Vlatka Benki Brkić, Ana Hrkač

KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA

(prema Kurikulima nastavnih predmeta)

4. razred osnovne škole

U Osijeku, siječanj 2020.

 KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA

4. razred osnovne škole

Ocjenjivanje i praćenje učenika je proces koji se provodi tijekom cijele školske godine i treba biti rezultat kontinuiranog praćenja
učeničkog rada.
Na početku školske godine treba napraviti inicijalni uvid u učenička znanja i sposobnosti kako bismo imali ishodišnu točku od koje ćemo
nastaviti pratiti rad te na koju ćemo se moći referirati tijekom školske godine. Pomoću inicijalnog uvida uvidjet ćemo napredak učenika i lako
ćemo ocijeniti učenika s obzirom na njegov osobni napredak.
Prilikom ocjenjivanja treba osigurati podjednake mogućnosti za učenike, poštovati učenikovu osobnost i dati svakom učeniku jednaku
priliku.
Kriteriji praćenja i ocjenjivanja koji slijede izrađeni su prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji znanja (1956.) (Andersen i Krathwohl,
2001.). U revidiranoj Bloomovoj taksonomiji znanja za opis razina znanja koriste se glagoli umjesto imenica jer je mišljenje aktivan proces a
obrazovni ciljevi do kojih se dolazi učenjem opisani su kao različiti oblici mišljenja.

Budući da je cilj školovanja priprema učenika za rješavanje problema s kojima će se susretati u svakodnevnom životu, za rješavanje tih
složenih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija, nužno je razvijati njihove sveukupne potencijale. Stoga je važno poticati ih da koriste
širok spektar intelektualnih sposobnosti.

Ciljevi učenja i ponašanja koja učenik koristi tijekom učenja razvrstani su u 3 kategorije koje su međusobno povezane i preklapaju se.
1. kognitivna (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
2. afektivna (osjećaji ili odnos ili stav)
3. psihomotorička (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)
Ovi kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika napisani su uvažavajući i referirajući se na Kurikulume za pojedine nastavne predmete te po
ishodima svih šest nastavnih predmeta u 4. razredu. Kako su sami kurikulumski ishodi široko postavljeni i njihovo ostvarivanje predviđeno je na
razini cijele nastavne godine, za njih nismo radile razradu elemenata vrednovanja koji će pratiti pojedinu ocjenu već smo elemente vrednovanja
za svaku ocjenu određivale uz razradu svakog određenog ishoda.

Ocjena „negativan“ nije posebno razrađena kako bi se izbjegao niz nemotivirajućih, negativnih formulacija o učenikovu znanju,
postignućima ili napredovanju. Predlažemo da se uz ocjenu negativan upiše formulacija „učenik nije ostvario zadani ishod, te u nastavku ishod
koji nije ostvaren, npr. odgovara na pitanja o zadanom tekstu.“
 Uz neke ishode u svim predmetima (npr. neke razrade ishoda OŠ HJ A 4. 3. Učenik književne tekstove prema vlastitome interesu i obrazlaže
svoj izbor) ne postoji kriterij za numeričko vrednovanje, već se ti ishodi prate isključivo pisano, u rubriku u imeniku učenika. Isto tako, kada
učenik/učenica ostvari neke od zadanih razreda ishoda koji pokazuju samoinicijativu i visoku motiviranost, predlažemo sljedeću formulaciju:
Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivanje ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom
ocjenom već se prati putem bilješki te se učenika potiče na njihovo ostvarivanje.

Prijedlog postotne skale za ocjenjivanje pisanih provjera

POSTOTAK OCJENA
0 % – 50 % nedovoljan (1)
51 % - 63 % dovoljan (2)
64 % - 78 % dobar (3)
79% - 90 % vrlo dobar (4)
91% - 100 % odličan (5)

Objašnjenje za računanje bodova prema navedenoj postotnoj skali na primjeru pisane provjere koja ima 24 boda.
ocjena nedovoljan – 0 – 11 bodova
51 ∙ 24 : 100 = 12.2 - ocjena dovoljan – 12 - 14 bodova
64 ∙ 24 : 100 = 15.3 - ocjena dobar – 15 - 18 bodova
79 ∙ 24 : 100 = 18.9 - ocjena vrlo dobar – 19 - 21 boda
91 ∙ 24 : 100 = 21.8 - ocjena odličan – 22 - 24 boda

broj bodova u provjeri

Nakon cjelogodišnjeg praćenja zadatak učitelja je donijeti zaključnu ocjenu. Ona nije niti treba biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena
već se oblikuje temeljem svih prikupljenih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kako se svi elementi vrednovanja po svim
nastavnim predmetima isprepliću, tako su i jednako vrijedni pri donošenju zaključne ocjene.
 NASTAVNI PREDMET: HRVATSKI JEZIK

Sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik su:

 hrvatski jezik i komunikacija

 književnost i stvaralaštvo
 kultura i mediji.

Sadržaj vrednovanja u nastavnom predmetu su:

 razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)  

 rješavanje zadataka pisane provjere znanja 
 rješavanje problemskih zadataka 
 tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja 
 izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu 
 obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja 
 izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima 
 izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima 
 pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima 
 izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima. 

Oblici  vrednovanja naučenog su:   

 usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa;  

 predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici,  
 praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl.  

Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Hrvatski jezik.

 SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA: HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
ISHOD: OŠ HJ A.4.1. Učenik razgovara i govori u skladu s komunikacijskom situacijom.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Razgovara i govori Učenik ne ostvaruje Razgovara i govori prema Razgovara i govori prema Razgovara i govori Razgovara i govori pre
prema zadanoj ili sastavnicu ishoda zadanoj temi koristeći zadanoj temi koristeći prema zadanoj ili zadanoj ili slobodnoj
slobodnoj temi. „razgovara i govori jednostavne rečenice i prosječan rječnik, rjeđe slobodnoj temi koristeći temi slobodno, praviln
prema zadanoj ili prilično siromašan rječnik, uvodeći nove riječi. Pri širi raspon vokabulara uz jezično i književno, rab
slobodnoj temi“ po često tražeći pomoć ili razgovoru o slobodnoj manje greške. nepoznate riječi (to jes
zadanim elementima. razgovara odgovaranjem na temi se češće ne osjeća nepoznate riječi uvršta
pitanja. sigurno te traži pomoć i u svoj rječnik čime one
povratnu informaciju. postaju poznate).
Rečenice su skladno
oblikovane proširene i
živopisne.
Sadržajem i Učenik ne ostvaruje Sadržajem i strukturom Sadržajem i strukturom Sadržajem i strukturom Sadržajem i strukturom
strukturom govorenja sastavnicu ishoda govorenja isključivo uz govorenja djelomično govorenja cjelovito govorenja cjelovito
cjelovito obuhvaća „sadržajem i pomoć obuhvaća temu, ali obuhvaća temu. obuhvaća temu, čineći obuhvaća temu, ne pr
temu. strukturom govorenja ne potpuno. Potreban manje greške. stanke, izlaže jasno,
cjelovito obuhvaća stalan poticaj i podsjećanje koncizno i temeljito.
temu“ po zadanim na temu i strukturu.
elementima.
Organizira govor Učenik ne ostvaruje Teže i često čineći greške Reproducira govor prema Većinom samostalno Uspješno i samostalno
prema jednostavnoj sastavnicu ishoda djelomično reproducira jednostavnoj strukturi: organizira govor prema organizira govor prem
strukturi: uvod, „organizira govor govor prema jednostavnoj uvod, središnji dio, jednostavnoj strukturi: jednostavnoj strukturi
središnji dio, prema jednostavnoj strukturi: uvod, središnji dio, završetak uz zadani i uvod, središnji dio, uvod, središnji dio,
završetak. strukturi: uvod, završetak. Ne povezuje niti naučeni predložak. završetak. završetak.
središnji dio, slijedi zadanu jednostavnu
završetak“ po strukturu.
zadanim elementima.
Stvaralačkim Učenik ne ostvaruje Prema unaprijed Povremenim opisivanjem Većinom uspješno i uz Uspješno oblikuje
postupcima oblikuje sastavnicu ishoda određenom predlošku, uz oblikuje govorene manja navođenja govorene tekstove
govorene tekstove. „stvaralačkim greške i stalan poticaj, tekstove. oblikuje govorene koristeći stvaralačke
postupcima oblikuje djelomično oblikuje tekstove opisivanje, postupke: opisivanje,
govorene tekstove“ govoreni tekst većinom povremeno koristeći dijalog, monolog, kao
po zadanim stvaralačkim postupkom dijalog i monolog, kao i oblikovanje teksta kao
elementima. opisivanja (često navodi pri povremeno oblikovanje pripovjedaču 1. ili 3.
 opisivanju upravni govor iz teksta kao pripovjedaču osobi.
teksta, što ukazuje na 1. ili 3. osobi.
memoriziranje govorenog
teksta isključivo
djelomičnim krasnoslovom).
Sudjeluje u Učenik ne ostvaruje Sudjeluje u organiziranoj ili Uz jasne upute sudjeluje Sudjeluje u organiziranoj Samouvjereno sudjelu
organiziranoj ili sastavnicu ishoda spontanoj raspravi većinom u organiziranoj ili ili spontanoj raspravi. u organiziranoj ili
spontanoj raspravi. „sudjeluje u kao spontanoj raspravi. spontanoj raspravi, jas
organiziranoj ili izlaže i obrazlaže svoje
spontanoj raspravi“ stavove te ih
po zadanim potkrjepljuje primjerim
elementima.
Poštuje pravila Učenik ne ostvaruje Uz poticaj poštuje pravila Uz podsjećanje na pravila i Poštuje pravila U potpunosti poštuje
komunikacije u sastavnicu ishoda komunikacije u raspravi, ali upute poštuje pravila komunikacije u raspravi: pravila komunikacije u
raspravi: sluša „poštuje pravila ih se često i ne pridržava. komunikacije u raspravi: sluša sugovornike, raspravi: sluša
sugovornike, govori komunikacije u Potrebno je stalno održavati sluša sugovornike, ali govori kad ima riječ., sugovornike, govori ka
kad ima riječ. raspravi: sluša pažnju i koncentraciju, često govori i kad nema ponekad odstupi od ima riječ.
sugovornike, govori pažnja često nije usmjerena riječ. pravila, ali se brzo
kad ima riječ“ po na sugovornike. Govori i ispravi.
zadanim elementima. kada nije dobio/la riječ. Na
poticaj i ponovljene upute
većinom pozitivno reagira.
Prepoznaje važnost Učenik ne ostvaruje Slabije prepoznaje važnost Prepoznaje važnost Prepoznaje i primjenjuje Prepoznaje, primjenju
neverbalne sastavnicu ishoda neverbalne komunikacije. neverbalne komunikacije. važnost neverbalne potiče ostale učenike n
komunikacije. „prepoznaje važnost komunikacije. neverbalnu komunikac
neverbalne i važnost iste.
komunikacije“ po
zadanim elementima.
Primjenjuje nove Učenik ne ostvaruje Isključivo uz poticaj i Uz čestu reprodukciju Većinom primjenjuje Često i slobodno
riječi u sastavnicu ishoda navođenje primjenjuje povremeno primjenjuje nove riječi u primjenjuje nove riječi
komunikacijskoj „primjenjuje nove nove riječi u nove riječi u komunikacijskoj situaciji. komunikacijskoj situac
situaciji. riječi u komunikacijskoj situaciji. komunikacijskoj situaciji.
komunikacijskoj
situaciji“ po zadanim
elementima.
Poštuje društveno Učenik ne ostvaruje Prema primjeru prepoznaje Prepoznaje i djelomično Poštuje i uglavnom Poštuje i primjenjuje
prihvatljiva pravila sastavnicu ishoda društveno prihvatljiva poštuje društveno primjenjuje društveno društveno prihvatljiva
uljudne komunikacije „poštuje društveno pravila uljudne prihvatljiva pravila uljudne prihvatljiva pravila pravila uljudne
u različitim životnim prihvatljiva pravila komunikacije u različitim komunikacije u različitim uljudne komunikacije u komunikacije u različi
situacijama. uljudne komunikacije životnim situacijama. životnim situacijama. različitim životnim životnim situacijama.
u različitim životnim situacijama.
situacijama“ po
zadanim elementima.
ISHOD: OŠ HJ A.4.2. Učenik sluša različite tekstove, izdvaja važne podatke i prepričava sadržaj poslušanoga teksta.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Izdvaja važne Učenik ne ostvaruje Djelomično i uz stalu pomoć Većinom uz dodatna Izdvaja važne podatke iz Izdvaja važne podatke
podatke iz sastavnicu ishoda izdvaja neke važne podatke pojašnjenja izdvaja važne poslušanoga teksta poslušanoga teksta
poslušanoga teksta „izdvaja važne iz poslušanoga teksta prema podatke iz poslušanoga prema uputi. prema uputi brzo, jasn
prema uputi. podatke iz uputi. teksta prema uputi. točno.
poslušanoga teksta
prema uputi“ po
zadanim elementima.
Oblikuje bilješke na Učenik ne ostvaruje Rijetko samostalno oblikuje Uz pomoć oblikuje Oblikuje bilješke na Samostalno i bez dopu
temelju izdvojenih sastavnicu ishoda bilješke na temelju bilješke na temelju temelju izdvojenih oblikuje bilješke na
podataka. „oblikuje bilješke na izdvojenih podataka, uz izdvojenih podataka. podataka uz poneku temelju izdvojenih
temelju izdvojenih predložak djelomično uspije uputu. podataka.
podataka“ po izvršiti zadatak.
zadanim elementima.
Prepričava poslušani Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Djelomično i uz greške i Uspješno, uz manje, Uspješno, točno i bez
tekst na temelju sastavnicu ishoda pogrešaka ili uz predložak ispravljanja prepričava nezamjetne greške, greške prepričava
bilježaka. „prepričava poslušani prepričava poslušani tekst poslušani tekst na temelju prepričava poslušani poslušani tekst na
tekst na temelju na temelju bilježaka uz bilježaka. tekst na temelju temelju bilježaka
bilježaka“ po zadanim dosta grešaka. bilježaka
elementima.
Objašnjava Učenik ne ostvaruje Većinom ne objašnjava Povremeno objašnjava Relativno uspješno Sasvim uspješno i daju
nepoznate riječi sastavnicu ishoda nepoznate riječi služeći se kraće nepoznate riječi objašnjava nepoznate primjer objašnjava
služeći se dječjim „objašnjava dječjim rječnicima., uz služeći se dječjim riječi služeći se dječjim nepoznate riječi služeć
rječnicima. nepoznate riječi doslovno ukazivanje na rječnicima. rječnicima. se dječjim rječnicima.
služeći se dječjim rječnik i jasne u detaljne
rječnicima“ po upute uspije objasniti
zadanim elementima. poneku riječ.
 ISHOD: OŠ HJ A.4.3. Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Povezuje grafičku Učenik ne ostvaruje Prepoznaje grafičku Povezuje grafičku Povezuje grafičku Povezuje grafičku
strukturu teksta i sastavnicu ishoda strukturu teksta i sadržaj. strukturu teksta i sadržaj strukturu teksta i sadržaj strukturu teksta i sadr
sadržaj. „povezuje grafičku uz određene upute i većinom samostalno i samostalno i uspješno
strukturu teksta i pomoć (određuje naslov i uspješno. snalazi se u odlomcima
sadržaj“ po zadanim dijelove ukoliko su vidno redovima, pronalazi
elementima. razdvojeni, ali teže uočava tražene podatke i sličn
pasuse to jest odlomke).
Izdvaja važne Učenik ne ostvaruje Isključivo uz pomoć izdvaja Većinom uz pomoć izdvaja Izdvaja važne podatke iz Uspješno i točno izdva
podatke iz teksta i sastavnicu ishoda važne podatke iz teksta važne podatke iz teksta, teksta i piše bilješke s važne podatke iz tekst
piše bilješke s „izdvaja važne ali samostalno teže piše obzirom na sadržaj i piše bilješke s obzirom
obzirom na sadržaj i podatke iz teksta i bilješke s obzirom na strukturu uz poneku na sadržaj i strukturu.
strukturu. piše bilješke s sadržaj i strukturu. uputu od strane učitelja.
obzirom na sadržaj i
strukturu“ po
zadanim elementima.
Prepričava tekst na Učenik ne ostvaruje Uz stalno navođenje, Uz dosta podsjećanja u Samostalno, točno, uz Pravilno, jasno, s
temelju bilježaka. sastavnicu ishoda podsjećanje i općenitu bilješkama djelomično poneku grešku proširenim i živopisnim
„prepričava tekst na pomoć, kratkim, prilično prepričava tekst na prepričava tekst na rečenicama te s
temelju bilježaka“ po nepovezanim i temelju bilježaka. temelju bilježaka. iznošenjem vlastitog
zadanim elementima. agramatičnim rečenicama Rečenice su šture, kratke i mišljenja na kraju
djelomično prepričava tekst nedostatne s prepričava tekst na
na temelju bilježaka. informacijama. temelju bilježaka.
Objašnjava podatke u Učenik ne ostvaruje Uz gotov predložak i nakon Povremeno objašnjava Objašnjava podatke u Objašnjava i uspoređu
grafičkim prikazima. sastavnicu ishoda primjera nekoliko suučenika podatke u grafičkim grafičkim prikazima. podatke u grafičkim
„objašnjava podatke objašnjava podatke u prikazima, ukoliko grafički prikazima.
u grafičkim grafičkim prikazima. prikaz sadrži dvije
prikazima“ po karakteristike, jasno
zadanim elementima. prikazane.
Objašnjava Učenik ne ostvaruje Teže objašnjava nepoznate Djelomično objašnjava Uspješno, ponekad uz Objašnjava te povezuj
nepoznate riječi: na sastavnicu ishoda riječi, isključivo uz jasne nepoznate riječi, manja odstupanja značenje nepoznatih
temelju vođenoga „objašnjava upute (rječnik na kraju samostalno većinom s objašnjava nepoznate riječi: na temelju
razgovora, nepoznate riječi: na udžbenika, stranica). pomoću rječnika nakon riječi: na temelju vođenoga razgovora,
zaključivanja na temelju vođenoga čitanja teksta, ali kroz vođenoga razgovora, zaključivanja na temel
temelju konteksta, s razgovora, vođeni razgovor sluša zaključivanja na temelju konteksta, s pomoću
pomoću rječnika zaključivanja na primjere te pokušava konteksta, s pomoću rječnika nakon čitanja
nakon čitanja teksta. temelju konteksta, s samostalno zaključiti. rječnika nakon čitanja teksta.
pomoću rječnika Bogaćenjem teksta.
nakon čitanja teksta“ svakodnevnog rječnika i
po zadanim ova će vještina se
elementima. sustavno razvijati.
ISHOD: OŠ HJ A.4.4. Učenik piše tekstove prema jednostavnoj strukturi.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Piše tekstove Učenik ne ostvaruje Uz unaprijed dogovorene Piše tekstove poštujući Piše tekstove poštujući Pravilno i bez pomoći
poštujući strukturu: sastavnicu ishoda male korake te zornim strukturu: uvod, razrada i strukturu: uvod, razrada piše tekstove poštujuć
uvod, razrada i „piše tekstove predočavanjem strukture na zaključak. Strukturira i zaključak, ali ponekad strukturu: uvod, razrad
zaključak. poštujući strukturu: konkretnom primjeru, i uz pisanog teksta je većinom traži pomoć ili zaključak.
uvod, razrada i praćenje svakog koraka vidljiva, ali sadržajno nije pojašnjenje za razradu ili
zaključak“ po (uvod, razrada, zaključak) na razini na kojoj bi zaključak (teže
zadanim elementima. piše kraći tekst, navedenom trebalo biti (pravopisno i razgraničava prijelaz s
strukturom siromašnim sadržajno). razrade na zaključak).
vokabularom i manjim
brojem rečenica
Piše prema Učenik ne ostvaruje Isključivo prema gotovom Piše prema zadanom Uz manja odstupanja S lakoćom i primjenom
predlošcima za sastavnicu ishoda predlošku slične teme piše predlošku i uz jasne upute piše prema predlošcima do sada usvojenih
ovladavanje „piše prema kraći pismeni tekst kojim i ispravljanja gramatičke za ovladavanje sadržaja s područja
gramatičkom i predlošcima za djelomično uvježbava norme tijekom pisanja. gramatičkom i gramatičke i stilske
stilističkom normom ovladavanje ovladavanje gramatičke i stilističkom normom norme (struktura tekst
potrebnom za gramatičkom i stilističke norme potrebne potrebnom za pravopis) piše prema
strukturiranje teksta. stilističkom normom za strukturiranje teksta. strukturiranje teksta. predlošcima za
potrebnom za ovladavanje
strukturiranje teksta“ gramatičkom i
po zadanim stilističkom normom
elementima. potrebnom za
strukturiranje teksta.
Piše ogledne i česte Učenik ne ostvaruje Piše manji broj opisnih i Uz navođenje piše Piše pridjeve (opisne, Točno i pravilno piše
pridjeve (opisne, sastavnicu ishoda posvojnih pridjeva, s tim da ogledne i česte pridjeve, gradivne i posvojne pridjeve (opisne,
gradivne i posvojne „piše ogledne i česte posvojne većinom piše bliske i poznate (više puta pridjeve na -čki, -ćki, - gradivne i posvojne
pridjeve na -čki, -ćki, - pridjeve (opisne, nepravilno ukoliko ih sam/a ponovljene), najčešće ski, -ški), ponekad je pridjeve na -čki, -ćki, -s
ski, -ški). gradivne i posvojne izvodi. opisne i posvojne, nešto potrebno ponoviti -ški).
pridjeve na -čki, -ćki, - rjeđe gradivne. Dosta pravilo u pisanju
 ski, -ški)“ po zadanim griješi u posvojnim posvojnih pridjeva na -
elementima. pridjevima na -čki, -ćki, - čki, -ćki, -ški, -ski, kao i
ski, -ški. pridjeva izvedenih od
vlastitih imena.
Točno piše posvojne Učenik ne ostvaruje Djelomično točno piše neke Povremeno griješi, ali Većinom točno i Bez pomoći i greške
pridjeve izvedene od sastavnicu ishoda posvojne pridjeve izvedene pomoću primjera pravilno piše posvojne točno piše posvojne
vlastitih imena. „točno piše posvojne od vlastitih imena (ukoliko samostalno ispravi te pridjeve izvedene od pridjeve izvedene od
pridjeve izvedene od su imena učeniku poznata). točno napiše posvojne vlastitih imena. vlastitih imena.
vlastitih imena“ po pridjeve izvedene od
zadanim elementima. vlastitih imena. Lakše
vlada pisanjem pridjeva
na -ov, -ev, -in, nego na
čki, -ćki, -ški, -ski.
Piše veliko početno Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Djelomično točno piše Uz neke manje greške U potpunosti točno piš
slovo: imena naroda, sastavnicu ishoda pogrešaka piše veliko veliko početno slovo u koje samostalno veliko početno slovo u
stanovnika, država, „piše veliko početno početno slovo u imenima imenima naroda, ispravlja ukoliko mu se imenima naroda,
geografskih cjelina, slovo: imena naroda, naroda, stanovnika i država, stanovnika i nekih država, na njih ukaže piše veliko stanovnika, država,
knjiga, filmova, stanovnika, država, ali pokazuje primjenjujući načelo početno slovo u geografskih cjelina,
novina. geografskih cjelina, nerazumijevanje pravila pri poznatoga. Geografske imenima naroda, knjiga, filmova, novina
knjiga, filmova, pisanju gore navedenih cjeline, imena knjiga, stanovnika, država,
novina“ po zadanim imena te ista pravila i ne filmova i novina piše uz geografskih cjelina,
elementima. primjenjuje. dosta grešaka. knjiga, filmova, novina.
Provjerava Učenik ne ostvaruje Rijetko provjerava Povremeno i uz poticaj Veći dio grešaka Samostalno i
pravopisnu točnost i sastavnicu ishoda pravopisnu točnost i provjerava pravopisnu samostalno ispravi te samoinicijativno
slovopisnu čitkost. „provjerava slovopisnu čitkost. točnost i slovopisnu provjerava pravopisnu provjerava i ispravlja
pravopisnu točnost i čitkost, ali se samostalno točnost i slovopisnu pravopisnu točnost i
slovopisnu čitkost“ po ne ispravlja, niti uviđa čitkost. slovopisnu čitkost.
zadanim elementima. greške.
ISHOD: OŠ HJ A.4.5. Učenik oblikuje tekst primjenjujući znanja o imenicama, glagolima i pridjevima
uvažavajući gramatička i pravopisna pravila.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Razumije gramatičku Učenik ne ostvaruje Prepoznaje neku od Uglavnom razumije Razumije gramatičku Obrazlaže gramatičku
kategoriju vrste riječi sastavnicu ishoda gramatičkih kategorija vrsta gramatičku kategoriju kategoriju vrste riječi kategoriju vrste riječi
(imenice, glagoli, „razumije gramatičku riječi, ali ih ne sistematizira vrste riječi (imenice, (imenice, glagoli, (imenice, glagoli,
pridjevi). kategoriju vrste riječi niti raščlanjuje samostalno, glagoli, pridjevi), ali u pridjevi) te pridjevi), razvrstava rij
 (imenice, glagoli, tek uz nadopunu i raščlanjivanju često razumijevanje iz teksta prema vrsti
pridjevi)“ po zadanim potpitanja. griješi. Na poticaj i uz primjenjuje u zadatcima. samostalno, brzo i toč
elementima. ponavljanje pravila o Ponekad miješa neku od
vrstama riječi pokazuje vrsta (imenice i pridjeve
više razumijevanja. Uz izvedene od vlastitih
sustavnu vježbu razina imena), ali samostalno
znanja će se razviti. uviđa i ispravlja grešku.
Pravilno upotrebljava Učenik ne ostvaruje Rijetko pravilno Uz greške i navođenje, Pravilno upotrebljava Pravilno upotrebljava
broj i rod imenica i sastavnicu ishoda upotrebljava broj i rod nakon čega se samostalno broj i rod imenica i broj i rod imenica i
pridjeva koji se s „pravilno imenica i pridjeva koji se s povremeno i ispravi te pridjeva koji se s njom pridjeva koji se s njom
njom slažu na upotrebljava broj i njom slažu na oglednim pravilno upotrijebi broj i slažu na oglednim slažu na oglednim
oglednim primjerima. rod imenica i pridjeva primjerima jer nisu usvojena rod imenice i pridjeva koji primjerima. Na novim primjerima, ali i na
koji se s njom slažu osnovna znanja o se slaže s imenicama na primjerima ponekad ostalim primjerima be
na oglednim imenicama i pridjevima te je oglednim i često griješi. greške i potrebe za
primjerima“ po nadogradnja onemogućena. uvježbanim primjerima. pomoći.
zadanim elementima.
Točno oblikuje Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Uz upute i primjere Točno oblikuje prošlo, Točno, brzo i pravilno
prošlo, sadašnje i sastavnicu ishoda pogrešaka oblikuje prošlo, oblikuje sadašnje vrijeme, sadašnje i buduće oblikuje prošlo, sadašn
buduće vrijeme. „točno oblikuje buduće i sadašnje vrijeme, ali uz konkretan primjer vrijeme, čineći manje i buduće vrijeme.
prošlo, sadašnje i ali većinom griješi jer ne tek oblikuje prošlo i greške u upotrebi
buduće vrijeme“ po pokazuje razumijevanje za buduće. Često izostavlja pomoćnog glagola u
zadanim elementima. navedene sadržaje. pomoćni glagol ili ne prošlom i budućem
oblikuje pravilno glagol u vremenu.
govornom i pisanom
obliku, ''radijo'', slomiće'' i
slično.
Točno oblikuje Učenik ne ostvaruje Isključivo uz pomoć i poticaj, Djelomično točno oblikuje Većinom uspješno i Točno i samostalno
posvojne pridjeve. sastavnicu ishoda jasne i kratke upute, posvojne pridjeve. točno oblikuje posvojne oblikuje posvojne
„točno oblikuje djelomično točno oblikuje pridjeve. pridjeve.
posvojne pridjeve“ po posvojne pridjeve.
zadanim elementima.
Oblikuje rečenice u Učenik ne ostvaruje Pravila sročnosti teže shvaća Uz dosta ispravaka Oblikuje rečenice u Pravilno i točno obliku
kojima se poštuju sastavnicu ishoda pa ih slabo i primjenjuje u povremeno oblikuje kojima se poštuju pravila rečenice u kojima
pravila sročnosti. „oblikuje rečenice u oblikovanju rečenica. rečenice u kojima se sročnosti uz poneke pokazuje shvaćanje
kojima se poštuju relativno poštuju pravila greške. sročnosti i primjenu
pravila sročnosti“ po sročnosti. istoga.
 zadanim elementima.
Funkcionalno Učenik ne ostvaruje Vokabular je nedovoljno Povremeno i na razini Učenik funkcionalno Učenik u potpunosti
upotrebljava riječi, sastavnicu ishoda obogaćen i razvijen, stoga je reprodukcije učenik upotrebljava riječi, funkcionalno
sintagme i rečenice u „funkcionalno upotreba riječi nedovoljno funkcionalno upotrebljava sintagme i rečenice u upotrebljava riječi,
skladu s dinamikom upotrebljava riječi, funkcionalna, te se ne riječi, sintagme i rečenice skladu s dinamikom sintagme i rečenice u
učenja s obzirom na sintagme i rečenice u razvoja u skladu s u skladu s dinamikom učenja s obzirom na skladu s dinamikom
jezični razvoj. skladu s dinamikom dinamikom učenja s učenja s obzirom na jezični razvoj, određene učenja s obzirom na
učenja s obzirom na obzirom na jezičn razvoj. jezični razvoj. sintagme je potrebno jezični razvoj te može
jezični razvoj“ po (Pisani izričaj je često dodatno uvježbati, samostalno sastavljati
zadanim elementima. nepovezan, slijed misli razumijevanje i uporabu tekstove: pisati ih ili
također te učenik slabije istih. govoriti u skladu s
može samostalno sastavljati pravopisnim,
tekstove: pisati ih ili govoriti pravogovornim i ostali
u skladu s gramatičkim pravilima
pravopisnim/pravogovornim
i ostalim gramatičkim
pravilima)
Funkcionalno Učenik ne ostvaruje Na razini djelomične Na razini reprodukcije Na razini automatizacije Na razini operativnosti
primjenjuje jezična sastavnicu ishoda reprodukcije učenik učenik funkcionalno učenik funkcionalno učenik funkcionalno
znanja. „funkcionalno funkcionalno primjenjuje primjenjuje jezična znanja. primjenjuje jezična primjenjuje jezična
primjenjuje jezična jezična znanja. znanja. znanja.
znanja“ po zadanim
elementima.
ISHOD: OŠ HJ A.4.6. Učenik objašnjava razliku između zavičajnoga govora i hrvatskoga standardnog jezika.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Služi se hrvatskim Učenik ne ostvaruje Uz ispravljanja i navođenja Djelomično se služi Služi se hrvatskim U potpunosti se služi
standardnim jezikom sastavnicu ishoda djelomično se služi hrvatskim standardnim standardnim jezikom u hrvatskim standardnim
u javnoj komunikaciji „služi se hrvatskim hrvatskim standardnim jezikom u javnoj javnoj komunikaciji jezikom u javnoj
