http://www.znanost.

com/clanak/znanstvenici-napravili-umjetnu-kozu-i-sama-se-moze-oporaviti/
http://www.znanost.com/clanak/tragovi-iz-nase-dnk-mogli-bi-nam-otkriti-koliko-cemo-zivjeti/
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-otkrili-novi-kljuc-kemijskoga-podrijetla-zivota/
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-nezasitni-gen-uzrokuje-pretilost-znanstvenici-traze-lijek/

 Znanstvenici napravili umjetnu kožu i sama se može

oporaviti
Plastični materijal reagira na svjetlo, promjene u temperaturi ili kiselosti i sam se može
oporaviti, popravljajući molekularne veze na mjestu gdje je nastalo oštećenje.

Američki znanstvenici uspjeli su napraviti plastičnu “kožu” koja izgleda kao da krvari na
mjestu gdje je zarezana. Materijal se može sam zacijeliti, stvarajući nove molekularne veze
na mjestu gdje je oštećenje. Iako ovo izgleda kao korak prema Terminatoru kojeg je glumio
Arnold Schwarzenegger, znanstvenici su novom materijalu dali manje zlokobnu namjenu.

Ovakav materijal mogao bi upozoriti inženjere da je recimo oštećeno avionsko krilo, ali i
cijeli niz uređaja poput mobitela, laptopa, ali i automobila, mogao bi na ovaj način popraviti
razna oštećenja, kažu znanstvenici.

Ova plastika, kada je se zareže, mijenja boju u crvenu na mjestu reza, oponašajući ozljedu
kože. Na oštećenje reagira tako da opet gradi molekularne veze. Marek Urban sa sveučilišta
Južnog Mississippija rekao je kako nas je priroda već darovala mnogim biološkim sustavima
koji se sami mogu zacijeliti.

- Neke vidimo, poput rane koja zarasta ili nove kore na drvetu, a drugi su nevidljivi i drže nas
živima i zdravima, kao sustavi u DNK koji popravljaju oštećenja na genima – rekao je
znanstvenik.

Dodaje kako nova plastika pokušava oponašati prirodu, upozoravajući na oštećenje, a nakon
izlaganja svjetlu, temperaturi ili pH promjenama se oporavlja, piše Daily mail.

 Tragovi iz naše DNK mogli bi nam otkriti koliko

ćemo živjeti
Znanstvenici su otkrili kod ptica zeba kako bi telomeri, završeci na kromosomima, mogli
pokazati koliko ćemo živjeti. Ptice s najdužim telomerima živjele su najdulje.

DNK pojedinca može uputiti na to koliko će on živjeti već u samom djetinjstvu, otkrili su
znanstvenici Sveučilišta Glasgow. Oni su analizirali koliko dugo žive ptice zebe u odnosu na
ono što mogu očitati iz njihovog DNK. Otkrili su da bi najbolji indikatori dugovječnosti
mogli biti djelići DNK, telomeri na kraju kromosoma, koji sadrže individualni genetski kod.
Ti završeci štite kromosome od oštećenja i funkcioniraju poput plastičnih čepova na
krajevima vezica za tenisice, piše Daily Mail.

Ta je metoda zaštite DNK jednaka kod biljaka, životinja i ljudi, a što su telomeri duži, duži je
i životni vijek.
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-napravili-umjetnu-kozu-i-sama-se-moze-oporaviti/
http://www.znanost.com/clanak/tragovi-iz-nase-dnk-mogli-bi-nam-otkriti-koliko-cemo-zivjeti/
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-otkrili-novi-kljuc-kemijskoga-podrijetla-zivota/
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-nezasitni-gen-uzrokuje-pretilost-znanstvenici-traze-lijek/

Znalo se da se oni mogu skratiti i oštetiti stresom, životnim stilom i narušavanjem zdravlja,
no sada se otkriva i da bi njihova duljina mogla biti određena već na početku života.

Znanstvenici vjeruju kako bi ljudi u budućnosti mogli saznati, ako žele, koliko bi trebali
živjeti.
No, kako naglašava Pat Monaghan, ne treba odmah odlaziti na mjerenje telomera.

- Ti se rezultati neće moći odmah primijeniti na ljude – rekao je je Duncan Baird koji
telomere proučava na sveučilištu u Cardiffu, piše Nature.

U studiji su analizirali dužinu telomera u zeba tijekom njihova života. Uzeli su uzorke krvi 99
ptica kad su bile stare samo 25 dana. One s najkraćim telomerima, pokazali su rezultati,
umirale su prve, već sedam mjeseci nakon početka istraživanja. Ptica s najdužim telomerima
živjela je 9 godina.

Sa sveučilišta naglašavaju da pticama nisu prijetili grabežljivci, bolesti ili slučajne smrti te da
su imale sve preduvjete da žive što duže.

U sljedećoj fazi istraživanja, znanstvenici će istraživati zbog čega se sve telomeri skraćuju,
uključujući nasljedne faktore i faktor okoliša. Nadaju se da će im to pomoći još točnije
predviđati životni vijek.

