Otpornost Materijala VJEZBE

VJEŽBA BR.
PONAVLJANJE GRADIVA IZ GRAĐEVINSKE MEHANIKE 1
RAVANSKI NOSAČI
1. Za nosač na slici nacrtati dijagrame presječnih sila (M, T, N).
10 kN/m 10 kN
20 kN
1
E
1
20 kN
1
D 30 kNm
10 kN/m
2
A B C
2 2 1 1 1 (m)
R J E Š E NJ E
10 kN/m 10 kN
20 kN
1
14.142 kN
20 2 /2 kN
E 20 kN
1
10 kN
20 2 /2 kN
1
20 kN
D 30 kNm
10 kN/m
5 kN
2
A XB B C
YA MB YC
YB
(m)
2 2 1 1 1
Uslovi ravnoteže:
20√2
1. ∑X = 0 → XB = 20 - + 10 ‧ 2 → XB = 25.858 kN
2
2. ∑MD, lijevo = 0 → YA ‧ 4 – 10 ‧ 2 ‧ 1= 0 → YA = 5.0 kN
20√2
3. ∑ME, desno = 0 → YC ‧ 3 – 30 - ‧ (2 + 1) = 0 → YC = 24.142 kN
2
20√2
4. ∑Y = 0 → YA + YB + YC – 10 ‧ 2 – 10 - =0 → YB = 15.0 kN
2
1
5. ∑MB = 0 → 20 ‧ 5 + 10 ‧ 1 – 10 ‧ 2 ‧ 1 + 20 ‧ 2 -14.142 ‧ 4 = MB → MB = 73.432 kN
Kontrola: npr. ∑MA = 0 – zadovoljeno
10 kN/m 10 kN
20 kN
1
14.142 kN
E 20 2 /2 kN
1
10 kN
20 2 /2 kN
1
20 kN
D 30 kNm
10 kN/m
5 kN
2
A B C
25.858 kN
73.432 kNm
5 kN 24.124 kN
15 kN (m)
2 2 1 1 1
20
f=5 10
10
10 10
10
M (kNm) 5.858
20
30
20 21.716
f=5
73.432
2
10
+
-
20
+ 20
+ -
10 +
2.
93
5.858
T (kN)
+
5
+ -
17
20
.0
71
-
25.858
+
20
14.142
30
- -
+
17
N (kN)
20
.0
71
-
20 -
-
24.142
-
15
5 - -
3
20 kN/m
2
10 kN
2
20 kN 18.43°
2
10 kN/m
2
20 kN
A
(m)
2 2 2 2 1
R J E Š E NJ E
20 kN/m
2
10 kN
S sin18.43
S cos18.43
S
2
20 2 /2 kN
20 kN
2
20 2 /2 kN
10 kN/m
S
2
20 kN
A XA
(m)
YA
2 2 2 2 1
Uslovi ravnoteže:
20√2
1. ∑MA = 0 → S cos18.43 ‧ 6 - S sin18.43 ‧ 6 – 20 ‧ 2 ‧ 7 + ‧ (2 + 4) + 10 ‧ 2 ‧ 1 +
2
+ 20 ‧ 2 - 10 ‧ 7 = 0 → S = 54.057 kN
20√2
2. ∑X = 0 → XA + 10 ‧ 2 + - 20 ‧ 2 - S sin18.43 = 0 → XA = 22.95 kN
2
4
20√2
3. ∑Y = 0 → YA – 20 + – 10 + S cos18.43 = 0 → YA = -35.426 kN
2
Kontrola: npr. ∑M(bilo koja tačka ravni) = 0 – zadovoljeno
20 kN/m
2
10 kN
51.284 kN
17.093 kN
2
20 kN
2
10 kN/m
2
20 kN
A 22.951 kN
35.426 kN
(m)
2 2 2 2 1
f=10
10
40
32
.5
7
0.
72.568
95
2
25
.9
02
M (kNm)
f=5
40
40
5
+ 10
40 +
-
79
.1
+ 41.284
11
-
1
82
8.
+
42.952
T (kN)
22.952
-
20
17.093
+
63
.5
69
+
57
54.0
+ -
N (kN)
55.426
+
6
VJEŽBA BR. 2
PONAVLJANJE GRADIVA IZ GRAĐEVINSKE MEHANIKE 1
PROSTORNI NOSAČI – IZLOMLJENE KONZOLE
6 presjecnih sila
prostorni nosaci Pravilo
desne ruke
3 presjecne sile
nosaci u ravni My Mx
z N z N Mz (Mt)
M (Mx)
x
y T (Ty) y Tx
Ty
Nosac u ravni "yz" Prostorni nosac
l l
Py Py
z z
x
Px
y y
M=Py·l Mx=Py·l
M My=Px·l M
T=Py Ty=Py
+ + T +
T
-
Tx=Px
1
m
0.6
1.25 m 1.25 m
10 kN
60 kN
0.4 m
z
50 kN
x
45
30 2 kN
R J E Š E NJ E
0.3 m
2 kNm 60 kN
60 kN
18 kNm 10 kN 6 kNm 9 kNm x x
0.2 m
10 kNm
30 kN 3 kNm
x 50 kN 30 kN
30 kN y y
y
1.25 m 1.25 m
2
90 kN 2 kNm
10 kN z
10 kNm 21 kNm
x 50 kN 30 kN
3 kNm
y
1.25 m 1.25 m
Mx=227
My=140.5
M (kNm) 40.5
2
3
+
+ 21
Mz=31
Ty=90
+
T (kN)
+ +
30
Tx=80
N=10
N (kN) +
3
(m)
2 25 kN/m
z
1 1 2 x 1
z y
2
x
y
z
x 3 x
y 20 kNm z
10 kN
y 2
20 kN
5 kN
R J E Š E NJ E
4
Pomocne ravni za
cvor "1"
80 20
z
1 5 10
x
80 2 y 20
20
90 +
230 + 90 80
f=12.5 Pomocne ravni za 50
40 40
cvor "2"
90
40
40 80 20
90 2 15
60 80 40
z
10 z 10
x
x - 10 3 y
y -
40
60
M (kNm)
Pomocne ravni za
cvor "3" 140 90
70
z 3 15
x
y 80 30
40
5
Pomocne ravni za
cvor "1"
80 20
z
1 5 10
x
2 y 20
20
70
Pomocne ravni za
+ 20 cvor "2"
50
70 70 90
+ 15 80 20
2 15
+ - +
20 40
15 z
z +
x
x 15 3 y
y
+ 5
T (kN)
Pomocne ravni za
cvor "3" 140 90
70
z 3 15
x
y 80 30
40
6
Pomocne ravni za
cvor "1"
80 20
z
1 5 10
x
2 y 20
20
15
-
Pomocne ravni za 50
cvor "2"
90
80 20
15
2 15
z -
40
x z
y
x
3 y
N (kN)
Pomocne ravni za
cvor "3" 140 90
70
z 3 15
x
y 80 30
40
7
5 kN
svi štapovi su dužine 2 m 10 kN/m
x z
1 y 10 kNm
z
x
y
z 4 2
x
y
10 kN/m
y
y
x z x z
3 20 kNm
x
10 kN z y
10 kN
R J E Š E NJ E
8
40
20
+
+ 20 f=5
80 20
120 +
50 10 10
80
30 60 20
z 20
x 20 20 20
y 20
M (kNm)
f=5
+ 20
20
20
20
20
Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za

cvor "1" cvor "2" cvor "3" cvor "4"
5
20
20
10 5 5 10 10 20
20 10 10 20 20 10
1 2 20 3 10 20 4 10 20
20 20 20
20 40
20 20 20 20
9
20
+
5
15 +
+ 5
z +
x
20
y + +
20 20
+ T (kN)
+ 10
10
+
+
10

5
20
20
10 5 5 10 10 20
20 10 10 20 20 10
1 2 20 3 10 20 4 10 20
20 20 20
20 40
20 20 20 20
10
20
30
20 -
-
-
z
x
y
N (kN)
+ 10

5
20
20
10 5 5 10 10 20
20 10 10 20 20 10
1 2 20 3 10 20 4 10 20
20 20 20
20 40
20 20 20 20
11
VJEŽBA BR. 3
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH POVRŠINA
1. Odrediti momente inercije u odnosu na x i y ose pravougaonika na slici.
y 3
bh3
b y h
b h
=I x ∫=y 2 dA ∫∫ y 2=
dxdy ∫ dx ∫=y 2 dy x =
0 0
A 0 0 3 3
3
h b
h x b hb3
x dx =I y ∫=x 2 dA ∫∫ x 2=
dxdy ∫ dy ∫=x 2 dx y =
0 0
A 0 0 3 3
h
dy
b h x2 b y 2 h b2 h2
=
I xy ∫= = ∫ xdx=
xydA ∫∫ xydxdy ∫ ydy 0= 0
2 2 4
y
A 0 0
x
bh3 b3 h bh 2
O IO = I x + I y =
3
+
3
=
3
(
h + b2 )
b
2. Odrediti momente inercije u odnosu na x i y ose pravouglog trougla na slici.
b
ξ ( y ) : b =−
(h y ) : h ⇒ ξ ( y ) =(h − y )
h
h
h ( x) : h =−
(b x) : b ⇒ h ( x) =(b − x)
b
h b h bh 2 b  y3 y 4  h b  h 4 h 4  bh3
I x = ∫ y dA= ∫ y x ( y )dy = ∫ y (h − y )dy =
2 2
∫ ( y h − y )dy =  h −  0=  − =
2 3
A 0 0 h h0 h 3 4  h 3 4  12
b h hb 2
b h  x3 x 4  b h  b 4 b 4  hb3
I y = ∫ x dA= ∫ x h ( x)dx = ∫ x (b − x)dx =
2 2
∫ ( x b − x )dx=  b −  0=  − =
2 3
A 0 0 b b0 b 3 4 b  3 4  12
h2 b  x 2 x3  h2  x2 x3 x4  b
h (1− x / b ) 2
b 1 2 x b
I xy= ∫ xydA= ∫ xdx ∫ ydy= ∫ x h 1 −  dx= ∫  x − 2 + 2  dx=  − 2 + 2  0=
A 0 0 0 2  b 2 0 b b  2 2 3b 4b 
h 2  b 2 2 2 1 2  h 2b 2  6 − 8 + 3  b 2 h 2
=  − b + b =  =
2 2 3 4  2  12  24
bh3 b3 h bh 2
IO = I x + I y = +
12 12 12
= h + b2 ( )
1
3. Odrediti momente inercije figura na slici za sistem težišnih osa ξη.
bh3 b3 h b2 h2 bh3 b3 h b2 h2 π R4 π R4
=Ix = Iy = I xy =Ix = Iy = I xy =Ix = Iy = I xy 0
3 3 4 12 12 24 8 8
I=
x Ix + a 2 A I=
x I x − a2 A
I=
y Iη + b 2 A Steiner-ove jednačine I=
η I y − b2 A
I=
xy Ixη + abA I=
xη I xy − abA
2
bh3  h  bh3
Iξ = −   bh =
3 2 12
2
b3 h  b  b3 h
Ih = −   bh =
3 2 12
b2 h2 h b
Iξh = − bh =0
4 22
2
bh3  h  1 bh3
Iξ =−   bh =
12  3  2 36
2
b3 h  b  1 b3 h
Ih = −   bh =
12  3  2 36
2 2
b h hb1 b2h2
Iξh = − bh =
−
24 3 3 2 72
π R4  4R  1 2
2
Iξ = −  πR =
0.10976 R 4
8  3π  2
πR 4
π R4
I=
η −=0
8 8
Iξη = 0 − 0 = 0
2
4. Za pravougli trougao na slici odrediti glavne centralne ose inercije i glavne centralne momente inercije.
Centralni momenti inercije:
bh3 10 ⋅ 203
=
Ix = = 2222.22 cm 4
36 36
b h 103 ⋅ 20
3
=
Iy = = 555.56 cm 4
36 36
2 2
bh 102 ⋅ 202
I xy =
− = − =
−555.56 cm 4
72 72
1
( Ix + I y ) +
1
(I − I y ) + 4 I xy2
2
I1 =
( Ix + I y ) ± (I − I y ) + 4 I xy2
x
2 2 1 1 2
⇒ I1/2 = x
1
( Ix + I y ) −
1
(I − I y ) + 4 I xy2
2 2
2
I2 = x
2 2
1
( Ix + I y ) ±
1
( I x − I y ) + 4 I xy2 =
2
I1/2 =
2 2
1 1
( 2222.22 + 555.56 ) ± ( 2222.22 − 555.56 ) + 4 ( −555.56
= )
2 2
2 2
1388.89 ± 1001.54
I1 = 2390.43 cm 4
Glavni centralni momenti inercije
I2 387.35 cm 4 > 0
Kontrola I x + I y = I1 + I 2
Položaj glavne centralne ose (1) u odnosu na horizontalnu osu (x) je definisan uglom (α):
−2 I xy −2 ⋅ (−555.56)
tg 2α
= = = 0.667
I x − I y 2222.22 − 555.56
1
>0 a
( I x − I y )= =
arctg 0.667 16.8450
2
3
5. Za presjeke na slici odrediti glavne centralne ose inercije i glavne centralne momente inercije.
12
12
26
26
12
12
(cm) 8 14 8 (cm)
10 10 10
I x = I x 1 + I x 2 + I x 3 = 283 206.67 cm 4 = I1
30 ⋅123
I x 1 = I x1 + yC1 2 A1 = + 192 ⋅ 30 ⋅12 = 134 280 cm 4
12
10 ⋅ 263
y I x = I x2 + yC2 A2 =
2 2
+ 0 = 14 646.67 cm 4
12
y1
30 ⋅123
I x 3 = I x3 + yC3 2 A3= + ( −19 ) ⋅ 30 ⋅12= 134 280 cm 4
1 2
C1 x1 12
2
y2
I y = I y 1 + I y 2 + I y 3 = 56 166.67.67 cm 4 = I 2
C2
C x2 x
303 ⋅12
y3
I y 1 = I y1 + xC1 2 A1 = + 0 = 27 000 cm 4 = Iy 3
3
12
C3 x3
26 ⋅103
I y 2 = I y2 + xC2 2 A2 = + 0 = 2 166.67 cm 4
12
I xy = 0 x i y su ose simetrije
I1 ≡ I x x ≡ (1)
I2 ≡ I y y ≡ (2)
y=(2)
= =
I x 291 994.67 cm 4 I1
= =
I y 106 554.67 cm 4 I2
x=(1)
C
I xy = 0 x i y su ose simetrije
I1 ≡ I x x ≡ (1)
I2 ≡ I y y ≡ (2)
4
6. Za jednakokraki trougao na slici odrediti glavne centralne ose inercije i glavne centralne momente inercije.
b 3 b 3
 2 h  2 h bh3
Ix = Ix 1 + Ix 2 =  +  =
36 36 36
h
b 3
 h
Ix 1 =+ 2 +0
I x1 yC1 A1 =
2
36
b b 3
 h
Ix 2 =+ 2 +0
I x2 yC2 A2 =
2
36
y
b3 h b3 h b3 h
Iy = Iy1 + Iy 2 = + =
96 96 48
3
1 2 b
h
  h 2
 2  b 1 b b3 h
y1 y2 I y = I y1 + xC1 A1 =
1 2
+−  h=
C2 36  6 2 2 96
C1 x1
C x2 x
3
b
  h 2
 2 b 1 b b3 h
b/2 b/2 Iy 2 =
I y2 + xC2 A2 =
2
+  h=
36 6 2 2 96
I xy = I xy 1 + I xy 2 = 0
2
b 2
  h
I xy 1 = 2
I x1 y1 + xC1 yC1 A1 = +0
72
2
b 2
  h
− 
2
I xy 2 =
I x2 y2 + xC2 yC2 A2 = +0
72
5
VJEŽBA BR. 4
GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH POVRŠINA
1. Za presjek na slici odrediti glavne centralne momente inercije i nacrtati glavne centralne ose inercije. Rezultat
provjeriti Mohr-ovim krugom inercije.
5
15
30 (cm)
R J E Š E NJ E
1. Težište
= =
C1 ( xC 1 , yC 1 ) (20,6.667) cm A1 300 cm 2
= =
C2 ( xC 2 , yC 2 ) (26.817,7.5) cm A2 88.357 cm 2
xc1 A1 − xc2 A2 20 ⋅ 300 − 26.817 ⋅ 88.357
=xc = = 17.154 cm
A1 − A2 300 − 88.357
yc1 A1 − yc2 A2 6.667 ⋅ 300 − 7.5 ⋅ 88.357
=yc = = 6.319 cm
A1 − A2 300 − 88.357
C ( xC , yC ) = (17.154, 6.319) cm
2. Centralni momenti inercije

Iξ = Iξ 1 − Iξ 2 = 5 337.239 cm 4 y1
30 ⋅ 20 3
- +
Ix 1 =I x1 + ( yC1 − yC ) A1 = + ( 6.667 − 6.319 ) 300 =6 703 cm 4
2 2
36
C1
7.5π 4 x1
=I x2 + ( yC 2 − yC ) A2 = + ( 7.5 − 6.319 ) 88.357 =1 365.761 cm 4
2 2 2
Ix
8 -
+
Iη = Iη 1 − Iη 2 = 8 832.419 cm 4 y
C
303 ⋅ 20 x
Iη =I y1 + ( xC1 − xC ) A1 = + ( 20 − 17.154 ) 300 =17 429.915 cm 4
1 2 2
36
Iη 2 =I y2 + ( xC 2 − xC ) A2 =0.10976 R 4 + ( 26.817 − 17.154 ) 88.357 =8 597.496 cm 4