u skladu s usvojenim standardnim jezikom jezikom u javnoj komunikaciji djelomično u većinom u skladu s komunikaciji u skladu
jezičnim pravilima. u javnoj komunikaciji komunikaciji u skladu s skladu s usvojenim usvojenim jezičnim usvojenim jezičnim
u skladu s usvojenim usvojenim jezičnim jezičnim pravilima. pravilima. Ponekad pravilima.
jezičnim pravilima“ pravilima. Pošto su jezična odstupa od standarda i
po zadanim pravila slabo usvojena, i rabi kolokvijalizme ili
elementima. uporaba hrvatskog riječi iz narječja, ali
standardnog jezika u javnoj uviđa greške.
komunikaciji je nasumična i
 puna grešaka.
Razlikuje mjesni Učenik ne ostvaruje Prepoznaje, ali slabije Prepoznaje i djelomično Razlikuje i upotrebljava Razlikuje i upotrebljav
govor i hrvatski sastavnicu ishoda razlikuje mjesni govor i razlikuje mjesni govor i uz poneke greške mjesni govor i hrvatsk
standardni jezik „razlikuje mjesni hrvatski standardni jezik hrvatski standardni jezik mjesni govor i hrvatski standardni jezik navod
navodeći ogledne i govor i hrvatski navodeći ogledne i česte navodeći ogledne i česte standardni jezik ogledne i česte primje
česte primjere. standardni jezik primjere. primjere. navodeći ogledne i česte
navodeći ogledne i primjere.
česte primjere“ po
zadanim elementima.
Uočava važnost Učenik ne ostvaruje Djelomično uočava važnost Povremeno uočava Uočava važnost Uočava i objašnjava
pozitivnog odnosa sastavnicu ishoda pozitivnog odnosa prema važnost pozitivnog odnosa pozitivnog odnosa važnost pozitivnog
prema mjesnom „uočava važnost mjesnom govoru. prema mjesnom govoru. prema mjesnom govoru. odnosa prema mjesno
govoru. pozitivnog odnosa govoru.
prema mjesnom
govoru“ po zadanim
elementima.
Uočava važnosti Učenik ne ostvaruje Čak i uz primjere slabije Uz ogledne primjere Uočava važnosti Uočava važnosti
mjesnoga govora i sastavnicu ishoda uočava važnosti mjesnoga uočava važnosti mjesnoga mjesnoga govora i mjesnoga govora,
prepoznaje njegovu „uočava važnosti govora i prepoznaje njegovu govora i prepoznaje prepoznaje njegovu prepoznaje i opisuje
komunikacijsku ulogu mjesnoga govora i komunikacijsku ulogu na njegovu komunikacijsku komunikacijsku ulogu na njegovu komunikacijsk
na pojedinome prepoznaje njegovu pojedinome prostoru ulogu na pojedinome pojedinome prostoru ulogu na pojedinome
prostoru (raznolikost komunikacijsku ulogu (raznolikost hrvatskih prostoru (raznolikost (raznolikost hrvatskih prostoru (raznolikost
hrvatskih govora, na pojedinome govora, jezične zajednice u hrvatskih govora, jezične govora, jezične hrvatskih govora, jezič
jezične zajednice u prostoru“ po zadanim Hrvatskoj i izvan granica zajednice u Hrvatskoj i zajednice u Hrvatskoj i zajednice u Hrvatskoj i
Hrvatskoj i izvan elementima. Republike Hrvatske). izvan granica Republike izvan granica Republike izvan granica Republik
granica Republike Primjenjuje načelo Hrvatske). Hrvatske). Hrvatske).
Hrvatske). zavičajnosti i uočava svoj
mjesni govor i prepoznaje
ga, ali ostale ne određuje,,
niti smješta u dio Republike
Hrvatske samostalno).
Čita i sluša tekstove Učenik ne ostvaruje Čita i sluša tekstove na Čita i sluša tekstove na Čita i sluša tekstove na Pri čitanju pravilno
na kajkavskome, sastavnicu ishoda kajkavskome, čakavskom i kajkavskome, čakavskom i kajkavskome, izgovara zavičajne riječ
čakavskom i „čita i sluša tekstove štokavskom narječju. Uz štokavskom narječju. čakavskom i štokavskom sluša tekstove na
štokavskom narječju i na kajkavskome, primjer prepoznaje narječje Povremeno prepoznaje narječju i većinom kajkavskome, čakavsko
prepoznaje kojemu čakavskom i kojem pripada njegov govor, kojemu narječju pripada. prepoznaje kojemu i štokavskom narječju
narječju pripada i štokavskom narječju i ali ostale ne prepoznaje. Prepoznaje narječje kojem narječju pripada i prepoznaje kojemu
prepoznaje narječje prepoznaje kojemu pripada njegov govor. većinom prepoznaje narječju pripada i
kojem pripada njegov narječju pripada i narječje kojem pripada prepoznaje narječje
govor. prepoznaje narječje njegov govor. kojem pripada njegov
kojem pripada njegov govor.
govor“ po zadanim
elementima.
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO
ISHOD: OŠ HJ B.4.1. Učenik izražava doživljaj književnoga teksta u skladu s vlastitim čitateljskim iskustvom.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Povezuje doživljaj i Učenik ne ostvaruje Skromno povezuje doživljaj Uz poticaj ili nakon Povezuje doživljaj i Uspješno povezuje i
razumijevanje sastavnicu ishoda i razumijevanje književnoga primjera povezuje razumijevanje opisuje doživljaj i
književnoga teksta s „povezuje doživljaj i teksta s vlastitim misaonim i doživljaj i razumijevanje književnoga teksta s razumijevanje
vlastitim misaonim i razumijevanje emotivnim reakcijama na književnoga teksta s vlastitim misaonim i književnoga teksta s
emotivnim književnoga teksta s tekst te ih rijetko iskazuje. vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama vlastitim misaonim i
reakcijama na tekst. vlastitim misaonim i emotivnim reakcijama na na tekst. emotivnim reakcijama
emotivnim tekst. tekst.
reakcijama na tekst“
po zadanim
elementima.
Povezuje sadržaj, Učenik ne ostvaruje Teže povezuje sadržaj, temu Korak po korak i uz Povezuje sadržaj, temu i S lakoćom povezuje
temu i motive teksta sastavnicu ishoda i motive teksta s vlastitim navođenje povezuje motive teksta s vlastitim sadržaj, temu i motive
s vlastitim iskustvom. „povezuje sadržaj, iskustvom. sadržaj, temu i motive iskustvom. teksta s vlastitim
temu i motive teksta teksta s vlastitim iskustvom.
s vlastitim iskustvom.
iskustvom“ po
zadanim
elementima.
Pokazuje radoznalost, Učenik ne ostvaruje Ponekad pokazuje Povremeno pokazuje Gotovo uvijek pokazuje Uvijek pokazuje
sklonost i znatiželju sastavnicu ishoda radoznalost, sklonost i radoznalost, sklonost i radoznalost, sklonost i radoznalost, sklonost i
za komunikaciju s „pokazuje znatiželju za komunikaciju s znatiželju za komunikaciju znatiželju za znatiželju za
književnim tekstom. radoznalost, sklonost književnim tekstom. s književnim tekstom. komunikaciju s komunikaciju s
i znatiželju za književnim tekstom. književnim tekstom.
komunikaciju s
književnim tekstom“
po zadanim
 elementima.
Razgovara s drugim Učenik ne ostvaruje Ponekad razgovara s Povremeno razgovara s Razgovara s drugim Poštujući pravila
učenicima o sastavnicu ishoda drugim učenicima o drugim učenicima o učenicima o vlastitome razgovara učenicima
vlastitome doživljaju „razgovara s drugim vlastitome doživljaju teksta. vlastitome doživljaju doživljaju teksta. iznosi vlastite doživljaj
teksta. učenicima o teksta. teksta.
vlastitome doživljaju
teksta“ po zadanim
elementima.
Prepoznaje vrijedne Učenik ne ostvaruje Djelomično prepoznaje Prepoznaje vrijedne Prepoznaje i razlikuje Prepoznaje, razlikuje i
poruke i mudre sastavnicu ishoda vrijedne poruke i mudre poruke i mudre izreke. vrijedne poruke i mudre objašnjava vrijedne
izreke. „prepoznaje vrijedne izreke. izreke. poruke i mudre izreke
poruke i mudre
izreke“ po zadanim
elementima.
Argumentira vlastite Učenik ne ostvaruje Djelomično i isključivo uz Povremeno argumentira Uz poticaj argumentira Samostalno argumenti
doživljaje i zaključuje sastavnicu ishoda poticaj argumentira vlastite vlastite doživljaje, ali tek vlastite doživljaje i vlastite doživljaje i
o uočenim „argumentira vlastite doživljaje književnog teksta. uz pojašnjenje i jasne zaključuje o uočenim zaključuje o uočenim
vrijednostima doživljaje i zaključuje upute zaključuje o vrijednostima vrijednostima
književnoga teksta. o uočenim uočenim vrijednostima književnoga teksta. književnoga teksta.
vrijednostima književnoga teksta.
književnoga teksta“
po zadanim
elementima.
ISHOD: OŠ HJ B.4.2. Učenik čita književni tekst i objašnjava obilježja književnoga teksta.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Objašnjava osnovna Učenik ne ostvaruje Djelomično prepoznaje Prepoznaje osnovna Samostalno razlikuje, ali U potpunosti samosta
obilježja pripovijetke, sastavnicu ishoda osnovna obilježja obilježja pripovijetke, uz manji poticaj objašnjava osnovna
pjesme, bajke, basne, „objašnjava osnovna pripovijetke, pjesme, bajke, pjesme, bajke, basne, objašnjava osnovna obilježja pripovijetke,
zagonetke, igrokaza, obilježja pripovijetke, basne, zagonetke, igrokaza, zagonetke, igrokaza, obilježja pripovijetke, pjesme, bajke, basne,
biografije i dječjega pjesme, bajke, basne, biografije i dječjega romana, biografije i dječjega pjesme, bajke, basne, zagonetke, igrokaza,
romana, mudre zagonetke, igrokaza, mudre izreke romana, mudre izreke. zagonetke, igrokaza, biografije i dječjega
izreke. biografije i dječjega Objašnjava ih tek uz biografije i dječjega romana, mudre izreke
romana, mudre poticaj. romana, mudre izreke
izreke
“ po zadanim
elementima.
Prepoznaje pjesničke Učenik ne ostvaruje Djelomično prepoznaje neke Prepoznaje neke pjesničke Prepoznaje i razlikuje Prepoznaje, razlikuje,
slike (slika u pokretu, sastavnicu ishoda pjesničke slike ( slika u slike (slika u pokretu, slika pjesničke slike (slika u opisuje i uspoređuje
slika u mirovanju), „prepoznaje pokretu, slika u mirovanju), u mirovanju), pokretu, slika u pjesničke slike (slika u
personifikaciju i pjesničke slike, personifikaciju i personifikaciju i mirovanju), pokretu, slika u
onomatopeju u personifikaciju i onomatopeju u književnome onomatopeju u personifikaciju i mirovanju),
književnome tekstu. onomatopeju u tekstu.) književnome tekstu. onomatopeju u personifikaciju i
književnome tekstu“ književnome tekstu. onomatopeju u
po zadanim književnome tekstu.
elementima.
Prepoznaje obilježja Učenik ne ostvaruje Djelomično prepoznaje Prepoznaje neke od Prepoznaje i razlikuje Prepoznaje, razlikuje i
poetskih tekstova: sastavnicu ishoda neke od obilježja poetskih obilježja poetskih gotovo sva obilježja opisuje obilježja poets
stih, strofa, ritam, „prepoznaje obilježja tekstova: stih, strofa, ritam, tekstova: stih, strofa, poetskih tekstova: stih, tekstova: stih, strofa,
zvučnost, slikovitost, poetskih tekstova: zvučnost, slikovitost, ritam, zvučnost, strofa, ritam, zvučnost, ritam, zvučnost,
ponavljanje u stihu, stih, strofa, ritam, ponavljanje u stihu, slikovitost, ponavljanje u slikovitost, ponavljanje u slikovitost, ponavljanje
pjesničke slike, zvučnost, slikovitost, pjesničke slike, stihu, pjesničke slike, stihu, pjesničke slike, stihu, pjesničke slike,
onomatopeja, ponavljanje u stihu, onomatopeja, onomatopeja, onomatopeja, onomatopeja,
personifikacija. pjesničke slike, personifikacija. personifikacija. personifikacija. personifikacija.
onomatopeja,
personifikacija“ po
zadanim
elementima.
Prepoznaje obilježja Učenik ne ostvaruje Djelomično prepoznaje neka Prepoznaje neka obilježja Prepoznaje i razlikuje Prepoznaje, razvrstava
proznih tekstova: sastavnicu ishoda obilježja proznih tekstova: proznih tekstova: likovi obilježja proznih opisuje obilježja prozn
događaj, likovi, „prepoznaje obilježja likovi, događaj, tema. (glavni i sporedni), tekstova; razlikuje tekstova; razlikuje
pripovjedne tehnike. proznih tekstova: Pripovjedne tehnike ne događaja i redoslijed istih pripovjedne tehnike. pripovjedne tehnike i
događaj, likovi, razlikuje. (razlikuje većinu glavnih objašnjava ih.
pripovjedne tehnike“ događaja, ali ih teže slaže
po zadanim pravilnim redoslijedom).
elementima. Pripovjedne tehnike
prepoznaje uz poticaj.
Prepoznaje obilježja Učenik ne ostvaruje Djelomično prepoznaje Prepoznaje uz poneki Razlikuje i većinom Samostalno opisuje i
dramskih tekstova: sastavnicu ishoda obilježja dramskih tekstova: poticaj obilježja dramskih samostalno uspoređuje uspoređuje obilježja
lica, dijalog, monolog. „prepoznaje obilježja lica, dijalog, monolog. tekstova: lica, dijalog, obilježja dramskih dramskih tekstova: lica
dramskih tekstova“ monolog. tekstova: lica, dijalog, dijalog, monolog.
po zadanim monolog.
elementima.
 ISHOD: OŠ HJ B.4.3. Učenik čita književne tekstove prema vlastitome interesu i obrazlaže svoj izbor.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Razvija čitateljske navike kontinuiranim čitanjem i Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
motivacijom za čitanjem različitih žanrova.
Razlikuje dječje Učenik ne ostvaruje Prepoznaje dječji leksikon i Prepoznaje i koristi dječji Većinom se samostalno i Samostalno i bez uput
rječnike, sastavnicu ishoda nakon jasnih uputa i leksikon samostalno, ali za uspješno služi dječjim služi se dječjim
enciklopedije i „razlikuje dječje jednostavnih zadataka, služi uporabu enciklopedije i rječnikom, leksikonom i rječnicima,
leksikon. rječnike, se istim. leksikona traži dodatne dječjim enciklopedijama. enciklopedijama i
enciklopedije i upute i pojašnjenja. leksikonima, jednako u
leksikon“ po zadanim digitalnom i tiskanom
elementima. obliku.
Redovito izlaže svoj čitateljski izbor ostalim učenicima. Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivan
ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se
učenika potiče na njihovo ostvarivanje.
Razgovara o Učenik ne ostvaruje Isključivo uz poticaj i Uz dodatni poticaj Razgovara o izabranome Tečno, bogatim
izabranome i sastavnicu ishoda metodom intervjua razgovara o izabranome i i pročitanom književnom rječnikom i proširenim
pročitanom „razgovara o (postavljanje pitanja) pročitanom književnom djelu uspješno i rečenicama, poštujući
književnom djelu. izabranome i razgovara o izabranome i djelu. Siromašnijeg samostalno, ali ponekad norme standardnog
pročitanom pročitanom književnom rječnika i jednostavnijih je potrebno postaviti hrvatskoga jezika
književnom djelu“ po djelu. Rječnik je siromašan, rečenica u izlaganju. pokoje pitanje. razgovara o izabranom
zadanim a rečenice kratke i često pročitanome djelu.
elementima. agramatične.
Izabire tekstove prema interesu sa šireg popisa predloženih Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
književnih.
ISHOD: OŠ HJ B.4.4. Učenik se stvaralački izražava potaknut književnim tekstom, iskustvima i doživljajima.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Koristi se jezičnim Učenik ne ostvaruje Na razini djelomične Na razini reprodukcije Na razini automatizacije Na razini operativnosti
vještinama, aktivnim sastavnicu ishoda reprodukcije koristi se koristi se jezičnim koristi se jezičnim koristi se jezičnim
rječnikom i temeljnim „koristi se jezičnim jezičnim vještinama, vještinama, aktivnim vještinama, aktivnim vještinama, aktivnim
znanjima radi vještinama, aktivnim aktivnim rječnikom, koji je rječnikom i temeljnim rječnikom i temeljnim rječnikom i temeljnim
oblikovanja uradaka rječnikom i prilično siromašan, i znanjima radi oblikovanja znanjima radi znanjima radi
u kojima dolazi do temeljnim znanjima temeljnim znanjima radi uradaka u kojima dolazi oblikovanja uradaka u oblikovanja uradaka u
izražaja kreativnost, radi oblikovanja oblikovanja uradaka u do djelomičnog izražaja kojima dolazi do izražaja kojima dolazi do izraža
originalnost i uradaka u kojima kojima dolazi do izražaja kreativnosti, originalnosti i kreativnost, originalnost kreativnost, originalno
stvaralačko mišljenje. dolazi do izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačkog mišljenja. i stvaralačko mišljenje. stvaralačko mišljenje.
 kreativnost, stvaralačko mišljenje u Usvojen vještine ne razvija
originalnost i tragovima. dovoljno kako bi se nove
stvaralačko nadogradile na poznate.
mišljenje“ po
zadanim
elementima.
Prikuplja vlastite uratke u radnu mapu (portfolio) prateći Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
vlastiti napredak.
Stvara različite individualne uratke: pripovijeda sadržaj Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivan
književnoga teksta iz perspektive drugoga lika, vremena ili ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učen
mjesta, izražajno čita književne tekstove, recitira/krasnoslovi, potiče na njihovo ostvarivanje.
piše dnevnik, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip.
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KULTURA I MEDIJI
ISHOD: OŠ HJ C.4.1. Učenik izdvaja važne podatke koristeći se različitim izvorima primjerenima dobi.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Prepoznaje moguće izvore podataka i informacija: stručnjaci Ostvarivanje razrade ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
ili drugi pojedinci, školske ili narodne/gradske knjižnice,
Internet.
Dolazi do podataka Učenik ne ostvaruje Isključivo uz poticaj i Uz poticaj, jasne upute i Uz raznovrsno Jednako se uspješno
kombinirajući sastavnicu ishoda navođenje, u malim ograničavanje broja ponuđene izvore znanja, snalazi u kombiniranju
različite izvore. „dolazi do podataka spoznajnim koracima i uz materijala izvora znanja, samostalno odabire podataka iz digitalnih
kombinirajući jedan izvor znanja, dolazi do relativno uspješno, uz neke izvore u kojima se medija i tiskanih
različite izvore“ po podataka. pomoć, dolazi do osjeća najkompetentnije materijala.
zadanim elementima. podataka. u dolaženju do
podataka.
Prepoznaje, preuzima, pregledava i objašnjava materijale sa Ostvarivanje razrade ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
školske mrežne stranice.
Upotrebljava podatke u različite svrhe: proširuje sadržaje Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivan
učenja, priprema se za pisanje i govorenje. ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učen
potiče na njihovo ostvarivanje.
ISHOD: OŠ HJ C.4.2. Učenik razlikuje elektroničke medije primjerene dobi i interesima učenika.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Razlikuje televiziju, Učenik ne ostvaruje Razlikuje po vrsti televiziju, Uz određeni poticaj Razlikuje i uspoređuje Kritički zaključuje o
radio, Internet. sastavnicu ishoda radio, Internet. razlikuje i uspoređuje televiziju, radio, Internet razlikama i sličnostima
„razlikuje televiziju, televiziju, radio, Internet. te ih međusobno televizije, Interneta i
 radio, internet“ po pojašnjava. radija.
zadanim elementima.
Gleda emisije za djecu i razgovara o njima. Ostvarivanje razrade ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Objašnjava razliku Učenik ne ostvaruje Uz zorni primjer razlikuje Razlikuje novinske priloge Objašnjava razliku Opisuje i objašnjava
između novinskih sastavnicu ishoda prilog s televizije od na televiziji i radiju između novinskih razliku između novinsk
priloga na televiziji i „objašnjava razliku radijskog priloga (intervju, reportaža), priloga na televiziji i priloga na televiziji i
radiju (primjerice, između novinskih konkretne usporedbe i radiju (primjerice, radiju (primjerice,
intervju). priloga na televiziji i razlike uočava uz intervju i reportaža). intervju i reportaža).
radiju (primjerice, ponuđene odgovore.
intervju)“ po zadanim
elementima.
Pristupa društvenim mrežama uz vođenje i usmjeravanje te Ostvarivanje razrade ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
pretražuje mrežne portale za djecu.
Gleda animirane, dokumentarne i igrane filmove i filmove Ostvarivanje razrade ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
dječjega filmskog stvaralaštva tematski i sadržajno
primjerene recepcijskim i spoznajnim mogućnostima.
Zamjećuje sličnosti i Učenik ne ostvaruje Tek uz navedene razlike i Povremeno i uz primjer Zamjećuje sličnosti i Zamjećuje, opisuje i
razlike između sastavnicu ishoda sličnosti prepoznaje prema prepoznaje sličnosti i razlike između uspoređuje sličnosti i
književnoga djela, „zamjećuje sličnosti i ponuđenome jasne i izrazito razlike između književnog književnoga djela, razlike između
kazališne predstave ili razlike između zamjetne razlike i sličnosti djela ili filma nastalog kazališne predstave ili književnoga djela,
filma nastalih prema književnoga djela, između književnoga djela i prema književnome djelu. filma nastalih prema kazališne predstave ili
književnome djelu. kazališne predstave ili filma nastaloga prema književnome djelu. filma nastalih prema
filma nastalih prema književnome djelu. književnome djelu.
književnome djelu“ po
zadanim elementima.
ISHOD: OŠ HJ C.4.3. Učenik razlikuje i opisuje kulturne događaje koje posjećuje i iskazuje svoje mišljenje o njima.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Posjećuje i sudjeluje u kulturnim događajima (likovnima, Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivan
glazbenim, znanstveno-popularnim). ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učen
potiče na njihovo ostvarivanje.
Razgovara sa sudionicima tijekom i nakon kulturnoga Ostvarivanje razrade ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
događaja.
Izdvaja što mu se Učenik ne ostvaruje Kratko i uz poticaj ili prema Izdvaja što mu se sviđa ili Izdvaja i jasno navodi Izdvaja, navodi i opisu
sviđa ili ne sviđa u sastavnicu ishoda primjeru izdvaja što mu se ne sviđa u vezi s kulturnim što mu se sviđa ili ne bogatim rječnikom i
vezi s kulturnim „ izdvaja što mu se sviđa ili ne sviđa u vezi s događajem sviđa u vezi s kulturnim živopisno što mu se sv
događajem. sviđa ili ne sviđa u kulturnim događajem događajem ili ne sviđa u vezi s
vezi s kulturnim kulturnim događajem
događajem“ po
zadanim elementima.
Izražava svoj doživljaj Učenik ne ostvaruje Uz upute i dodatno Izražava svoj doživljaj Samostalno izražava Argumentirano i
kulturnoga događaja sastavnicu ishoda pojašnjenje izražava svoj kulturnoga događaja svoj doživljaj kulturnoga maštovito izražava svo
crtežom, slikom, „ izražava svoj doživljaj kulturnoga crtežom, slikom ili kratkim događaja crtežom, doživljaj kulturnoga
govorom ili kratkim doživljaj kulturnoga događaja crtežom ili slikom, tekstom. Potreban je slikom. događaja crtežom,
tekstom. događaja crtežom, poticaj u samostalnom slikom.
slikom, govorom ili izlaganju doživljaja u
kratkim tekstom“ po obliku pitanja i
zadanim elementima. podsjećanja na radnju
kulturnoga događaja.
Izražava svoja Učenik ne ostvaruje Prema unaprijed Uz poticaj izražava svoja Slobodno izražava svoja Tečno, samoinicijativn
zapažanja, misli i sastavnicu ishoda postavljenim pitanjima zapažanja, misli i osjećaje zapažanja, misli i originalno izražava svo
osjećaje nakon „ izražava svoja izražava svoja zapažanja, nakon posjeta kulturnom osjećaje nakon posjeta zapažanja, misli i osjeć
posjeta kulturnom zapažanja, misli i misli i osjećaje nakon događaju. kulturnom događaju. nakon posjeta kulturn
događaju. osjećaje nakon posjeta kulturnom događaju.
posjeta kulturnom događaju.
događaju“ po
zadanim elementima.
 NASTAVNI PREDMET: LIKOVNA KULTURA
Učenje i poučavanje predmeta Likovna kultura u 4. razredu osnovne škole organizira se kao niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane i
izborne teme.
Zadane teme:

