Istraivaki rad za natjecanje iz biologije

oujka, 2014.
Marijana Blagai, 3. razred

Mentor:
URICA MASKALAN

Utjecaj WI-FI routera na

reprodukciju riba Danio
rerio (zebrice)
Gimnazija Velika Gorica
Velika Gorica, Ulica kralja Stjepana Tomaevia 21
ured@gimnazija-velika-gorica.skole.hr
01/6221-370
Zagrebaka
Pregledano

Istraivaki rad za natjecanje iz biologije

Kliknite ovdje i odaberite datum

3. razred
Kliknite ovdje i upiite RAZRED

Utjecaj WI-FI routera na

reprodukciju riba Danio
rerio (zebrice)

SADRAJ

1.Uvod ............................................................................................................................. 1
2.Obrazloenje teme ........................................................................................................ 2
3.Materijal i metode ........................................................................................................ 5
3.1. Materijal .................................................................................................................................. 5
3.2. Metode .................................................................................................................................... 6
3.2.1. Postavljanje glavnih akvarija............................................................................................. 6
3.2.2. Postavljanje akvarija za mrijest ........................................................................................ 6
3.2.3. Mrijetenje......................................................................................................................... 7
3.2.4. Mikroskopiranje jajaaca................................................................................................... 7
3.2.5. Obrada rezultata ................................................................................................................ 8

4.Rezultati........................................................................................................................ 9
4.1. Broj jajaaca ............................................................................................................................. 9
4.2. Faze embrionalnog razvoja jajaaca ...................................................................................... 11

5.Rasprava ..................................................................................................................... 13
6.Zakljuci ..................................................................................................................... 14
7.Saetak........................................................................................................................ 15
8.Literatura .................................................................................................................... 16

1. UVOD

ivimo u vremenu mobilne tehnologije, gdje broj i prodaja tehnolokih beinih uda
svakim danom raste, na ope oduevljenje sve veeg broja korisnika/ovisnika o mobilnoj
tehnologiji. Iako na tritu postoji definirani niz zarade: proizvoa prodava krajnji
korisnik/kupac, daleko najvei raun ove trine jednadbe plaamo i plaat emo svi,
sadanje i budue generacije, najskupljom valutom, tj. vlastitim zdravljem i opstankom.
Naime, 2011. godine Svjetska zdravstvena organizacija SZO (World Health Organization,
WHO) i specijalisti Meunarodne agencije za istraivanje raka (International Agency for
Research on Cancer, IARC), izvijestili su javnost o svom istraivanju u kojem su utvrdili
uzrono-posljedinu vezu izmeu pojave raka i zraenja mobilnog telefona. Prema njihovoj
klasifikaciji, zraenje mobilnog telefona je svrstano u grupu 2B (potencijalni kancerogeni)
zajedno s ostalim predstavnicima grupe: benzin, dizel, ispuni plinovi, olovo, DDT
(insekticid) i drugi (WHO, 2011; aran, 2013; Laki, 2013).
Da se stvar otela kontroli, upuuje nas i injenica da su u Americi lijenici specijalisti
zabiljeili i opisali novu bolest kod ljudi: alergiju na zraenje beinih mrea Wi-Fi
koja se manifestira glavoboljama, bolovima u zglobovima i slabljenjem vida (WHO,
2011; E. P., 2013). Mnoga su istraivanja ve pokazala da je sve vea i uestalija
upotreba beinih ureaja povezana s razvojem tekih bolesti i neplodnosti kod ljudi
(Freman, 2011; Havas, 2011; WHO, 2011; Kesari i sur., 2013; West i sur., 2013).
Osim toga, u svijetu se ve vode i sudski procesi u kojima roditelji trae odtetu zbog
negativnog utjecaja beinih Internet mrea na zdravlje njihove djece (E. P., 2013;
Novak, 2014). Obzirom da su danas gotovo sva javna mjesta (kole, fakulteti, hoteli,
restorani, uredi), pa ak i velika podruja grada npr. Velika Gorica u Hrvatskoj (ojer,
2013) pokrivena s Wi-Fi mreom, postoji sve vea bojazan da e ovakvo intenzivno
koritenje beine tehnologije imati tetni kumulativni uinak na sve ive organizme.
O svemu navedenom pie se sve uestalije irom svijeta i govori na razliitim web
stranicama, forumima i u publikacijama. S druge pak strane, pojedinci i/ili kompanije
(najee oni iji profit ovisi o veoj potranji i prodaji beinih ureaja te prateih

sadraja) esto ne podravaju, negiraju ili umanjuju ovakva miljenja pa se prosjean

ovjek nae u poprilino zbunjujuoj situaciji, jer ne zna kome vie vjerovati.