2 2
y2
C2
x2
Iξη = Iξη 1 − Iξη 2 = 4 288.792 cm 4
302 ⋅ 202
I x1 y1 + ( yC1 − yC )( xC1 − xC ) A1 =
Ixη 1 = + + 0.348 ⋅ 2.846 ⋅ 300 =
5 297.122 cm 4
72
1
I x2 y2 + ( yC 2 − yC )( xC 2 − xC ) A1 =
Ixη 2 = 0 + 9.663 ⋅1.181 ⋅ 88.357 =
1 008.330 cm 4
3. Glavni centralni momenti inercije
1
( Iξ + Iη ) ±
1
( Iξ − Iη ) + 4 Iξη
2
I1/2 = 2
=
2 2
1 1
= ( 5 337.239 + 8 832.419 ) ± ( 5 337.239 − 8 832.419 ) + 4 ( 4 288.792 ) =
2 2
2 2
= 7 084.829 ± 4 631.178
I1 = 11 716.007 cm 4
I2 2 453.651 cm 4 > 0
Kontrola Iξ + Iη = I1 + I 2
−2 Iξη −2 ⋅ 4 288.792
tg 2α
= = = 2.454
Iξ − Iη 5 337.239 − 8 832.419
1
<0 a
( Iξ − Iη ) = =
arctg 2.454 + 900 123.910
2
4. Mohr-ov krug inercije

1  1
C  ( Iξ + Iη=
) ) ; 0
;0   ( 5 337.239 + 8 832.419= [7 084.829; 0] cm4
 2   2 
A  Iξ ; Iξη  = [8 337.239; 4 288.792] cm 4
Usvaja se razmjera 1 000 cm4 = 1cm
2
2. Za presjek na slici odrediti glavne centralne momente inercije i nacrtati glavne centralne ose inercije. Rezultat
provjeriti Mohr-ovim krugom inercije.
L 90x90x9
L 100x200x12
R J E Š E NJ E
L 100x200x12
1.2
ex = 2.10 cm ex = 2.54 cm
L 90x90x9
ey = 7.03 cm 0.9 A = 15.5 cm 2
A = 34.8 cm 2 y (1) I=
x I=
y 116 cm 4
y
I x = 1440 cm 4 I1 = 184 cm 4
20
0.9
x
I xy = I1 − I x =184 − 116 = 68 cm 4
e
C
x I y = 247 cm 4
e
I xy = −68 cm 4
1.2
ey
(cm)
.
9
I xy = −338 cm 4
(cm) ex
.
10
1. Težište
(10 − 2.10, 7.03) =
C1 ( xC 1 , yC 1 ) = (7.9, 7.03) cm A1 =
34.8 cm 2
C2 ( xC 2 , yC 2 ) =
(10 + 2.54, 20 − 2.54) =(12.54, 17.46) cm A2 =
15.5 cm 2
xc1 A1 + xc2 A2 7.9 ⋅ 34.8 + 12.54 ⋅15.5
=xc = = 9.33 cm
A1 + A2 34.8 + 15.5
yc1 A1 + yc2 A2 7.03 ⋅ 34.8 + 17.46 ⋅15.5
=yc = = 10.24 cm
A1 + A2 34.8 + 15.5
C ( xC , yC ) = (9.33, 10.24) cm
2. Centralni momenti inercije

Iξ = Iξ 1 + Iξ 2 = 2 722.57 cm 4
Ix 1 =I x1 + ( yC1 − yC ) A1 =1440 + ( 7.03 − 10.24 ) 34.8 =1 798.58 cm 4

2 2
Ix 2 =I x2 + ( yC 2 − yC ) A2 =116 + (17.46 − 10.24 ) 15.5 =923.99 cm 4

2 2
Iη = Iη 1 + Iη 2 = 593.87 cm 4
Iη 1 =I y1 + ( xC1 − xC ) A1 =247 + ( 7.9 − 9.33) 34.8 =318.16 cm 4

2 2
3
Iη 2 =I y2 + ( xC 2 − xC ) A2 =116 + (12.54 − 9.33) 15.5 =275.71 cm 4
2 2
Iξη = Iξη 1 + Iξη 2 = 924.97 cm 4
Ixη 1 =I x1 y1 + ( yC1 − yC )( xC1 − xC ) A1 =+338 + ( −1.43) ⋅ ( −3.21) ⋅ 34.8 =497.74 cm 4
Ixη 2 =I x2 y2 + ( yC 2 − yC )( xC 2 − xC ) A1 =68 + 3.21 ⋅ 7.22 ⋅15.5 =427.23 cm 4
3. Glavni centralni momenti inercije
1
( Iξ + Iη ) ±
1
( Iξ − Iη ) + 4 Iξη
2
I1/2 = 2
=
2 2
1 1
= ( 2722.57 + 593.87 ) ± ( 2722.57 − 593.87 ) + 4 ( 924.97 )=
2 2
2 2
= 1 658.22 ± 1 410.11
I1 = 3 068.33 cm 4
=I 2 248.11 cm 4 > 0
Kontrola Iξ + Iη = I1 + I 2
−2 Iξη −2 ⋅ 924.97
tg 2α = = = −0.869
Iξ − Iη 2 722.57 − 593.87
1
( Iξ − Iη ) > 0 a =arctg ( −0.869) =
−20.50
2
4. Mohr-ov krug inercije

1  1 
C  ( Iξ + Iη )= ; 0  [1 658.22; 0] cm 4
;0   ( 2 722.57 + 593.87 )=
 2   2 
A  Iξ ; Iξη  = [ 2 722.57; 924.97 ] cm 4
Usvaja se razmjera 1 000 cm4 = 1cm
4
VJEŽBA BR. 5
ANALIZA NAPONA
1. Stanje napona u tački opterećenog tijela zadato je tenzorom napona [S].

a. Pokazati da je stanje napona linijsko; 3 1 2 
b. Odrediti pravac sa kojim su paralelni vektori svih totalnih napona; [ S ] = 1 1 / 3 2 / 3

( Pa )
c. Napisati tenzor napona u sistemu glavnih osa.  2 2 / 3 4 / 3
R J E Š E NJ E
 
px = λ pn det [ S ] = 0
a. Linijsko stanje napona:   ili
pz = µ pn Minori = 0
    
px = 3i + j + 2k   1 
3 1 2   
 1 1 / 3 2 / 3 →   1  2   px = p y 
[S ]   p y =+
i j+ k  → 
3
  → linijsko stanje napona, ili
3 3  
 2 2 / 3 4 / 3   2 4 pz = 2 p y 

pz =2i + j + k 
3 3


3 1 2  
1/ 3 2 / 3 1 2/3 1 1/ 3  
det [ S=
] 1 1 / 3 2 / 3= 3 −1 +2 =
2/3 4/3 2 4/3 2 2 / 3  
2 2/3 4/3  → det [ S ] 
 
4 4 4 4 2 2  
= 3  −  − 1 −  + 2  −  = 0 
9 9 3 3 3 3  
 → linijsko stanje napona

1/ 3 2 / 3 3 1 3 1  
= 0= 0 = 0 
2/3 4/3 1 1/ 3 2 2/3 
 
1 2/3 3 2 3 2  
= 0= 0 = 0  → Minori = 0
2 4/3 1 2/3 2 4/3  
1 1/ 3 1 2 1 2  
= 0 = 0= 0  
2 2/3 1/ 3 2 / 3 2/3 4/3  
b. Linijsko stanje napona → vektori totalnog napona za bilo koju presječnu ravan u okolini tačke imaju isti
   
pravac. Neka je to pravac n =cos α i + cos β j + cos γ k
Posmatrajmo npr. vektor totalnog napona za ravan sa normalom x

      
px = σ x i + τ xy j + τ xz k = 3i + j + 2k
sx 3 3
α
cos= =
 =
px 32 + 12 + 22 14
1
τxy 1 1
β
cos= =
 =
px 32 + 12 + 22 14
τ xz 2 2
=
cos γ =
γγ =
px 32 + 12 + 22 14
 3  1  2 
n= i+ j+ k - pravac sa kojim su paralelni vektori svih totalnih napona
14 14 14
   
pn = pnx i + pny j + pnz k
        3  1  2  3 1 2
pnx = pn ⋅ i = px ⋅ n = (3i + j + 2k ) ⋅  i+ j+ k = 3 + +2 = 3.741
 14 14 14  14 14 14
     1  2   3  1  2  3 1 1 2 2
pny = pn ⋅ j = p y ⋅ n = (i + j + k ) ⋅  i+ j+ k= + + = 1.247
3 3  14 14 14  14 3 14 3 14
     2 4  3  1  2  3 2 1 4 2
pnz = pn ⋅ k = pz ⋅ n = (2i + j + k ) ⋅  i+ j+ k= 2 + + = 1.247
3 3  14 14 14  14 3 14 3 14
   
pn =3.741i + 1.247 j + 2.494k

pn = 3.7412 + 1.247 2 + 2.4942 = 4.666 Pa
     3  1  2 
σ n = pn ⋅ n = (3.741i + 1.247 j + 2.494k ) ⋅  14
i+
14
j+ k  = 3.741
14 
3
14
+ 1.247
1
14
+ 2.494
2
14
= 4.666 Pa
c. Tenzor napona u sistemu glavnih osa

 4.666 0 0 
[ S ] =  0 0 0 ( Pa)
 0 0 0 

 7 0 −2 
a. Prikazati okolinu tačke;
 2 2 1 [ S ] =  0 5 0  ( Pa )
b. Odrediti totalni napon za ravan sa normalom= n  ;− ;  ;  −2 0 4 
3 3 3
c. Za totalni napon iz tačke c. odrediti normalni napon i totalni smičući napon.
R J E Š E NJ E
a. Okolina tačke
2

b. Totalni napon za ravan sa normalom n
  
 7 0 −2  p= 7i − 2k 

x
 
=[ S ]  0 5 0  → py = 5 j  - Vektori totalnog napona za 3 međusobno upravne ravni
 −2 0 4     
pz =−2i + 4k 
 2 2 1 2 2  1 
n = ;− ;  = i − j + k
3 3 3 3 3 3
 2 2
 2  2 1
2
   
=n  1 u slučaju da nijesmo dobili 1 → n =cos α i + cos β j + cos γ k
  +  −  + =
 3  3 3
nx 2 / 3 n y −2 / 3 nz 1 / 3
cos α
= = β =
; cos = γ =
; cos= .
n 1 n 1 n 1
   
       2 2  1   2 1
pnx = pn ⋅ i = px ⋅ n = (7i − 2k ) ⋅  i − j + k  = 7 − 2 = 4
3 3 3  3 3
      2 2  1    2
pny =pn ⋅ j =p y ⋅ n =(5 j ) ⋅  i − j + k  =5  −  =−10 / 3
3 3 3   3
       2 2  1   2 1
pnz =pn ⋅ k =pz ⋅ n =− ( 2i + 4k ) ⋅  i − j + k  =−2 + 4 =0
3 3 3  3 3
  10 
p=n 4i − j - Vektor totalnog napona
3
 2
 10 
pn= pnx + pny + pnz=
2 2 2
4 +  − = 5.207 Pa - Intenzitet totalnog napona
2
 3
pnx 4 
cos α=
γγ =
γγ = 0.768 

p n
pn 5.207

pny −10 / 3  
cos β γγ
pn
= γγ = = −0.640  - Pravac totalnog napona pn
pn 5.207 

cos γ=
γγ
p
=
γγ
nz 0
= 0 
pn
pn 5.207 

c. Normalni napon i totalni smičući napon

    10    2  2  1   2 10  2 
σ n = pn ⋅ n =  4i − j  ⋅  i − j + k  = 4 −  −  = 4.889 Pa - Normalni napon
 3  3 3 3  3 3  3
 2
τ n= pn − σ n 2= 5.2017 2 − 4.8892= 1.792 Pa - Totalni smičući napon
3
0 0 0 
S ] = 0 −30 −20  ( kPa )

a. Pokazati da je stanje napona ravno;
b. Prikazati okolinu tačke;
[
0 −20 40 
c. Sračunati glavne napone i pravce glavnih napona i prikazati okolinu tačke;
d. Sračunati maksimalni smičući napon i odgovarjući normalni napon. Prikazati okolinu tačke;
e. Odrediti komponentalne napone za ravni čije normale leže u ravni yz i sa osom y grede uglove φ1=300
odnosno φ2=-450;
f. Nacrtati Mohr-ov krug napona i provjeriti rješenja iz prethodnih tačaka zadatka.
R J E Š E NJ E
det [ S ] = 0
a. Ravno stanje napona:
Makar 1minor ≠ 0
0 0 0 

det [ S ] = 0 −30 −20 = 0 
0 −20 40 
 → Stanje napona je ravno
−30 −20 
det [ S1 ] = = −1600 ≠ 0 
−1200 − 400 =
−20 40 
b. Okolina tačke
c. Glavni normalni naponi

σ 1/2= (σ y + σ z ) ± ( σ y − σ z ) + 4τ yz 2 =
1 1 2
2 2
1 1
= ( −30 + 40 ) ± ( −30 − 40 ) + 4 ( −20 ) =
2 2
2 2
= 5 ± 40.31
σ 1 = 45.31 kPa 
 - Glavni normalni naponi
σ 2 = −35.31 kPa 
Kontrola σ 1 + σ 2 = σ y + σ z
2t yz 2 ⋅ ( −20 ) 4
tg 2α
= = =
σ y − σ z −30 − 40 7
1 4
(σ y − σ z ) = −70 < 0 → a = arctg   + 90° = 104.87 0 - Ugao koji definiše glavni pravac (1)
2 7
4
d. Maksimalni smičući napon i odgovarjući normalni napon
τ max
=
1
2
(σ 1 − σ=2)
1
2
( 45.31 − ( −35.31=) ) 40.31 kPa - Maksimalni smičući napon
ssss
=s =
odg
1
2
( 1+ =
2)
1
2
( 45.31 + ( −35.31=
) ) 5 kPa - Odgovarjući normalni napon
α= α + 450 - Ugao koji definiše normalu za ravan u kojoj djeluje maksimalni smičući napon
e. Komponentalni naponi za ravni φ1=300 odnosno φ2=-450

n1 ↔ ϕ1 =
300
sssss
n1 = ( y + z ) + ( y − z ) cos 2ϕ1 + τ yz sin 2ϕ1=
1
2
1
2
1 1
( )
= ( −30 + 40 ) + ( −30 − 40 ) cos 2 ⋅ 300 + ( −20 ) sin 2 ⋅ 300 =
2 2
( )
= −29.82 kPa
1
τ n1l 1 =
2
(ss
y − z ) sin 2ϕ1 − τ yz cos 2ϕ1 =
1
( ) ( )
= ( −30 − 40 ) sin 2 ⋅ 300 − ( −20 ) cos 2 ⋅ 300 =−20.31 kPa
2

n2 ↔ ϕ 2 =
−450
sssss
1
2
1
2
=
1
2
1
( (
( −30 + 40 ) + ( −30 − 40 ) cos 2 ⋅ −450
2
)) + ( −20 ) sin ( 2 ⋅ ( −45 ))
0
= 25 kPa
1
τ n2l 2 =
2
(ss
y − z ) sin 2ϕ 2 − τ yz cos 2ϕ 2 =
=
1
2
( (
( −30 − 40 ) sin 2 ⋅ −450 )) − ( −20) cos ( 2 ⋅ ( −45 ))=
0
35 kPa
5
f. Mohr-ov krug napona
[ −30;20] kPa
C σ y ; − τ yz  =
D σ z ;τ = 
yz  [ 40; − 20] kPa
Usvaja se razmjer 10 kPa = 1 cm
6
VJEŽBA BR. 6
ANALIZA NAPONA
1. Stanje napona u tački opterećenog tijela zadato je tenzorom napona [S]. Odrediti:
 1 2   −20 0 −6 
=
a. Vektor totalnog napona za ravan sa normalom n  ; ; nz < 0  ;
 3 3  [ S ] =  0 6 0  ( MPa )
b. Normalni i smičući napon u toj ravni;  −6 0 6 
c. Glavne napone i glavne pravce;
d. Maksimalni smičući napon i odgovarajući normalni napon;
e. Sferni i devijatorski dio tenzora napona.
R J E Š E NJ E

a. Vektor totalnog napona za ravan sa normalom n
2
 2
1  2
2 2
1  2
2
4 2 2
n =  +   + ( nz ) =1 →   +   + ( nz ) =1 → nz 2 = → nz =
± nz = −
2 2
3  3 3  3 9 3 3
 1 2 2  1  2  2 
n = ; ; −  = i + j − k
3 3 3  3 3 3
  
 −20 0 −6  px = −20i − 6k
 0 6 0  
[S ]   ( MPa ) → py = 6 j
 −6 0 6    
pz =−6i + 6k
   
       1 2  2   1  2 8
pnx =pn ⋅ i =px ⋅ n =(−20i − 6k ) ⋅  i + j − k  =−20 − 6  −  =−
3 3 3  3  3 3
      1 2  2   2
pny = pn ⋅ j = p y ⋅ n = (6 j ) ⋅  i + j − k  = 6 = 4
3 3 3  3
       1 2  2   1  2
pnz =pn ⋅ k =pz ⋅ n =− ( 6i + 6k ) ⋅  i + j − k  =−6 + 6  −  =−6
3 3 3  3  3
 8  
pn = − i + 4 j − 6k
3
b. Normalni i smičući napon

 8
2
=   + 4 + ( −=
6)
2 2
pn 7.688 MPa
3
   8      1 2  2   81 2  2
σ n =pn ⋅ n =−
 i + 4 j − 6k  ⋅  i + j − k  =− + 4 − 6  −  =5.77 MPa
 3  3 3 3  33 3  3
 2
τ n= pn − σ n 2= 7.6882 − 5.77 2= 5.08 MPa
1
c. Glavni naponi i pravci glavnih napona (I način)
Intenzitet glavnih normalnih napona