Slika, pokret, zvuk i riječ: učenik istražuje različite odnose između slike i priče proizašle iz osobnih doživljaja. Kao poticaj koristi igru, umjetnička
djela, literarne i glazbene predloške (ispričati priču kombinacijama boja, kontrasta, ritma itd.).

Nevidljivi svijet: učenik istražuje mogućnosti likovnog i vizualnog prikazivanja nevizualnih pojavnosti (npr. ljutnja; hladnoća; brzina itd.) te to
povezuje sa sadržajima ostalih predmeta.

Umjetnost i zajednica: učenik istražuje likovno i vizualno oblikovanje kao sastavni dio života pojedinca i zajednice (prisutnost likovnog i
vizualnog oblikovanja u svakodnevnom okruženju; dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije, kazalište, spomenici, muzeji, galerije,
izložbe, ulična umjetnost).

Svijet oko mene, svijet za mene: učenik istražuje čovjekov odnos prema prirodi i izgrađenom okolišu te mogućnostima njegovog
(pre)oblikovanja izražavajući se likovno ili vizualno.

Izborne teme:

Zajedno smo različiti: učenik likovnim i vizualnim izražavanjem istražuje pripadnost skupini, vršnjacima, obitelji, zajednici i kulturnom okruženju
te važnost prihvaćanja različitosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.

Baština i društveno okruženje: učenik istražuje posljedice različitih prirodnih i društvenih čimbenika na djela kulturne baštine i tradicijskog
oblikovanja te odnos ljudi prema očuvanju baštine (istražuje načela oblikovanja i njihovu povezanost s načinom života).

Vrednovanje naučenoga

Vrednovanje se naučenoga provodi u skladu s ostvarenošću odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih u tri domene.

Domena Stvaralaštvo i produktivnost polazište je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda te iz nje proizlaze dva elementa vrednovanja:

 stvaralaštvo (stvaralački proces) i

  produktivnost (likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju).

Vrednovanje ishoda iz te domene predstavlja težište procjene postignuća učenika dok se vrednovanje realizacije ishoda iz drugih domena
nadovezuje na nju.

Odgojno obrazovni ishodi domena Doživljaj i kritički stav te Umjetnost u kontekstu vrednuju se zajedno. U prvoj i drugoj godini učenja veća se
važnost u vrednovanju elementa kritičko mišljenje i kontekst daje doživljaju, a od trećeg do osmog razreda razvoju kritičkoga mišljenja i
povezivanju stvaralačkoga procesa s različitim kontekstima.

Elementi ocjenjivanja i vrednovanja od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uključuju:

o stvaralaštvo (stvaralački proces)

o stvaranje udaljenih asocijacija (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza)
o prepoznaje učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake.

Načini praćenja su: diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe), likovni ili vizualni rad.

Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Likovnu kulturu.

Praksa je pokazala da u nastavnom predmetu Likovna kultura učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar, stoga je, u
navedene tri domene i napravljeno razvrstavanje postignuća od ocjene odličan do ocjene dobar.

Kako je u nastavnom predmetu Likovna kultura naglasak na odgojnoj komponenti, te je važniji proces od krajnjeg rezultata, u praksi se
pokazalo kako su odgojni učinci rada jedan od bitnih sastavnica u vrednovanju, naša preporuka je da učitelj samostalno uvede i treći element
ocjenjivanja i da taj element bude: Odgojni učinci rada u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste .
U tom elementu učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.

ISHOD: OŠ LK A.4.1. Učenik likovnim i vizualnim izražavanjem interpretira različite sadržaje.
RAZRADA ISHODA
Učenik u stvaralačkom
procesu i izražavanju:
- koristi likovni jezik (obvezni
pojmovi likovnog jezika i oni
za koje učitelj smatra da mu
mogu pomoći pri realizaciji
ideje u određenom zadatku)
- koristi iskustvo usmjerenog
opažanja
- koristi doživljaj temeljen na
osjećajima, iskustvu, mislima
i informacijama
– koristi slobodne asocijacije
te razlikuje doslovne
(stereotipi i šablone) i
udaljene slobodne asocijacije
(originalna rješenja i ideje).
Učenik, u stvaralačkom
procesu i izražavanju koristi
likovni jezik tako da kreće od
doživljaja cjeline prema
detalju.
Obvezni likovni pojmovi:
Različiti načini grupiranja
točaka i crta (rasteri,
skupljeno i raspršeno).
Čistoća boje; valeri boja;
STVARALAŠTVO I PRODUKTIVNOST
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Učenik u stvaralačkom procesu i Učenik u stvaralačkom procesu i Učenik u stvaralačkom procesu i izražav
izražavanju uz pomoć učitelja : izražavanju uz povremeno samostalno i slobodno :
-koristi likovni jezik (neke od glavnihposredovanje učitelja: -koristi likovni jezik (Raster točaka i crta
pojmova i isključivo uz pomoć učitelja:- koristi likovni jezik (vlada većinom Ćistoća boje; nijanse boja (vrsta, ton,
Raster točaka i crta. likovnih pojmova: čistoća); simbolika i asocijativnost boja.
Ćistoća boje; nijanse boja (vrsta, ton,Raster točaka i crta. Različite vrste površina (umjetnička djel
čistoća); simbolika i asocijativnost boja.
Ćistoća boje; nijanse boja (vrsta, ton, okolina).
Različite vrste površina (umjetnička čistoća); simbolika i asocijativnost boja. Različiti odnosi mase i prostora: linijski i
djela i okolina). Različite vrste površina (umjetnička plošno istanjena masa.
Različiti odnosi mase i prostora: linijski i
djela i okolina). Kontrast kromatsko – akromatsko.
plošno istanjena masa. Različiti odnosi mase i prostora: linijski i Jedinstvo.
Kontrast kromatsko – akromatsko. plošno istanjena masa. Kompozicija i rekompozicija na plohi i u
Jedinstvo. Kontrast kromatsko – akromatsko. prostoru.
Kompozicija i rekompozicija na plohi i u
Jedinstvo. Zrcaljenje likova i tijela.
prostoru. Kompozicija i rekompozicija na plohi i u - koristi iskustvo usmjerenog opažanja
Zrcaljenje likova i tijela. prostoru. - koristi doživljaj temeljen na osjećajima
- koristi iskustvo usmjerenog opažanja uz
Zrcaljenje likova i tijela. iskustvu, mislima i informacijama
jasnu i detaljnu uputu te rad korak po - koristi iskustvo usmjerenog opažanja – koristi slobodne asocijacije te razlikuje
korak. - koristi doživljaj temeljen na doslovne (stereotipi i šablone) i udaljene
osjećajima, iskustvu, mislima i slobodne asocijacije (originalna rješenja
informacijama ideje).
Učenik, u stvaralačkom procesu i Učenik, u stvaralačkom procesu i Učenik, u stvaralačkom procesu i
izražavanju povremeno samostalno izražavanju većinom samostalno i izražavanju u potpunosti koristi likovni j
koristi likovni jezik tako da kreće od uspješno koristi likovni jezik tako da tako da kreće od doživljaja cjeline prem
doživljaja cjeline prema detalju. kreće od doživljaja cjeline prema detalju.
detalju.
Učenik reproducira neke od obveznim Učenik vješto i suvereno vlada obveznim
likovnih pojmova, s tim da je u nekima Učenik je slobodan u samostalnom likovnim pojmovima, primjenjuje stečen
manje uspješan te traži ili treba pomoć izražavanju te vlada većinom likovnih znanja pri analizi reprodukcija ili pri ana
učitelja: pojmova uspješno i jasno: likovnih uradaka suučenika i svog likovn
(Napomena: učitelj razvrstava navedene (Napomena: učitelj razvrstava uratka:
simbolika i asocijativnost
boja. Nijanse boje.
Različite vrste površina
(umjetnička djela i okolina).
Različiti odnosi mase i
prostora.
Kromatsko – akromatski
kontrast.
Jedinstvo. Dominacija.
Kompozicija i rekompozicija
na plohi i u prostoru.
Učenik odgovara likovnim i
vizualnim izražavanjem na
razne vrste poticaja:
– osobni sadržaji (osjećaji,
misli, iskustva, stavovi i
vrijednosti)
– sadržaji likovne/vizualne
umjetnosti ili sadržaji/izraz
drugih umjetničkih područja
– sadržaji iz svakodnevnog
života i neposredne okoline
(informacije).
ISHOD: OŠ LK A.4.2. Učenik demonstrira fine motoričke vještine upotrebom različitih likovnih materijala i
RAZRADA ISHODA
Učenik istražuje likovne
materijale i postupke u svrhu
izrade likovnog uratka.
pojmove prema temi i likovnom zadatku
koji taj sat obrađuje te ga tako onda i
opisno prati:
Različiti načini grupiranja točaka i crta
(rasteri, skupljeno i raspršeno).
Čistoća boje; valeri boja; simbolika i
asocijativnost boja. Nijanse boje.
Različite vrste površina (umjetnička
djela i okolina).
Različiti odnosi mase i prostora.
Kromatsko – akromatski kontrast.
Jedinstvo. Dominacija.
Kompozicija i rekompozicija na plohi i u
prostoru.)
Učenik odgovara likovnim i vizualnim
izražavanjem na samo neke vrste
poticaja, često pokazuje nesigurnost u
novim i do sada nepoznatim poticajima
te pribjegava odabiru onog poticaja i
tehnike u kojoj je relativno siguran:
– osobni sadržaji (osjećaji, misli,
iskustva, stavovi i vrijednosti)
– sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili
sadržaji/izraz drugih umjetničkih
područja
– sadržaji iz svakodnevnog života i
neposredne okoline (informacije).
postupaka u vlastitom likovnom izražavanju.
DOBAR
Učenik povremeno istražuje neke likovne
materijale i postupke u svrhu izrade svog
likovnog uratka. Za neke postupke i
materijale traži upute i pojašnjenja. U
radu je češće neprecizan, sklon kopiranju
i neoriginalnosti, ali na poticaj i dodatne
navedene pojmove prema temi i
likovnom zadatku koji taj sat obrađuje
te ga tako onda i opisno prati:
Različiti načini grupiranja točaka i crta
(rasteri, skupljeno i raspršeno).
Čistoća boje; valeri boja; simbolika i
asocijativnost boja. Nijanse boje.
Različite vrste površina (umjetnička
djela i okolina).
Različiti odnosi mase i prostora.
Kromatsko – akromatski kontrast.
Jedinstvo. Dominacija.
Kompozicija i rekompozicija na plohi i u
prostoru.)
Učenik odgovara likovnim i vizualnim
izražavanjem na većinu vrsta poticaja:
– osobni sadržaji (osjećaji, misli,
iskustva, stavovi i vrijednosti)
– sadržaji likovne/vizualne umjetnosti
ili sadržaji/izraz drugih umjetničkih
područja
– sadržaji iz svakodnevnog života i
neposredne okoline (informacije).
VRLO DOBAR
Učenik je većinom slobodan u
istraživanju likovnih materijala i
postupaka u ostvarenju svoga likovnoga
rada, s tim da ponekad traži dodatna
pojašnjenja u vezi nekih likovnih
materijala ili postupaka. U radu je
(Napomena: učitelj razvrstava navedene
pojmove prema temi i likovnom zadatku
koji taj sat obrađuje te ga tako onda i
opisno prati:
Različiti načini grupiranja točaka i crta
(rasteri, skupljeno i raspršeno).
Čistoća boje; valeri boja; simbolika i
asocijativnost boja. Nijanse boje.
Različite vrste površina (umjetnička djela
okolina).
Različiti odnosi mase i prostora.
Kromatsko – akromatski kontrast.
Jedinstvo. Dominacija.
Kompozicija i rekompozicija na plohi i u
prostoru.)
Učenik samoinicijativno i samouvjereno
odgovara likovnim i vizualnim izražavan
na razne vrste poticaja:
– osobni sadržaji (osjećaji, misli, iskustva
stavovi i vrijednosti)
– sadržaji likovne/vizualne umjetnosti ili
sadržaji/izraz drugih umjetničkih područ
– sadržaji iz svakodnevnog života i
neposredne okoline (informacije).
ODLIČAN
Učenik samostalno istražuje i koristi liko
materijale i postupke u svrhu izrade svo
likovnog rada. Istražuje postupke, vrste
mogućnosti rada s raznim tehnikama. U
radu je izuzetno precizan, dosljedan,
maštovit i originalan.