2. OBRAZLOENJE TEME
Susreui se sa sve vie bolesnih mladih ljudi u okolini i u svojoj obitelji, poela sam
prouavati dostupne tekstove u svezi

uinka zraenja Wi-Fi ureaja na ive

organizme. Obzirom da je Wi-Fi tehnologija relativno nova, nije ni udno da sam

najvei broj tekstova, komentara i zapaanja o njenom koritenju pronala i iitavala
po Internetu na razliitim web stranicama i forumima te u nekim asopisima.
Iznenadila sam se kada sam shvatila da je aktualnost i vanost ove teme, za zdravlje i
ivot svih ivih bia, premalo naglaena te sam odluila napraviti vlastito istraivanje
o tetnom utjecaju zraenja Wi-Fi ureaja na ive organizme koji su dugotrajno
izloeni njihovom uinku.
Wi-Fi je beino suelje ili beina mrea koja se koristi za brzo slanje i primanje
velikog opsega podataka izmeu dva ili vie beinih aparata, preko odgovarajuih
antena/odailjaa, pomou radio signala na frekvencijama 2.4 GHz i 5 GHz
(Wikipedia, 2013). Svi beini ureaji emitiraju niskofrekventne elektromagnetske
valove, odnosno radiovalove manje energije, koji su oblik neionizirajueg zraenja
(Laki, 2013). Dugotrajna izloenost elektromagnetnom polju, kojeg stvaraju i zrae
razliiti Wi-Fi ureaji, djeluje tetno na ive organizme (Havas, 2011; Zimmer, 2011;
A. F., 2013; Kesari i sur., 2013). Mnogi su istraivai izvijestili javnost o tetnim
posljedicama kod ljudi u vidu glavobolja, vrtoglavica, munine, poremeaja rada srca
(WHO, 2011; Derifaj, 2011; Anonymus, 2013). Osim toga, zabrinjavajua su sve
uestalija izvjea o tome da Wi-Fi potie stvaranje i rast tumora (mozak, titna
lijezda, sluni ivac, dojke) jer mijenja strukturu DNA, oteuje imunoloki sustav, te
smanjuje plodnost mukaraca i ena, to se u konanici odrava i na smanjenje
nataliteta (Anonymus, 2013; Kesari i sur., 2013; aran, 2013; West i sur., 2013).
Wi-Fi zraenje ne teti samo ovjeku, ve takoer ivotinjama i biljkama. Tako su
znanstvenici iz Indije napravili eksperiment s dvije konice pela gdje su jednu od
konica izlagali utjecaju mobilnog telefona. Rezultati su pokazali da su se pele u
konici s mobitelom neobino ponaale, nisu proizvodile med i smanjivao im se broj.
(Indeks/eZd, 2010; Zimmer, 2011). Isto tako, srednjokolski rad uenica iz Danske

pokazao je da izlaganje sjemena biljaka elektromagnetskom polju Wi-Fi routera

izaziva smanjenu klijavost i mutacije biljaka (A. F., 2013).
Dananji zakoni i pravilnici o provoenju eksperimenata na ivim organizmima u
znanstvenim istraivanjima strogo reguliraju vrstu ivih bia koja se u tu svrhu koriste
(Erhardt, 2013). Za ispitivanje uinaka lijekova, toksina i okolinih imbenika sve se
ee koriste tropske slatkovodne ribe zebrice (Danio rerio), (rut i tambuk, 2013).

Fotografija 1. Riba zebrica (Danio rerio).

To je bentopelagina ciprinidna tropska slatkovodna riba koja nastanjuje spore tokove
rijeka, te vode stajaice i jezera, poglavito u junoj i jugoistonoj Aziji, s najveom
rasprostranjenou u sjevernoj Indiji, Pakistanu, Nepalu i Bengalu. Zebrice se koriste u
mnogim biolokim ispitivanjima zbog jednostavnosti i ekonominosti uzgoja te brzog
razmnoavanja. Osim toga, embrionalni razvoj zavrava ve 72 sata nakon oplodnje.
Njihovi rani stupnjevi razvoja jako su dobro vidljivi pod malim poveanjem
svjetlosnog mikroskopa (20-40x) te se mogu dobro prouavati.
Nova saznanja u molekularnoj i razvojnoj biologiji, kancerogenezi te u
neurobiolokim, toksikolokim, farmakolokim i genetikim istraivanjima, proizala
su koritenjem zebrica u razliitim pokusima (rut i tambuk, 2013).
Svrha ovoga rada je ispitati uinak zraenja standardnog, kunog Wi-Fi routera na
plodnost, a time i na razmnoavanje riba zebrica (Danio rerio) u akvariju.

