorene reakcije, iskrene
• iskaze ili pitanja
• Odgovarajte s razumijevanjem
• Ukoliko vas neko uvrijedi, preuzmite inicijativu
• Snosimo odgovornost za ono što činimo i za ono što nečinimo
• Ne odgovarajte odmah na svadljive argumente i neodgovorne
optužbe
• Dopustite da drugi utiču na vas
• Prihvatite pojedinca onakav kakav jeste
 PRIMJER
Šta je konačan ishod prvog a šta drugog pedagoškog
postupka?
❖Postupak koji je samo neprekidni niz direktiva,
naredbi, zapovjedi, zabrana, opomena, , primjedbi,
kritika, ukora, kažnajvanja i sličnih oblika
predupreðivanja (kažnjavanja).
❖postupak koji je satkan od podsticaja, voðenja,
usmjeravanja, davanja uputa, instrukcija, savjeta,
poštovanja ličnosti, sokoljnja, ohrabiravanja,
doživljavanja itd.
 Rezultat prvog postupka

• Najbolji rezultat prvog postupka:

strpljivost, poslušnost, marljivost,
istrajnsot, tačnost, isparvnot. On ometa
razvoj aktivnih crta volje: inicijativnost,
preduzimljivost, dosjetljivost,
samostalnost, odlučnost, sigurnost,
srčanost, moralna hrabrost itd.
 PRIMJER

• Skupina manje inteligentne djece: 81%

djece je strogo odgajano.
• Skupina inteligentnije djece - samo 14,7 je
strogo odgajana.
• U školi je 97% komuniciranja autoritarne
prirode. Na djelu je postupak: zopovjedi,
direktive, opomene, itd.
 PRIMJER
Mogu li pomoći u vašem radu ovakvi ili slični obavezujući izričaji etičkog
kodeksa?
➢ Kao nastavnik obavezujem se :
➢ Da ću poštovati individualitet svakog djeteta i da ću ga čuvati, ljudski
razvijati i braniti od svih.
➢ Da ću uvažavati dječiju radoznalost, znatiželju, njihova osjećanja i njihove
potrebe.
➢ Da ću se zalagati za jedinstvo tjelesnog i duhovnog razvoja svakog djeteta.
➢ Da ću u procesu učenje/poduka uspostavljati saradnju, a ne dominaciju.
➢ Da ću spoznavati zakonitosti dječijeg razvoja, otkrivati njihovu prirodu i istu
unapređivati i ljudski njegovati.
➢ Da ću svako obrazovno dobro usaglasiti sa prirodnim i duhovnim snagama
odgajanika.
➢ Da ću nastojati da moja krajnja pedagoška svrha u svakoj fazi učenikovog
razvitka ima jedno neposredno konkretno ciljno postignuće kako bi osigurao
nesmetan, usponski i kontinuiran rast i razvitak ličnosti itd.
 UMJESTO ZAKLJUČAKA
• Sve veća naobrazaba roditelja i drugih interesenata i
sudionika odgoja/obrazovanja tvore sve kritičniji
odnos prema pedagoškim uslugama.
• Obrazovaniji ljudi su kritičniji prema pedagoškim
uslugama i imaće pojačanu potrebu za suradnjom.
• Savremena organizacija profesionalne aktivnosti
nastavnika morat će u daleko većoj mjeri brižiti o
svojstvima učenika i o činjenici da je obrazovno-
odgojna relacija relacija u kojoj učitelj i učenik
mijenjaju uloge.
 Izbor iz literature

• Delors, J. i drugi, Učenje blago u nama, »Educa«, Zagreb, 1998. /Nastavnici u potrazi
za novim perspektivama, str. 159- 175./.
• Glasser W. : Teorija kontrole, Poglavlja: 7, 11 i 15.
• Greene, B.: Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola “Alinea”, Zagreb 1996.
Poglavlja: 5, 6 i 8.
• Gosen, D i Judy, A.: Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. 16.
• Greenwood, E. : Attributes of Profession, pp 207-218; U knjizi : Nosow & Form: Man,
Work and Society, New York, Basic Books 1962.
• Henting, H.: Humana škola, »Educa«, Zagreb, 1997./Sumnja pedagoga u sama sebe, str.
15-19; Pedagozi – didaktiačri, str. 160-166; Izobrazba učitelja; Samoobaveza pedagoga,
Sokratova prisega, str. 247-261.
• Lesourne, J, Obrazovanje & društvo, »Educa, Zagreb 1993. /Društveno-profesionalne
strukture i obrazovanje, str.109-127; Preobrazba gospodarstva i zvanja sutrašnjice 154-
171; Permanentno obrazovanje, str. 279-290; Nastavnici, str. 290-303; Administarcija u
prosvjetnoj instituciji, str. 303-312.
• Marsh, J.C.: Kurikulum, »Educa«, Zagreb,1994. /Nastavničko gledište, str. 61-69;
Nasatvnici kao istraživači, 135-142.
• Mok, L. A.: Alte und neue Profession, K lner Zeitschrift f r Sociologie und
Socialpsychologie, Vol. 21, 1969, 770-781
• Pavalko, R.: Sociology of Occupations and Preofessions, Peacock Publishers, Itaca
 HVALA NA PAŽNJI!

Pitanja?