Uočava i izražava osobitosti
likovnih materijala i
postupaka pri njihovoj
upotrebi.
Demonstrira fine motoričke
vještine (preciznost,
usredotočenje, koordinacija
prstiju i očiju, sitni pokreti).
Učenik koristi neke od
predloženih likovnih
materijala i tehnika:
Crtački: olovka, ugljen, kreda,
flomaster, tuš, pero, kist,
lavirani tuš.
Slikarski: akvarel, gvaš,
tempere, pastel, flomasteri,
kolaž papir, kolaž iz časopisa.
Prostorno-plastički: glina,
glinamol, papir-plastika,
ambalaža i drugi materijali,
aluminijska folija, kaširani
papir (papir mâšé), žica.
Grafički: monotipija,
kartonski tisak.
ISHOD: OŠ LK A.4.3. Učenik u vlastitome radu koristi tehničke i izražajne mogućnosti novomedijskih tehnologija.
RAZRADA ISHODA
Učenik digitalnim
fotoaparatom (digitalni
fotoaparat, pametni telefon)
bilježi sadržaje iz okoline
koristeći znanje o likovnom
jeziku i drugim likovnim
pojmovima;
upute pri radu, reagira pozitivno i pušta
maštovitost u radu.
Uz poticaj ili prema primjeru uočava
osobitosti nekih likovnih materijala i
postupaka pri njihovoj upotrebi, ali se
sigurnije i slobodnije izražava u samo
određenim materijalima i postupcima.
U radu češće demonstrira nepreciznost i
slabiju usredotočenost. Teže koordinira
pokretima prstiju i očiju, kao i sitnim
pokretima.
Učenik samostalno koristi samo neke od
predloženih likovnih materijala i tehnika:
Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster,
tuš, pero, kist, lavirani tuš., ali i za
njihovu primjenu i uporabu traži
pojašnjenja.
Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel,
flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa.
Ostale predložene likovne materijale i
tehnike koristi uz objašnjenja i upute te
prilično nesigurno:
Prostorno-plastički: glina, glinamol,
papir-plastika, ambalaža i drugi
materijali, aluminijska folija, kaširani
papir (papir mâšé), žica.
Grafički: monotipija, kartonski tisak.
DOBAR
Uz točno određene, jasne i kratke
zadatke (fotografiraj dio zadane cjeline,
spremi fotografiju u zadanom obliku,
usporedi cjelinu i fotografirani dio, i
slično) učenik fotografira pametnim
telefonom određeni kadar i cjelinu (koje
je taj kadar dio) te uz pomoć i dodatno
većinom dosljedan, precizan i
originalan.
Učenik/ca uočava i izražava osobitosti
likovnih materijala i postupaka pri
njihovoj upotrebi, dajući prednost
materijalima i postupcima s kojima se
do sada susretao/la.
U radu većinom demonstrira fine
motoričke vještine: preciznost,
usredotočenost, koordinacija prstiju i
očiju te sitni pokreti.
Učenik koristi neke od predloženih
likovnih materijala i tehnika slobodno,
ali povremeno uz dodatni poticaj:
Crtački: olovka, ugljen, kreda,
flomaster, tuš, pero, kist, lavirani tuš.
Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel,
flomasteri, kolaž papir, kolaž iz
časopisa.
Prostorno-plastički: glina, glinamol,
papir-plastika, ambalaža i drugi
materijali, aluminijska folija, kaširani
papir (papir mâšé), žica.
Grafički: monotipija, kartonski tisak.
VRLO DOBAR
Prema određenim zadacima i koracima
učenik bilježi sadržaje iz okoline
pametnim telefonom (upute prije rada)
s tim da su pojmovi poput kadra,
fotodokumentiranje i slično, ranije
obrađeni i jasni. Tako zabilježene
sadržaje i njihove osobitosti primjenjuje
Uočava, izražava, ali i opisuje osobitosti
likovnih materijala i postupaka pri njiho
upotrebi.
S lakoćom demonstrira fine motoričke
vještine: preciznost, usredotočenost,
koordinacija prstiju i očiju te sitni pokre
Učenik koristi gotovo sve od predloženih
likovnih materijala i tehnika pravilno i
samouvjereno:
Crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster
tuš, pero, kist, lavirani tuš.
Slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel,
flomasteri, kolaž papir, kolaž iz časopisa
Prostorno-plastički: glina, glinamol, pap
plastika, ambalaža i drugi materijali,
aluminijska folija, kaširani papir (papir
mâšé), žica.
Grafički: monotipija, kartonski tisak.
ODLIČAN
Pokazuje sklonost digitalnim medijima i
primjeni istih u likovnome radu: digitaln
fotoaparatom (digitalni fotoaparat, pam
telefon) bilježi sadržaje iz okoline koriste
znanje o likovnom jeziku i drugim likovn
pojmovima. Tako zabilježene sadržaje
interpretira u vlastitom vizualnom radu.
zabilježene sadržaje
interpretira u vlastitom
vizualnom radu.
Kadar; plan; kompozicija i
neki od likovnih pojmova
predviđenih ishodom A.4.1.
ISHOD: OŠ LK B.4.1. Učenik analizira likovno i vizualno umjetničko djelo povezujući osobni doživljaj,
RAZRADA ISHODA
Učenik opisuje osobni
doživljaj djela i povezuje ga s
vlastitim osjećajima,
iskustvom i mislima.
Učenik opisuje
– materijale i postupke
– likovne elemente i
kompozicijska načela
– tematski sadržaj djela
(motiv, teme, asocijacije).
Učenik upoznaje
i istražuje djela i različite
oblike izražavanja iz područja
likovnih i vizualnih
umjetnosti: crtež, slikarstvo,
skulptura, grafika, vizualne
komunikacije i dizajn
(grafički), arhitektura i
urbanizam, fotografija, film
(igrani i animirani), strip.
Tijekom 3. i 4. godine učenja
u neposrednome susretu, u
stvarnome prostoru, učenik
upoznaje i istražuje barem
jedan od navedenih tipova
pojašnjenje prikazuje isto na svome
likovnome radu stvarajući vezu između
digitalnog uratka i vlastitoga.
DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV
likovni jezik i tematski sadržaj djela.
DOBAR
Učenik opisuje osobni doživljaj djela
koristeći siromašniji rječnik vezano za
likovne pojmove, tek uz poticaj ga
povezuje s vlastitim dojmovima.
Učenik većinom opisuje materijale i
postupke, a likovne elemente i
kompozicijska načela, kao i tematski
sadržaj djela prepoznaje uz predložak ili
nakon primjera suučenika.
Učenik prepoznaje različite oblike
izražavanja iz područja likovnih i
vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo,
skulptura, grafika, vizualne komunikacije
i dizajn (grafički), arhitektura i
urbanizam, fotografija, film (igrani i
animirani), strip, ali ih samostalno rjeđe
istražuje.
Kroz izložbe i izvanučioničku/terensku
nastavu učenik prepoznaje barem jedan
od navedenih tipova spomenika:
skulptura u javnome prostoru, elementi
grada i sela, lokaliteta ili pojedinačnih
arhitektonskih objekata.
na likovnome radu (strip, kadar,
cjelina).
VRLO DOBAR
Učenik opisuje osobni doživljaj djela i
povezuje ga s vlastitim osjećajima i
mislima.
Učenik samostalno opisuje materijale i
postupke te tematski sadržaj djela
(motiv, teme i asocijacije), dok pri
opisu likovnih elemenata i
kompozicijskih načela traži sugestiju i
pomoć.
Učenik prepoznaje, upoznaje
i povremeno istražuje djela i različite
oblike izražavanja iz područja likovnih i
vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo,
skulptura, grafika, vizualne
komunikacije i dizajn (grafički),
arhitektura i urbanizam, fotografija,
film (igrani i animirani), strip.
Kroz izložbe i izvanučioničku/terensku
nastavu učenik upoznaje i uz poticaj
istražuje barem jedan od navedenih
tipova spomenika: skulptura u
javnome prostoru, elementi grada i
sela, lokaliteta ili pojedinačnih
arhitektonskih objekata.
(Kadar; plan; kompozicija i neki od likov
pojmova predviđenih ishodom A.4.1.
- pokazuje razumijevanje pojma kadar,
primjenjuje ga fotodokumentiranjem ne
medijem i primjenjuje isto na likovnome
radu).
ODLIČAN
Učenik živopisno opisuje osobni doživlja
djela i povezuje ga s vlastitim osjećajima
iskustvom i mislima, često koristeći likov
rječnik.
Samostalno i točno opisuje:
– materijale i postupke
– likovne elemente i kompozicijska nače
– tematski sadržaj djela (motiv, teme,
asocijacije).
Učenik s lakoćom i kreativnošću prepozn
upoznaje, istražuje i opisuje djela i različ
oblike izražavanja iz područja likovnih i
vizualnih umjetnosti: crtež, slikarstvo,
skulptura, grafika, vizualne komunikacije
dizajn (grafički), arhitektura i urbanizam
fotografija, film (igrani i animirani), strip
Kroz izložbe i izvanučioničku/terensku
nastavu učenik upoznaje, istražuje i opi
barem jedan od navedenih tipova
spomenika: skulptura u javnome prosto
elementi grada i sela, lokaliteta ili
pojedinačnih arhitektonskih objekata.
spomenika: skulptura u
javnome prostoru, elementi
grada i sela, lokaliteta ili
pojedinačnih arhitektonskih
objekata.
RAZRADA ISHODA
Učenik opisuje i uspoređuje
likovne ili vizualne radove
prema kriterijima: likovnog
jezika, likovnih materijala,
tehnika i/ili vizualnih medija,
prikaza tema i motiva te
originalnosti i uloženog
truda.
Učenik prepoznaje poticaj,
osnovnu ideju/poruku te
način na koji je to izraženo u
likovnom ili vizualnom radu.
Učenik prepoznaje i opisuje
kako je zadani likovni/vizualni
problem moguće riješiti na
više (jednakovrijednih)
načina.
ISHOD: OŠ LK B.4.2. Učenik opisuje i uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i
radove drugih učenika te opisuje vlastiti doživljaj stvaranja.
DOBAR
Učenik opisuje likovne ili vizualne radove
prema nekima od kriterijima: likovnog
jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili
vizualnih medija, prikaza tema i motiva
te originalnosti i uloženog truda. Rjeđe
opisuje više kriterija odjednom,
sigurniji/a je pri opisu likovnih radova
jednim kriterijem, uz to traži podršku i
povratnu informaciju.
Učenik prepoznaje poticaj, osnovnu
ideju/poruku te način na koji je to
izraženo u likovnom ili vizualnom radu.
Učenik prepoznaje kako je zadani
likovni/vizualni problem moguće riješiti
na više (jednakovrijednih) načina uz
poticaj ili predložak nekih načina.
VRLO DOBAR
Učenik opisuje i uz pomoć ili prema
primjeru uspoređuje likovne ili
vizualne radove prema kriterijima:
likovnog jezika, likovnih materijala,
tehnika i/ili vizualnih medija, prikaza
tema i motiva te originalnosti i
uloženog truda.
Učenik prepoznaje i objašnjava poticaj,
osnovnu ideju/poruku te način na koji
je to izraženo u likovnom ili vizualnom
radu.
Učenik prepoznaje i opisuje kako je
zadani likovni/vizualni problem moguće
riješiti na više (jednakovrijednih) načina
uz manji poticaj ili dopunu.
ODLIČAN
Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili
vizualne radove prema kriterijima: likov
jezika, likovnih materijala, tehnika i/ili
vizualnih medija, prikaza tema i motiva
originalnosti i uloženog truda točno i
precizno kombinirajući nekoliko kriterij
odjednom.
Učenik prepoznaje, objašnjava i opisuje
poticaj, osnovnu ideju/poruku te način n
koji je to izraženo u likovnom ili vizualno
radu i kritički promišlja jednako o svome
likovnome radu, kao i o radovima
suučenika.
Učenik prepoznaje i opisuje kako je zada
likovni/vizualni problem moguće riješiti
više (jednakovrijednih) načina, svojim
kreativnim pristupom odstupa od
standardnih predložaka.

Učenik prepoznaje razinu Učenik prepoznaje razinu osobnog Učenik prepoznaje i opisuje razinu Učenik prepoznaje, opisuje i povezuje
osobnog zadovoljstva u zadovoljstva u stvaralačkom procesu. osobnog zadovoljstva u stvaralačkom razinu osobnog zadovoljstva u stvaralač
stvaralačkom procesu. procesu. procesu s likovnim izričajem.
Sadržaji ishoda B.4.2. istovjetni su sadržajima ishoda A.4.1.