Pretpostavka (hipoteza) je da bi se u skupini riba koje su izloene elektromagnetskom

zraenju Wi-Fi routera smanjio broj i kvaliteta jajaaca u odnosu na skupinu koja nije
izloena zraenju. Obzirom da bi se pokus odvijao kroz vie ciklusa mrijesta, za
oekivati je stalni pad broja jajaaca u obje skupine, ali manjim brojem jajaaca u
skupini riba koja je neposredno izloena zraenju. Stoga je cilj ovoga rada:

istraiti broj i kvalitetu jajaaca riba (oploena/neoploena) u akvariju koji

se nalazi u prostoriji bez Wi-Fi routera u prvih 72 sata od oplodnje

istraiti broj i kvalitetu jajaaca riba (oploena/neoploena) u akvariju koji

se nalazi u neposrednoj blizini Wi-Fi routera 72 sata od oplodnje

usporediti dobivene rezultate akvarija koji je bez utjecaja Wi-Fi zraenja s

rezultatima akvarija koji je u neposrednoj blizini Wi-Fi zraenja.

Ako se pretpostavka pokae tonom, onda bi ovaj rad predstavljao mali, ali znaajan
doprinos u istraivanju tetnosti Wi-Fi zraenja u naem svakodnevnom ivotu.
Zebrice su provjereni eksperimentalni model u znanstvenim istraivanjima pa bi
dobiveni rezultati bili vjerodostojni za dokazivanje tetnog utjecaja elektromagnetnog
zraenja na razmnoavanje i embrionalni razvoj ivih bia.
Rad bi u tom sluaju mogao biti osnova za daljnja, sloenija istraivanja, kojima bi se
pokualo iroj javnosti ukazati na dugoronu tetnost nove tehnologije, te moda
potaknuti i nova istraivanja u razvoju razliitih zatita od zraenja.

Fotografija 2. Ureeni cca 40 l akvarij (ljunak, bilje, filtracija i aeracija vode) sa

zebricama (Danio rerio). S desne strane akvarija se vidi kuni Wi-Fi router.(fotografija
autorice rada)

3. MATERIJAL I METODE RADA

3.1. Materijal
Tropske slatkovodne ribe zebrice.

Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Actinopterygii

Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae
Rod: Danio
Vrsta: Danio rerio

Zebrice su vrlo brze i ivahne ribe, svijetlosivog tijela s karakteristine etiri

vodoravne pruge tamnosive ili sivoplave boje. Pruge se proteu od krnih poklopaca
pa do repa. Kao i cijela porodica Cyprinidae (arani) i zebrice imaju malene brie koji
se nalaze s obje strane usta.
Imaju jasno izraeni spolni dimorfizam, pri emu su enke vee (maksimalna duina 6
cm) i deblje sa srebrnastim odsjajem, a mujaci manji i vitkiji sa zlatnim odsjajem.
ivotni vijek im je oko pet godina, a spolnu zrelost doseu u starosti od 3-4 mjeseca.
Pogodan pH vode je 7-8, a temperature vode 20-26C, dok je u vrijeme mrijesta
poeljnija neto i via (28 C). enke tijekom mrijesta polau jajaca (ikru) koju
gotovo istovremeno mujak oplouje. Nakon 2-3 dana razvija se mla zebrica koja
narednih 1-2 dana ostaje slijepljena na staklu akvarija bez

potrebe za dodatnom

hranom, jer imaju umanjanu vreicu koja ih hrani.

Zebrice zahtijevaju dosta prostora za plivanje i za skrivanje u bilju, te da ih u akvariju
bude minimalno 5, jer su jako drutvene. Imaju jako veliki apetit i nisu zahtjevne to se

tie prehrane, odnosno, prihvaaju svu kupovnu hranu, ivu hranu, te kuhano zeljasto
povre (Jasna, 2013).
Prouavane ribe zebrice (16 mujaka i 8 enki) kupljene su u Pet Centru u Zagrebu.
Ribe se podijelilo u dvije skupine (dva akvarija). U svakoj skupini je bilo 8 mujaka i 4
enke. Jedna skupina je bila izloena zraenju Wi-Fi routera, a druga skupina je bila u
uvjetima bez Wi-Fi zraenja.

