http://www.znanost.

com/clanak/istrazivaci-otvorili-vrata-bioloskim-racunalima/
http://www.znanost.com/clanak/americki-znanstvenici-otkrili-potencijalno-novi-virus-kod-trave/
http://www.znanost.com/clanak/operacije-na-mozgu-bez-oziljaka/
http://www.znanost.com/clanak/razvoj-trece-generacije-tehnologija-sekvenciranja-dnk/

Istraživači otvorili vrata biološkim računalima

Genetski modificirane stanice mogu komunicirati jedne s drugima kao da su elektronički
sklopovi. Koristeći stanice kvasca, grupa istraživača na Sveučilištu u Gothenburg u Švedskoj,
načinili su revolucionarni korak prema mogućnosti da grade složene sustave u bliskoj
budućnosti gdje nam stanice vlastitog tijela mogu pomoći da ozdravimo. O rezultatima
istraživanja je napisan rad koji je nedavno objavljen u znanstvenom časopisu Nature.

“Iako modificirana stanica ne može raditi isti posao kao pravo računalo, naše istraživanje
utire put za izgradnju složene konstrukcije od ovih stanica” kaže jedan od istraživača Kentaro
Furukawa iz Odjela za staničnu i molekularnu biologiju sa Sveučilišta u Gothenburgu. “U
budućnosti očekujemo da će biti moguće koristiti slične komunikacijske sustave od stanice
prema stanici u ljudskom tijelu za otkrivanje promjena u zdravstvenom stanju, kako bi
pomogli borbi protiv bolesti u ranoj fazi, odnosno da djeluju kao biosenzori za otkrivanje
onečišćujućih tvari u vezi s našim mogućnostima da razgradimo otrovne tvari u okolišu.”

Sintetička biologija je relativno novo područje istraživanja. Jedna primjena je izgradnja

bioloških sustava koji se ne nalaze u prirodi. Na primjer, istraživači su uspješno izgradili niz
različitih umjetnih veza unutar genetski modificiranih stanica, kao što su prekidači, oscilatori
i senzori. Neke od tih umjetnih mreža mogu se koristiti za industrijske ili medicinske
primjene. Unatoč ogromnom potencijalu za te umjetne veze, bilo je i mnogo tehničkih
ograničenja, uglavnom zato što su umjetni sustavi u pojedinačnim stanicama rijetko
funkcionirali kako se očekivalo, što ima veliki utjecaj na rezultate.

Koristeći stanice kvasca, istraživački tim sa Sveučilišta u Gothenborgu sada je proizveo

sintetske krugove na temelju genski regulirane komunikacije između stanica. Stanice kvasca
su genetski modificirane tako da osjete svoju okolinu na osnovu zadanih kriterija, a potom
šalju signale drugim stanicama kvasca pomoću molekula. Razne stanice se na taj način mogu
kombinirati kao Lego kockice za proizvodnju složenijih sklopova. Koristeći izgradnju stanica
kvasca sa različitim genetskim promjenama, moguće je provesti složenije “elektroničke”
funkcije, nego što bi bio slučaj sa samo jednom vrstom stanica.

Na čelu istraživačkog tima sa Sveučilišta u Gothenburgu je profesor Stefan Hohmann, a tu su

i Kentaro Furukawa i Jimmy Kjellén. Istraživanje je bilo rezultat partnerstva s dva španjolska
istraživačka tima na Universitat Pompeu Fabra u Barceloni. Rad je dio znanstvenog projekta
Europske unije CELLCOMPUT.

Američki znanstvenici otkrili potencijalno novi virus kod

trave
Istraživači sa američkog Sveučilišta Illinois su potvrdili prvo izvješće o potencijalno novom
virusu iz roda Marafivirus kod trave, otkrivenog prilikom vrednovanja biomase za
komercijalnu proizvodnju celuloznog etanola.