σ i3 − Iσ σ i2 + IIσ σ i − IIIσ =
0
Iσ =σ x + σ y + σ z =−20 + 6 + 6 =−8
σ y τ yz σ x τ xz σ x τ xy
IIσ = + + =
τ zy σ z τ zx σ z τ yx σ y
( 20 ) ⋅ 6 + 6 ⋅ 6 + 6 ⋅ ( −20 ) − ( −6 ) =−240
=σ xσ y + σ yσ z + σ zσ x − τ xy 2 − τ yz 2 − τ zx 2 =−
2
σ x τ xy τ xz −20 0 −6
IIIσ =τ yx σ y τ yz = 0 6 0 =−20 ⋅ ( 6 ⋅ 6 ) − 6 ⋅ ( 36 ) =−936
τ zx τ zy σ z −6 0 6
0 σ a = 6 MPa jedno od 3 rješenja kubne jednačine

σ i3 + 8σ i2 − 240σ i + 936 =
(σ 3
i )
+ 8σ i2 − 240σ i + 936 : (σ i − 6 ) = σ i2 + 14σ i − 156
σ i3 − 6σ i2
14σ i2 − 240σ i
14σ i2 − 84σ i
− 156σ i + 936
−156σ i + 936
0.0
σ i2 + 14σ i − 156 =
0
−14 ± 196 + 4 ⋅156
σb/ c − 7 ± 14.32
2
σ b = 7.32 MPa
σ c = −21.32 Pa
σ=1 σ=b 7.32 MPa

σ 3 ≤ σ 2 ≤ σ1 → σ=2 σ=a 6 MPa
σ 3 = σ c = −21.32 MPa
γ   
Pravci glavnih normalnih napona ni = cos α i i + cos βi j + cos γ i k i =1, 2,3
A B C
cos α i =
± i ; cos βi =
± i ; cos γ i =
± i
Di Di Di
Ai =
(σ y − σ i ) τ yz
; Bi =
−
τ yx τ yz
;
τ yx
Ci =
(σ y −σi )
; Di =Ai 2 + Bi 2 + Ci 2
τ zy (σ z − σ i ) τ zx (σ z − σ i ) τ zx τ zy
2
Pravac (1)
=A1
(σ=
−σ ) τ
y ( 6 − 7.32 ) 0
=
1 yz
1.7424
τ zy (σ z − σ 1 ) 0 ( 6 − 7.32 )
τ yx τ yz 0 0
B1 =
− =
− =
0
τ zx (σ z − σ 1 ) −6 ( 6 − 7.32 )
C1 =
τ yx (σ y − σ1 )
=
0 ( 6 − 7.32 )
= −7.92
τ zx τ zy −6 0
1.74242 + 02 + ( −7.92=
) 8.11
2
=
D1 A12 + B12 + C=
1
2
A 1.7421 
cos α1 =± 1 =± = ±0.215 
D1 8.11 
B1 0    
cos β1 =± =
± =0  → n1 = ±0.215i  0.977 k
D1 8.11 
C1 −7.92 
cos γ 1 =
± =
± = 0.977 
D1 8.11 
Pravac (2)
 
σ=
2 σ=
y 6 MPa y osa je glavna osa → n2 = ± j
Pravac (3)
A3
(=
σ −σ ) τ
y ( 6 + 21.32 ) 0
=
3 yz
746.38
τ zy (σ z − σ 3 ) 0 ( 6 + 21.32 )
τ yx τ yz 0 0
B3 =
− =
− =
0
τ zx (σ z − σ 3 ) −6 ( 6 + 21.32 )
C3
τ yx (σ y − σ 3 ) 0 ( 6 + 21.32 )
= = 163.92
τ zx τ zy −6 0
D3= A32 + B32 + C32= 746.382 + 02 + 163.922= 764.17

A 746.38 
cos α 3 =
± 3 =± =
±0.977 
D3 764.17 
B3 0    
cos β3 =± =
± =
0  → n3 =±0.977 i ± 0.215k
D3 764.17 
C3 163.92 
cos γ 3 =
± =
± =
±0.215 
D3 764.17 
c. Glavni naponi i pravci glavnih napona (II način)
 −20 0 −6 
 0 6 0  → σ = 6 MPa je jedan od tri glavna napona, a y osa je jedna od tri glavne osa
[S ]   y
 −6 0 6 
3
Preostale dvije glavne ose, ćemo dobiti rotacijom elementarnog kvadra (beskonačno mala okolina tačke) oko
ose y → Možemo iskoristiti formule za proračun glavnih normalnih napona i glavnih osa za ravno stanje
napona.
σ x τ xz   −20 −6 
[ S xz ] =
=   
τ zx σ z   −6 6 
1 1
σ a /b = (σ x + σ z ) ± (σ x − σ z ) + 4τ xz 2 =
2
2 2
1 1
= ( −20 + 6 ) ± ( −20 − 6 ) + 4 ( −6 ) =
2 2
2 2
=−7 ± 14.31
σ a = 7.32 MPa 
 - Preostala dva glavna normalna naponi
σ b = −21.32 MPa 
Kontrola σ a + σ b = σ x + σ z
2t xz 2 ⋅ ( −6 )
tg 2α
= = = 0.4615
σ x − σ z −20 − 6
1
(σ x − σ=
z) < 0 → a ( 0.4615) + 90° 102.380 - Ugao koji definiše glavni pravac (a)
arctg=
2
σ=1 σ=a 7.32 MPa

Konačno σ=2 σ=c 6 MPa
σ 3 = σ b = −21.32 MPa
Kontrola:
 cos α1 = cos102.38 = −0.215 

 
=
Pravac (1)  cos β1 cos90
= 0 
 cos
= γ =− 
 1 cos(102.38 90) 0.977 
=
 cos α 2 cos90
= 0
 
Pravac (2)  cos=β 2 cos
= 0 1 
 cos = 0 
γ 2 cos90
=
 cos α 3 =
cos(102.38 + 90) =−0.977 
 
=
Pravac (3)  cos β3 cos90
= 0 
 cos γ = cos102.38 = −0.215 
 3 
Očigledno je da je II način značajno jednostavniji za primjenu. Naravno, ograničenje je da mora biti poznat
jedan od tri glavna pravca i jedan od tri glavna normalna napona.
4
d. Maksimalni smičući napon i odgovarajući normalni napon
1
τ max
=
2
(σ 1 − σ=
3)
1
2
( 7.32 − ( −21.32=
) ) 14.32 MPa
s = odg = ( 1 + 3 ) = ( 7.32 + ( −21.32 ) ) =−7 MPa

1 1
ssss
2 2
e. Sferni i devijatorski dio tenzora napona
s = ( x + y + z ) = ( −20 + 6 + 6 ) =
1 1 8
ssss − MPa
3 3 3
s x τ xy τ xz  (ss
x − s) τ xy τ xz  s s 0 0 
   
τ yx s y τ yz  =
S=  τ yx (ss
y − s) τ yz  +  0 s s 0  =
S ''+ S '
τ zx τ zy s z   τ zx τ zy (sss   0 0
y − s ) s

  
 8 
− 3 0 0 
s s 0 0  
[ S ']  0   0  ( MPa )
8
= ss =
0 0 −
 3 
 0 0 s s   
 0 8
0 − 
 3 
 8 
 −20 + 3 0 −6 
(ss
x − s) τ xy τ xz     −17.33 0 −6 
    0
= 0  ( MPa )
8
[ ]  yx
S '' = τ (ss
y − s ) τ yz =
  0 6 + 0
  8.66
3
 τ zx τ (ss − )     −6 0 8.66 
 zy y s  8
 −6 0 6+ 
 3 
[ S '] - Sferni dio tenzora napona (hidrostatički pritisak) - utiče na promjenu zapremine
[ S ''] Devijatorski dio tenzora napona (čisto smicanje) - utiče na promjenu oblika tijela
5
2. U tački u kojoj vlada ravno stanje napona poznati su sljedeći podaci:
Odrediti: kN kN kN
σy =−10 2
, σz =
30 2
i τ nl =
12.32 2 .
a. Tenzor napona i izdvojiti element na koji djeluju; cm cm cm
b. Glavne napone i glavne pravce i izdvojiti element na koji djeluju;
c. Maksimalni smičući napon i odgovarajući normalni napon i izdvojiti element na koji djeluju;
 1 3  2 2
d. Komponentalne napone za ravni sa normalama n1 =j− k i n2 =j+ k i izdvojiti element na
2 2 2 2
koji djeluju;
e. Tenzor napona u novom transformisanom koordinatnom sistemu (x1, y1, z1) koji se dobija rotacijom
koordinatnog sistema (x1, y1, z1) oko y ose za ugao 300;
f. Mohr-ov krug napona.
R J E Š E NJ E
a.
Tenzor napona
σ y τ yz   −10 τ yz 
=[ S ] =   =  τ yz ?
τ zy σ z   τ zy 30 
τ nl =
1
2
(ssy − z ) sin 2ϕ − τ yz cos 2ϕ
12.32 = ( −10 − 30 ) sin ( 2 ⋅1200 ) − (τ yz ) cos ( 2 ⋅1200 )

1
2
kN
τ yz = −10 2
cm
 −10 −10  kN
[S ] =  
 −10 30  cm
2
b. Glavni naponi i glavni pravci

σ 1/2= (σ y + σ z ) ± ( σ y − σ z ) + 4τ yz 2 =
1 1 2
2 2
1 1
= ( −10 + 30 ) ± ( −10 − 30 ) + 4 ( −10 ) =
2 2
2 2
= 10 ± 22.36
kN 
σ 1 = 32.36 
cm 2
 - Glavni normalni naponi
kN 
σ 2 = −12.36 2
cm 
Kontrola σ 1 + σ 2 = σ y +σz
6
2t yz 2 ⋅ ( −10 ) 1
tg 2α
= = =
σ y − σ z −10 − 30 2
1 1
(σ y − σ z ) = −40 < 0 → a = arctg   + 90° = 103.280 - Ugao koji definiše glavni pravac (1)
2 2
c. Maksimalni smičući napon i odgovarajući normalni napon
τ max
=
1
2
(σ 1 − σ=2)
1
2
( 32.36 − ( −12.36=) ) 22.36 2
kN
cm
ssss
=s =
odg
1
2
( 1+ =
2)
1
2
( ) ) 10 2
32.36 + ( −12.36=
kN
cm
 
d. Komponentalni naponi za ravni sa normalama n1 i n2
gddddd
1 3
n1 = j − k= cos β j + cos g k
2 2
gd
β − ugao koji n1 gradi sa " y " osom
gd
g − ugao koji n1 gradi sa " z " osom
1 
cos β = 
2
 → ϕ1 =
−600
3 
cos γ = −
2 

n1 ↔ ϕ1 = −600
sssss
1
2
1
2
=
1
2
1
( ( )) ( ( ))
( −10 + 30 ) + ( −10 − 30 ) cos 2 ⋅ −600 + ( −10 ) sin 2 ⋅ −600 =
2
kN
= 28.66
cm 2
τ n1l 1 =
1
2
(ss
y − z ) sin 2ϕ1 − τ yz cos 2ϕ1 =
=
1
2
( ( )) ( ( ))
( −10 − 30 ) sin 2 ⋅ −600 − ( −10 ) cos 2 ⋅ −600 = 12.32 2
kN
cm
ggddddd
2 2
n2 = j+ k = cos β j + cos g k
2 2
ggd
β − ugao koji n2 gradi sa " y " osom
ggd
g − ugao koji n2 gradi sa " z " osom
2 
cos β = 
2 
 → ϕ2 =
450
cos γ =
2 
2 
7

n2 ↔ ϕ 2 =
450
sssss
1
2
1
2
1 1
( )
= ( −10 + 30 ) + ( −10 − 30 ) cos 2 ⋅ 450 + ( −10 ) sin 2 ⋅ 450 =
2 2
( )
kN
=0
cm 2
τ n2l 2 =
1
2
(ssy − z ) sin 2ϕ 2 − τ yz cos 2ϕ 2 =
1
( ) (
= ( −10 − 30 ) sin 2 ⋅ 450 − ( −10 ) cos 2 ⋅ 450 =−20
2
)kN
cm 2
e. Tenzor napona u novom transformisanom koordinatnom sistemu (x1, y1, z1)

[ S '] = [ A][ S ][ A]
T
 3 1 
 cos α x1 cos β x1 cos γ x1   0 
   2 2 
[ A] =cos α y1 cos β y1 cos γ y1   0 1 0 
   
 cos α z1 cos β z1 cos γ z1  − 1 0
3
 2 2 
 3 1   3 1
 0   0 − 
0 0 0   
 2 2  0 −10 −10   2 2
 
][ A]  0
[ S '] [ A][ S=
T
= 1 0     0 1 =0   
  0 −10 30     
− 1 0
3  1
0
3
 2 2   2 2 
f. Mohr-ov krug napona

kN
[ −10;10]
C σ y ; − τ yz  =
cm 2
kN
D σ z ;τ yz= [30; − 10] 2
cm
Usvaja se razmjer 10 kN/cm2 = 1 cm
8
VJEŽBA BR. 7
ANALIZA DEFORMACIJE
1. Stanje deformacije u tački opterećenog tijela zadato je tenzorom deformacije [D].

 5 −1 −1
Odrediti:

a. Dilataciju pravca n koji sa koordinatnim osama gradi jednake uglove;  (
 −1 4 0  ⋅10−4
[ D] = )
   −1 0 4 
b. Klizanje između pravca n i njemu upravnog pravca l koji leži u ravni (x, y);
   
c. Tenzor deformacije u novom transformisanom koordinatnom sistemu n, l , m, pri čemu m gradi oštar ugao sa
osom x.
R J E Š E NJ E
a.
dddd
 5 −1 −1 d x = 5i − j − k
ddd
 −1 4 0  ⋅10−4 →
[ D] =
  ( ) d y =−i + 4 j (⋅10 )
−4
 −1 0 4  ddd
d z =−i + 4k
   
n =cos α i + cos β j + cos γ k ,
=
cos α cos= β cos γ

n = cos α + cos 2 α + cos 2 α = 1
2
1
cos α = ±
3
 1  1  1 
n= i+ j+ k
3 3 3
dddd
d n = d nx i + d ny j + d nz k
dddddddd  1 1  5
d nx = d x ⋅ n = (5i − j − k ) ⋅  i+
1
j+ k= −
1
−
1
=
3
= 3 ⋅10−4 ( )
 3 3 3  3 3 3 3
ddddddd  1 1 
d ny =d y ⋅ n =(−i + 4 j ) ⋅  i+
1
j+ k  =−
1
+
4
=
3
= 3 ⋅10−4 ( )
 3 3 3  3 3 3
ddddddd  1 1 
d nz =d z ⋅ n =(−i + 4k ) ⋅  i+
1
j+ k  =−
1
+
4
=
3
= 3 ⋅10−4 ( )
 3 3 3  3 3 3
dddd 
( )
d n = 3 i + 3 j + 3 k ⋅10−4 - vektor deformacije za ravan sa normalom n
dddddddd
ε n = dn ⋅ n = (  1
3i + 3 j + 3 k ⋅ 
 3
i+
1
3
j+ )
1 
3
k  = 3 ⋅10−4

b.
    
1. l =lx i + l y j + lz k , (lz =0) - vektor l leži u ravni (x, y);
 
2. n ⋅ l =0 - uslov ortogonalnosti dva pravca;
   1  1  1   
( )
l ly
n ⋅ l = i+ j+ k  ⋅ lx i + l y j = x + =0 → lx =−l y
 3 3 3  3 3
1
 1
3. l = l x 2 + l y 2 + l z 2 =1 → l x 2 + l x 2 =1 → l x = ±
2
 1  1   1  1 
l =i − j ili l = − i+ j
2 2 2 2
γγddddddd
1
2
γ nl = d n ⋅ l =(  1
3i + 3 j + 3 k ⋅ 
 2
)
i−
1 
j= 0
2 
   
c. m =mx i + m y j + mz k
  
   1  1 
1. m ⋅ l = 0 → x (m i + m
y j + m z k ⋅
 2
) i−
2 
j = mx
1
2
− my
1
2
= 0 → mx = m y
      1  1  1 
(
m ⋅ n = 0 → mx i + m y j + mz k ⋅ 

)
3
i+
3
j+ k =
3 
2.
1 1 1 1 1
=mx + my + mz = 2 mx + mz 0 → 2 mx + mz =→
0 mz =
−2mx
3 3 3 3 3
 1
3. m = mx 2 + m y 2 + mz 2 = 1 → 2mx 2 + mz 2 = 2mx 2 + ( −2mx ) = 1 → mx = ±
2
6
 1 1 2
m gradi oštar ugao sa osom x → mx = → m y = mz = −
6 6 6
 1  1  2 
m= i+ j− k
6 6 6
[ D '] = [ A][ D ][ A]
T
 1 1 1 
 
 nx n y nz   3 3 3 
[ A]  lx   
1 1
= ly =lz   − 0 
 mx 2 2
 m y mz   
 1 1 2 
 −
 6 6 6 
 1 1 1   1 1 1   
   
 3 3 3  5 −1 −1  3 2 6  3 0 0 
   
 1   1   3
0   −1 4 0  (⋅10−4 ) 
1 1 1
[ D '] =
[ A][ D ][ A] (⋅10−4 )
T
=
 − − = 0 5.5
 2 2   −1 0 4   3 2 6   2 
 
 1 1 2   1 2   3 
 6 −  0 −  0 4.5 
 6 6   3 
6  2 
2
2. U tački napregnutog tijela u kojoj vlada ravno stanje deformacije pomoću mjernih traka su izmjerene sljedeće
dilatacije: ε a =−5 ⋅10−4 ; ε b =2 ⋅10−4 ; ε c =3 ⋅10−4.
Odrediti: c=y
a. Tenzor deformacije u toj tački i prikazati deformisanu okolinu tačke;

b. Dilataciju u pravcu koji zaklapa ugao 600 sa osom x; b
c. Klizanje između tog i njemu upravnog pravca;
d. Glavne dilatacije, pravce glavnih dilatacija i prikazati deformisanu
45
okolinu tačke u sistemu glavnih osa;
.
e. Maksimalnu smičuću deformaciju (klizanje) i
uglove između kojih se događa; a=x
f. Mohr-ov krug deformacije.
R J E Š E NJ E
a.
εx + εy εx −εy 1
εn = + cos 2ϕ + γ xy sin 2ϕ
2 2 2
εb =
2 ⋅10 (ϕ =
−4
450 )
εb =
1
2
1 1
( ) (
( −5 + 3)10−4 + ( −5 − 3)10−4 cos 2 ⋅ 450 + γ xy ⋅10−4 sin 2 ⋅ 450 = 2 ⋅10−4
2 2
) / 10−4 →
1
2
γ xy = 3 ⋅10−4
 1 
 εx γ xy
2   −5 3 ⋅10−4
[ ] 
= =  
3 3
D
1 γ εy  
 2 yx 
lx - elementarna dužina u pravcu x prije deformacije