3.2. Metode
3.2.1. Postavljanje glavnih akvarija
Za potrebu izvoenja eksperimenta oformila su se dva glavna akvarija (svaki cca 40
litara). Prvi je akvarij postavljen u neposrednoj blizini Wi-Fi routera, a drugi je
postavljen u sobu gdje nema Wi-Fi ureaja i gdje je njegov signal slab. Akvariji su
napunjeni vodovodnom vodom, koju se prema uputama proizvoaa tretiralo sa
sredstvom koje vodu ini pogodnom za ribe, uklanjajui klor, amonijak i teke metale
(Easy Life/ Filter medium) i sredstvom koje sadri bakterije za uspostavljanje bioloke
ravnotee akvarija (Tetra/ PlantaMin).
26C.

Temperatura termometra namjetena je na

Nakon 5-6 sati voda se razbistrila, a tek se nakon tjedan dana pristupilo

daljnjem ureenju akvarija.

Prvo se rasporedio ljunak na dno akvarija (prethodno ispran nekoliko puta), a potom
su se posadile biljke (Echinodorus spp., Cryptocoryne spp., Rotala indica), uz ije se
korijenje odmah u ljunak ukopalo i kuglicu gnojiva za akvarijsko bilje (JBL/7 Balls).
Ovako pripremljene akvarije, uz redoviti reim svjetla (8 sati), odravanom
temperaturom i konstantnom filtracijom i aeracijom vode, ostavilo se naredna dva
tjedna da se potpuno uspostavi bioloka ravnotea.
U svaki akvarij unijelo se 8 mujaka i 4 enke koje se dva puta dnevno hranilo malom
koliinom

originalno

pripremljene

hrane

za

toplovodne

ribe

listiima

(ActiMin/Aquael).
Naredna dva tjedna ribice su se prilagoavale novom okoliu, a u isto vrijeme se
pratilo njihovo zdravstveno stanje (ponaanje, boja krga, izgled peraja).

3.2.2. Postavljanje akvarija za mrijest

Uz svaki glavni akvarij postavio se akvarij za mrijest. To su staklene kvadratne 10
litarske posude bez ljunka i biljaka, koje se prije mrijesta napunilo s vodom iz glavnog
akvarija
(7-8 l), aeriralo uz pomo zrane pumpe i specijalnog kamena za rasprivanje zraka, i
uz pomo termometra odravala optimalna temperatura vode za mrijest (28C).
Po uvrijeenom protokolu za mrijest zebrica, nuno je bilo odvojiti mujake od enki u
istom akvariju no prije mrijesta. Isto tako, neophodno je bilo osigurati perforirano
dno kroz kojeg bi propadala jajaca do kojih roditeljske ribice ne bi mogle doi i
pojesti ih.

U svrhu svega navedenog, najjednostavnije je bilo izraditi koaru od

plastine mree za fasadu, koja se uronila u akvarij, na ijem je dnu bilo desetak
staklenih pikula koje su odravale razmak izmeu dna akvarija i koare (Jasmina,
2013). U uronjenu koaru se stavilo mujake, a enke se stavilo u posebnu plastinu
perforiranu posudu koja je bila uronjena u koaru s mujacima. Na taj je nain
onemoguen fiziki kontakt mujaka i enki do poetka pokusa.

3.2.3. Mrijetenje
Optimalan omjer mujaka i enki za mrijest je 2:1 u korist mujaka. U jednom
akvariju za mrijest stavilo se 4 mujaka i 2 enke. Ostatak riba (takoer 4 mujaka i 2
enke), ostao je u glavnom akvariju za sljedei mrijest.
Poetak procesa mrijetenja je rano ujutro, kada se oslobode enke iz perforirane
posude uronjene u akvariju za mrijest, i upali svijetlo. Ubrzo mujak natjerava enku,
dok joj se konano ne priblii, i u tom trenutku enka polae jajaca koje mujak
istovremeno i oplouje. Radi sprjeavanja mogueg razvoja plijesni i gljivica koje bi
mogle unititi razvoj jajaaca, kapnulo se 1-2 kapi sredstva Sera/Mycopur.

3.2.4. Mikroskopiranje jajaaca

Tijekom dana vie se puta kontrolirala pojava moguih jajaaca na dnu akvarija. Ako
su na dnu bila vidljiva jajaca onda ih se vadilo pomou negativnog tlaka u gumenoj
cijevi kojom su se jajaca usisavala s dna u posudu.

