KAMENO DOBA:

Paleolitik Mezolitik Neolitik

2 000 000-10 000 10 000-6 000 6 000- 3 500

-prvo počinje u Africi,

početkom korištenja oruđa
(2,5 mil. God. pr. Kr.)
-ne postoji ništa što je -početci zemljoradnje-
svojevrsno samo mezolitiku proizvodnja hrane
-u Europi pojavom Homo
-označava ranoholocenske -sjedilački način života
habilisa (2 mil. God. pr.Kr.)
ljudske zajednice prije pojave -domesticiranje životinja
-neandertalac tad u Hrvatskoj
zemljoradnje i stočarstva (govedo, svinja, ovca, koza)
jedina vrsta ljudi, do pred
-trajanje varira ovisno o -izrada keramičkih posuda
kraj, do pojave sapiensa
regijama -razvitak rodovskog društva
-intenziviranje razmjene

1. PALEOLITIK

1.1. DONJI ILI STARIJI PALEOLITIK

-vrijeme Homo erectusa

-nalazišta:

Šandalji I. kod Pule. U njoj je pronađen zub, sjekutić, kojega je M.Malez

pripisao nekoj od ljudskih vrsta, a zapravo je životinjskog porijetla. Uz to, tamo
je otkrivena velika naslaga koštane breče, koja sadrži brojne kosti i zube
toplovodnih životinjskih vrsta, koji su izmrli. To ukazuje na toplije klimatske
uvjete nego danas.
-skrovište prvih paleolitskih lovaca
-kameno oruđe tipa udarača „šandaljski sjekač“

Nalazišta na otvorenom:
Punikve: (Hrv. zagorje)
Golubovec: (zagorje)- artefakti od sivo-bijelog opala, zaobljene površine
-jednostavni ručni klinovi i sl.
-obrada kamena tehnikom udaranja, tzv. udarana tehnika

1
1.2. SREDNJI I RANI GORNJI PALEOLITIK
(30 000. - 25 000. pr.Kr.)

-vrijeme Homo neandertalensisa

-poklapa se s trajanjem musterijenske kulture u Europi, nalazišta pripadaju različitim
razvojnim fazama te kulture-nestaje ručni klin, a nastaje ručni šiljak!! Kamoeno oruđe
je finije i manje nego u prethodnom razdoblju

-veća rasprostranjenost nalazišta od prošlog razdoblja. Razlog: povoljna klima-

relativno topla, s umjerenom količinom padalina, bogat vegetacijski pokrivač,
pretežito bjelogorična šuma
-glavne životinje ubijane u lovu: nosorog, šumski slon, divlja svinja, golemi jelen,
jelen lopar, srna, divlje govedo… al se onda temp.naglo spušta, i nastaje stepa, tundra i
crnogorične šume.

-dvije vrste staništa(nalazišta): pećinski i lokaliteti na otvorenim

-nalazišta podijeljena u dvije veće regije: kontinentalnu i mediteransku Hrvatsku
(različite klimatske zone, pa stoga i dvije različite vrste staništa i uvjeta za prilagodbu
tadašnjih lovaca sakupljača)

Nalazišta:

Kontinentalna Hrvatska:

Krapina:
Istraživanja paleolitičkih nalazišta u Hrvatskoj počinje 23.8.1899, kada
je Kramberger, na poziv fra Dominika Antolkovića posjetio nalazište na
Hušnjakovu brdu u Krapini, kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo
pronađeni. Pri iskapanju pijeska radnici su pronašli fragmente kostiju.

Istraživanje:
Krapinski pračovjek predstavlja najstariju vrstu neandertalca na našem
području. Njegova se starost procjenjuje na oko 100 000 godina.
Tijekom iskapanja 1905. prikupljeno je više od 5 000 predmeta (kosti
pračovjeka i faune, artefakti-musterijen…) od čega su 874 ostatka ljudskog
porijetla. Pronađene je cijelih 24 osobe(- 80?), što nam dopušta uvid u
varijacije unutar populacije, pošto su ostatci različite dobi i spola.
Najočuvanija je „lubanja C“
Kramberger tada 1x koristi rendgen.
Pronađeni su i ostatci ognjišta.
Stratigrafija je od 9. metara. 3 i 4 sloj pripadaju ovom razdoblju. U 8.
sloju pronađena je lubanja djeteta.