∆lx
εx = - dilatacija u pravcu x
lx
lx'= lx + ∆lx = lx + ε x lx = lx (1 + ε x ) - elementarna dužina nakon deformacije u pravcu x
3 10 -4
.
okolina tacke nakon

deformacije
l y (1+3 10 )
-4
.
okolina tacke prije

.
ly
deformacije
3 10 -4
.
x
dimenzije okoline tacke
su beskonacno male
lx x ly lx
.
-4
l x (1-5 10 )
.
3
b.

n ↔ ϕ=
600
eeee
x + y x − y 1
ej
n = + cos 2 + γ xy sin 2j =
2 2 2
=
1
2
1
( ) (
( −5 + 3)10−4 + ( −5 − 3)10−4 cos 2 ⋅ 600 + 3 ⋅10−4 sin 2 ⋅ 600 = 3.6 ⋅10−4 izduženje
2
)
c.
1 ee − 1
g nl = x y sin 2ϕ − g xy cos 2ϕ =
2 2 2
1
( ) ( )
= ( −5 − 3) ⋅10−4 sin 2 ⋅ 600 − 3 ⋅10−4 cos 2 ⋅ 600 =−1.96 ⋅10−4 pravi ugao se povećao
2
y
1.96 10 -4
.
60
60.00
°
90
90.00°
x
.
1.96 10 -4 l
1 ee
x − y 1 
 gjjgj
ln ( = 1500 ) = sin 2 − xy cos 2 = 
2 2 2 
 


1
2
0
( −4
) 0
( −4
)
= ( −5 − 3) ⋅10 sin 2 ⋅150 − 3 ⋅10 cos 2 ⋅150 =+1.96 ⋅10 pravi ugao se smanjio 
−4
d. y
( εx + εy ) ± ( ε x − ε y ) + γ xy2 =
1 1 2 (1)
ε1/2 =
2 2
1 1
= ( −5 + 3) ⋅10−4 ± ⋅10−4 ( −5 − 3) + 62 = ( −1 ± 5 ) ⋅10−4
2
2 2 71.56
.
(2)
ε1= 4 ⋅10 −4
ε 2 =−6 ⋅10−4 x
0 )
+4 1 -4
l1
300
370
g xy 6 ⋅10−4 6
l 1 (1
tg 2α
= = =
εx −εy ( −5 − 3) ⋅10 −8
−4
l2
 6 
200
1
(ε x − ε y ) = (−5 − 3) ⋅10−4 < 0 → a = arctg   + 90° = 71.560
2  −8  l 2 (1
-6 1
130
0 -)4
4
5 10 -4
.
y
(1)
e.
(1)
g mαx = ( ε1 − ε 2 ) = ( 4 − ( −6 ) ) ⋅10−4 = 5 ⋅10−4
1 1 1
45° 5 10 -4
.
2 2 2
ε odg =ε s = ( ε1 + ε 2 ) = ( 4 + ( −6 ) ) ⋅10−4 =−1 ⋅10−4
1 1 71.56
.
2 2 l
α= α + 45 0
 1 
C ε x ; − γ xy  =[ −5; − 3]⋅10−4
 2 
f.
 1 
D ε y ; γ=xy  [3; 3]⋅10−4
 2 
Usvaja se razmjer 10-4 = 1 cm
5
VJEŽBA BR. 8
VEZE IZMEĐU NAPONA I DEFORMACIJA

1.
R J E Š E NJ E
Početni (granični) uslovi:

z  0 z  0  xy  0  xy  0
 y  10 MPa y  0  xz  0 →  xz  0
x  0 x  0  yz  0  yz  0
 x    y   z    t t   x   y    t t  0
1 1
x 
E   E 
 x   y  Et t  0.3 10  210 103 1.25 105  50  134.58 MPa
 134.58 0 0
 S    0 10 0 ( MPa) - tenzor napona
 0 0 0
1 1
y   y    z   x     t t   10  0.3  0  134.58    1.25 10 5  50  0.77 10 3
E 210 103 
 z   z    x   y     t t 
1 1
0  0.3  10  134.58    1.25 10 5  50  0.83 10 3
E 210 103 
0 0 0 
 D  0 0.77 0  103 - tenzor deformacije

0 0 0.83
e   x   y   z   0  0.73  0.83 103  1.6 103 - specifična promjena zapremine

V  e  V  1.6 103 11 0.1  0.16 103 m3 - apsolutna promjena zapremine
1
2.
R J E Š E NJ E
a. komponente napona i deformacije

 z  50 MPa z  0  xy  0  xy  0
y  0 y  0  xz  0 →  xz  0
x  0 x  0  yz  0  yz  0
1
 x    y   z     t t  0 
x    x   E t t    y   z 
E  
 
1
 y   y    z   x     t t  0   y   E t t    x   z 
E 


 y   E t t    E t t    y   z    z 
 y   2 y   E t t   E t t   2 z   z
1
y    E t t   E t t   2 z   z  
1  2 
1  1 1 1 
  200 103 1.25 105  50  200 103 1.25 105  50   50    50    215.5 MPa
1  
1 3 9 3
9
 x   E t t    y   z   200  103  1.25  105  50    50    215.5   212.5 MPa

1
3
 215.5 0 0 
 215.5 0  ( MPa) - tenzor napona
S    0
 0 0 50
1
 z    x   y    t t 
1  1 
z    3 
50   212.5  212.5    1.25 105  50  1.083 103 - izduženje
E 200 10  3 
2
0 0 0 
 D  0 0 0  103 - tenzor deformacije

0 0 1.083
b. komponentalna pomjeranja
w
z   1.083 103  w  1.083 10 3 z   w  1.083 10 3  z  C
z
Granični uslov: za z=0 w=0  0  1.083 103  0  C  C  0
Konačno: u  0, v  0, w  1.083 103  z
c. promjena visine bloka (∆h)

h
z   h   z  h  1.083 103 100  0.11 cm
h
d. vrijednost kubne dilatacije (specifična promjena zapremina)

e   x   y   z   0  0  1.083 103  1.083 103  11104
e. apsolutna promjena zapremine bloka
V  e  V  11104 1 0.1 0.1  11106 m3  11 cm3
3.
R J E Š E NJ E
a. tenzor napona i glavni naponi

1 1
 a   x   z    x   z  cos 2 a   xy sin 2 a 
2 2
 a  600 →
  x  30    x  30  cos  2  600    xy sin  2  600   0.98 MPa
1 1
2 2
1
 ba   x   z  sin 2b   xy cos 2b 
2
b  1500 →
  x  30  sin  2 1500    xy cos  2 1500   23.66 MPa
1
2
 x  10 MPa  10 30
Iz sistema jednačina se dobija: → S     MPa - ravno stanje napona u tački
 xy  30 MPa  30 30 
3
1 1 (1)
 1/2  10  30  10  30   4  30   20  31.623
2 2
z
2 2
MPa
 1  51.623 MPa 
 - Glavni normalni naponi
3
51.62
 2  11.623 MPa 
Kontrola 1   2   y   z
12 a
5
105.
.8 3 MP
11.62
00°
2   30 
tg 2  3 x
10  30 3MPa
11.62
1
( x   z )  0    arctg  3  90  125.80 (2)
2
a
3 MP
b. pravci za koje je normalni napon jednak nula (ako postoje)
51.62
1 1
 n   x   z    x   z  cos 2   xy sin 2  0
2 2
1 1
 n   1   2    1   2  cos 2   12 sin 2  0 (u sistemu glavnih osa  12  0 )
2 2
1 1
 n   51.623  11.623   51.623  11.623 cos 2  0
2 2
20  31.623cos 2  0
cos 2  0.632  postoji rješenje
2  arccoc  0.632   129.20
  64.60  u odnosu na osu 1
c. Mohr-ov krug napona

C  x ;   xz   10;30 MPa
D  z ; xz   30;  30 MPa
Usvaja se razmjer 10 MPa = 1 cm
4
d. Poisson-ov koeficijent
1
 y   y    z   x    5 105
E
 10  30   5 105  200 103
1
  0.25
4
e. Tenzor deformacije i glavne dilatacije

 x   x    y   z   
1 1
10  0.25  0  30    1.25 10 5
E 200 103 
 z   z    x   y   
1 1
30  0.25 10  0    13.75 10 5
E 200 103 
E 200
G   80 GPa
2 1    2 1  0.25 
 xy
 xy  0
G
 xz 30
 xz    37.5 105
G 80 103
 yz
 yz  0
G
 1.25 0 18.75
 0  105 - prostorno stanje deformacije u tački
 D   0 5
 18.75 0 13.75 
1 1
 a /b   x   z    x   z    xz2 
2
2 2
1 1
 1.25  13.75 105  104 1.25  13.75  37.52   7.5  19.75  104
2
2 2
z
 a  27.25
(1) 10 z
5
(1)
 b  12.25 105
a
3 MP
l1
(1+
51.62
27
1   a  27.25 105
.25
427
l1
367
10
 2  5 105 12
.
-5
12 5
)
.8
5 MPa
 3   b  12.25  10 8 5. 3
105.
11.62
00°
x
x
 xz
a
11.62
3 MP 37.5 105
tg 2   3
(2)  x   z 1.25  13.75 105 (3)
1
( x   z )  0    arctg  3  90  125.80
a
2 l3
3 MP
224
-5 )
0
51
51.62
     125.80 2. 2
164
1-1
l 3(
5
4.
R J E Š E NJ E
a. pritisak koji ploča vrši na nepokretne ravni

P 30 kN
x  1   0.1 2 x  0
a  t 100  3 cm
P 90 kN
y   2    0.375 2 y  0
bt 80  3 cm
l z
z  0 z 
lz
l
 z    x   y     t t  z
1
z   
E lz
1 0.001 kN
  0.3  0.1  0.375    1.25 105  30 
4  z
  z  0.916
2 10 3 cm2
N   z  a  b  0.916 100  80  7328 kN
b. tenzor napona
0.1 0 0 
  kN 
 S    0 0.375 0   2
 cm 
 0 0 0.916 
c. tenzor deformacije
1
x  0.1  0.3  0.375  0.916    1.25 105  30  3.994 104
2 104 
1
y   0.375  0.3  0.1  0.916    1.25 105  30  3.685 104
4 
2 10
3.994 0 0 
 D   0 3.685 0  104

 0 0 3.333
6
d. specifična i apsolutna promjena zapremine
e   x   y   z   3.994  3.685  3.333 104  11.012 104
V  e  V  11.012 104 100  80  3  26.429 cm3
5.
R J E Š E NJ E
a. tenzor deformacije
3.997  4
x   7.5 104
4  
 7.5 0 0  1  6.7341 104
3.002  3
y   6.667 104    2  4.0671 105
1
3   
D   0 6.667  1.697  104
  3  7.5 105
4.998  5 2
z   4 104  
5  0
1
 1.697 4    4.520
1   2 
 yz  35  1.697 104
3600 180
b. dilatacija u pravcu AH
AH AH ' AH
 AH  
AH AH
AH '  a12  b12  c12 uglovi nijesu pravi
4 3 5
cos AH  ; cos  AH  ; cos  AH 
50 50 50
 n   x cos 2    y cos 2    z cos 2    xy cos cos    yz cos  cos    xz cos cos 
2 2 2
 4  4  3  4  5  3 5
 AH 4
 7.5 10     6.667 10     4 10  
4
  1.697 10    3.709 10 4
 50   50   50  50 50
AH  3.709 104  AH  3.709 104  50  2.622 103 mm
c. tenzor napona
E 200 103
 G   75 103 MPa
2 1     1
2 1  
 3
7
1
200 103
E 3
   150 103 MPa
 
1   1  2  1 1 2
 1  1 
  
 3  3
e   x   y   z   7.5  6.667  4 104  4.833 104
 x  2 x   e  2  75 103   7.5 104   150 103  4.833 10 4   185 MPa
 y  2 y   e  2  75 103  6.667 104  150 103  4.833 10 4   27.51 MPa
 z  2 z   e  2  75 103   4 104   150 103  4.833 104   132.5 MPa
 xy   xy  0
 yz   yz  75 103   1.697 104   12.73 MPa
 zx   zx  0
 185 0 0 
 27.5 12.73  MPa 
S    0
 0 12.73 132.5
d. naponi u ravni (φ=-300)
 n  1.469 MPa
 nl  75.65 MPa
6.
8
R J E Š E NJ E
a. sila P
kN 2x 2  0.00021
 x  0.5 x    1.4  104
cm 2 a 30
2y 2  0.00054
y 0 y    2.7  104
b 40
P
z   z  0
ab
1
 0.5  0.3  y   z    1.1 105  30  1.4 104  kN
x    y  0.3 2
20 102   cm
 
1  kN
y    0.3  0.5   z    1.1 105  30  2.7 104
2  y
 z  0.1 2
20 10  cm
P P
z     0.1  P  120 kN
a b 40  30
b. naponi i deformacije u sistemu glavnih osa

 0.5 0 0 
 S    0 0.3 0   2 
 kN
 cm 
 0 0 0.1
1
z   0.1  0.3  0.5  0.3   1.1 105  30  4 104
20 102 
1.4 0 0 
 D   0 2.7 0 104
 0 0 4
c. promjena dužina stranica kvadra, specifična i apsolutna promjena zapremine

a  a   x  30 1.4 104  4.2 103 cm
b  b   y  40  2.7 104  10.8 103 cm
h  h   z  20  4 104  8 103 cm
e   x   y   z  1.4  2.7  4 104  8.1 104

V  e  V  8.1104  20  30  40  19.44 cm3
9
7.
R J E Š E NJ E
a. tenzor deformacije...
8 
  600  nl   3.8785 105
3600 180
14 
  1350  nl   6.787 105
3600 180
5.0001  5
y   2 105
5
 nl   x   y  sin 2   xy cos 2
1 1 1
2 2 2
1
2
1
2
   1
 
3.8785 105   x  2  105 sin 2  600   xy 105 cos 2  600
2
   x  8.787 105
  1
 xy  9.7562 105
1
2
 1
2
   1
 
6.787 105    x  2  105 sin 2 1350   xy 105 cos 2 1350
2



2
 1 
 x  xy
2   8.787 9.7562
  
D    105 tenzor ravnog stanja deformacije u tački
y  
1  9.7562 2 
 2 yx 
1  15.723 105
 2  4.936 105
  35.410
b. modul elastičnosti E
 x  2 x  e
E E
 G 
2 1    2 1  0.3
10
E 0.3  E
 
1   1  2  1  0.31  2  0.3
e   x   y   z  8.787  2 105  10.787 105
E 103 0.3  E 103

 x  24.667  2   8.787 105  10.787 105  E  190 GPa
2 1  0.3 1  0.31  2  0.3
c. tenzor napona...
190
  73.077 GPa
2 1  0.3
0.3 190
  109.615 GPa
1  0.31  2  0.3
e   x   y   z  8.787  2 105  10.787 105
 x  24.667 MPa
 y  2 y   e  2  73.077 103  2 105  109.615 103 10.787 10 5  14.747 MPa
 z  2 z   e  2  73.077 103  0  109.615 103 10.787 10 5  11.824 MPa
 xy   xy  73.077 103   2  9.7562 105   14.259 MPa

 yz   yz  0
 zx   zx  0
 24.667 14.259 0 
 S   14.259 14.747 0   MPa  tenzor prostornog stanja napona u tački

 0 0 11.824
 1  34.804 MPa
 2  11.824 MPa
 3  4.610 MPa
  35.410
     35.410
11
8.
R J E Š E NJ E
Slučaj 1/
a. temperaturna promjena ∆t
x  0  x  2.5  104
y  0  y  2.5  104
P 350 kN
z     10 z  0
lx  l y 5 7 cm 2
z 10
 y   y      t  0.2  1.2 105  t  2.5 104  t  12.5 0C
E 2 10 4
b. tenzori napona i deformacija

0 0 0 
 S   0 0 0   2 
kN
 cm 
0 0 10
z 10
z     t  1.2 105 12.5  3.5 104
E 2 104
 2.5 0 0 
 D   0 2.5 0  104

 0 0 3.5
c. promjena dimenzija bloka i promjena površine poprečnog presjeka bloka

lx  lx   x  5  2.5 104  12.5 104 cm
l y  l y   y  7  2.5 104  17.5 104 cm
12
lz  lz   z  100   3.5  104  0.035 cm
A    x   y   A   2.5  2.5  104  5  7  0.0175 cm2
d. specifična i apsolutna promjena zapremine bloka

e   x   y   z   2.5  2.5  3.5 104  1.5 104
V  e  V  1.5 104  5  7 100  0.525 cm3
Slučaj 2/
a. temperaturna promjena ∆t
2x 2  2  104
x    0.8  104  2.5  104  x  0
lx 5
 y  2.5  104 y  0
P 350 kN
z  0 z     10
lx  l y 5 7 cm 2
1
 x    y   z     t t 
1 
x      0.2  0  10    1.2  105  t  0.8  104 
4  x
kN
E 2 10   x  2.8333 2
 cm
1 1 4 
 y   y    z   x     t t  0  0.2  x  10    1.2  10  t  2.5  10
5
t  10.1380
E 2 104  

b. tenzori napona i deformacija

 2.833 0 0 
 kN 
 S    0 0 0   2 
 cm 
 0 0 10
1 1
z   z     x    t t   10  0.2   2.8333   1.2 105 10.138  3.5 10 4
4 
E 2 10
0.8 0 0 
 D   0 2.5 0  104