Iz posude su se jajaca vadila uz pomo pipete i stavljala u petrijevu zdjelicu te ih se

promatralo pod mikroskopom.
Jajaca su se brojala i odvajala iva od koaguliranih, odnosno mrtvih (ve okom
vidljivih kao neprozirne bijele kuglice). iva jajaca su se stavljala u jaice plastinih
ploa u 1ml vode iz akvarija, i narednih se sati, uz pomo mikroskopa , pratio njihov
embrionalni razvoj i odreivala faza razvoja.
Uz klasino mikroskopiranje, razliite faze razvoja jajaca snimala su se s posebnim
USB mikroskopom (MicroCapture, verzija 2.0) koji je bio prikljuen na kompjutor.

3.2.5. Obrada rezultata

Biljeila su se sva provedena mjerenja (broj jajaaca, oploena, neoploena, razvojna
faza).
Rezultati su statistiki obraeni (postotak ivih i mrtvih jajaaca na ukupan broj
jajaaca unutar svake skupine) i grafiki prikazani. Statistika obrada podataka i
grafikoni izraeni su uz pomo programa Microsoft Office Excel 2007.

4. REZULTATI
Provedeno je sedam ciklusa mrijetenja u periodu od 3 mjeseca pri emu se brojio
ukupan broj jajaaca i mikroskopski odreivala njihova kvaliteta (iva ili koagulirana
jajaca). Ispitivanja su se provodila na dvije grupe zebrica: jedna grupa koja je bila
smjetena u sobi bez izravnog utjecaja Wi-Fi zraenja (grupa 1 ili kontrola) i druga
grupa koja je bila izloena izravnom zraenju Wi-Fi routera (grupa 2 ili Wi-Fi grupa).

4.1. Broj jajaaca

Ukupan broj jajaaca u kontrolnoj grupi je bio 554 (Tablica 1), a u Wi-Fi grupi 462
(Tablica 2). Razlika od 92 jajaca predstavlja 16,6% manje jajaaca u Wi-Fi grupi u
odnosu na kontrolnu grupu.
Radi bolje usporedbe i

preglednosti rezultata, ukupan

broj ivih i koaguliranih

jajaaca iz obje grupe preraunao se u postotak ivih i koaguliranih jajaaca po

ukupnom broju jajaaca (Grafikon 1). U kontrolnoj grupi ivih je jajaaca u odnosu na
ukupan broj jajaaca 57,04%, koaguliranih jajaca 42,96% . U Wi-Fi grupi ivih je
jajaaca u odnosu na ukupan broj jajaaca 44,59%, koaguliranih 55,41%. Kontrolna
grupa je imala vei udio ivih jajaaca na ukupnu koliinu jajaca u odnosu na ribe iz
Wi-Fi grupe (110 jajaaca tj. 12,45%). Rezultati su se takoer razlikovali i po postotku
broja koaguliranih jajaaca. Vei udio koaguliranih jajaaca, razlika od 12,05 %, je
zabiljeena kod Wi-Fi grupe riba u odnosu na kontrolnu grupu.
Tablica 1. Rezultati broja jajaaca kontrolne grupe (grupa 1) po ciklusima mrijesta u
periodu od 3 mjeseca
Kontrola
ukupan broj
broj koaguliranih
broj ivih jajaaca
(grupa1)
jajaaca
jajaaca
1. mrijest
128
82
46
2. mrijest
122
74
48
3. mrijest
94
48
46
4. mrijest
96
54
42
5. mrijest
54
34
20
6. mrijest
40
14
26
7. mrijest
20
10
10
UKUPNO
554
316
238

Tablica 2. Rezultati broja jajaaca Wi-Fi grupe (grupa 2) po ciklusima mrijesta u

periodu od 3 mjeseca
Wi-Fi grupa
ukupan broj
broj ivih jajaaca broj koaguliranih jajaaca
(grupa2)
jajaaca
1. mrijest
112
68
44
2. mrijest
90
50
40
3. mrijest
90
30
60
4. mrijest
82
40
42
5. mrijest
58
8
50
6. mrijest
30
10
20
7. mrijest
0
0
0
UKUPNO
462
206
256

Series1; WiFi- iva

jajaca; 44,59

% ivih i koaguliranih jajaaca

Series1; kontrola Series1; WiFi iva jajaca; 57,04
koagulirana
jajaca; 55,41

Series1; kontrola koagulirana

jajaca; 42,96

Grafikon 1. Srednja vrijednost postotaka ivih i koaguliranih jajaaca na ukupan broj

jajaaca u kontrolnoj (grupa 1) i Wi-Fi grupi (grupa 2) u periodu od 3 mjeseca (7
ciklusa

mrijesta).