2
 Kanibalizam: Namjerno iscijepane kosti i sl. Pitanje zašto? Zbog gladi
ili obreda?? Zarezi su prisutni na brojnim kostima, kao rezultat
odvajanja mekog tkiva u svrhu sekundarnog ukopa.

Vindija:
-mnogo faunalnih nalaza (kosti i zubi različitih životinja), pretežito
velikih kopnenih sisavaca-njihovi ostatci omogućuju rekonstrukciju životnih
sredina i klimatoloških odnosa za vrijeme taloženja pojedinih slojeva.
-musterijen: specifičan šiljak s rascijepljenom bazom- načinjeno iz
ne-lokalnog materijala-mogućnost importiranja(trgovina???), ali i razne
druge faze —> u Vindiji postoji kontinuitet naseljavanja tijekom svih
klimatskih faza.

-80 skeletnih ostataka neandertalaca. Oni različiti od onih krapinskih, oni

anatomski bliži današnjim populacijama.(vidljivo u donjoj čeljusti i naadočnim
regijama). Vjerojatno žive usporedno sa sapiensom.

- ne postoji oštar prekid neandertalca, nago je uočljivo njegovo polagano

izumiranje

Vela pećina na Ravnoj gori:

-16 slojeva
-zabluda o čeonoj kosti--- ne neandertalac, već eneolitički ukop!!
-atrefakti(m)-koštani, šiljci s raskoljenom bazom, ognjišta- boravište
pleistocenskih lovaca

Veternica:
-pripada srednjem paleolitiku
-u nižim slojevima „primitivniji“ musterijen- zbog atrefakata nekvalitetnijeg,
savskog materijala
-gornji slojevi „tipični“ i „razvijeni“ musterijen – šiljci, strugala, grebala,
noževi…
-zanimljivo pitanje kulta špiljskog medvjeda
-tragovi ognjišta- duži boravak

Jadran, otoci i zaleđe:

Šandalja II:
-nađeni ostatci ognjišta, kamenog i koštanog oruđa, ukrasni i kulturni
predmeti-vjerojatno se radi o kratkotrajnom boravku ranog gornjeg palolitika

Veli rat (Dugi otok)

3
 Velika pećina u Kličevici, kod Benkovca

Mujina pećina (kod Kaštela)

-artefakti i faunistički ostatci-važno za spoznavanje lovnih vrsta
životinja neandertalaca (hranili se stepskim bizonima, pragovedima, jelenima,
divokozama)-razvijena lovna aktivnost, visok stupanj inteligencije, društvenih
odnosa i prilagodbe spretnosti neandertalaca
-špilja bila i medvjeđi brlog
-vatrišta-nisu ograđena
-moguće dugotrajnije naseljavanje
-živjeli usporedno s Vindijcima, 90-ak tisuća godina nakon Krapinaca

Ražanec u Velikom kanalu

Nalazišta n na otvorenom u Ravnim kotarima, između Ljubučkog zaljeva i

Posedarja

1.3. KASNI GORNJI PALEOLITIK

-vrijeme Homo sapiens sapiensa

-pogoršavanje klime u ovom razdoblju bilo je osnovni uvjet da su paleolitski lovci na
najvišem području gotovo isključivo naseljavali podzemne pećinske prostore (wurm)-
snijegom i manjim ledenjacima pokriveni Snježnik, Risnjak, Velebit, Biokovo
-prirodni pokrov: tundra, južnije stepa, crnogorica
-polarne životinje. Mamut, crveni alpski vuk, bizon, snježna jarebica, tetrijebi, sob,
polarna lisica…
-preko hrvatske idu migracije lovačkih skupina-neke od njih sele se sezonski iz
nizinskih u planinska područja i obrnuto
-migracije vršene od istoka prema zapadu i od sjevera prema jugu(prateći lokacije
nalazišta)
-nastaju tri skupine lovaca: 1.kromanjonci-bijeli,(oni kod nas) 2. grimaldijci-crni 3.
šenseladci-žuti