 0 0 3.5
c. promjena dimenzija bloka i promjena površine poprečnog presjeka bloka

lx  lx   x  5  0.8 104  4 104 cm
l y  l y   y  7  2.5 104  17.5 104 cm
lz  lz   z  100   3.5  104  0.035 cm
A    x   y   A   0.8  2.5  104  5  7  0.01155 cm2
d. specifična i apsolutna promjena zapremine bloka

e   x   y   z   0.8  2.5  3.5 104  0.2 104
V  e  V   0.2  104  5  7 100  0.07 cm3
13
9.
R J E Š E NJ E
a. sila P
kN 2x 2  1.5  103
 x  1 x    1.2  104
cm 2 a 25
y  0 y  0
P
z   z  0
a2
 1  0.2  y   z    1.1 105 15  1.2  104 

1 kN
x  4     y  2 2
10  cm
 
1  kN
 y  4  y  0.2  1   z    1.1 105 15  0  z  0.75 2
10  cm
P P
z     0.75  P  468.75 kN
aa 25  25
b. naponi i deformacije u sistemu glavnih osa

 1 0 0 
 S    0 2 0   2  - prostorno stanje napona
 kN
 cm 
 0 0 0.75
1
z   0.75  0.2  1  2    1.1 105 15  1.5 104
4 
10
1.2 0 0 
 D   0 0 0  104 - ravno stanje deformacije
 0 0 1.5
14
c. specifična i apsolutna promjena zapremine
e   x   y   z  1.2  1.5 104  2.7 104
V  e  V  2.7 104  253  4.22 cm3
10.
R J E Š E NJ E
Slučaj 1/
a. tenzori napona i deformacija
4.004  4
x   1 103
4 1 0 0 
2.0006  2
y 
2
 0.3 103 →  D  0 0.3 0  103

0 0 0.5
2.9985  3
z   0.5 103
3
E 200 103
 G   75 103 MPa
2 1     1 
2 1  
 3 
1
200 103
E 3
   150 103 MPa
1   1  2  1  1 1  2 1 
  
 3  3
e   x   y   z  1  0.3  0.5 103  0.8 103
 x  2 x   e  2  75 103 1103  150 103  0.8 103  270 MPa

 y  2 y   e  2  75 103  0.3 103  150  103  0.8  103  165 MPa
 z  2 z   e  2  75 103   0.5 103   150 103  0.8  103  45 MPa
15
 xy   xy  0
 yz   yz  0
 zx   zx  0
 270 0 0
 S    0 165 0   MPa 

 0 0 45
b. normalni napon i dilatacija u pravcu AH
AH AH ' AH
 AH  
AH AH
AH  42  22  32  29
AH '  4.0042  2.00062  2.99852  29.0254186
29.0254186  29
 AH   0.438 103
29
4 2 3
29 29 29
 n   x cos 2    y cos 2    z cos 2    xy cos  cos    yz cos  cos    xz cos  cos 

2 2 2
 4  3  2  3  3 
 AH 3
 1 10     0.3 10     0.5 10     0.438 10
3
 29   29   29 
 n   x cos 2    y cos 2    z cos 2   2 xy cos  cos   2 yz cos  cos   2 xz cos  cos 

2 2 2
 4   2   3 
 AH  270     165     45     214.14 MPa
 29   29   29 
Slučaj 2/
a. tenzori napona i deformacija
3  (   75 103 MPa)
 xy  3''   rad  0.145 104
3600 180
6 
 yz  6''  rad  0.294 104 →  xy   xy  1.0875 MPa
3600 180
4   yz   yz  2.1828 MPa
 xz  4''  rad  0.194 104
3600 180  zx   zx  1.455 MPa
 0 0.725 0.97   0 1.0875 1.455 

 D  0.725 0 1.455 105
 
 S   1.0875 0 2.1825  MPa 
 0.97 1.455 0   1.455 2.1825 0 
16
b. normalni napon i dilatacija u pravcu AH
4 2 3
29 29 29
 n   x cos 2    y cos 2    z cos 2    xy cos cos    yz cos  cos    xz cos cos 

4 2 2 3 4 3
 AH   0.145 104   0.291 104   0.194  104   0.1 103
29 29 29 29 29 29
 n   x cos 2    y cos 2    z cos 2   2 xy cos  cos   2 yz cos  cos   2 xz cos  cos 

4 2 2 3 4 3
 AH  2   1.0875    2  2.1825   2 1.455   1.5072 MPa
29 29 29 29 29 29
17
VJEŽBA BR. 9
AKSIJALNO NAPREZANJE I
1. Štep dužina l=1m, pravougaonog poprečnog presjeka dimenzija 4 x 5cm opterećen je silom zatezanja P=250 kN.
(E=20 MN/cm2; ν=0.3)
Odrediti:
a. Napone i deformaciju štapa i ukupno izduženje štapa;
b. Promjenu zapremine i površine poprečnog presjeka štapa;
c. Komponentalne napone u tačkama koje se nalaze u presječnoj ravni štapa koja zaklapa ugao 600 sa osom z;
d. Maksimalni smičući napon i ravan u kojoj djeluje;
e. Mohr-ov krug napona.
l
P P z
R J E Š E NJ E
125 MPa
a. Naponi: P z=1
0 0 0 
[ S ] = 0 0 0   2  - Tenzor napona
P 250 kN kN
σ= = = 12.5 2
z
A 4⋅5 cm  cm 
0 0 12.5
Deformacije:
σz 12.5  −1.875 0 0 
ε= = = 6.25 ⋅10−4 
E 20 ⋅10 [ D] = 0  ⋅10−4 - Tenzor deformacije
z
−1.875
3
 0
ε x =ε y =−ν ⋅ ε z =−0.3 ⋅ 6.25 ⋅10−4 =−1.875 ⋅10−4  0 0 6.25
Ukupno izduženje štapa:

P ⋅l 250 ⋅100
∆
=l= = 0.0625 cm ili ∆=
l εz =
⋅ l 6.25 ⋅10−4 ⋅100 =
0.0625 cm
E ⋅ A 20 ⋅103 ⋅ 20
l/2 . l .
l/2
P P
b. Promjena zapremine:
∆V =e ⋅V =(eee
x + y + z ) ⋅ V =( −1.875 − 1.875 + 6.25 ) ⋅10 ⋅ 4 ⋅ 5 ⋅100 =0.5 cm − povećala se zapre min
−4 3
Promjena površine poprečnog presjeka:

∆A =(ee
x + y ) ⋅ A =−
( 1.875 − 1.875) ⋅10−4 ⋅ 4 ⋅ 5 =−0.0075 cm2 − smanjila se površina pp
n
c.
a
MP
1
ss z (1 + cos 2ϕ )=
1
( ) kN
. 25
n= 12.5 1 + cos 2 ⋅ 600 = 3.125 60

60.00
°
31
2 2 cm 2 P 54 z=1
. 12
1 1 kN MP
τ nl
= s z sin
= 2ϕ 12.5sin 2=⋅ 600 5.412 a
2 2 cm 2
l
1
d. n
1 1 kN
τ= = σz = 6.25
Pa
12.5
M
max
2 2 cm 2 45
.5
62
45.00°
1 1 kN P z=1
σ=
odg =σz = 6.25
12.5
cm 2
62
2 2
.5
M
Pa
l
e.
kN
[12.5; 0]
C σ z ; − τ yz  =
cm 2
kN
D σ y ; τ yz  = [ 0; 0]
cm 2
2
2. Za nosač na slici nacrtati dijagram normalnih napona duž štapa, sračunati ukupnu promjenu dužine štapa i
nacrtati dijagram normalnih napona u presjecima B i Cdesno. Štap je izrađen od čelika sa modulom elastičnosti
E = 2.1∙105 MPa. Štap je skokovitog kružnog i prstenastog poprečnog presjeka sa prečnicima presjeka datim na
slici.
R J E Š E NJ E
Dijagram normalnih sila - presječne normalne sile u svim karakterističnim presjecima štapa:
Dio AC: NAC = –F1 = –200 kN
Dio CD: NCD = –F1 +F2 = 400 kN
Dio DB: NDB = NCD = 400 kN
Površine poprečnih presjeka:

d12π 52 π
Dio AC: =
AAC = = 19.63 cm 2
4 4
d 22π 102 π
Dio CD: =
ACD = = 78.50 cm 2
4 4
d 22π d 32π 102 π 62 π
Dio DB: ADB = − = − = 50.24 cm 2
4 4 4 4
3
Naponi u karakterističnim poprečnim presjecima štapa:
N 200 kN
Dio AC (Presjeci A i Cdesno): σ AC ==
AC
− =
−10.188
AAC 19.63 cm 2
N CD 400 kN
Dio CD (Presjeci Clijevo i Ddesno): σ=
CD = = 5.096 2
ACD 78.50 cm
N DB 400 kN
Dio DB (Presjeci B i Dlijevo): σ=
DB = = 7.962
ADB 50.24 cm 2
Ukupnu promjena dužine štapa:

n N i li
∆ l =∑
i =1 EAi
D l AB = D l AC + D lCD + D lDB
N AC l AC N CD lCD N DB lDB
D=
l AB + + =
EAAC EACD EADB
200 ⋅ 0.60 ⋅102 400 ⋅ 0.50 ⋅102 400 ⋅ 0.50 ⋅102
=
− + + =
−0.0292 + 0.0121 + 0.0190 =
0.0019 cm
2.1 ⋅104 ⋅19.63 2.1 ⋅104 ⋅ 78.50 2.1 ⋅104 ⋅ 50.24
4
3. Apsolutno kruta greda AB u tački A je vezana zglobno za vertikalni zid i sa dva čelična štapa istog poprečnog
presjeka za plafon. Ako na gredu AB u tački B djeluje vertikalna sila F odrediti reakcije veza.
R J E Š E NJ E
Uslovi ravnoteže:
ΣM A =
0 N CD ⋅ a + N EF ⋅ 2a − F ⋅ 3a =0
ΣX =
0 RAx = 0
ΣY =0 RAy + N CD + N EF − F =
0
Deformacijski uslov:
N EF l 2 N CD l
D CD : a =
D EF : 2 a → D EF =2D CD → = → N EF = 2 N CD
EA EA
Konačno, iz uslova ravnoteže dobijamo:
3
N CD + 2 N CD ⋅ 2 − F ⋅ 3 =0 → N CD = F
5
6
N EF = F
5
3 6 4
RAy =− N CD − N EF + F =− F− F+F =− F
5 5 5
5
4.
P − ZA
5.
6
P − ZA
6.
P1 − Z A
7.
P1 − Z A
P1 − Z A − P2
7
8. Za nosač (E=21 GPa) i opterećenje kao na slici odrediti:
a. Reakcije oslonaca i nacrati dijagram raspodjele normalnih sila u nosaču;
b. Dijagrame normalnih napona u presjecima Blijevo i Dlijevo;
c. Pomjeranje tačaka u presjecima B, C i D.
Presjek 1 Presjek 2
A B C D E A-B; D-E B-D
20 ( cm) 3 14 3
3
g=30 kN/m z x C x C
20
14
y y
3
3.0 2.0 1.0 1.0 (m)
y
R J E Š E NJ E
a.
A B C D E
ZA g=30 kN/m ZE z
Konvencija (m)
o znaku z
y + z
Z A-30x1
N (kN)
ZA
ZA
ZE
+ N pretpostavljeno
(Z A-30x1)-30xz
Z A-30xz
7.529
7.529
22.471
52.471
+ N (kN)
konacno
l N ( z) N l Nl
=
∆l ∫ =
dz za N const=
i A const →=
∆l =∫ dz
0 EA( z ) EA 0 EA
Površine poprečnih presjeka:

=
A1 20 =2
400 cm 2
A2 = 202 − 142 = 204 cm 2
8
Uslov ravnoteže:
ΣZ = 0 → g ⋅ 2 = Z A − Z E → Z E = Z A − 30 ⋅ 2
Dl= 0 → Dl AB + DlBC + DlCD + DlDE= 0
ZA ⋅3 ZA ⋅ 2 1 (ZA − g ⋅ z) 1 ( Z A − g ⋅1) − g ⋅ z 
+ +∫ dz + ∫   dz =0 ⋅ EA1
EA1 EA2 0 EA2 0 EA 1
1 1
A A  z2   z2 
3Z A + 1 2Z A + 1  Z A ⋅ z − g  + ( Z A − g ⋅1) ⋅ z − g  =0
A2 A2  2 0  2 0
 12   12 
3Z A + 1.961⋅ 2Z A + 1.961 Z A ⋅1 − 30  + ( Z A − 30 ⋅1) ⋅1 − 30  =
0 → ZA =
7.529 kN
 2   2 
Z E = −52.47 kN
b.
7.529 kN
σ= = 0.0188 2
B
lijevo
z
400 cm
−22.471 kN
σz = = −0.11 2
Dlijevo
204 cm
c.
Pomjeranje presjeka B
N ⋅l 7.529 ⋅ 300
∆l AB =
=AB AB = 0.00269 cm
E ⋅ AAB 21⋅102 ⋅ 400
N BC ⋅ lBC 7.529 ⋅ 200
∆l AC =
∆l AB + ∆lBC = ∆l AB + = 0.00269 + = 0.00269 + 0.00351 = 0.0062 cm
E ⋅ ABC 21⋅102 ⋅ 204
Dl AD =
DDD
l AC + lCD = l AC + ∫
1 ( 7.529 − 30 ⋅ z )dz =
0 EA2
1002
7.529 ⋅100 − 30 ⋅10−2 ⋅
=0.0062 + 2 =0.0062 − 0.00174 =0.00446 cm
21⋅102 ⋅ 204
Kontrola ∆l AE = 0
Dl AE =
DDD
l AD + lDE = l AD + ∫
1 ( −22.471 − 30 ⋅ z )dz =
0 EA1
1002
−22.471⋅100 − 30 ⋅10−2 ⋅
= 0.00446 + 2 = 0.00446 − 0.00446 = 0 cm
21⋅102 ⋅ 400
9
VJEŽBA BR. 10
AKSIJALNO NAPREZANJE II
1. Apsolutno krutu gredu ABCD u ravnoteži održavaju dva deformabilna štapa. Sračunati sile u štapovima.
= ( A1 0.7
= A2 ; E1 E2 )
3
10 kN/m
C D
1
20 kN
10 kN/m
1
B
A
2
2
(m)
1 2 2 2 2
R J E Š E NJ E
Uslov ravnoteže:
2
SM A = 0 → S1 ⋅1 + S 2 ⋅ 6 − 10 ⋅ 5 ⋅1.5 − 10 ⋅ 2 ⋅ 5 + 20 ⋅1 = 0
2
S1 + S 2 ⋅ 3 2 = 155 (1)
∆l1 =ϕ → ϕ =∆l1 
 ∆l2 S1 ⋅ 3 S2 ⋅ 2 2
∆l2 ∆l2  → =∆l1 → = =
→ S1 0.156S2 (2)
= ϕ → ϕ = 6cos 450
E ⋅ 0.7 A ⋅ ⋅
6cos 450 
6 2 6 2 / 2 E A2
cos 450
(2) → (1) : 0.156S 2 + S2 ⋅ 3 2 =

155
S 2 = 35.24 kN
S1 = 5.5 kN
1
2. Apsolutno krutu gredu ABCDE u ravnoteži održavaju tri deformabilna štapa. Dimenzionisati štapove ako je:
kN
A=
1 0.8 A=
2 0.4 A3 ; E=
1 E=
2 E=
3 E; σ dop
= 10
cm 2
2
30 kN
B C
3
10 kN/m
A
3
2
40 kN/m
1 D E
2 2 2 (m)
R J E Š E NJ E
Uslov ravnoteže:
2
SM A = 0 → S1 ⋅ 2 + S2 ⋅ 3 + S3 ⋅ 6 = 10 ⋅ 2 ⋅1 + 30 ⋅ 4 + 40 ⋅ 4 ⋅ 4
2
3
2 S1 + 2 S 2 + 6 S3 =
780 (1)
2
2
Deformacijski uslovi:
∆l1 
=∆l1 2ϕ →=ϕ 
2 ∆l1 ∆l2 S1 ⋅ 2 S2 ⋅ 2 2
 = → = →=S2 0.9375S1 (2)
∆l2 ∆l2  2 3cos 45 0
2 ⋅ E ⋅ 0.8 A2 3 2 / 2 ⋅ E ⋅ A2
=3ϕ → ϕ=  →
cos 450 3cos 450  ∆l1 ∆l3 S1 ⋅ 2 S3 ⋅ 2
= → = → S3 = 7.5S1 (3)
∆l3  2 ⋅ E ⋅ 0.4 A3 6 ⋅ E ⋅ A3
∆l3 6ϕ
= →=ϕ 
2 6
6 
3
(2) (3) → (1) : 2S1 + 2 ⋅ 0.9375S1 + 6 ⋅ 7.5S1 =780
2
S1 = 15.922 kN
S2 = 14.927 kN
S3 = 119.415 kN
Dimenzionisanje:
S
σ z =≤ σ dop → mjerodavan je štap najmanjeg poprečnog presjeka izložen najvećoj aksijalnoj sili
A
Mjerodavan je štap 3
119.415 0.4
A3( potr ) ≥ = 11.94 cm 2 Usvaja se A3 = 12 cm 2 → A1 = 0.4 ⋅12 = 4.8 cm 2 i A2 = ⋅12 = 6 cm 2
10 0.8
Kontrola napona:
S1 15.922 kN kN
σ z ,1 == =3.32 2 ≤ 10 2 = σ dop
A1 4.8 cm cm
S2 14.927 kN kN
σ z ,2 == = 2.49 2 ≤ 10 2 = σ dop
A2 6 cm cm
S3 119.415 kN kN
σ z ,3 == = 9.95 2 ≤ 10 2 = σ dop
A3 12 cm cm
3
3. Apsolutno krutu gredu ABCD u ravnoteži održavaju tri deformabilna štapa. Odrediti:
a. Sile u štapovima;
b. Pomjeranje tačke A.
A1 = A
A2 = A
A3 = 3 A
A = 5 cm 2
kN
E=
1 E2= E=
3 E= 2.1 ⋅104
cm 2
1
C
1
50 kN 2
20 kN/m
1
A
D
9°
33.6
3
3
B
2 3 3 2 (m)
R J E Š E NJ E
a. Sile u štapovima
2 2 sin a = 0.5547
tga
= = a arctg
= 33.690 →
3 3 cos a = 0.832
Uslov ravnoteže:
SM B = 0 → S1 ⋅ 5 + S2 ⋅ 3 + S3 cos αα
⋅ 6 + S3 sin ⋅ 3 = 20 ⋅ 8 ⋅ 2 + 50 ⋅ 4
5S1 + 3S2 + 6.6561S3 = 520 (1)
4
Deformacijski uslovi:
∆l1 
=∆l1 5ϕ →=ϕ 
5