4.2. Faze embrionalnog razvoja jajaaca

Usporedno s brojanjem jajaaca, pomou mikroskopa se pratio embrionalni razvoj
jajaaca unutar 72 sata od poetka mrijetenja (Fotografije 3, 4, 5, 6a, 6b i 7).
Osim razlike broja ivih i koaguliranih jajaca unutar ispitivanih skupina ribica
(Grafikon 1), razlike u fazama embrionalnog razvoja meu skupinama nisu primijeene.

Fotografija 3. U crvenom okviru se vidi koagulirano (lijevo) i ivo jajace (desno) u jaici
promatrano i snimljeno USB mikroskopom (MicroCapture, verzija 2.0). Svijetla podruja
su odsjaji osvjetljenja kamere. Manja fotografija je uveani prikaz dijela vee fotografije
(crveni okvir) u kojem se bolje vidi razvojna faza ivog jajaca - zigote u prva 2 sata
embrionalnog razvoja (6 staninih dioba, do 64 stanice).

Fotografija 4. Blastula - razvojna faza jajaca u prvih 2-5 sati nakon oplodnje.

Fotografija 5. Stadij odvajanja - razvojna faza jajaca 10-24 sata nakon oplodnje.

Fotografije 6a i 6b. Dva stadija faringule - razvojna faza 24-48 sata nakon oplodnje

Fotografija 7. Izvaljivanje liinke 48-72 sata nakon oplodnje

5. RASPRAVA
Rezultati ispitivanja uinka Wi-Fi zraenja na ribicama zebricama, opisanim u ovom radu
doprinose zapaanjima razliitih istraivanja o tetnosti dugotrajne izloenosti ivih
organizama Wi-Fi zraenju (Indeks/eZd, 2010; Zimmer, 2011; A. F. 2013)
Tijekom pokusa, unutar samo tri mjeseca promatranja, skupina ribica koja je bila 0-24
sata izloena zraenju Wi-Fi rutera imala je 16,6% manje jajaaca od kontrolne grupe
ribica (smjetene u prostoriji bez Wi-Fi zraenja) (Tablice 1 i 2). Kroz 7 ciklusa mrijesta,
ukupan broj jajaaca u obje grupe je konstantno opadao, to je vjerojatno bila posljedica
izloenosti uestalom stresu prilikom pripreme za mrijest (hvatanje riba mreicom po
akvariju, premjetanje u akvarij za mrijest, odvajanje u istom akvariju po spolu, pa
ponovno spajanje u zoru

idueg dana pred mrijest). Osim toga, sve su ribice

nabavljene od istog dobavljaa, iz istog matinog jata, pa je pretpostavka da su i genetski

iscrpljene viestrukim parenjem u srodstvu i prije nego to su ule u pokus. No, iako je
broj jajaaca u obje grupe, iz ciklusa u ciklus kontinuirano opadao, vidljiva je bila razlika
u ukupnom broju i kvaliteti jajaaca izmeu grupa to odgovara pretpostavci i spoznaji da
dugotrajna izloenost Wi-Fi zraenju moe izazvati neplodnost kako mukih tako i
enskih jedinki (Anonymus, 2013; Kesari i sur., 2013; Knezovic Prli, 2014; aran,
2013; West i sur., 2013). Istraivanja kod ljudi pokazala su da je jedan od razloga
neplodnosti mukaraca oteenje mitohondrija unutar spermija, a posljedino tome slabija
pokretljivost spermija i nemogunost oplodnje jajne stanice (aran, 2013). Osim ukupnog
broja jajaaca, razlika meu grupama riba je bila vidljiva i u broju ivih jajaaca kojih je
bilo 12,45% vie u kontrolnoj grupi u odnosu na Wi-Fi grupu, (Grafikon 1) to je u
skladu s tvrdnjama da DNA snano reagira na elektromagnetska polja, pri emu se
pojavljuju visoka razina stresnih proteina koje prati razdvajanje spirala i raspad DNA
(aran, 2013). Mikroskopiranjem i praenjem faza embrionalnog razvoja (Fotografije 3 7) nisu ustanovljene znaajne razlike izmeu grupa. Razlog moe biti stvarni izostanak
mutagenog uinka Wi-Fi zraenja na embrio ili nedovoljno iskustvo autorice rada u
procjeni ispravnosti ranih faza embrionalnog razvoja. U svakom sluaju, za daljnja
ispitivanja bi bilo najbolje pratiti razvoj, izgled, ponaanje i plodnost potomaka
ispitivanih riba.