Virus je povezan sa simptomima mozaika i žutih pruga na listovima trave. Ovaj virus
potencijalno može smanjiti fotosintezu i smanjiti prinos biomase. Članovi ovog soja su u
http://www.znanost.com/clanak/istrazivaci-otvorili-vrata-bioloskim-racunalima/
http://www.znanost.com/clanak/americki-znanstvenici-otkrili-potencijalno-novi-virus-kod-trave/
http://www.znanost.com/clanak/operacije-na-mozgu-bez-oziljaka/
http://www.znanost.com/clanak/razvoj-trece-generacije-tehnologija-sekvenciranja-dnk/

drugim kulturama poznati po uzrokovanju ozbiljnih gubitaka prinosa. Na primjer, fino virus
kukuruza rayado (MRFV), tipičan član tog soja, uzrokuje smanjenje prinosa kukuruza koji se
uzgaja u Meksiku, Srednjoj Americi i Južnoj Americi. “Virusne bolesti su potencijalno
značajne prijetnje kulturama koje se uzgajaju kao sirovina za dobivanje energije (biomasa)
kao što su Miscanthus, trstika i trava”, rekao je Bright Agindotan, znanstveni suradnik koji
radi u laboratoriju Carl Bradley kao dijelu Energy Biosciences Institute (EBI) na Sveučilišta
Illinois. “Naš tim na EBI identificira potencijalne štetočine i uzročnike bolesti ovih usjeva
koji služe za proizvodnju energije.”

Do nedavno je bilo malo poznato o virusima u ovim bioenergetskim usjevima. Agindotan

kaže da većina biljaka može biti zaražena s više virusa, što otežava spoznavanje koje viruse
treba proučavati, pogotovo ako se zna da samo nekoliko virusa utječe na ove kulture.
Agindotan je razvio metodu koja omogućava identifikaciju virusa, bez prethodnog znanja o
njima. On je uspješno koristio pojačanje slijed neovisno o slijedu (SIA) za identifikaciju
RNK virusa. Ovo je prvi put da je postupak u potpunosti opisan i da se koristi za
identifikaciju virusa biljaka. Metoda uključuje djelomično pročišćavanje virusa kod malih
količina tkiva zaraženih listova, ekstrakcije virusne RNK, nasumično pojačanje, kloniranje,
sekvenciranje i pretraživanje baze podataka za identifikaciju virusa.

“Pojačanje neovisno o slijedu ima izrazitu prednost u odnosu na druge tehnike karakterizacije
virusa jer ne zahtijeva posebne reagense za ciljani virus”, rekao je on. “Ovaj test će nam
pomoći posebno identificirati dosad nepoznate viruse. Drugim riječima, ne morate točno
znati koji virus tražite, a da možete biti u stanju identificirati virus koji uzrokuje problem.”
Identificirani virus u trave je drugačiji, ali je povezan sa virusom MRFV za koji se zna da
drugdje može zaraziti kukuruz, što dosad nije bio slučaj u Illinoisu. Marafivirus je
identificiran u travi koja raste pokraj sveučilišnog kampusa Sveučilišta Illinois, gdje je 20 do
30 posto parcele bilo zaražena ovim virusom. “Mi još uvijek radimo na identificiranju
insekata koji su odgovorni za njegov prijenos,” rekao je Agindotan. “Znamo da skakavci u
kukuruzu prenose njegovog rođaka MRFV, ali još uvijek pokušavamo utvrditi točnu vrstu
koja prenosi ovaj virus kod trave.” U ovom trenutku, znanstvenici ne mogu potvrditi da ovaj
virus utječe na ostale usjeve.

“Mi još uvijek ne znam da li se Marafivirus kod trave razvio iz virusa koji uzrokuje zarazu
kukuruza ili je obratno”, kazao je. Razvijanje usjeva za biomasu koji ne bi bili izvor zaraze za
obližnje usjeve žitarica koji služe za prehranu ljudi, jedan je od najvažnijih prioriteta farmera.
Ovo otkriće pomoći će farmerima da uzgoje biljke otpornih sorti, kazao je Agindotan.
Istraživači će uskoro objaviti cjelokupni genom virusa kod trave.