∆l2 
∆l2 3ϕ
= →= ϕ
3  ∆l1 ∆l2 S1 ⋅ 2 S2 ⋅ 2 3
 = → = → S2 = S1 (2)
∆l3  5 3 5⋅ E ⋅ A 3⋅ E ⋅ A 5
∆l3 6.6561ϕ → =
= ϕ  →
6.6561  ∆l1 ∆l3 S1 ⋅ 2 S3 ⋅ 13
= → = →=
S3 2.2152S1 (3)
 5 6.6561 5 ⋅ E ⋅ A 6.6561 ⋅ E ⋅ 3 A

∆l3 6ϕ cos α + 3ϕ =
= sin α 6.6561ϕ 


3
(2) (3) → (1) : 5S1 + 3 ⋅ S1 + 6.6561 ⋅ 2.2152S1 =520
5
S1 = 24.14 kN
S2 = 14.48 kN
S3 = 53.47 kN
b. Pomjeranje tačke A
S1 ⋅ l1 24.14 ⋅ 200 
∆
=l1 = = 0.04597 cm  ∆l1 0.04597
E ⋅ A1 2.1 ⋅10 ⋅ 5  →ϕ= = = 0.009194 ⋅10−2 rad
4
 5 5 ⋅10 2
∆l1 =5ϕ 
δ HOR A =3ϕ =⋅
3 102 ⋅ 0.009194 ⋅10−2 =0.02758 cm
δVER A =6ϕ =6 ⋅102 ⋅ 0.009194 ⋅10−2 =0.05517 cm
δA = (δ VER ) + (δ
A 2
VER )
A 2
= 0.027582 + 0.05517 2 = 0.06168 cm
S3 ⋅ l3 53.47 ⋅ 13 ⋅100
∆=
l3 = = 0.0612 cm
E ⋅ A3 2.1 ⋅104 ⋅ 3 ⋅ 5
5
4. Izvršena je prisilna montaža apsolutno krute grede ABCD pošto je štap broj 1 izrađen kraći za ∆ =2 mm .Odrediti
sile u štapovima ako je poznato: E=
1 E2= E= 210 GPa; A=
1 3 cm 2 ; A2= 5 cm 2
3
0
C D
2
B
A
2
2
3 4 2 (m)
R J E Š E NJ E
Uslov ravnoteže:
2 2
SM A = 0 → S1 ⋅ 3= S2 ⋅4 → S1= 2S2 (1)
2 3
∆ − ∆l1 
∆l1 3ϕ
∆ −= → =ϕ
3 
 ∆ − ∆l1 ∆l2 S1 ⋅ 300 3 S2 ⋅ 200 2
∆l2 ∆l2  → = → ∆− =
=4ϕ → ϕ=  3 2 210 ⋅10 ⋅ 3 4
2
2
cos 450 2 4⋅ ⋅ 210 ⋅102 ⋅ 5
4⋅  2 2
2 
0.2 − 0.004762S1 =
0.0028571S 2 (2)
2
(1) → (2) : 0.2 − 0.004762 ⋅ 2S2 =
0.0028571S 2
3
S1 = 25.66 kN
S 2 = 27.22 kN
6
VJEŽBA BR. 11
ČISTO PRAVO SAVIJANJE

1.
Za nosač na slici:
a. Od ponuđenih oblika poprečnih presjeka (istih površina) izračunati najpovoljniji i dimenzionisati ga za
presjek 1-1 ako je σ doz = 12 MPa ;
b. Za odabrani i dimenzionisani poprečni presjek nacrtati dijagram normalnih napona u presjeku 1-1.
Presjek 1 Presjek 2 Presjek 3

a 0.8 a
1.25 a
y
13 kN 13 kN y y
y
1
1.25 a
z x x x
0.8 a
a
1 C C C
13 kN 13 kN
3 6 3 (m) Presjek 5
Presjek 4 a
0.4a
39 y y
2 x 0.564a
x x
M (kNm) C
a
C
0.4a
0.2a
13
- T (kN)
+
R J E Š E NJ E
a. Odabir najpovoljnijeg presjeka i dimenzionisanje:

σ z ,max ≤ σ doz - uslov za dimenzionisanje
M M  Ix 
σ z ,max
= = ymax =
 Wx  - presjek sa najvećim otpornim momentom je najpovoljniji
Ix Wx  ymax 
b ⋅ h3
Ix b ⋅ h2
Pravougaoni poprečni presjek dimenzija b x h - =
Wx = = 12
ymax h 6
2
b ⋅ h 2 1.25a ⋅ ( 0.8a )
2
Presjek 1: =
Wx = = 0.1333a 3
6 6
b ⋅ h2 a ⋅ ( a )
2
Presjek 2: =
Wx = = 0.1666a 3
6 6
b ⋅ h 2 0.8a ⋅ (1.25a )
2
Presjek 3: =
Wx = = 0.2083a 3
6 6
π ⋅ R4
π ⋅ R 3 π ⋅ ( 0.564a )
3
Ix 4
Presjek 4: =
Wx = = = = 0.141a 3
ymax R 4 4
1
a ⋅ ( 0.4a )
3
0.2a ⋅ a 3
Ix = 2 ⋅ + 2 ⋅ 0.4a ⋅ a ⋅ ( 0.7 a ) + = 0.4193a 4
2
Presjek 5:
12 12
Ix 0.4193a 4
=
Wx = = 0.466a 3 - Presjek 5 je najpovoljniji
ymax 0.9a
M M 39 ⋅102
σ z ,max = ≤ σ doz → Wx ≥ → 0.466a 3 ≥ → a ≥ 19.1 cm
Wx σ doz 1.2
Usvaja se: a= 20 cm → Wx = 0.466 ⋅ 203 = 3728 cm3
b. Kontrola, odnosno ekstremni normalni naponi:

M 39 ⋅102 kN
σ max = ± =± =±1.046 ≤ σ doz
z,
min
Wx 3728 cm 2
20
10.46 MPa
y
8
Mx x
20
-
8
4 10.46 MPa
( cm)
2
2.
Greda poprečnog presjeka kao na slici opterećena je na savijanje spregovima Mx=15 kNm. Ako je dozvoljeni
napon na zatezanje σ doz + = 20 MPa , a na pritisak σ doz − = 80 MPa , izvršiti dimenzionisanje poprečnog presjeka
grede i nacrtati dijagram normalnih napona.
a/3
0.633a
2
2/3 a
x Mx
C
0.367a
1
x' a/3 1
R J E Š E NJ E
Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka:

 a a2
C1  0; −  A1 =
 6 3
 2  2 2
C2  0; − a  A2 = a
 3  9
a a2 2 2 2
⋅ + a⋅ a
yC =
− 6 3 3 9 = −0.367 a
a2 2 2
+ a
3 9
3 3
a a 2 
a ⋅  2 ⋅ a
 3  + a ⋅ 0.2a 2 + 3  3  + 2 a 2 ⋅ −0.3
= ( ) ( = a ) 0.04465a 4
2
Ix
12 3 12 9
Dimenzionisanje:
1 – Zategnuto vlakno max

M M
σ z ,max = ≤ σ doz + → Wx ,1 ≥
Wx ,1 σ doz +
I x 0.04465a 4 15 ⋅102
Wx ,1 == =
0.12177 a 3 ≥ =
750 cm3 → a ≥ 18.33 cm
y1 0.367 a 2
2 – Pritisnuto vlakno min

M M
σ z ,min = ≤ σ doz − → Wx ,2 ≥
Wx ,2 σ doz −
I 0.04465a 4 15 ⋅102
Wx ,2 =x = =
0.0705a 3 ≥ =
187.5 cm3 → a ≥ 13.85 cm
y2 0.633a 8
3
Wx ,1= 0.12177 ⋅18.5= 3
771 cm3
=
Usvaja se: a 18.5 cm →
Wx , 2 = 0.0705 ⋅18.53 = 446.4 cm3
Kontrola, odnosno ekstremni normalni naponi:

15 ⋅102 kN kN
σ z ,max = = 1.95 2
≤ σ doz + = 2
771 cm cm 2
15 ⋅102 kN kN
σ z ,min = = 3.36 2
≤ σ doz − = 8
446.4 cm cm 2
6.167
33.6 MPa
2
-
12.333
x Mx n n
C
6.167
+
1
19.5 MPa
( cm) 18.5
4
3.
R J E Š E NJ E
5
VJEŽBA BR. 12
ČISTO KOSO SAVIJANJE

1. Poprečni presjek grede sa prepustima je ugaonik L150x150x16. Nacrtati dijagram ekstremnih normalnih napona
u presjeku 1-1 grede.
L150x150x16
10 kN 10 kN
1 z x
1 C
y
10 kN 10 kN
0.5 2 0.5 (m) y
M (kNm)
10
- T (kN)
+
10
R J E Š E NJ E
Geometrijske karakteristike poprečnog presjeka: Pa

9M
65.
L150x150x16
B
e = 4.29 cm +
n
A = 45.7 cm 2
(2)
I1 = 1510 cm 4
I 2 = 391cm 4
-
5°
M
31
x
Pa
°
Ekstremni normalni naponi: C 8M

75.48
54.
β = 3150
I 1510
tgϕ =
− 1 tg β =
− tg 3150 =
3.862 n 135° A
I2 391
y
ϕ =
arctg 3.862 75.480 (1)
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu osa xy:
A( x A ; y A ) = (−4.29; 4.29) cm
B ( xB ; y B ) = (−4.29; − 10.71) cm
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu glavnih osa (1)(2):
x A cos α + y A sin α =
(1) A = (−4.29)cos1350 + 4.29sin1350 =
6.067 cm
− x A sin α + y A cos α =
(2) A = 4.29sin1350 + 4.29cos1350 =
0 cm
1
xB cos α + yB sin α =
(1) B = (−4.29)cos1350 − 10.71sin1350 =
−4.54 cm
− xB sin α + yB cos α =
(2) B = 4.29sin1350 − 10.71cos1350 =
10.607 cm
A((1) A ; (2) A ) = (6.067; 0) cm

B ((1) B ; (2) B ) = (−4.54; 10.607) cm
 cos β sin β 
s z A=
,B
M ⋅ (2) A, B + ⋅ (1) A, B 
 I1 I2 
 cos3150 sin 3150  kN
s z A =5 ⋅102  ⋅0 + ⋅ 6.067  =−5.48
 1510 391  cm 2
 cos3150 sin 3150  kN
s z B = 5 ⋅102  ⋅10.607 + ⋅ ( −4.54 )  = 6.59
 1510 391  cm 2
2
2. Za nosač na slici:
a. Nacrtati dijagrame presječnih sila (M, T, N);
b. Na gornjoj rigli, na mjestu maksimalnog momenta, nacrtati dijagram ekstremnih vrijednosti normalnog
napona.
10 kN/m
35 kNm 2 x L150x150x16
1
10 kN
10 2 kN
10 kN/m
1
45°
2
1 1 4 1 1 (m)
R J E Š E NJ E
f=1.25
35 20
5 45 +
- -
25 25 10 20
30
f=20
60
20 10 +
20
40 - T (kN)
60 -
10
f=5
M (kNm) 20
40 kN + 20 40
20 kN
40 kN
- 30 - 20
10
-
N (kN)
- 40
L150x150x14 y
e = 4.21cm
15
A = 40.3 cm 2 C
1.4
x
e
I=
x I=
y 845 cm 4
e
(cm)
I xy = −495 cm 4 15
3
Iξ = 2 845 + 40.3 ⋅ 4.212 = 3118.6 cm 4
Pa
M
Iη= 2 845 + 40.3 ⋅ ( 7.5 − 4.21) = 2562.4 cm
2 4
6 .7
  28
Iξη = 2 [ 495 + 40.3 ⋅ 4.21 ⋅ 3.29]=
- n
2106.4 cm 4 A
I1/2= ...= 2840.5 ± 2124.7 (1)=x

I1 = 4965.2 cm 4
+
I 2 = 715.8 cm 4
Pa
M
41.24° 86.7
2
−2 ⋅ 2106.4 M
tg 2α = =
−7.575 → α=
−41.24 0
3118.6 − 2562.4 C
80.66°
Ekstremni normalni naponi:
β = −41.240
tgϕ =
I
− 1 tg β =
I2
−
4968.2
715.8
tg −41.240 = (
6.081 ) n
(2)=y
ϕ =
arctg 6.081 80.660
B
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu osa ξη:
A(ξ A ; η A ) = (−7.5; − 15) cm
B(ξ B ; η B ) = (7.5; 15) cm
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu glavnih osa xy:
( )
x A = x A cos α + η A sin α = (−7.5)cos −41.240 + ( −15 ) sin −41.240 = 4.25 cm ( )
( )
y A =−x A sin α + η A cos α =7.5sin −41.240 + ( −15 ) cos −41.240 =−16.22 cm ( )
x B cos α + η B sin α =
xB = (
7.5cos −41.240 + 15sin −41.240 = )
−4.25 cm ( )
−x B sin α + η B cos α =
yB = (
−7.5sin −41.240 + 15cos −41.240 =
16.22 cm ) ( )
A( x A=
; y A ) (4.25; − 16.22) cm
B ( xB ; yB ) = (−4.25; 16.22) cm
s=
z
A, B
M ⋅ y A, B + ⋅ x A, B 
 I1 I2 
s z A =45 ⋅102 
(
 cos −41.250 ) ⋅ ( −16.22) + sin ( −41.25 ) ⋅ 4.25  =−28.666
0
kN
 4965.2 715.8  cm 2
 
 cos −41.250
s z = 45 ⋅10 
B 2 (
⋅16.22 +
)
sin −41.250 (

⋅ ( −4.25 ) = 28.666
kN )
 4965.2 715.8  cm 2
 
4
b. Za presjek u uklještenju nacrtati dijagram ekstremnih vrijednosti normalnog napona.
z
40 kNm
x
svi štapovi su dužine 2 m y
6 12 2 Y'
kN/m x
10
z z y
6
6
N/m
2
x
y k
10
y 10
X
.
C
x z C
x
y
8
10 kN
2
2
12
30 kNm x z y
8
4
2
10 kN
2
2
2
2
5 kNm 10 kNm 10 kNm
(cm) 10 8 2 X
R J E Š E NJ E
20 +
40
20 20 - 20
40 40 20
30 30 +
z 20 z
x 10 20 x
y y +
15 + 20 +
30 50 10
10 + + 10
10 -
M (kNm)
5 T (kN)
z
x
y
N (kN)
−1.333 2 ⋅ 64 − 5.333 2 ⋅ 32
XC = = −1.191 cm
304
5
204 1 
( ) (
8 2 + 4 2 ⋅ 8 2  = 12821 cm 4 ≡ I1 )
4 3
IX = −
12 48   
204 1
( 1
) ( )
4 3
IY = + 400 ⋅1.1912 − 8 2 − 64 ⋅ 3.077 2 − 8 2 ⋅ 4 2 − 32 ⋅ 8.7332 = 10342 cm 4 ≡ I 2
12 36 36
I XY = 0

M= 152 + 402 = 42.72 kNm
15
β=
45 + arctg = 65.5560
40
I 12821
tgϕ =
− 1 tg β = − tg 65.5560 =
−2.7279
I2 10342
arctg ( −2.7279 ) =
ϕ= −69.8640
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu glavnih osa XY:
A( X A ; YA ) = (−12.951; 0) cm
B ( X B ; YB ) = (15.333; 0) cm
s=
z
A, B
M ⋅ YA, B + ⋅ X A, B 
 I1 I2 
 cos 65.5560 sin 65.5560  kN
sz A
=42.72 ⋅10 2
⋅0 + ⋅ ( −12.951)  =−10.19
 12821 10342  cm 2
 cos 65.5560 sin 65.5560  kN
s=
z
B
42.72 ⋅102  ⋅0 + ⋅15.333
=  11.08
 12821 10342  cm 2
Y=(2)
15 C
x
6°
65.55
a
MP
M 40
1 .9
-
10
B
y
64°
69.8
X=(1)
n
a
+
MP
0 .8
11
6
VJEŽBA BR. 13
EKSCENTRIČNO NAPREZANJE
1. Drveni stub pravougaonog poprečnog presjeka 15x20cm opterećen je ekscentričnom silom pritiska od 90kN koja
djeluje u tački N(3;3). Odrediti položaj neutralne linije, dijagram ekstremnih normalnih napona, kao i dijagram
normalnih napona duž stranice BC pravougaonika.
R J E Š E NJ E
15
N(3;3) → a=3cm, b=3cm (cm)
D C