6. ZAKLJUCI
Iz dosadanjih spoznaja o elektromagnetskom zraenju beinih ureaja na ive
organizme, te rezultata tromjesenog pokusa na ribama zebricama koji su opisani u radu,
moe se zakljuiti da:
1. Kontrolna grupa zebrica (ribe drane izvan izravnog utjecaja Wi-Fi zraenja) imaju
16,6% ukupno vie jajaaca od Wi-Fi grupe riba koje su bile izloene izravnom
utjecaju Wi-Fi zraenja 0-24 sata.
2. Kontrolna grupa zebrica ima 12,45% vie ivih jajaaca u odnosu na Wi-Fi grupu riba.
3. Wi-Fi grupa je imala 12,05 % vei udio koaguliranih (mrtvih) jajaaca u odnosu na
kontrolnu grupu zebrica.
4. Nisu ustanovljene razlike embrionalnog razvoja jajaaca, u prvih 72 sata od mrijesta,
izmeu pokusnih grupa riba.
5. Izloenost elektromagnetskom zraenju kunog Wi-Fi routera u toku tri mjeseca
negativno je utjecala na razmnoavanje riba koje su bile izloene izravnom utjecaju
Wi-Fi zraenja 0-24 sata (Wi-Fi grupa).

7. SAETAK
Tijekom posljednjih nekoliko godina znanstvena i medicinska istraivanja pokazuju da
zraenje niskih frekvencija elektromagnetskih valova beinih ureaja uzrokuju znaajna
oteenja stanica i cjelokupnog organizma ivih bia, ukljuujui i pojavu neplodnosti
kako mukih tako i enskih jedinki. U ovom se radu prouavalo razmnoavanje i
kvaliteta

jajaaca

riba

zerbica

(Danio

rerio)

nakon

dugotrajnog

izlaganja

elektromagnetskom zraenju kunog Wi-Fi routera. Jedan je akvarij s ribicama bio u

neposrednoj blizini Wi-Fi ruotera, a drugi je bio smjeten u sobi bez Wi-Fi signala
(kontrolna grupa). Provedeno je sedam ciklusa mrijetenja u periodu od 3 mjeseca pri
emu se brojio ukupan broj jajaaca, mikroskopski odreivala njihova kvaliteta (iva ili
koagulirana/mrtva jajaca) i embrionalni razvoj unutar 72 sata od mrijesta. Ukupan broj
jajaaca u kontrolnoj grupi je bio 554, a u Wi-Fi grupi 462, a razlika je predstavljala
16,6% manje jajaaca u Wi-Fi grupi u odnosu na kontrolnu grupu. Na ukupnu koliinu
jajaca kontrolne grupe bilo je 12,45% vie ivih jajaaca u odnosu na rezultate broja
ivih jajaaca iz Wi-Fi grupe. Rezultati su se takoer razlikovali i u postotku broja
koaguliranih jajaaca. Za 12,05 % je vei udio koaguliranih jajaaca kod Wi-Fi grupe
riba u odnosu na kontrolnu grupu. Mikroskopiranjem i praenjem faza embrionalnog
razvoja nisu ustanovljene znaajne razlike izmeu grupa.
Iz ovih se rezultata moe zakljuiti da su zebrice uzgajane u neposrednoj blizini Wi-Fi
routera imale manje jajaaca (ukupni broj i broj ivih jajaaca) u odnosu na kontrolu te se
moe s velikom sigurnou pretpostaviti da je dugotrajna izloenost elektromagnetskom
zraenju kunog Wi-Fi routera negativno utjecala na njihovo razmnoavanje.
Isto tako, ovaj rad je prvo zabiljeeno istraivanje ovakve vrste na ribama zebricama i
predstavlja mali, ali znaajan doprinos u istraivanju tetnosti Wi-Fi zraenja na
razmnoavanje ivih bia.

8. POPIS LITERATURE
1. A. F. (2013) okantan utjecaj zraenja: Nakon ovog vie ne spavam s mobitelom u
blizini. Srednja.hr. URL: http://www.srednja.hr/Novosti/Jeste-li-znali/Sokantan-utjecajzracenja-Nakon-ovog-vise-ne-spavam-s-mobitelom-u-blizini. Pristupljeno: 23.10.2013.
2. Anonymus

(2013)

Mobilni,

Wi-Fi

zraenja.

Zdravo

Don

Kihote.