Operacije na mozgu bez ožiljaka

Kirurzi na medicinskim fakultetima na University of Washington u Seattleu, kao i na
University of California u San Diegu, ustanovili su da je transorbitalna neuroendoskopska
kirurgija (TONES) siguran i učinkovit izbor za liječenje raznih bolesti mozga koje su
uznapredovale kao i za liječenje ozljeda mozga.
http://www.znanost.com/clanak/istrazivaci-otvorili-vrata-bioloskim-racunalima/
http://www.znanost.com/clanak/americki-znanstvenici-otkrili-potencijalno-novi-virus-kod-trave/
http://www.znanost.com/clanak/operacije-na-mozgu-bez-oziljaka/
http://www.znanost.com/clanak/razvoj-trece-generacije-tehnologija-sekvenciranja-dnk/

Ovaj revolucionaran, minimalno invazivan kirurški postupak izvodi se kroz očnu duplju,
čime se eliminira uklanjanje vrha lubanje kako bi se došlo do mozga. Rezultati postupka su
objavljeni u rujanskom broju medicinskog časopisa Neurosurgery. ”Pri obavljanju operacije
kroz očnu duplju, eliminiramo potrebu za punom kraniotomijom, tj. kirurškim otvaranjem
puta do mozga kroz lubanju, a dobivamo isti ili bolji pristup prednjem dijelu mozga i
eliminiramo veliki ožiljak od uha do uha povezan s operacijom velikog mozga”, rekao je dr.
Chris Bergeron, docent kirurgije na Odjelu za kirurgiju glave i vrata na University of
California u San Diegu. “Ova nova metoda je također ključna za zaštitu velikih struktura
krvnih žila i živaca, kao što su živci za osjetila vida i mirisa.”

U postupku TONES kirurzi naprave mali rez iza ili preko kapka. Tada se uradi malena rupa
kroz kost očne duplje koja je tanka kao papir i koja vodi do mozga. Ovaj način operiranja
dopušta medicinske zahvate bez podizanja mozga. Metoda TONES štiti živce za vid i miris,
kao i karotidne i oftamološke arterije. ”Ovaj pristup je otvorio novo područje operacija na
mozgu”, rekao je glavni istraživač Dr. Kris Moe, profesor kirurgije i šef Odjela za plastičnu
kirurgiju lica i rekonstruktivnu kirurgiju i profesor otorinolaringologije te kirurgije glave i
vrata na Sveučilištu Washington. “Mnoge su prednosti ovog transorbitalnog pristupa,
uključujući i manju bol i brže vrijeme oporavka za pacijenta.”

Transnazalna operacija, tehnika koja se izvodi kroz nos, nudi sličan pristup nekim područjima
mozga, ali predstavlja i tješnji prostor radnog okruženja za kirurga od metode TONES. Moe,
koji je uveo tehniku TONES 2005. godine, rekao je da se ta tehnika temelji na nazalnoj
metodi, ali nudi povećanu upravljivost i vidljivost za kirurške ekipe koje obično zahtijevaju
četiri para ruku. U tradicionalnoj kraniotomiji uklanja se veliki dio kosti lubanje. Kod metode
TONES uklanja se samo dva do tri centimetra kosti. Vrijeme rada je znatno kraće budući da
ne treba sanirati ozljedu kosti lubanje i nema potrebe za zatvaranjem velikog reza.

Pacijenti su bili podvrgnuti postupku TONES u slučajevima liječenja curenja cerebralne

spinalne tekućine, dekompresije vidnog živca, popravka prijeloma baze lubanje i uklanjanje
tumora. Uz daljnja istraživanja, kirurzi vjeruju da metoda TONES može poslužiti kao
sredstvo za liječenje tumora hipofize, meningioma i vaskularnih malformacija. Ova metoda
se trenutno izvodi u samo dvije institucije u svijetu: University of California San Diego
Medical Center i University of Washington Medicine`s Harborview Medical Center u
Seattleu.