Nalazišta:

Šandalja II
-29 komada raznih skeletnih dijelova koji potječu od 3 do 5 ljudi-
kromanjonci!-pronađeni razbacani oko ognjišta

Romualdova pećina
-artefakti lijepo obrađeni, geometrijskog oblika
-privjesak-probušeni jelenji očnjak

Novalja (Pag)

4
 Zrilac (Požeška kotlina)
-najstarije nalazište u Slavoniji
-fragmentalne kosti velikih kopnenih sisavaca. Raskoljene i na površini često
izbrazdane urezima od kamenog oruđa
-Zrilac=logor lovaca na mamute
-mamut je glavna lovna životinja
-stijene za izradu kamenog oruđa

2. MEZOLITIK
-10 000 i 6 000 godina
-globalno zatopljenje se nastavlja, klima postaje sličnija današnjoj i dolazi do naglog širenja
šuma
-postoji nekoliko glavnih tipova naseobina: 1.glavne naseobine: Pupićina peć, Nugaljska peć,
-nastanjivanje tijekom nekoliko mjeseci većom
grupom ljudi koja se sastojala od nekoliko
obitelji, između 25 i 30 članova
-tu u pravilu nalazimo ognjišta, brojne alatke,
privjeske, ostatke faune…
2. Manji specijalizirani kampovi-nalaze se oko
glavnih naseobina:Abri Šebrn, Lokve,..
-nastanjivani nekoliko dana manjom skupinom
lovaca ili jednom obitelji
-služili za obavljanje nekih djelatnosti poput
prikupljanja kamenih sirovina, lova na određenu
divljač ili motrenja sezonskih migracija životinja
iz nižih u više predjele
3. kratkotrajna staništa: Ovčja peć, Sklepova peć
-korišteno par sati do nekoliko dana
-služilo kao usputne stanice u raznim
aktivnostima na većim udaljenostima od glavnih
naseobina,, kao mjesta odmora i popravka
opreme
-iskorištavanje većih morskih resursa
-konzumacija hrane nije izravna, nego se stvaraju zalihe-to dovodi do povećanja gustoće
naseljenosti i do početaka društvenog raseljavanja
-smanjena uloga lova tijekom mezolitika (manji broj nakita životinjskog podrijetla)
-početak razmjene
-štovanje pokojnika

2.1. ISTRA I HRVATSKO PRIMORJE S OTOCIMA I ZALEĐEM

-na području Istre brojna nalazišta (20-ak), pečinskih i na otvorenom, zbog provođenja
ciljanih rekognosciranja

Pupićina peć ( Učka)

-najznačajnija, rani mezolitik(apsolutno satirano)
-u njoj ima više mezolitičkih horizonatra, jama, nakupina otpada te brojna
vatrišta-korištena za dugotrajni boravak

5
-prikupljeno više od 800 kamenih izrađevina, koštanih alatki, rasutih ostataka
ljudskih kostiju, brojni ostatci faune, 100 probušenih morskih i saltkovodnih
puževa korištenih kao nakit i moguće sredstvo razmjene ( to je zajednička
karakteristika velike većine mezolitičkih nalazišta na Jadranu i općenito na
Sredozemlju), probušeni životinjski zubi i sl.

Vela peć (Učka)

-35 kamenih izrađevina
-manja naseobina specijalizirana za lovačke akrivnosti, usko povezana sa
susjednom Pupićkom peći

Ovčja peć (Učka)

-3 km od Pupićine
-tri vremenski odvojena boravka ljudi
-divlja fauna, ljušture kopnenih puževa i morskih školjaka, kamene izrađevine
-bila kratkotrajno sklonište tijekom lovačkih pohoda u visinske predjele.
Učestalo ju je koristila manja skupina lovaca
-uloga nalazišta se kroz vrijeme nije mijenjala