UMJETNOST U KONTEKSTU
 ISHOD: OŠ LK C.4.1. Učenik objašnjava i u likovnom i vizualnom radu interpretira kako je oblikovanje vizualne okoline
RAZRADA ISHODA
Likovnim i vizualnim
izražavanjem učenik:
– uspoređuje na koji način
prostornom organizacijom
čovjek prilagođava svoj
životni prostor prirodnom
okruženju i svojim
potrebama
– uspoređuje različite odnose
slike i teksta te načine na koji
taj odnos oblikuje poruku
– u vlastitom radu koristi
različite odnose slike i teksta
u cilju postizanja jasnoće
poruke i preglednosti
sadržaja.
Plan, tlocrt, maketa.
Odnos slike i teksta: reklame,
časopisi, knjige, strip.
RAZRADA ISHODA
Učenik opisuje i uspoređuje
umjetnička djela povezujući
ih sa znanjima stečenim na
drugim nastavnim
predmetima te iskustvima iz
svakodnevnog života
(uzimajući u obzir različite
društvene čimbenike).
Učenik opisuje djela kulturne
povezano s aktivnostima i namjenama koje se u njoj odvijaju.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Likovnim i vizualnim izražavanjem učenik Likovnim i vizualnim izražavanjem Likovnim i vizualnim izražavanjem učeni
prepoznaje te povremeno opisuje na koji učenik većinom sasvim uspješno opisuje i uspoređuje na koji način
način prostornom organizacijom čovjek uspoređuje na koji način prostornom prostornom organizacijom čovjek
prilagođava svoj životni prostor organizacijom čovjek prilagođava svoj prilagođava svoj životni prostor prirodn
prirodnom okruženju i svojim životni prostor prirodnom okruženju i okruženju i svojim potrebama.
potrebama. svojim potrebama.
Sposoban/na je djelomično usporediti Prepoznaje i opisuje različite odnose Samostalno i točno prepoznaje, opisuje
različite odnose slike i teksta. slike i teksta te načine na koji taj odnos uspoređuje različite odnose slike i teksta
oblikuje poruku. načine na koji taj odnos oblikuje poruku
U vlastitom radu većino koristi
jednolične i iste odnose slike i teksta, U vlastitom radu koristi različite odnose U vlastitom radu koristi različite odnose
slabije se odvažuje koristiti različite slike i teksta u cilju postizanja jasnoće slike i teksta u cilju postizanja jasnoće
odnose, već radije pribjegava poznatome poruke i preglednosti sadržaja te je pri poruke i preglednosti sadržaja. U radu
i već korištenome. U radu često tome prilično precizan, detaljan i jasan. detaljan, precizan i jasan.
neprecizan, koristi nedostatan broj
detalja i češće su nejasni.
ISHOD: OŠ LK C.4.2. Učenik povezuje umjetničko djelo s iskustvima
iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Učenik prepoznaje barem jedno Učenik opisuje i uspoređuje više Učenik opisuje i uspoređuje umjetnička
umjetničko djelo te ga uz poticaj umjetničkih djela povezujući ih sa djela povezujući ih sa znanjima stečenim
povezuje sa znanjima stečenim na znanjima stečenim na drugim drugim nastavnim predmetima te
drugim nastavnim predmetima te nastavnim predmetima te iskustvima iz iskustvima iz svakodnevnog života točno
iskustvima iz svakodnevnog života svakodnevnog života (uzimajući u obzir slikovito, te svojim izlaganjima služi kao
(uzimajući u obzir različite društvene različite društvene čimbenike). primjer suučenicima (uzimajući u obzir
čimbenike). različite društvene čimbenike).
Učenik prepoznaje lako uočljiva i skroz Učenik opisuje djela kulturne i Učenik opisuje i uspoređuje djela kultur
 i tradicijske baštine različitih
krajeva i kultura te nalazi
poveznice s društvenim
kontekstom u kojem su
nastala (način života, običaji).
Učenik navodi i opisuje
konkretne primjere različitih
oblika umjetničkog
izražavanja, vrsta zanimanja,
kulturno umjetničkih
događanja, institucija i
spomenika iz svog kraja s
područja likovnih i vizualnih
umjetnosti koje je posjetio i
/ili upoznao (učitelj odabire
od preporučenih sadržaja
one koji su dostupni
učenicima: muzej, galerija,
izložba, radionica, kazalište).
U nastavku donosimo elemente vrednovanja za dodani element: Odgojni učinci rada.
poznata/učeniku bliska iz neposredne
stvarnosti djela kulturne i tradicijske
baštine različitih krajeva i kultura.
Nakon posjeta izložbi/muzeju/likovnoj
radionici/kazalištu:
Učenik prepoznaje konkretne primjere
različitih oblika umjetničkog izražavanja,
institucija i spomenika iz svoga kraja s
područja likovnih i vizualnih umjetnosti.
tradicijske baštine različitih krajeva i
kultura te nalazi poveznice s
društvenim kontekstom u kojem su
nastala (način života, običaji).
Nakon posjeta izložbi/muzeju/likovnoj
radionici/kazalištu:
Učenik prepoznaje, navodi i opisuje
konkretne primjere različitih oblika
umjetničkog izražavanja, institucija i
spomenika iz svoga kraja s područja
likovnih i vizualnih umjetnosti.
tradicijske baštine različitih krajeva i kul
te nalazi poveznice s društvenim
kontekstom u kojem su nastala (način
života, običaji).
Nakon posjeta izložbi/muzeju/likovnoj
radionici/kazalištu:
Učenik opisuje i uspoređuje konkretne
primjere različitih oblika umjetničkog
izražavanja, vrsta zanimanja, kulturno
umjetničkih događanja, institucija i
spomenika iz svoga kraja s područja liko
i vizualnih umjetnosti.
 NEDOVOLJAN
Učenik ne želi raditi ni kao dio
skupine niti samostalno čak ni uz
stalne poticaje.
Ne prihvaća pravila.
Neprimjereno se ponaša u radu.
Ne prihvaća odgovornost za svoje
ODGOJNI UČINCI RADA
ponašanje.
Nema razvijen osjećaj
samokontrole.
Ne nosi pribor za rad.
Ne reagira na opomenu.
DOVOLJAN
U rad se uključuje tek uz
stalne intervencije učitelja.
Postavljena pravila prihvaća
uz stalna podsjećanja na
ista.
Neprimjereno se ponaša u
radu.
Odgovornost za svoje
ponašanje prihvaća nakon
intervencije učitelja.
Potrebno razvijati osjećaj za
samokontrolu.
Ne brine o urednosti pribora
za rad i na sat ga nosi
povremeno.
Često ne reagira na
opomenu.
NASTAVNI PREDMET: GLAZBENA KULTURA
DOBAR
Uz poticaj se uključuje u rad
skupine i u sve oblike rada.
Prihvaća samo određena
postavljena pravila.
U radu ponekada dolazi do
nepoželjnih oblika
ponašanja te je često
potrebna intervencija
učitelja.
Ponekada zaboravlja pribor
za rad.
VRLO DOBAR
Uglavnom se uključuje u rad
skupine i u sve oblike rada.
Prihvaća i slijedi postavljena
pravila pri radu uz manje
opomene i podsjećanja.
U radu se uglavnom ponaša
primjereno.
Nosi pribor za rad.
ODLIČAN
Rado se uključuje u rad
skupine i u sve oblike rada.
Prihvaća i slijedi postavljena
pravila pri radu.
U radu se ponaša
primjereno.
Redovito nosi pribor za rad i
brine o njegovoj urednosti.
Sve dodatne zadatke
prihvaća i odrađuje na
vrijeme, kvalitetno i sa
entuzijazmom.
Domene
 Domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe
 Domena B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
 Domena C: Glazba u kontekstu

Obvezni elementi vrednovanja u 4. razredu OŠ su:

 Slušanje i poznavanje glazbe

 Izražavanje glazbom i uz glazbu

Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Glazbenu kulturu.

Praksa je pokazala da u nastavnom predmetu Glazbena kultura učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar, stoga je,
u navedene tri domene i napravljeno razvrstavanje postignuća od odličnog do dobar.

Kako je u nastavnom predmetu Glazbena kultura naglasak na odgojnoj komponenti, te je važniji proces od krajnjeg rezultata jer postignuće
u tim aktivnostima ovisi o glazbenim sposobnostima učenika, u praksi se pokazalo kako su odgojni učinci rada jedan od bitnih sastavnica u
vrednovanju, preporuka je da učitelj samostalno uvede i treći element ocjenjivanja (mogućnost koja je napomenuta i u Kurikulumu) i da taj
element bude: Odgojni učinci rada u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste . U tom elementu
učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.

DOMENA A. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE


RAZRADA ISHODA
Poznaje određeni broj kraćih
skladbi (cjelovite skladbe, stavci
ili ulomci) različitih vrsta glazbe
(klasična, tradicijska, popularna,
jazz, filmska glazba).
ISHOD: OŠ GK A.4.2. Učenik temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice,
osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova te boje muških i ženskih pjevačkih glasova.
RAZRADA ISHODA
Temeljem slušanja razlikuje
pojedine glazbeno-izražajne
sastavnice:
 metar/dobe,
 tempo/puls,
 visina tona,
 melodija,
 dinamika,
 boja/izvođači,
 oblik.
Razlikuje osnovne skupine
glazbala (glazbala s tipkama,
glazbala sa žicama, puhačka
glazbala i udaraljke).
Razlikuje osnovne skupine
pjevačkih glasova (dječji, ženski,
muški) i boje pjevačkih glasova
(duboki, srednje visoki i visoki
muški i ženski glas).
RAZRADA ISHODA
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi
glazbe, usklađuje vlastitu
izvedbu s izvedbama drugih
ISHOD: OŠ GK A.4.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Poznaje manji dio obrađenih Poznaje dio obrađenih cjelovitih skladbi Poznaje većinu obrađenih cjelovitih skladbi
dijelova skladbi različitih vrsta ili dijelova različitih vrsta glazbe različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska,
glazbe ali ih nije u mogućnosti (klasična, tradicijska, popularna, jazz i popularna, jazz i filmska glazba) te ih je u
razvrstati po navedenim stilovima. filmska glazba) i uz poticaj ih razvrstava mogućnosti samostalno razvrstati po
po navedenim stilovima. navedenim stilovima.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Temeljem slušanja uspoređuje Temeljem slušanja uspoređuje glazbeno- Temeljem slušanja samostalno uspoređuje
glazbeno-izražajne sastavnice u izražajne sastavnice u različitim glazbeno-izražajne sastavnice u različitim
različitim skladbama isključivo uz skladbama. skladbama imenujući i razlikujući jednu od
pomoć učitelja te uspoređujući sa druge.
prethodno slušanim skladbama i
sastavnicama u njima.
Uz navođenje razlikuje osnovne Razlikuje osnovne skupine glazbala. Vizualno i slušno prepoznaje glazbala te ih
skupine glazbala. smješta u odgovarajuću skupinu.
Pomoću dodatnih pitanja Razlikuje osnovne boje i skupine Prepoznaje pjevačke glasove i njihove boje,
prepoznaje osnovne boje i skupine pjevačkih glasova. razvrstava ih po pripadajućim skupinama.
pjevačkih glasova.
DOMENA B. IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU
ISHOD: OŠ GK B.4.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Isključivo uz poticaj sudjeluje u Uglavnom sudjeluje u zajedničkoj izvedbi Rado i aktivno sudjeluje u zajedničkoj
zajedničkoj izvedbi glazbe, teško glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s
usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih učenika te vrednuje izvedbama drugih učenika. Realno vrednuje
učenika, pokazuje ustrajnost i izvedbama drugih učenika. vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku
koncentraciju, obogaćuje Nevoljko i nerealno vrednuje zajedničku izvedbu. izvedbu te daje sugestije za poboljšanje
izvođenje novim izražajnim vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i iste.
elementima te vrednuje vlastitu zajedničku izvedbu.
izvedbu, izvedbe drugih i
zajedničku izvedbu.
ISHOD: OŠ GK B.4.2. Učenik pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Pjevanjem izvodi autorske i Prilikom izvođenja autorskih i Uglavnom samostalno izvodi autorske i Samostalno i aktivno izvodi autorske i
tradicijske pjesme iz Hrvatske i tradicijskih pjesmama iz Hrvatske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta. tradicijske pjesme iz Hrvatske i svijeta.
svijeta. svijeta interes varira.
Uvažava pravila kulture Na poticaj uvažava pravila kulture Djelomično uvažava pravila kulture U potpunosti uvažava pravila kulture
pjevanja, intonaciju, ritam, pjevanja, intonaciju, ritam i tekst. pjevanja, intonaciju, ritam i tekst. pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
tekst, glazbeno-izražajne
sastavnice i stilska obilježja
pjesme.
ISHOD: OŠ GK B.4.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, Uz poticaj i intervencije učitelja Uglavnom samostalno izvodi glazbene Samostalno i rado izvodi glazbene igre s
s tonovima/melodijama izvodi glazbene igre s pjevanjem, s igre s pjevanjem, s pjevanjem, s
/ritmovima uz slušanje glazbe te tonovima/melodijama/ritmovima, tonovima/melodijama/ritmovima, uz tonovima/melodijama/ritmovima, uz
prati glazbu pokretom, a pritom uz slušanje glazbe i prati slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i
opaža i uvažava glazbeno- pokretom pjesme i skladbe. skladbe uz povremeno skretanje skladbe uvažavajući glazbeno-izražajne
izražajne sastavnice. Potrebno učestalo skretanje pozornosti na glazbeno-izražajne sastavnice.
pozornosti na uvažavanje sastavnice.
glazbeno-izražajnih sastavnica.
ISHOD: OŠ GK B.4.4. Učenik sviranjem i/ili pokretom izvodi umjetničku, tradicijsku, popularnu ili vlastitu glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenog stvaralaštva.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Svira pratnju u poznatim U skupini i uz poticaj svira pratnju U skupini svira pratnju u poznatim Samostalno i točno svira pratnju u
skladbama i/ili samostalno svira u poznatim skladbama. skladbama. poznatim skladbama.
kraće instrumentalne skladbe Svira kraće skladbe služeći se notnim
služeći se notnim pismom za pismom.
potrebe sviranja i/ili računalnim
programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu. Nevoljko prati glazbu zadanim Prati glazbu zadanim pokretima. Osmišljava pokret uz zadanu glazbu.
pokretima.
Sudjeluje u različitim glazbenim Isključivo na poticaj sudjeluje u Uglavnom sudjeluje u različitim Rado i sa entuzijazmom sudjeluje u
igrama i aktivnostima različitim glazbenim igrama i glazbenim igrama i aktivnostima različitim glazbenim igrama i aktivnostima
glazbenoga stvaralaštva. aktivnostima glazbenoga glazbenoga stvaralaštva. glazbenoga stvaralaštva.
stvaralaštva.
RAZRADA ISHODA: Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično ostvarivanje
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega. ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se učenika
potiče na njihovo ostvarivanje.
DOMENA C: GLAZBA U KONTEKSTU
ISHOD: OŠ GK C.4.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge i vrste glazbe.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Na osnovu slušanja glazbe i Glazbene primjere sluša uz česta Pozorno sluša glazbene primjere uz Slušanjem glazbenih primjera samostalno
aktivnog muziciranja prepoznaje skretanja pozornosti na sadržaje manje intervencije učitelja. Dio slušanih prepoznaje različite uloge glazbe.
različite uloge glazbe, opisuje slušanja. Teško i uz navođenje glazbenih primjera pravilno kategorizira Samoinicijativno i samostalno daje primjere
karakter i ugođaj skladbe te prepoznaje različite uloge glazbe. po ulozi (svečana glazba, glazba za ples i i ostalih skladbi u istoj vrsti glazbe.
razlikuje pojedine vrste glazbe. sl.).
ISHOD: OŠ GK C.4.2. Učenik temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske
tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Temeljem slušanja, pjevanja i Opaža i opisuje manji dio obilježja Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske
plesa/pokreta upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe u tradicijske glazbe u vlastitoj sredini tradicijske glazbe u vlastitoj sredini
glazbe i drugih umjetnosti vlastitoj sredini (lokalnoj (lokalnoj zajednici). (lokalnoj zajednici).
(tekst, ples/pokret, odjeća i zajednici).
obuća) u hrvatskoj tradicijskoj
glazbi.

U nastavku donosimo elemente vrednovanja za treći i nadodani element: Odgojni učinci rada.
 NEDOVOLJAN
Niti uz poticaj ne želi raditi kao
dio skupine niti samostalno.
Ne prihvaća pravila.
Neprimjereno se ponaša u
radu.
Ne prihvaća odgovornost za
ODGOJNI UČINCI RADA
svoje ponašanje.
Nema razvijen osjećaj
samokontrole.
Ne nosi pribor za rad.
Ne reagira na opomenu.
DOVOLJAN
U rad se uključuje tek uz
stalne intervencije učitelja.
Postavljena pravila prihvaća
uz stalna podsjećanja na
ista.
Neprimjereno se ponaša u
radu.
Odgovornost za svoje
ponašanje prihvaća nakon
intervencije učitelja.
Potrebno razvijati osjećaj za
samokontrolu.
Ne brine o urednosti pribora
za rad i na sat ga nosi
povremeno.
Često ne reagira na
opomenu.
NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA
DOBAR
Uz poticaj se uključuje u rad
skupine i u sve oblike rada.
Prihvaća samo određena
postavljena pravila.
U radu ponekada dolazi do
nepoželjnih oblika
ponašanja te je često
potrebna intervencija
učitelja.
Ponekada zaboravlja pribor
za rad.
VRLO DOBAR
Uglavnom se uključuje u rad
skupine i u sve oblike rada.
Prihvaća i slijedi postavljena
pravila pri radu uz manje
opomene i podsjećanja.
U radu se uglavnom ponaša
primjereno.
Nosi pribor za rad.
ODLIČAN
Rado se uključuje u rad
skupine i u sve oblike rada.
Prihvaća i slijedi postavljena
pravila pri radu.
U radu se ponaša
primjereno.
Redovito nosi pribor za rad i
brine o njegovoj urednosti.
Sve dodatne zadatke (izrada
plakata, jednostavnih
glazbala..) prihvaća i
odrađuje na vrijeme,
kvalitetno i sa
entuzijazmom.
Domene u nastavnome predmetu Matematika jesu:

 brojevi
 algebra i funkcije
 oblik i prostor
 mjerenje
 podatci, statistika i vjerojatnost

Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika jesu:

1. Usvojenost znanja i vještina:

 opisuje matematičke pojmove

 odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi
 provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata
 upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.

2. Matematička komunikacija:

 koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome
izražavanju
 koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka
 prelazi između različitih matematičkih prikaza
 svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama
 postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja
 organizira informacije u logičku strukturu
 primjereno se koristi tehnologijom.