Razvoj treće generacije tehnologija sekvenciranja DNK

Više od 18 milijuna dolara subvencija potaknut će razvoj treće generacije tehnologija
sekvenciranja DNK, najavio je američki Nacionalni institut za istraživanje ljudskog genoma
(National Human Genome Research Institute – NHGRI).

Nove tehnologije bi trebale sekvencirati DNK neke osobe brzo i troškovno učinkovito tako
da će biomedicinski istraživači i zdravstveni radnici tu metodu moći redovito koristiti za
poboljšanje prevencije, dijagnostike i liječenja ljudskih bolesti.

 “NHGRI i podnositelji zahtjeva za dobivanje poticaja napravili su značajan napredak prema

svome cilju, a to je razvijanje tehnologija sekvenciranja DNK ljudskog genoma uz trošak od
http://www.znanost.com/clanak/istrazivaci-otvorili-vrata-bioloskim-racunalima/
http://www.znanost.com/clanak/americki-znanstvenici-otkrili-potencijalno-novi-virus-kod-trave/
http://www.znanost.com/clanak/operacije-na-mozgu-bez-oziljaka/
http://www.znanost.com/clanak/razvoj-trece-generacije-tehnologija-sekvenciranja-dnk/

1000 dolara ili manje”, rekao je dr. Eric D. Green, direktor NHGRI koji je jedan od
Nacionalnih instituta zdravstva. “Međutim, mi moramo nastaviti dalje s potporom i
poticanjem inovativnih pristupa koji najviše obećavaju za unaprjeđenje našeg znanja o
ljudskom zdravlju i bolesti.”

Tijekom proteklog desetljeća, troškovi sekvenciranja DNK znatno su pali u velikoj mjeri
zbog poboljšanja alata, tehnologija i procesa koji su razvijeni unutar Projekta ljudskog
genoma. NHGRI je kasnije pokrenuo programe u 2004. godini kako bi ubrzao poboljšanja u
tehnologijama sekvenciranja i daljeg snižavanja troškova. Prošle godine, program je
nadmašio cilj proizvodnje visoko-kvalitetne sekvence genoma od 3 milijarde parova baza –
količina DNK pronađena kod ljudi i drugih sisavaca – za 100.000 dolara. Trošak
sekvenciranja ljudskog genoma je sad pao ispod 40.000 dolara. Na kraju, vizija NHGRI je
smanjiti troškove sekvencioniranja cijelog genoma pojedinca do 1.000 dolara ili manje, koji
će omogućiti da sekvenciranje postane dio rutinske zdravstvene skrbi.

“Ova generacija metoda sekvenciranja koje se danas koriste u laboratorijima omogućila je

značajan napredak u mjerilu i opsegu bioloških istraživanja”, rekao je dr. Jeffery Schloss,
direktor programa za razvoj tehnologije NHGRI. “Ipak, postoje i druga poboljšanja koja treba
napraviti prije nego se takvi sekvencijski alati budu mogli rutinski koristiti u laboratorijima i
klinikama.”

Nova donacija će financirati deset timova istraživača koji će razvijati revolucionarne

tehnologije koje će omogućiti sekvenciranje genoma za 1.000 dolara. Istraživanja će trajati
između jedne i četiri godine, a u njih su uključeni znanstvenici sa američkih sveučilišta
University of New Mexico Health Sciences Center, University of California San Diego,
Arizona State University, Boston University, University of Massachusetts, University of
California, Berkeley, instituta Scripps Research Institute te tvrtki Caerus Molecular
Diagnostics Inc., Intelligent Bio-Systems Inc. i GnuBIO Inc. Kolektivni pristup uključuje
mnoge komplementarne elemente koji integriraju biokemiju, kemiju i fiziku s inženjeringom
kako bi se poboljšalo cijelo nastojanje da se razvije nova generacija sekvenciranja DNK i
analitičkih metoda.