Znanstvenici otkrili novi ključ kemijskoga podrijetla

života
Organski kemičari na sveučilištu York objavili su da su ostvarili velik napredak u otkrivanju
podrijetla ugljikohidrata (šećera) koji čine gradivne blokove života.
Tim pod vodstvom dr. Paula Clarkea na Odsjeku za kemiju u Yorku uspjeli su stvoriti proces
kakav se vjerojatno odigrao prije nastanka života. U suradnji s kolegama sa sveučilišta u
Nottinghamu ostvarili su prve korake prema dokazivanju kako su nastali jednostavni šećeri,
treoza i eritroza. Njihovo je istraživanje objavljeno u časopisu Organic and Biomolecular
Chemistry.

Sve biološke molekule mogu postojati kao lijevi i desni oblik. Svi šećeri u biologiji stvaraju
se od desnih oblika molekula, ali sve aminokiseline koje tvore peptide i bjelančevine od
lijevoga su oblika.

Istraživači su otkrili da se upotrebom jednostavnih lijevih aminokiselina kao katalizatora u

proizvodnji šećera stvaraju uglavnom desni oblici šećera. To možda objašnjava kako su
nastali ugljikohidrati i zašto desni oblik dominira u prirodi, piše NewsRoom America na
svojoj internetskoj stranici.
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-napravili-umjetnu-kozu-i-sama-se-moze-oporaviti/
http://www.znanost.com/clanak/tragovi-iz-nase-dnk-mogli-bi-nam-otkriti-koliko-cemo-zivjeti/
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-otkrili-novi-kljuc-kemijskoga-podrijetla-zivota/
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-nezasitni-gen-uzrokuje-pretilost-znanstvenici-traze-lijek/

Dr. Clarke kaže: ‘Mnogo je fundamentalnih pitanja o podrijetlu života i mnogi ljudi misle da
su to biološka pitanja. No da bi život evoluirao, morao je postojati trenutak kad je neživo
postalo živo. Sve do te točke zapravo je kemija’.

‘Nastojimo shvatiti kemijsko podrijetlo života. Jedno od zanimljivih pitanja jest odakle
dolaze ugljikohidrati jer oni su gradivni blokovi DNK i RNK. Ovo što smo postigli prvi je
korak na putu objašnjavanja kako su nastali jednostavni šećeri, treoza i eritroza. Mi smo
stvorili šećere iz veoma jednostavnog materijala za koji većina znanstvenika vjeruje da je
postojao u vrijeme kad je nastao život’, dodao je.


Dokazano: “Nezasitni gen” uzrokuje pretilost –
znanstvenici traže lijek!
Ljudi, baš kao i miševi, posjeduju gen koji šalje signal o sitosti ka mozgu, no u slučaju
mutacije, to slanje signala izostaje, zbog čega organizam stalno ima potrebu za hranom i tako
dolazi do debljanja.

Znanstvenici vjeruju da su otkrili dokaz koji potvrđuje teoriju da je tajna vitke linije
isključivo u našim genima.

Šum u kanalu 

Naime, tijekom testiranja na miševima pokazalo se da mutacija na jednom genu dovodi do

prekida u slanju signala ka mozgu pa organizam stalno ima potrebu za hranom i tako dolazi
do debljanja – “nezasitni gen” je to koji mozgu jednostavno ne šalje informaciju da smo siti.

Međutim, dobre vijesti su to da i sama identifikacija gena vodi ka rješenju i pronalasku

načina da se stane na kraj pretilosti, kažu istraživači sa Sveučilišnog medicinskog centra u
Georgetownu u SAD-u.

Revolucionarno otkriće

Ljudi također imaju ovaj gen koji se povezuje s pretilošću, ali znanstvenici kažu da do sada
nije bilo najjasnije kako se on ponaša. Nakon obroka, ovaj gen djeluje tako da prenosi signal
do hipotalamusa koji prima poruku da ste siti i smanjuje apetit. Međutim, tijekom istraživanja
na miševima se pokazalo da kod onih kod kojih je došlo do mutacije tog gena prijenos signala
izostaje pa oni jedu dvostruko više.

- Ovo otkriće bi moglo dati nove mogućnosti u kontroli tjelesne težine – kaže doktor Boaki
Xu voditelj istraživanja.
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-napravili-umjetnu-kozu-i-sama-se-moze-oporaviti/
http://www.znanost.com/clanak/tragovi-iz-nase-dnk-mogli-bi-nam-otkriti-koliko-cemo-zivjeti/
http://www.znanost.com/clanak/znanstvenici-otkrili-novi-kljuc-kemijskoga-podrijetla-zivota/
http://www.znanost.com/clanak/dokazano-nezasitni-gen-uzrokuje-pretilost-znanstvenici-traze-lijek/

Znanstvenici će sada pokušati dodatnim istraživanjem na miševima naći rješenje za liječenje

pretilosti koja je nastala zbog mutacije gena, koji se zove “Bdnf”, ali upozoravaju da je dug
proces prije nego se rješenje, koje se može primijeniti na miševima, dodatno usavrši kako bi
se primijenilo i na ljudima.