3. Rješavanje problema:

 prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja

 uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema
 modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu
 ispravno rješava probleme u različitim kontekstima
 provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema
 generalizira rješenje.
 Sadržaji vrednovanja u nastavi Matematike su:

 usmena ispitivanja
 opažanja izvedbe u nekoj aktivnosti
 analiza mape radova
 procjena učeničke rasprave
 analiza učeničkih izvješća

Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Matematiku.

BROJEVI
ISHOD: MAT OŠ A.4.1. Služi se prirodnim brojevima do milijun.
 RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Broji, čita, piše i Učenik ne ostvaruje
uspoređuje brojeve do sastavnicu ishoda „broji,
milijun. čita, piše i uspoređuje
brojeve do milijun“ po
zadanim elementima.
Navodi dekadske Učenik ne ostvaruje
jedinice i opisuje sastavnicu ishoda „navodi
njihove odnose. dekadske jedinice i opisuje
njihove odnose“ po
zadanim elementima.
Prepoznaje mjesne Učenik ne ostvaruje
vrijednosti pojedinih sastavnicu ishoda
znamenaka. „prepoznaje mjesne
vrijednosti pojedinih
znamenaka
“ po zadanim elementima.
Koristi se Učenik ne ostvaruje
višeznamenkastim sastavnicu ishoda „koristi
brojevima. se višeznamenkastim
brojevima“ po zadanim
elementima.
ISHOD: MAT OŠ A.4.2. Pisano zbraja i oduzima u skupu prirodnih brojeva do milijun.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Zbraja i oduzima Učenik ne ostvaruje
brojeve do milijun. sastavnicu ishoda „zbraja i
oduzima brojeve do
milijun“ po zadanim
elementima.
Primjenjuje Učenik ne ostvaruje
odgovarajući sastavnicu ishoda
matematički zapis „primjenjuje odgovarajući
pisanoga zbrajanja i matematički zapis pisanoga
oduzimanja. zbrajanja i oduzimanja“ po
zadanim elementima.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Uz metodički predložak Uz pomoć broji, čita, Broji, čita, piše i Uredno i točno čita, piše i
djelomično čita, piše i uspoređuje uspoređuje brojeve do uspoređuje brojeve do
zapisuje i uspoređuje brojeve do milijun milijun uz manje milijun brojkama i
brojeve do milijun brojkama i brojevnim greške. brojevnim riječima.
brojkama i zadanim riječima.
brojevnim riječima.
Navodi dekadske Navodi dekadske Razvrstava brojeve Uočava i objašnjava način i
jedinice uz povremene jedinice, uz povremene dekadskog sustava po pravilo nizanja brojeva u
greške. greške opisuje njihove zadanim kriterijima. dekadskom sustavu
odnose. brojeva.
Određuje mjesne Određuje mjesne Crta tablicu mjesnih Uredno i samostalno crta
vrijednosti znamenaka vrijednosti pojedinih vrijednosti i u njoj tablicu mjesnih vrijednosti i
samo uz pomoć tablice znamenaka. prikazuje zadane u njoj prikazuje zadane
mjesnih vrijednosti. brojeve. brojeve.
Uz navođenje prikazuje Uz manje pogreške Prikazuje i Samostalno, brzo i točno
višeznamenkaste prikazuje i upotrebljava upotrebljava prikazuje i upotrebljava
brojeve. višeznamenkaste višeznamenkaste višeznamenkaste brojeve.
brojeve. brojeve.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Uz podsjećanje na Djelomično točno Uz manje nesigurnosti Brzo, sigurno i točno zbraja
algoritam rada zbraja i zbraja i oduzima u zbraja i oduzima u i oduzima u skupu brojeva
oduzima u skupu skupu brojeva do skupu brojeva do do milijun.
brojeva do milijun. milijun. milijun.
Uz pomoć učitelja Uz povremene Pisano zbraja i oduzima Brzo i točno pisano zbraja i
primjenjuje pogreške i sugestije brojeve do milijun oduzima brojeve do milijun
odgovarajući pisano zbraja i oduzima primjenjujući primjenjujući odgovarajući
matematički zapis te, brojeve do milijun odgovarajući matematički zapis.
uz navođenje, pisano primjenjujući matematički zapis.
zbraja i oduzima odgovarajući

Primjenjuje svojstvo Učenik ne ostvaruje
komutativnosti i vezu sastavnicu ishoda
zbrajanja i oduzimanja. „primjenjuje svojstvo
komutativnosti i vezu
zbrajanja i oduzimanja“ po
zadanim elementima.
Imenuje članove Učenik ne ostvaruje
računskih operacija. sastavnicu ishoda „imenuje
članove računskih
operacija“ po zadanim
elementima.
Rješava tekstualne Učenik ne ostvaruje
zadatke. sastavnicu ishoda „rješava
tekstualne zadatke“ po
zadanim elementima.
ISHOD: MAT OŠ A.4.3. Pisano množi i dijeli dvoznamenkastim brojevima u skupu prirodnih brojeva do milijun.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Množi i dijeli brojeve s Učenik ne ostvaruje
10 i 100. sastavnicu ishoda „množi i
dijeli brojeve s 10 i 100“ po
zadanim elementima.
Procjenjuje djelomični Učenik ne ostvaruje
količnik. sastavnicu ishoda
„procjenjuje djelomični
količnik“ po zadanim
elementima.
Procjenjuje rezultat u Učenik ne ostvaruje
zadatku prije postupka sastavnicu ishoda
pisanoga računanja. „procjenjuje rezultat u
zadatku prije postupka
brojeve do milijun. matematički zapis.
Rabi zamjenu mjesta Rabi zamjenu mjesta Rabi zamjenu mjesta Uočava pravilo
pribrojnika i vezu pribrojnika na različite pribrojnika na različite komutativnosti i
zbrajanja i oduzimanja načine isključivo prema načine uz manje greške primjenjuje ga
završavajući započete riješenim modelima i pomoć, uočava vezu samostalno i točno, koristi
jednostavne primjere i zadataka, uočava vezu zbrajanja i oduzimanja se vezom zbrajanja i
uz pomoć učitelja. zbrajanja i oduzimanja te se njome služi uz oduzimanja olakšavajući si
no ne uočava njezinu poticaj. rješavanje zadataka.
konkretnu primjenu.
Djelomično točno Imenuje članove u Uglavnom točno Rješava tekstualne zadatke
imenuje članove u zbrajanju i oduzimanju. rješava tekstualne u kojima se pojavljuju
zbrajanju i oduzimanju. zadatke u kojima se imena članova u zbrajanju i
pojavljuju imena oduzimanju te iste koristi u
članova zbrajanja i komunikaciji na satu.
oduzimanja.
Rješava Rješava Rješava tekstualne Samostalno i točno rješava
najjednostavnije najjednostavnije zadatke uz manje složenije tekstualne
tekstualne zadatke tekstualne zadatke s nesigurnosti. zadatke.
isključivo uz stalnu nestalnom razinom
asistenciju i pomoć pri točnosti.
postavljanju zadatka.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Množi i dijeli brojeve Množi i dijeli brojeve Množi i dijeli brojeve Točno, sigurno i brzo množi
10 i 100 uz djelomičnu 10 i 100 uz manje 10 i 100. i dijeli brojeve 10 i 100.
točnost. nesigurnosti.
Teško procjenjuje Neprecizno i sporo Procjenjuje djelomični Precizno i brzo procjenjuje
djelomični količnik što procjenjuje djelomični količnik. djelomični količnik čime
stvara dodatne količnik što znatno postiže brzinu u dijeljenju.
poteškoće u dijeljenju. usporava dijeljenje.
Procjenjuje rezultat Procjenjuje rezultat Uglavnom precizno Precizno procjenjuje
zadanih zadataka samo zadanih zadataka samo procjenjuje rezultat rezultat u zadanim
na najočitijim na najočitijim zadanih zadataka. zadatcima te se dobivenom
primjerima i uz primjerima. procjenom koristi pri
 pisanoga računanja“ po navođenje. olakšavanju rješavanja
zadanim elementima. zadataka
Primjenjuje postupak Učenik ne ostvaruje Uz vođenje i prema Primjenjuje određenu Primjenjuje postupak Samostalno i točno se
pisanoga množenja i sastavnicu ishoda zadanim smjernicama računsku radnju u pisanoga množenja i odlučuje za određenu
dijeljenja „primjenjuje postupak primjenjuje određenu određenom zadatku dijeljenja računsku radnju u zadanim
dvoznamenkastim pisanoga množenja i računsku radnju za slijedeći naputak za dvoznamenkastim zadatcima.
brojem u različitim dijeljenja određeni zadatak. rad. brojem u različitim
tipovima zadataka. dvoznamenkastim brojem u tipovima zadataka.
različitim tipovima
zadataka“ po zadanim
elementima.
Primjenjuje svojstva Učenik ne ostvaruje Uz stalno podsjećanje Provjerava rješenja Uglavnom provjerava Zbog motiviranosti i brige o
računskih operacija radi sastavnicu ishoda povezuje množenje kao prilikom računanja rješenje prilikom izrade rezultatu rada
provjere rezultata. „primjenjuje svojstva dijeljenju suprotnu kada je to zadano u zadataka. samoinicijativno provjerava
računskih operacija radi računsku radnju te tek zadatku. rješenja prilikom računanja.
provjere rezultata“ po tada navedeno svojstvo
zadanim elementima. koristi praktično u
računanju.
ISHOD: MAT OŠ A.4.4. Primjenjuje četiri računske operacije i odnose među brojevima u problemskim situacijama.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Odabire računsku Učenik ne ostvaruje Bez vođenja teško U jednostavnijim Odabire računsku Točno procjenjuje računske
operaciju u pojedinome sastavnicu ishoda „odabire procjenjuje koja zadatcima točno operaciju u radnje koje će dovesti do
zadatku. računsku operaciju u računska radnja će odabire računsku pojedinome zadatku. rješenja i zahtjevnijih
pojedinome zadatku“ po dovesti do rješenja u radnju pojedinome zadataka.
zadanim elementima. pojedinom zadatku. zadatku.
Primjenjuje svojstva Učenik ne ostvaruje Isključivo uz vođenje Primjenjuje svojstva Uglavnom uspješno Uočava i samoinicijativno
računskih operacija sastavnicu ishoda primjenjuje svojstva računskih operacija u primjenjuje svojstva primjenjuje svojstva
(komutativnost, „primjenjuje svojstva računskih operacija. sugestivnim zadatcima računskih operacija. računskih operacija
asocijativnost i računskih operacija“ po ne koristeći ih prilikom računanja.
distributivnost). zadanim elementima. samostalno prilikom
rješavanja ostalih
zadataka.
Provjerava rješenje Učenik ne ostvaruje Rabi veze među Kada je zadano Uz manje poticaje rabi Uočava i samoinicijativno
primjenjujući veze sastavnicu ishoda računskim operacijama zadatkom rabi veze veze među računskim rabi veze među računskim
među računskim „provjerava rješenje za provjeru rezultata među računskim operacijama za operacijama za provjeru
operacijama. primjenjujući veze među tek na inzistiranje operacijama za provjeru rezultata. rezultata.
 računskim operacijama“ po
zadanim elementima.
Izvodi više računskih Učenik ne ostvaruje
operacija. sastavnicu ishoda „izvodi
više računskih operacija“ po
zadanim elementima.
Rješava problemske Učenik ne ostvaruje
zadatke sa uporabom i sastavnicu ishoda „rješava
bez uporabe zagrada. problemske zadatke sa
uporabom i bez uporabe
zagrada“ po zadanim
elementima.
Procjenjuje rezultat. Učenik ne ostvaruje
sastavnicu ishoda
„procjenjuje rezultat“ po
zadanim elementima.
Upotrebljava nazive Učenik ne ostvaruje
članova računskih sastavnicu ishoda
operacija. „upotrebljava nazive
članova računskih
operacija“ po zadanim
elementima.
ISHOD: MAT OŠ B.4.1. Određuje vrijednost nepoznate veličine u jednakostima ili nejednakostima.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Razlikuje jednakosti i Učenik ne ostvaruje
nejednakosti. sastavnicu ishoda „razlikuje
jednakosti i nejednakosti“
po zadanim elementima.
učitelja. provjeru rezultata.
Djelomično točno Primjenjuje četiri Uglavnom samostalno Primjenjuje stečene
primjenjuje četiri računske operacije u primjenjuje stečene matematičke spoznaje o
računske operacije u rješavanju matematičke spoznaje brojevima, računskim
rješavanju jednostavnih o brojevima, računskim operacijama i njihovim
najjednostavnijih problemskih situacija iz operacijama i njihovim svojstvima u rješavanju
problemskih situacija iz neposredne okoline. svojstvima u rješavanju svakodnevnih problemskih
neposredne okoline. svakodnevnih situacija.
problemskih situacija.
Metodom pokušaja i Prema ponavljanim Rješava zadatke sa i Objašnjava pravila
pogrešaka određuje smjernicama rješava bez zagrada. računanja sa i bez zagrada,
vrijednosti izraza sa i zadatke sa i bez primjenjuje ih, te lako i
bez zagrada. zagrada. brzo računa zadane
zadatke.
Teško procjenjuje Neprecizno i sporo Procjenjuje rezultat. Precizno i brzo procjenjuje
rezultat što stvara procjenjuje rezultat što rezultat.
dodatne poteškoće u znatno usporava
dijeljenju. dijeljenje.
Djelomično točno Imenuje članove u Uglavnom točno Rješava tekstualne zadatke
imenuje članove u zbrajanju i oduzimanju. rješava tekstualne u kojima se pojavljuju
zbrajanju i oduzimanju. zadatke u kojima se imena članova u zbrajanju i
pojavljuju imena oduzimanju te iste koristi u
članova zbrajanja i komunikaciji na satu.
oduzimanja.
ALGEBRA I FUNKCIJE
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Bez vođenja teško Jednakosti i Razlikuje jednakosti i Uočava jednakosti i
razlikuje jednakosti i nejednakosti razlikuje nejednakosti. nejednakosti u zadanim
nejednakosti čak i u u jednostavnijim zadatcima te predlaže
najjednostavnijim oblicima prikaza načine rješavanja.
oblicima prikaza (zadataka).
(zadataka).
Koristi se slovom kao
oznakom za nepoznati
broj u jednakostima i
nejednakostima.
Računa vrijednost
nepoznate veličine
primjenjujući veze
između računskih
operacija.
RADA ISHODA
Opisuje pojam kuta.
Prepoznaje, uspoređuje
i crta pravi, šiljasti i tupi
kut.
Imenuje vrh i krakove
kuta.
Učenik ne ostvaruje
sastavnicu ishoda „koristi
se slovom kao oznakom za
nepoznati broj u
jednakostima i
nejednakostima“ po
zadanim elementima.
Učenik ne ostvaruje
sastavnicu ishoda „računa
vrijednost nepoznate
veličine primjenjujući veze
između računskih
operacija“ po zadanim
elementima.
NEDOVOLJAN
Učenik ne ostvaruje
sastavnicu ishoda „opisuje
pojam kuta“ po zadanim
elementima.
Učenik ne ostvaruje
sastavnicu ishoda
„prepoznaje, uspoređuje i
crta pravi, šiljasti i tupi kut.
imenuje vrh i krakove kuta“
po zadanim elementima.
Učenik ne ostvaruje
sastavnicu ishoda „imenuje
vrh i krakove kuta“ po
zadanim elementima.
Teško uviđa
matematički smisao
zamjene slova
brojevima.
Rješava zadatke sa
nepoznanicama uz
stalnu podršku i
konkrete.
OBLIK I PROSTOR
ISHOD: MAT OŠ C.4.1. Određuje i crta kut.
DOVOLJAN
Nepotpuno citira
pojam kuta ne koristeći
se matematičkom
terminologijom.
Prepoznaje pravi,
šiljasti i tupi kut, crta ih
ne vodeći računa o
urednosti niti o
pravilnom korištenju
geometrijskog pribora.
Uz pomoć imenuje vrh i Uglavnom točno
krakove kuta. imenuje vrh i krakove
kuta.
Uz poticaj učitelja se Koristi se slovom kao Uviđa pojam nepoznanice
koristi slovom kao oznakom za nepoznati te ju koristi i u ostalim
oznakom za nepoznati broj. oblicima, a ne samo kao
broj. slovo.
Uz povremenu pomoć i Uglavnom točno i Koristeći se vezama među
djelomično točno samostalno računa računskim operacijama
rješava zadatke sa zadatke s nepoznatim samostalno određuje
nepoznanicama. članom koristeći se vrijednost nepoznatoga
vezama među broja.
računskim
operacijama.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Citira pojam kuta bez Objašnjava značenje Sa razumijevanjem i
dodatnog objašnjenja. pojma kuta, usvojeno koristeći se matematičkom
znanje uglavnom terminologijom objašnjava
samostalno koristi za pojam kuta.
rješavanje zadataka.
Prepoznaje, Prepoznaje, Prepoznaje, uspoređuje i
uspoređuje i crta pravi, uspoređuje i crta pravi, crta pravi, šiljasti i tupi kut
šiljasti i tupi kut. šiljasti i tupi kut pri vodeći računa o urednosti
čemu je geometrijski geometrijskog crteža te o
crtež uglavnom ispravnom načinu
uredan. korištenja geometrijskog
pribora.
Točno imenuje vrh i Točno imenuje vrh i
krakove kuta. krakove kuta koristeći se
matematičkom
terminologijom.
Prepoznaje i ističe točke Učenik ne ostvaruje
koje (ne) pripadaju sastavnicu ishoda
kutu. „prepoznaje i ističe točke
koje (ne) pripadaju kutu“ po
zadanim elementima.
Koristi se oznakom kuta Učenik ne ostvaruje
(kut aVb) pazeći na sastavnicu ishoda „koristi
orijentaciju (suprotno se oznakom kuta (kut avb)
od kretanja kazaljki na pazeći na orijentaciju“ po
satu). zadanim elementima.
ISHOD: MAT OŠ C.4.2. Razlikuje i opisuje trokute prema duljinama stranica te pravokutni trokut.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Razlikuje i opisuje Učenik ne ostvaruje
trokute prema sastavnicu ishoda „razlikuje
duljinama stranica i i opisuje trokute prema
dijeli ih na duljinama stranica i dijeli ih
jednakostranične, na jednakostranične,
raznostranične i raznostranične i
jednakokračne trokute. jednakokračne trokute“ po
zadanim elementima.
Razlikuje i opisuje Učenik ne ostvaruje
pravokutni trokut u sastavnicu ishoda „razlikuje
odnosu na druge i opisuje pravokutni trokut
trokute. u odnosu na druge trokute“
po zadanim elementima.
ISHOD: MAT OŠ C.4.3. Opisuje i konstruira krug i njegove elemente.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Opisuje i konstruira Učenik ne ostvaruje
krug i njegove elemente sastavnicu ishoda „opisuje i
(kružnica, polumjer i konstruira krug i njegove
središte). elemente“ po zadanim
elementima.
Uz dodatne naputke Uglavnom samostalno Prepoznaje i ističe Argumentirano objašnjava
prepoznaje i ističe prepoznaje i ističe točke koje (ne) odnos različitih točaka na
točke koje (ne) točke koje (ne) pripadaju kutu. geometrijskom crtežu
pripadaju kutu. pripadaju kutu. koristeći se matematičkom
terminologijom.
Kutove uglavnom Koristi se dogovorenim Koristi se dogovorenim Samoinicijativno se koristi
označava dogovorenim oznakama za oznakama za se dogovorenim oznakama
oznakama, ne vodeći obilježavanje kuta ne obilježavanje kuta za obilježavanje kuta pazeći
računa na smjer pazeći na smjer pazeći na smjer na smjer obilježavanja kuta.
obilježavanja kuta. obilježavanja kuta. obilježavanja kuta.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Razlikuje i nepotpunim Uglavnom samostalno Razlikuje i opisuje Samostalno opisuje trokute
rečenicama opisuje razlikuje i trokute prema prema duljinama stranica i
trokute prema jednostavnim duljinama stranica i dijeli ih na
duljinama, izostaje rječnikom opisuje dijeli ih na jednakostranične,
matematička trokute prema jednakostranične, raznostranične i
terminologija. duljinama stranica i raznostranične i jednakokračne trokute
dijeli ih na jednakokračne trokute. koristeći se matematičkom
jednakostranične, terminologijom.
raznostranične i
jednakokračne.
Razlikuje i, uz Razlikuje i Svojim riječima opisuje Matematičkim rječnikom
navođenje, jednostavnim pravokutni trokut u određuje pravokutni
jednostavnim rječnikom opisuje odnosu na druge trokut, objašnjava razliku
rječnikom opisuje pravokutni trokut. trokute. između njega i ostalih vrsta
pravokutni trokut. trokuta.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Uz navođenje i pomoć Nepotpunim Objašnjava krug, u Matematičkim rječnikom
opisuje krug, rečenicama opisuje većini slučajeva objašnjava krug, precizno i
geometrijski crtež krug, geometrijski crtež precizno i uredno uredno konstruira krug i
kruga je nepotpun i kruga je neuredan uz konstruira krug i njegove elemente
neuredan. djelomično označene njegove elemente (kružnica, polumjer i
elemente kruga. (kružnica, polumjer i središte).
 središte).
Opisuje odnos kruga i Učenik ne ostvaruje Samo pomoću Nepreciznim Uglavnom pravilno se U svakodnevnom govoru
kružnice. sastavnicu ishoda „opisuje slikovnog prikaza u rečenicama opisuje koristi pojmovima pravilno se koristi
odnos kruga i kružnice“ po mogućnosti je odrediti međusobni odnos kruga i kružnice, pojmovima kruga i
zadanim elementima. razlike između kruga i kruga i kružnice. razumijevajući njihov kružnice, precizno
kružnice. odnos. određujući njihov odnos.
Prepoznaje polumjer i Učenik ne ostvaruje Tek pomoću slikovnog Uglavnom samostalno Imenuje polumjer i Matematičkim rječnikom
središte kruga i sastavnicu ishoda prikaza (skice, prepoznaje polumjer i središte kruga i objašnjava polumjer i
kružnice. „prepoznaje polumjer i geometrijskog crteža) u središte kruga i kružnice, objašnjava ih središte kružnice,
središte kruga i kružnice“ mogućnosti je odrediti kružnice. svojim riječima. navedenim pojmovima
po zadanim elementima. polumjer kružnice. koristi se spontano.