A =15 ⋅ 20 = 300 cm 2
15 ⋅ 203 x=(1)
= = 10000 cm 4
20
Ix
12
153 ⋅ 20 N(3; 3)
=I y = 5625 cm 4
12
I x 10000
ix=2
= = 33.333 cm 2
A 300 A B
I y 5625 y=(2)
i y=
2
= = 18.75 cm 2
A 300
n
Neutralna linija i normalni naponi:
iy 2 18.75
p=− =
− =−6.25 cm D C 3.3 MPa
a 3
i2 33.333 +
q=
− x = − =−11.111 cm q
b 3
P b a  x p
σ z =± 1 + ⋅ y + ⋅ x
 A ix 2 i y 2 
N(3; 3)
90  3 3  kN
σzA =− 1 + ⋅10 + ⋅ 7.5  =−0.93 2
300  33.333 18.75  cm
3.3
-
MP
90  3 3  kN +
⋅ ( −10 ) + ⋅ ( −7.5 )  =0.33 2
A B
σ z C =− 1 +
2.1 MPa
a
300  33.333 18.75  cm

y
90  
2.1
3 3 kN
σz B
=− 1 + ⋅ ( −7.5 ) + ⋅10  =−0.21 2
MP
300  33.333 18.75  cm n

a
-
9.3
MP
a
1
b. Na gornjoj rigli (dio BC), na mjestu gdje je transverzalna sila jednaka nuli, nacrtati dijagram ekstremnih
vrijednosti normalnog napona.
40 kN/m
10 kN
C B
1
40 kN 90 kNm
D
25
30
2
30
E
2
30 30 (cm)
1 2 4 2 (m)
R J E Š E NJ E
330
f=80
0.5
0.5 80
f=20
80
90 20 + +
85
250
- 40 -
50
+
40 20 140
T (kN)
+ 50
M (kNm)
20 kN
50 kN
220 kN
50
-
- 20
-
40
- 20
220 -
N (kN)
2
C1 (0;0) A1 = 3600 cm 2
 4 ⋅ 25 
C2  − ;0  = (−10.61;0) A1 =
981.742 cm 2
 3π 
− ( −10.61) ⋅ 981.748
xC = 3.978 cm
2618.252
1 4 254 π
Ix = 60 − = 926 602 cm 4 ≡ I1
12 8
1 4
I=y 60 + 602 ⋅ 3.9782 − 0.10976 ⋅ 254 − 981.748 ⋅14.588=
2
885 168 cm 4 ≡ I 2
12
926 602
i1=
2
ix=2
= 353.9 cm 2
2618.252
885 168
i2=
2
i y=2
= 338.1cm 2
2618.252 y=(2)
x=(1)
B
Ekvivalentno opterećenje: 2.42 MPa
y'
 ΣM y ΣM x 
A(a; b) = A  ;  +
 P P 
n
 2 2
 8500 8500  q p 85kNm n
A= 2 ; 2  (-50kN)
 −50 −50 
 
 
A=( −120.21; − 120.21) cm
-
C
Neutralna linija: 3.34 MPa
iy 2 338.1
p=− =
− =2.812 cm
a −121.21 A
ix 2 353.9
q=
− = − =
2.944 cm
b −121.21
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti

normalnih napona u sistemu glavnih osa xy:
(( ) )
B ( xB ; yB ) =30 2 − 3.978 ; 0 =
(38.448; 0) cm
C ( − (30
C(x ; y ) =C 2 + 3.978 ) ; 0 ) =
(−46.404; 0) cm

P b a 
σ z =± 1 + ⋅ y + 2 ⋅ x
 A ix 2
iy 

50  −120.21 −120.21  kN
σ zB =
− 1 + ⋅0 + ⋅ 38.448  =
0.242 2
2618.252  353.9 338.1  cm
50  −120.21 −120.21  kN
σ zC =
− 1 + ⋅0 + ⋅ ( −46.404 )  =
−0.334 2
2618.252  353.9 338.1  cm
3
b. Za presjek u uklještenju nacrtati dijagram ekstremnih vrijednosti normalnog napona.
20 kN
20 kN
30
svi štapovi su dužine 2 m z
x
y
15
z 80 kN
x c
x
30
y
12
10 kN/m
y y
x
x z x z
3
30 kNm z y
3 12 15
20 kN 40 kNm
20 kN 50 kNm 20 kNm
R J E Š E NJ E
20
40
- -
20
10 10 20 +
z 30 z 20
x x -
y 20 y
+
50 40 20 20
50 30
30
+ 20
40
T (kN)
M (kNm)
50
- 20
z 100 100
x
y -
-
20 +
- 20
N (kN)
4
C1 (0;0) A1 = 900 cm 2 30
C2 (3 2;0) A1 = 144 cm 2
C3 (8 2;0) A1 = 72 cm 2
ΣA =684 cm 2
15
−3 2 ⋅144 − 8 2 ⋅ 72
c
X
XC = = −2.084 cm
.
684 c
x
30
1 4 1
( )1
( )
3 3
IX = 30 − 6 2 12 2 − 6 2 12 2 = 63 180 cm 4 ≡ I1
2
6
12 48 12 y
12
1 4 1
( ) 
12
3
2
=
IY 30 + 302 ⋅ 2.0842 −  12 2 6 2 + 72 ⋅13.402  −
2
12  36 
2
3
3
1
( ) 2
3
−  12 2 6 2 + 144 ⋅ 6.327 =  51 564 cm 4 ≡ I 2
12  3 12 15
X Y'
63 180
i=
1
2
iX= 2
= 92.37 cm 2
684
51 564
i2=2
iY=2
= 75.386 cm 2
684
Ekvivalentno opterećenje:
I način (određivanje koordinata napadne tačke A u sistemu osa xy, a zatim rotacija koordinata da bi se dobile
koordinate napadne tačke u sistemu glavnih osa 12 (XY), tj a i b)
 ΣM y ΣM x   50 ⋅102 −10 ⋅102 

A( x A ; y A ) = A  ; =  ; = ( −50; 10 ) cm
 P P   −100 −100 
x A cos a + y A sin a =
XA = (−50)cos 450 + 10sin 450 =
−28.28 cm ≡ a
− x A sin a + y A cos a =
YA = 50sin 450 + 10cos 450 =
42.43 cm ≡ b
A( X A ; YA ) = ( a; b ) = ( −28.28; 42.43 ) cm
II način (projektovanje vektora napadnih momenata na glavne ose i proračun koordinata napadne tačke A u
sistemu glavnih osa 12 (XY), tj a i b)
 2 2
ΣM X =
−  50 + 10 =−42.43 kNm
 2 2 
2 2
ΣM Y= 50 − 10 = 28.28 kNm
2 2
 ΣM Y ΣM X   28.28 ⋅10 −42.43 ⋅10 
2 2
A( X A ; YA ) = (a; b) =  ; =
  ; = ( −28.28; 42.43) cm
 P P   −100 −100 
Neutralna linija:
i2 75.386
p= −Y = − =2.666 cm
a −28.28
i 2 92.37
q= − X = − =−2.17 cm
b 42.43
5
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu glavnih osa XY:
(
B ( X B ; YB ) = 2.084; 15 2 cm )
C ( X=
C ; YC ) (2.084; − 15 2) cm

P b  a
σ z =± 1 + 2
⋅Y +
⋅X 2
A iX iY 
100  42.43 −28.28  kN
σ zB =
− 1 + ⋅15 2 + ⋅ 2.084  =
−1.456 2
684  92.37 75.386  cm
−28.28
σ z C =−
100  42.43
1 +
684  92.37
(
⋅ −15 2 +
75.386
)  kN
⋅ 2.084  =1.393 2
 cm
14.56 MPa
13.93 MPa
n -
+
My=50
q c (P=-100)
x Mx=10
p
A
y
B
Y=(2)
X=(1)
n
6
4. Betonski stub je opterećen kao na slici. Sračunati ekstremne normalne napone u poprečnom presjeku stuba i
nacrtati djagram ekstremnih normalnih napona.
M=20 kNm P1
γ=300 (cm)
P1=-150 kN
20
P2=+50 kN
P2
20
R J E Š E NJ E

10 ⋅ 20 20 ⋅ 20
A= 402 − 2 −2 = 1000 cm 2
2 2
1 4 1  1 
I=
ξ 40 − 2  204 + 200 ⋅13.3332  − 2  10 ⋅ 203 + 100 ⋅13.3332 =  93 333 cm 4
12  36   36 
1 4 1  1 2
=
Iη 40 − 2  204 + 200 ⋅13.3332  − 2  103 ⋅ 20 + 100 ⋅16.667=  76 667 cm 4
12  36   36 
 20 4
  10 ⋅ 20
2 2

Iξη =−2  + 200 ⋅13.333 ⋅ ( −13.333)  − 2  − + 100 ⋅13.333 ⋅16.667  =23 333 cm 4
 72   72 
I1/2= ...= 85 000 ± 24 777

I1 109 777 cm 4 ≡ I x
I2 60 223 cm 4 ≡ I y
−2 ⋅ 23 333
tg 2αα
= =
−2.8 → =
−35.1730
76 667 − 23 333
109 777
i1=
2
ix=
2
= 109.777 cm 2
1000
60 223
i2=
2
i y=
2
= 60.223 cm 2
1000
Ekvivalentno opterećenje:
ΣM ξ = −20sin 300 + 150 ⋅ 0.2 =
20 kNm
ΣM η =−20cos300 + 150 ⋅ 0.1 − 50 ⋅ 0.2 =−12.32 kNm
ΣP =P1 + P2 =−150 + 50 =−100 kN
 ΣM η ΣM ξ   −12.32 ⋅102 20 ⋅102 
A(ξ=
A; ηA )  ;=   ; =  (12.32; − 20 ) cm
 ΣP ΣP   −100 −100 
( ) ( )
x A = x A cos a + η A sin a = 12.32cos −35.1730 − 20sin −35.1730 = 21.59 cm ≡ a
−x A sin a + η A cos a =
yA = ( )
−12.32sin −35.1730 − 20cos −35.1730 =(
−9.25 cm ≡ b )
A( x A=
; yA ) a; b ) ( 21.59; − 9.25 )
(= cm
7
Neutralna linija:
iy 2 60.223
p=− =
− =
−2.79 cm
a 21.59
i2 109.777
q=
− x = − =11.88 cm
b −9.25
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu osa ξη:
) ( 0; − 20 ) cm
B (ξ B ; η B=
C (ξC ; ηC ) = (0; 20) cm
Tačke u kojima se javljaju ekstremne vrijednosti normalnih napona u sistemu glavnih osa xy:
xB =xα
B cos ( )
+ η B sin α =0cos −35.1730 − 20sin −35.1730 =11.521 cm ( )
−xα
yB =B sin + η B cos α = (
0sin −35.1730 − 20cos −35.1730 = )
−16.348 cm ( )
xα
xC =
C cos + ηC sin α =− (
0cos 35.1730 + 20sin −35.1730 = )
−11.521 cm ( )
−xα
yC =C sin + ηC cos α = (
0sin −35.1730 + 20cos −35.1730 = )
16.348 cm ( )
B( =
xB ; yB ) ( 11.521; − 16.348 ) cm
C ( xC ; yC ) = ( −11.521; 16.348 ) cm

ΣP  b a 
σ z =± 1 + 2 ⋅ y + 2 ⋅ x 
A  ix iy 
100  −9.25 21.59  kN
σ zB =− 1 + ⋅ ( −16.348 ) + ⋅11.521 =−0.645 2
684  109.777 60.223  cm
100  −9.25 21.59  kN
σ z C =− 1 + ⋅16.348 + ⋅ ( −11.521)  =0.445 2
684  109.777 60.223  cm
Pa
5 M
6.4
-
A B n
(1)=x
Pa
5 M
35.173°
M ( P) 4.4
p
q
n
C
(2)=y
8
VJEŽBA BR. 14
TORZIJA
1. Za konzolni nosač na slici:
a. Nacrtati dijagram promjene momenta torzije duž nosača (Mt);
b. Sračunati maksimalni smičući napon (τmax) i definisati presjek u kome on djeluje;
c. Nacrtati dijagram smičućih napona u presjeku u uklještenju;
d. Analizirati stanje napona u tački D;
e. Sračunati obrtanje poprečnog presjeka na slobodnom kraju nosača (φBA), ako je G=80 GPa.
A B
mt = 30 kNm/m z x C
40
y
D
2.8 (m) 20 ( cm)
y
R J E Š E NJ E
konvencija o znaku
MA mt=30 kNm/m
+
84
+
M t (kNm)
a. M A = mt ⋅ l = 30 kNm / m ⋅ 2.8 m = 84 kNm

M t ,max
b. t max
= = ; Wt const (cont poprečni presjek ) → t max u presjeku u uklještenju
Wt
α = 0.457
h 40  I t =α ⋅ b 4 =0.457 ⋅ 204 =7.312 ⋅104 cm 4
= =2 →  b =0.493 →
b 20  γ = 0.795 Wt = b ⋅ b3 = 0.493 ⋅ 203 =3.944 ⋅103 cm3

17 MPa
M t ,max 84 ⋅102
t max =
= = 2.13 kN / cm 2 Okolina tacke D
Wt 3.944 ⋅103
84 kNm 17 MPa
x C 21.3 MPa
c. τ max = 2.13 kN / cm 2 21.3 MPa x
τ ' =⋅
γ τ max =
0.795 ⋅ 2.13 =
1.7 kN / cm 2
17 MPa 17 MPa
d. τ zxD = −1.7 kN / cm 2 D
y z
2.8
84 − 30 ⋅ z
2.8 1  z2 
ϕ BA
e.= ∫ = dz  84 ⋅ z − 30 = 
0 G ⋅ It G ⋅ It  20
1  2.82  117.6 kNm 2 117.6 ⋅104 180

=  84 ⋅ 2.8 − 30 = = = 2.01 ⋅10−3 rad ⋅ = 0.1150
G ⋅ It  2  G ⋅ It 80 ⋅10 ⋅ 7.312 ⋅10
2 4
π
1
2. Za konzolni nosač na slici:
c. Nacrtati dijagram smičućih napona u presjeku na slobodnom kraju konzole;
d. Analizirati stanje napona u tački E;
e. Sračunati obrtanje poprečnog presjeka na slobodnom kraju konzole (φCA), ako je G=80 GPa.
A B C
6
mt = 150 kNm/m M=250 kNm
x C
20
z E y
6
3 12 3
4.0 1.5 (m) ( cm)
y R J E Š E NJ E
MA mt = 150 kNm/m M=250 kNm

konvencija o znaku
+
850 250
+ M t (kNm)
+
a. M A = mt ⋅ l + M = 150 ⋅ 4 + 250= 850 kNm

M t ,max
b. t max = (τmax djeluje u presjeku u kome djeluje maksimalni Mt, a to je presjek u uklještenju)
Wt
15
As = 26 ⋅15 = 390 cm 2
53.42 MPa
Wt , i =2 ⋅ As ⋅ ti
Wt ,1 = 2 ⋅ 390 ⋅ 6 = 4680 cm3
250 kNm 106.84 MPa
Wt ,2 = 2 ⋅ 390 ⋅ 3 = 2340 cm 3
x E C
26
4 ⋅ As 2 4 ⋅ 3902 106.84 MPa
=It = = 27 241 cm 4
si  26 15 
∑  + ⋅2
i ti  3 6
Maksimalni smičući napon: 53.42 MPa
M t ,max M t ,max 850 ⋅102 y

t max =
= min
= = 36.325 kN / cm 2
Wt Wt , 2 2340 Okolina tacke E
106.84 MPa
c. Presjek na slobodnom kraju konzole (presjek C):
M tC = 250 kNm z
M tC 250 ⋅102
t= =
t =6
C = 5.342 kN / cm 2
Wt ,1 4680 106.84 MPa
M tC 250 ⋅102
t=
t =3
C = = 10.684 kN / cm 2 y
Wt ,2 2340
d. τ zyE = +10.684 kN / cm 2
2
e. ϕ=
CA ϕ BA + ϕCB
4
850 − 150 ⋅ z
4 1  z2 
ϕ BA ∫
= = dz  850 ⋅ z − =
150 
0 G ⋅ It G ⋅ It  20
1  42  2200 ⋅104 180
=  850 ⋅ 4 − 150=  = 0.1 rad ⋅= 5.730
G ⋅ It  2  80 ⋅10 ⋅ 27 241
2
π
M CB ⋅ lCB 250 ⋅102 ⋅1.5 ⋅102 180
ϕ= = = 0.017 rad ⋅ = 0.9740
G ⋅ It 80 ⋅10 ⋅ 27 241 π
CB 2
180
ϕCA =0.1 + 0.017 =0.117 rad ⋅ =6.70
π
3. Za obostrano ukliješteni nosač na slici:

c. Nacrtati dijagram smičućih napona u presjeku A;
d. Analizirati stanje napona u tačkama D, E i F;
e. Nacrtati dijagram obratanja poprečnih presjeka duž nosača, ako su oba dijela (poprečna presjeka)
izrađenana od istog materijala čiji je modul klizanja G=120 GPa.
A B C Presjek A-B Presjek B-C
1-1 2-2
4
mt = 60 kNm/m z E
x C
D
x C
40
32
4 y y
F
4
3.0 3.0 20 ( cm) 20 ( cm)
(m)
y R J E Š E NJ E
MA mt = 60 kNm/m MC
konvencija o znaku
z +
MA
MA +
M A-60xz
- Mt
pretpostavljeno
1.852 +
- 178.148
M t (kNm)
stvarni
0.172
+ (°)
0
a. 2 statički nepoznate veličine (reaktivni torzioni momenti MA i MC)

1 raspoloživi uslov ravnoteže (∑Mt=0)
Znači, 1x statički neodređen ptroblem.
1. Uslov ravnoteže ∑Mt=0 → M A + M C =mt ⋅ l / 2
2. Deformacijski uslov ϕCA = 0
3
Geometrijske karakteristike poprečnih presjeka:
Presjek 1-1:
−1
I t1=
1
3 i
∑ hi ⋅ t=
3
i
1
3
(18 ⋅ 43 ⋅ 2 + 36 ⋅ 43= ) 1536 cm 4
It
=
W t ,i =(ti 4= cm const → imamo sam 1 otporni moment )
ti
1−1 1536
=
W t = 384 cm3
4
Presjek 2-2:
α = 0.457
h 40  I t2− 2 =α ⋅ b 4 =0.457 ⋅ 204 =7.312 ⋅104 cm 4
= =2 →  b =0.493 →
b 20  γ = 0.795 Wt 2− 2 = b ⋅ b3 = 0.493 ⋅ 203 =3.944 ⋅103 cm3