Sklepova peć
-S druge strane Učke, točno nasuprot Ovčjoj
-nekoliko ulomaka kostiju i 8 kamenih izrađevina
-izuzetno kratkotrajno boravište, koje su lovci-sakupljači vjerojatno posjetili za
jednog boravka u Ovčjoj peći

Lokve
-kasni mezolitik(dva trapeza izrađena tehnikom mikrodubila)
-nalazište na otvorenom
-isključivo kamene izrađevine-alatke za lov => korišteno kao kamp na
otvorenom, uglavnom za specijalizirane lovne aktivnosti, ali i neke druge u
manjoj mjeri

Abri Šebrn
-Ćićarija
-rani mezolitik
-Bogati nalazi faune i kamenih izrađevina, ljušture kopnenih puževa i 14
probušenih
-alatke za lov, grebala…
-privremeno mjesto boravka tijekom migracija u visinske predjele ili kao
mjesto nadziranja kretanja, gdje su se mezolitički lovci kratko zadržali radi
popravka alatki i lovnog pribora te radi nadziranja šireg područja
-nakon njihovog dužeg zadržavanja, Šebrn je promijenio svoju funkciju u
specijelizirani kamp u kojem se veća zajednica zadržavala duže vrijeme

6
 Kalnjčeva peć (Ćićarija)
-jedna faza u kasni mezolitik
-fauna, školjke, kamene izrađevine

Nugaljska peć
-kod Roča
-kamene izrađevine, koštane alatke, jedar probušeni jelenji očnjak, ostatci
faune, tri vatrišta
-nalazište bilo korišteno za dugotrajniji boravak tijekom ranog mezolitika,
vjerojatno kao glavno sezonsko stanište šire zajednice unutar regionalnog
sistema naseobina

Jačmica, kod Buzeta

-mala skupina lovaca kratkotrajno koristilaa pećinu

Pećina kod Rovinjskig sela

Oparovina

Kostadini

Frankeli

Jami na Sredi (otok Cres)

Vela spilja (otok Lošinj)

2.2. DALMACIJA SA ZALEĐEM

-uglavnom u pećinama, regija ima potencijala za daljnja istraživanja

Vela spila (otok Korčula)

-golema količina ribljih kostiju-manjih
-puno ljuštura manjih i kopnenih mekušaca
-malo kamenih izrađevina, loše kvalitete
-zanimljiv nalaz vulkanskog podrijetla koji potječe s Palagruže ili Brusnika
-u najdubljem dijelu pećine i nekoliko dječjih grobova-jednostavni grobovi
gdje su djeca zakopana u zgrčenom položaju, od 2-3 godine
-ukupno 5 ljudskih kostura(od ranog do kasnog mezolitika)
-jedno od najvažnijih mezolitičkih nalazišta na području Hrvatske

Kopačina (Brač)
-razbacane ljudske kosti, probušene školjke, kosti riba, mnogodrojna
vatrišta, ukrašeni ulomci kostiju, kamene i koštane izrađevine…

7
 Spilja Vlakno (Dugi otok)
-kosti

Gospodska pećina
-zasad se nalazište ne može voditi kao mezolitičko

Špilja Zemunica
-vatrišta, fauna, puževi, kamene izrađevine…

2.3. KONTINENTALNA HRVATSKA

-Srednja Slavonija i Požeško kotlina

-uglavnom nalazišta na otvorenom
-najveća koncentracija na području Papuka zbog temeljnog rekognosciranja amatera
Josipa Kunkere

Ruševo
-8 otvorenih nalazišta
-sva ta nalazišta smještena uz izdašne izvore vode ili su u neposrednoj blizino
vodenog toka
-višestruko naseljavanje istih pozicija od musterijena do mezolitika

Brodski Drenovac
-zabilježeno više nalazišta
-kameno oruđe
-smeđi i zelenkasti materijal iz požeškog gorja
Lakušje

Travni vrh (Samoborko gorje)

-kamene lomljavine i jezgre
-mjesto na kojem se odvijala samo jedna djelatnost-izrada alatki od cijepanog
kamena, tu su prikupljali kamena odbitke, i obrađivali ih na drugome mjestu