URL:

http://zdravodonkihote.blogspot.com/2013/03/mobilni-Wi-Fi-i-zracenja.html.
Pristupljeno: 15.11.2013.
3. Derifaj, D. (2011) Izmjerili smo zraenje u prosjenom stanu. Dnevnik. hr URL:
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/provjerite-koliko-ste-svakodnevno-izlozenizracenju.html Pristupljeno: 10.12.2013.
4. E. P. (2013) U kojoj mjeri je tetan uticaj elektromagnetnog zraenja? Kodex.me
URL:http://www.kodex.me/vijesti/drustvo/u-kojoj-mjeri-je-stetan-uticajelektromagnetnog-zracenja Pristupljeno: 10.12.2013.
5. Erhardt,

J.

(2013)

Uvod

znanost

laboratorijskim

ivotinjama.

http://www.labanim.hr/wp-content/uploads/2013/01/J.Erhardt_Uvod.pdf

URL:

Pristupljeno:

14.09.2013.
6. Freman, D. W. (2011) Laptops damage sperm? What Wi-Fi study shows. CBSNEWS
URL:

http://www.cbsnews.com/news/laptops-damage-sperm-what-wi-fi-study-shows/

Pristupljeno: 17.11.2013.
7. Havas, M. (2011) International Experts Perspective on the Health Effects of
Electromagnetic Fields (EMF) and Electromagnetic Radiation (EMR). Dr Magda Havas,
Ph.D

URL:

http://www.magdahavas.com/international-experts%e2%80%99-

perspective-on-the-health-effects-of-electromagnetic-fields-emf-and-electromagneticradiation-emr/ Pristupljeno: 17.11.2013.

8. Indeks/eZd (2010) Mobilni telefoni ubijaju pele. EZadar zadarski Internet portal. URL:
http://www.ezadar.hr/clanak/mobilni-telefoni-ubijaju-pcele. Pristupljeno: 23. 10. 2013.
9. Jasmina (2013) Danio rerio zebrica. Akvarijske-ribe.com URL: http://www.akvarijskeribe.com/vrsta.php?tsn=163699. Pristupljeno: 14.09.2013.
10. Kesari i sur., (2013) Cell phone radiation exposure on brain and associated biological
systems. PubMed. URL: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/23678539. Pristupljeno:
17.01.2014.
11. Knezovi Prli, R. (2014) Wi-Fi nevidljivi ubojica. Nezavisni.hr. URL:
http://www.nezavisni.hr/index.php/vijesti/svijet/item/1788-wi-fi-nevidljivi-ubojica.
Pristupljeno: 27.02.2014.

12. Laki, M. (2013) Mobiteli i zdravlje. Zavod za javno zdravstvo Dubrovako neretvanske upanije. URL:

http://www.zzjzdnz.hr/hr/zdravlje/okolis_i_zdravlje/379-

ch-0?&l_over=1 Pristupljeno: 3.12.2013.

13. Novak, I. (2014) Wi-Fi mrea usmrtila desetogodinjaka! Nezavisni.hr. URL:
http://www.nezavisni.hr/index.php/vijesti/svijet/item/1379 Pristupljeno: 27.02.2014.
14. aran, Lj. (2013) Zraenja iz mobitela i antena unitavaju nau DNK i stvaraju rak.
Portal

2012

Transformacija

svijesti.

URL:

http://2012-

transformacijasvijesti.com/alternativna-medicina/zracenja-iz-mobitela-i-antenaunistavaju-nasu-dnk-i-stvaraju-rak. Pristupljeno: 15.11. 2013.

15. ojer, T. (2013) Predboini poklon za Velikogoriane: Besplatan Wi-Fi u centru grada!
Netokracija.

http://www.netokracija.com/velika-gorica-Wi-Fi-61039

Pristupljeno:

7.01.2014.
16. rut i tambuk (2013) Zebrice kao modelni organizam u biolokim istraivanjima URL:
http://www.labanim.hr/wp-content/uploads/2013/01/M.Srut_Zebrice.pdf

Pristupljeno:

14.09.2013.
17. West i sur., (2013) Multifocal Breast Cancer in Young Women with Prolonged Contact
between

Their

Breasts

and

Their

Cellular

Phones.

PubMed.

URL:

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=west+JG+multifocal+brest+cancer+in.
Pristupljeno: 17.01.2014.
18. Wikipedia (2013) Wi-Fi. Wikipedia

URL: http://bs.wikipedia.org/wiki/Wi-Fi.

Pristupljeno: 13.01. 2014.

19. WHO (2011) Electromagnetic fields and public health: mobile phones. World Health
Organisation URL: http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs193/en/ Pristupljeno:
23.10.2013.
20. Zimmer, L. (2011) It`s Official- Cell Phones are Killing Bees. Inhabitat. URL:
http://inhabitat.com/its-official-cell-phones-are-killing-bees/. Pristupljeno: 23.10.2013.