Proračun reakcija oslonaca:
ϕCA = ϕ BA + ϕCB = 0
M A ⋅ l / 2 l /2 M A − mt ⋅ z
1−1
+ ∫ 2−2
0 ⋅ GI t2− 2
dz =
GI t 0 GI t
l /2
I t2− 2  z2 
M A ⋅ l / 2 +  M A ⋅ z − mt  =0
I 1t −1  2 0
2− 2
(l / 2)
2
It
M A ⋅ l / 2 + M A ⋅ l / 2 − mt =
0 /l / 2
I 1t −1 2
 I 2− 2  l
M A  t1−1 + 1 = mt
I  4
 t 
mt ⋅ l 60 ⋅ 6
= MA = = 1.852 kNm
I 2− 2
  73120 
4  t1−1 + 1 4  1536 + 1
I   
 t 
Iz uslova ravnoteže → M C = mt ⋅ l / 2 − M A = 60 ⋅ 3 − 1.852 = 178.148 kNm
Vidimo da je presjek 2-2 „navukao“ odnosno prihvatio skoro kompletno spoljašnje torziono opterećenje iz
razloga što ima višestruko veću torzionu krutost koja se ogleda kroz geometrijsku komponentu krutosti
=
odnosno torzioni moment inercije ( I t2− 2 73120
= cm 4 vs I 1t −1 1536 cm 4 ).
Presjek A
b. Maksimalni smičući naponi:
Presjek 1-1, dio AB (Mt, maxAB =1.852 kNm): 4.82 MPa
AB
M t ,max 1.852 ⋅102
t max
= AB
= = 0.482 kN / cm 2 D
Wt1−1 384 E
1.852 kNm
Presjek 2-2, dio BC (Mt, maxC =178.148 kNm): x C
4.82 MPa
36
M tC,max 178.148 ⋅102

4.82 MPa
t max =
= BC
= 4.517 kN / cm 2
Wt 2− 2 3944
4.82 MPa
t C ≡t max (djeluje u presjeku C ) F
4.82 MPa
c. Smičući naponi u presjeku A: 18
y
M tA = 1.852 kNm τ A = 0.482 kN / cm 2
4
d. τ zxD = −0.482 kN / cm 2 Okolina tacke E Okolina tacke D Okolina tacke F
τ = +0.482 kN / cm
E
zy
2 4.82 MPa 4.82 MPa
τ zxF = 0 z z z
4.82 MPa 4.82 MPa
y x y
1.852 ⋅102 ⋅ 3 ⋅102 180

ϕ BA
e. = = 0.003 rad ⋅ = 0.1720
120 ⋅10 ⋅1536
2
π
Kontrola
3
1.852 − 60 ⋅ z
3 1  z2 
=ϕCB ∫ = dz  1.852 ⋅ z=− 60 
0 G ⋅ I t2− 2 G ⋅ I t2− 2  20
1  32  −264.444 ⋅104 180
=  1.852 ⋅ 3 − 60 = =−0.003 rad ⋅ =−0.1720
2− 2
G ⋅ It  2  120 ⋅10 ⋅ 73120
2
π
ϕCA = 0.003 − 0.003 = 0
5
4. Na slici je prikazan obostrano ukliješteni nosač koji je izrađen od čelika (djelovi AB i DE - Gč=80 GPa) odnosno
od bakra (dio BD – Gb=50 GPa).
b. Nacrtati dijagram promjene maksimalnog napona (τmax) duž nosača;
c. Nacrtati dijagram smičućih napona u presjecima A i Ddesno;
d. Analizirati stanje napona u tačkama S i M;
e. Nacrtati dijagram obratanja poprečnih presjeka duž nosača. Naznačiti obrtanja u presjecima A, B, C, D i E;
f. Sračunati maksimalno obrtanje po apsolutnoj vrijednosti i definisati presjek u kome se javlja.
Presjek A-B Presjek B-D Presjek D-E
A B C D E 1 2 3
Gc =80GPa Gb=50GPa Gc =80GPa
mt2 = 10 kNm/m
5
M=10 kNm M
mt1 = 30 kNm/m z x C x C x C
20
30
S Rs=6
y y y
t=3
5
3 9 3
2 11 2 15
2.0 1.0 2.0 3.0 (m) ( cm) ( cm)
R J E Š E NJ E
MA mt1 = 30 kNm/m M=10 kNm mt2 = 10 kNm/m ME
z z
M A-60
M A-70
M A-70+10xz
M A-30xz
MA
Mt
+ + + + pretpostavljeno
53.94
13.94
+ M t (kNm)
+ stvarni
-
6.06
16.06
z1 z2
0.056
-
0
0.215
(°)
0.174
+
0.245
0
0.248
+
4.15
2.054
max (kN/cm2)
0.364
0.466
0.965
2.37
a. 2 statički nepoznate veličine (reaktivni torzioni momenti MA i ME)

1 raspoloživi uslov ravnoteže (∑Mt=0)
Znači, 1x statički neodređen ptroblem.
1. Uslov ravnoteže ∑Mt=0 → M C + mt 1 ⋅ 2 + M E= M A + mt 2 ⋅ 3
2. Deformacijski uslov ϕ EA = 0
Geometrijske karakteristike poprečnih presjeka:

Presjek 1:
As =13 ⋅ 25 = 325 cm 2
6
Wt ,1 1 = 2 ⋅ 325 ⋅ 2 = 1300 cm3
Wt , 2 1 = 2 ⋅ 325 ⋅ 5 = 3250 cm3
4 ⋅ As 2 4 ⋅ 3252
=
It 1 = = 13 990 cm 4
si  25 13 
∑  + ⋅2
i ti  2 5
Presjek 2:
α = 0.457
h 30  I t 2 =α ⋅ b 4 =0.457 ⋅154 =23136 cm 4
= =2 →  b =0.493 →
b 15  γ = 0.795 Wt 2 = b ⋅ b3 = 0.493 ⋅153 =1664 cm3

Presjek 3:
As =π ⋅ 62 =113.1cm 2
Wt 3 = 2 ⋅113.1 ⋅ 3 = 678.6 cm3
4 ⋅ As 2 4 ⋅113.12
=
It 1 = = 4071.5 cm 4
si 2π ⋅ 6
∑
i ti 3
Gč 80 I t1 13990 I t1 13990
= = 1.6 = = 0.6047 = = 3.436
Gb 50 I t 2 23135.6 I t 3 4071.5
Proračun reakcija oslonaca:

ϕ EA = ϕ BA + ϕCB + ϕ DC + ϕ ED = 0
2 M A − 30 ⋅ z
dz +
( M A − 60 ) ⋅1 + ( M A − 70 ) ⋅ 2 + 3 M A − 70 + 10 ⋅ z dz =
0 ⋅G I 1
∫ ∫ č
Gč I t1 Gb I t 2 Gb I t 2 Gč I t 3
t
0 0
2 3
 z2  I t1  z2 
1 1
Gč I t Gč I t
 A
M ⋅ z − 30  + ( M A − 60 ) ⋅ 1 + ( M A − 70 ) ⋅ 2 + 3 
M A ⋅ z − 70 ⋅ z + 10  =0
 2  0 Gb I 2
t
Gb I 2
t
I t
 20
 22   32 
 A
M ⋅ 2 − 30  + 1.6 ⋅ 0.6047 ( M A − 60 ) ⋅ 1 + 1.6 ⋅ 0.6 047 ( M A − 70 ) ⋅ 2 + 3.436  A
M ⋅ 3 − 70 ⋅ 3 + 10 =0
 2  2
M A = 53.94 kNm
Iz uslova ravnoteže → M E= M A + mt 2 ⋅ 3 − M C − mt 1 ⋅ 2= 53.94 + 10 ⋅ 3 − 10 − 30 ⋅ 2= 13.94 kNm
b.
Maksimalni smičući naponi:
M tA 53.94 ⋅102
( A
t max =
Presjek A M t = 53.94 kNm : =
Wt ,1 1
)
= 4.15 kN / cm 2
1300
A
M tB −6.06 ⋅102
Presjek Blijevo ( M tB = −6.06 kNm ) : t maxlijevo = = = −0.466 kN / cm 2
B
Wt ,1 1 1300
M tBd , Cl −6.06 ⋅102

Presjeci Bdesno i Clijevo (M Bd , Cl
t
= −6.06 kNm : t max) Bd , Cl
=
Wt 2
=
1664
= −0.364 kN / cm 2
7
M tCd , Dl −16.06 ⋅102
Presjeci Cdesno i Dlijevo (M Cd , Dl
t
)
= −16.06 kNm : t max
Cd , Dl
=
Wt 2
=
1664
= −0.965 kN / cm 2
M tDdesno −16.06 ⋅102

Presjek Ddesno ( M t Ddesno
= −16.06 kNm : t max ) Ddesno
= = = −2.37 kN / cm 2
Wt 3 678.6
M tE 13.94 ⋅102
(
Presjek E M t = 13.94 kNm : t=
E
max
=
Wt 3
678.6
)
= 2.054 kN / cm 2
E
c. Smičući naponi u presjecima A i Ddesno: Presjek A

M tA = 53.94 kNm 13
M tA 53.94 ⋅102 16.6 MPa

t
= t =2
=
A 1
= 4.15 kN / cm 2 Okolina tacke S
Wt ,1 1300 41.5 MPa
M tA 53.94 ⋅102 53.94 kNm
t
= t =5
= = 1.66 kN / cm 2 41.5 MPa
A
Wt ,2 1
3250 x C z
25
41.5 MPa S
Mt Ddesno
= −16.06 kNm
M tDdesno −16.06 ⋅102 41.5 MPa
t max
= Ddesno
= = 16.6 MPa
Wt 3 678.6 y
= −2.37 kN / cm 2 y
d.
τ zyS = −4.15 kN / cm 2 Presjek Ddesno
τ zxM = −2.37 kN / cm 2 23.7 MPa
23.7 MPa M
e.
x C
2
2 53.94 − 30 ⋅ z 1  z  2
23.7 MPa
=ϕ BA ∫ = dz  53.94 ⋅ z=
− 30 
0 Gč ⋅ I t1
Gč ⋅ I t1  20 16.06 kNm
1  22  47.88 ⋅104
=  53.94 ⋅
= 2 − 30  =
Gč ⋅ I t1  2  80 ⋅102 ⋅13990 23.7 MPa
180
= 0.004278 rad
= ⋅ 0.2450 y
π
Okolina tacke M
M CB ⋅ lCB −6.06 ⋅102 ⋅1 ⋅102
ϕCB = = = −0.0005239 rad 23.7 MPa
Gb I t 2 50 ⋅102 ⋅ 23135.6
ϕCA = ϕ BA + ϕCB = 0.004278 − 0.0005239 =
z
180
= 0.003754 rad
= ⋅ 0.2150
π
M DC ⋅ lDC −16.06 ⋅102 ⋅ 2 ⋅102
ϕ DC = = = −0.002777 rad
Gb I t 2 50 ⋅102 ⋅ 23135.6 23.7 MPa
x
8
ϕ DA =ϕCA + ϕ DC = 0.003754 − 0.002777 =
180
= 0.000977 rad
= ⋅ 0.0560
π
3
−16.06 + 10 ⋅ z
3 1  z2 
ϕ ED ∫
= = dz  −16.06 ⋅ z + 10 = 
0 Gč ⋅ I t 3 Gč ⋅ I t 3  20
1  32  −3.18 ⋅104
=  −16.06 ⋅ 3 + 10  = =−0.000977 rad
Gč ⋅ I t 3  2  80 ⋅102 ⋅ 4071.5
Kontrola:
ϕ EA = ϕ DA + ϕ ED = 0.000977 − 0.000977 = 0
lM (z)
f. ϕ ( z) = ∫ dz
0 GI t
dϕ ( z ) dϕ ( z ) d  l M ( z )  M ( z )
max ϕ =
ϕ ( zϕmax ) =
? =
0 = ∫ dz  = = 0 → M (z) =
0 → zϕmax
dz dz dz  0 GI t  GI t
Sa dijagrama momenata torzije (Mt) se mogu uočiti dva presjeka u kojima je moment torzije jednak 0.
Položaj predmetnih presjeka ćemo odrediti iz sličnosti trouglova:
53.94 + 6.06 53.94

= → =
z1 1.798m
2 z1
13.94 + 16.06 13.94
= → z=
2 1.394m
3 z2
Obrtanje presjeka definisanih sa z1 i z2:

1.798
1.798 53.94 − 30 ⋅ z 1  z2 
ϕmax
= ϕ ( z=
1) ∫ =
dz  53.94 ⋅ z − 30  =
0 Gč ⋅ I t1 Gč ⋅ I t1  20
1  1.7982  48.492 ⋅104 180

=  53.94 ⋅ 1.798 − 30 = = 0.00433 rad ⋅ = 0.2480 ≡ ϕ max − apsolutni max
Gč ⋅ I t 
1
2  80 ⋅10 ⋅13990
2
p
1.394
1.394 13.94 − 10 ⋅ z 1  z2 
ϕmax
= ϕ ( z=
2) ∫ =
dz  13.94 ⋅ z − 10  =
0 Gč ⋅ I t 3 Gč ⋅ I t 3  20
1  1.3942  9.716 ⋅104 180

= 3 
13.94 ⋅ 1.394 − 10 = = 0.00298 rad ⋅ = 0.1710 ≡ ϕ max − lokalni max
Gč ⋅ I t  2  80 ⋅10 ⋅ 4071.5
2
π

Otpornost Materijala VJEZBE

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Otpornost Materijala VJEZBE

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VJEŽBA BR.

PONAVLJANJE GRADIVA IZ GRAĐEVINSKE MEHANIKE 1

Kontrola: npr. ∑MA = 0 – zadovoljeno

Kontrola: npr. ∑M(bilo koja tačka ravni) = 0 – zadovoljeno

PONAVLJANJE GRADIVA IZ GRAĐEVINSKE MEHANIKE 1

PROSTORNI NOSAČI – IZLOMLJENE KONZOLE

Nosac u ravni "yz" Prostorni nosac

Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za

Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za

Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za Pomocne ravni za

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH POVRŠINA

1. Odrediti momente inercije u odnosu na x i y ose pravougaonika na slici.

2. Odrediti momente inercije u odnosu na x i y ose pravouglog trougla na slici.

Centralni momenti inercije:

GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH POVRŠINA

2. Centralni momenti inercije

Iη 2 =I y2 + ( xC 2 − xC ) A2 =0.10976 R 4 + ( 26.817 − 17.154 ) 88.357 =8 597.496 cm 4

3. Glavni centralni momenti inercije

4. Mohr-ov krug inercije

Usvaja se razmjera 1 000 cm4 = 1cm

2. Centralni momenti inercije

Ix 1 =I x1 + ( yC1 − yC ) A1 =1440 + ( 7.03 − 10.24 ) 34.8 =1 798.58 cm 4

Ix 2 =I x2 + ( yC 2 − yC ) A2 =116 + (17.46 − 10.24 ) 15.5 =923.99 cm 4

Iη 1 =I y1 + ( xC1 − xC ) A1 =247 + ( 7.9 − 9.33) 34.8 =318.16 cm 4

Iξη = Iξη 1 + Iξη 2 = 924.97 cm 4

Ixη 1 =I x1 y1 + ( yC1 − yC )( xC1 − xC ) A1 =+338 + ( −1.43) ⋅ ( −3.21) ⋅ 34.8 =497.74 cm 4

Ixη 2 =I x2 y2 + ( yC 2 − yC )( xC 2 − xC ) A1 =68 + 3.21 ⋅ 7.22 ⋅15.5 =427.23 cm 4

3. Glavni centralni momenti inercije

4. Mohr-ov krug inercije

Usvaja se razmjera 1 000 cm4 = 1cm

1. Stanje napona u tački opterećenog tijela zadato je tenzorom napona [S].

Posmatrajmo npr. vektor totalnog napona za ravan sa normalom x

c. Tenzor napona u sistemu glavnih osa

2. Stanje napona u tački opterećenog tijela zadato je tenzorom napona [S].

c. Normalni napon i totalni smičući napon

c. Glavni normalni naponi

e. Komponentalni naponi za ravni φ1=300 odnosno φ2=-450

b. Normalni i smičući napon

Intenzitet glavnih normalnih napona

0 σ a = 6 MPa jedno od 3 rješenja kubne jednačine

σ=1 σ=b 7.32 MPa

D3= A32 + B32 + C32= 746.382 + 02 + 163.922= 764.17

c. Glavni naponi i pravci glavnih napona (II način)

σ=1 σ=a 7.32 MPa

 cos α1 = cos102.38 = −0.215 

s = odg = ( 1 + 3 ) = ( 7.32 + ( −21.32 ) ) =−7 MPa

e. Sferni i devijatorski dio tenzora napona

12.32 = ( −10 − 30 ) sin ( 2 ⋅1200 ) − (τ yz ) cos ( 2 ⋅1200 )

b. Glavni naponi i glavni pravci

c. Maksimalni smičući napon i odgovarajući normalni napon

e. Tenzor napona u novom transformisanom koordinatnom sistemu (x1, y1, z1)

f. Mohr-ov krug napona

1. Stanje deformacije u tački opterećenog tijela zadato je tenzorom deformacije [D].

a. Tenzor deformacije u toj tački i prikazati deformisanu okolinu tačke;

lx - elementarna dužina u pravcu x prije deformacije

okolina tacke nakon

okolina tacke prije

Usvaja se razmjer 10-4 = 1 cm

VEZE IZMEĐU NAPONA I DEFORMACIJA

Početni (granični) uslovi:

e   x   y   z   0  0.73  0.83 103  1.6 103 - specifična promjena zapremine

a. komponente napona i deformacije

 x   E t t    y   z   200  103  1.25  105  50    50    215.5   212.5 MPa