ISHOD: MAT OŠ C.4.4. Crta i konstruira geometrijske likove.

RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Geometrijskim Učenik ne ostvaruje Uz naputke „korak po Crta osnovne Uglavnom uredno i Uredno i točno crta
priborom crta osnovne sastavnicu ishoda kora“ crta osnovne geometrijske likove ne točno crta osnovne osnovne geometrijske
geometrijske likove „geometrijskim priborom geometrijske likove, ne vodeći računa o geometrijske likove. likove pravilno se služeći
(raznostranični i crta osnovne geometrijske vodeći računa o urednosti geometrijskim priborom.
pravokutni trokut, likove“ po zadanim urednosti geometrijskog crteža
pravokutnik i kvadrat). elementima. geometrijskog crteža niti o pravilnoj upotrebi
niti o pravilnoj upotrebi geometrijskog pribora.
geometrijskog pribora.
Konstruira Učenik ne ostvaruje Uz naputke „korak po Crta različite vrste Uglavnom uredno i Uredno i točno crta različite
jednakostranične, sastavnicu ishoda kora“ konstruira trokuta ne vodeći točno crta različite vrste trokuta, pravilno se
raznostranične i „konstruira različite vrste trokuta, računa o urednosti vrste trokuta, pravilno služeći geometrijskim
jednakokračne trokute. jednakostranične, ne vodeći računa o geometrijskog crteža se služeći priborom.
raznostranične i urednosti niti o pravilnoj upotrebi geometrijskim
jednakokračne trokute“ po geometrijskog crteža geometrijskog pribora. priborom.
zadanim elementima. niti o pravilnoj upotrebi
geometrijskog pribora.

ISHOD: MAT OŠ C.4.5. Povezuje sve poznate geometrijske oblike.

RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Označava vrhove, Učenik ne ostvaruje Proizvoljno obilježava Uz manje nesigurnosti Obilježava dijelove Točno i brzo obilježava
stranice i kutove sastavnicu ishoda dijelove trokuta, rijetko obilježava dijelove trokuta dogovorenim dijelove trokuta
trokuta te trokut „označava vrhove, stranice
zapisuje simbolima i kutove trokuta te trokut
(∆ABC). zapisuje simbolima (∆abc)“
po zadanim elementima.
Povezuje sve Učenik ne ostvaruje
geometrijske pojmove u sastavnicu ishoda
opisivanju „povezuje sve geometrijske
geometrijskih objekata pojmove u opisivanju
(vrhovi, strane, geometrijskih objekata“ po
stranice, bridovi, zadanim elementima.
kutovi).
ISHOD: MAT OŠ D.4.1. Procjenjuje i mjeri volumen tekućine.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Primjenjuje pojam Učenik ne ostvaruje
volumena (obujma, sastavnicu ishoda
zapremnine) tekućine. „primjenjuje pojam
volumena (obujma,
zapremnine) tekućine
“ po zadanim elementima.
Upoznaje i uspoređuje Učenik ne ostvaruje
različite posude za sastavnicu ishoda
čuvanje tekućine. „upoznaje i uspoređuje
različite posude za čuvanje
tekućine“ po zadanim
elementima.
Opisuje vezu između Učenik ne ostvaruje
oblika i volumena sastavnicu ishoda „opisuje
tekućine. vezu između oblika i
volumena tekućine“ po
zadanim elementima.
Procjenjuje i mjeri Učenik ne ostvaruje
volumen tekućine sastavnicu ishoda
prelijevanjem. „procjenjuje i mjeri
volumen tekućine
se koristi dogovorenim trokuta dogovorenim načinima i simbolima. dogovorenim načinima i
načinima i simbolima. načinima i simbolima. simbolima.
Koristi se nepotpunim Koristi se jednostavnim Koristi se uglavnom Samostalno povezuje sve
rečenicama i rečenicama i točnim geometrijskim geometrijske pojmove u
proizvoljnim djelomično točnim pojmovima pri opisivanju geometrijskih
geometrijskim geometrijskim opisivanju objekata te iste koristi u
pojmovima pri pojmovima pri geometrijskih likova i kao dio usvojenog rječnika.
opisivanju opisivanju njihovih dijelova.
geometrijskih likova i geometrijskih likova i
njihovih dijelova. njihovih dijelova.
MJERENJE
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Neprecizno i Uz poticaj, u uglavnom Primjenjuje pojam U svom rječniku, spontano
proizvoljno primjenjuje odgovarajućem volumena, zapremine primjenjuje pojam
pojam volumena, kontekstu, primjenjuje ili obujma tekućine u volumena, zapremine ili
zapremine ili obujma pojam volumena, odgovarajućem obujma tekućine.
tekućine. zapremine ili obujma kontekstu.
tekućine.
Metodom pokušaja i Upoznaje i uspoređuje Samostalno Povezujući sa ranijim
pogrešaka uspoređuje različite posude za uspoređuje različite iskustvima predlaže
različite posude za čuvanje tekućine. posude za čuvanje različite namjene posuda za
čuvanje tekućine. tekućine. čuvanje tekućine.
Na najjednostavnijim Na jednostavnijim Opisuje vezu između Argumentirano opisuje
primjerima i uz stalno primjerima opisuje oblika i volumena vezu između oblika i
vođenje opisuje vezu vezu između oblika i tekućine. volumena tekućine
između oblika i volumena tekućine. koristeći se ranijim
volumena tekućine. iskustvima i procjenom.
Uz stalnu pomoć Uz povremenu pomoć Uglavnom točno Objašnjava standardne
učitelja procjenjuje i učitelja procjenjuje i procjenjuje i mjeri mjerne jedinice za
mjeri volumen. mjeri volumen. volumen. tekućinu, točno procjenjuje
i mjeri volumen.
 prelijevanjem“ po zadanim
elementima.
Imenuje jedinice za Učenik ne ostvaruje
mjerenje volumena sastavnicu ishoda „imenuje
tekućine (litra, jedinice za mjerenje
decilitar). volumena tekućine (litra,
decilitar)“ po zadanim
elementima.
Računa s mjernim Učenik ne ostvaruje
jedinicama za volumen sastavnicu ishoda „računa s
tekućine. mjernim jedinicama za
volumen tekućine“ po
zadanim elementima.
Preračunava mjerne Učenik ne ostvaruje
jedinice. sastavnicu ishoda
„preračunava mjerne
jedinice“ po zadanim
elementima.
ISHOD: MAT OŠ D.4.2. Uspoređuje površine likova te ih mjeri jediničnim kvadratima.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
U ravnini uspoređuje Učenik ne ostvaruje
likove različitih površina sastavnicu ishoda „u
prema veličini dijela ravnini uspoređuje likove
ravnine koju zauzimaju različitih površina prema
te tako upoznaje pojam veličini dijela ravnine koju
površine. zauzimaju te tako upoznaje
pojam površine“ po
zadanim elementima.
Mjeri površinu likova Učenik ne ostvaruje
ucrtanih u kvadratnoj sastavnicu ishoda „mjeri
mreži prebrojavanjem površinu likova ucrtanih u
kvadrata. kvadratnoj mreži
prebrojavanjem kvadrata“
po zadanim elementima.
Imenuje jedinice za Imenuje jedinice za Navodi standardne U zadatcima primjenjuje
mjerenje volumena mjerenje volumena mjerne jedinice za odnose mjernih jedinica za
tekućine (litra, tekućine (litra, tekućinu uglavnom tekućine.
decilitar) nestalnom decilitar). uspješno ih stavljajući
točnošću. u suodnos.
Uz poticaj i djelomično Uz manju pomoć i Uglavnom točno Brzo i točno računa s
točno računa s nesigurnosti računa s računa s mjernim mjernim jedinicama za
mjernim jedinicama za mjernim jedinicama za jedinicama za volumen volumen tekućine.
volumen tekućine. volumen tekućine. tekućine.
Mjerne jedinice Preračunava mjerne Uglavnom točno Lako, brzo i točno rješava
preračunava pomoću jedinice na rješava zadatke u zadatke u kojima je
predočenih pomoćnih jednostavnijim kojima je iskazana iskazana potreba za
zapisa brojčanih primjerima. potreba za preračunavanjem mjernih
odnosa među mjernim preračunavanjem jedinica.
jedinicama. mjernih jedinica.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Uz poticaj uspoređuje Uz nesigurnosti Uglavnom točno Uviđa praktičnu potrebu
likove različitih uspoređuje likove uspoređuje likove mjerenja površine, točno
površina, prepoznaje različitih površina, različitih površina, uspoređuje likove različitih
pojam površine prepoznaje pojam shvaća pojam površine. površina, shvaća pojam
pomoću dodatnih površine. površine.
smjernica i vođenja.
Uz vođenje učitelja Uz dodatne smjernice Uglavnom samostalno i Samostalno i točno mjeri
mjeri površine mjeri površine točno mjeri površine površine jednostavnijih
jednostavnijih jednostavnijih jednostavnijih likova ucrtanih u kvadratnoj
likova ucrtanih u likova ucrtanih u likova ucrtanih u mreži prebrojavanjem
kvadratnoj mreži kvadratnoj mreži kvadratnoj mreži kvadrata.
prebrojavanjem prebrojavanjem prebrojavanjem
kvadrata. kvadrata. kvadrata.
Ucrtava u kvadratnu Učenik ne ostvaruje U kvadratnu mrežu U kvadratnu mrežu, U kvadratnu mrežu, U kvadratnu mrežu
mrežu likove zadane sastavnicu ishoda „ucrtava neprecizno ucrtava nestalnom uglavnom precizno, precizno ucrtava likove
površine. u kvadratnu mrežu likove jednostavne likove preciznošću, ucrtava ucrtava likove zadane zadane površine.
zadane površine“ po zadane površine. jednostavne likove površine.
zadanim elementima. zadane površine.
Mjeri površine Učenik ne ostvaruje Uz vođenje učitelja Uz dodatne naputke Uglavnom samostalno i Samostalno i točno mjeri
pravokutnih likova sastavnicu ishoda „mjeri mjeri površine mjeri površine točno mjeri površine površine pravokutnih likova
prekrivanjem površine površine pravokutnih likova pravokutnih likova pravokutnih likova pravokutnih likova prekrivanjem površine
jediničnim kvadratom. prekrivanjem površine prekrivanjem površine prekrivanjem površine prekrivanjem površine jediničnim kvadratom.
jediničnim kvadratom jediničnim kvadratom. jediničnim kvadratom. jediničnim kvadratom.
“ po zadanim elementima.
Poznaje standardne Učenik ne ostvaruje Djelomično poznaje Poznaje standardne Uglavnom točno Točno preračunava
mjere za površinu sastavnicu ishoda „poznaje standardne mjere za mjere za površinu preračunava standardne mjere za
(centimetar kvadratni, standardne mjere za površinu (kvadratni (kvadratni centimetar, standardne mjere za površinu (kvadratni
decimetar kvadratni, površinu“ po zadanim centimetar, decimetar i decimetar i metar). površinu (kvadratni centimetar, decimetar i
metar kvadratni). elementima. metar). centimetar, decimetar i metar).
metar).
Mjeri pravokutne Učenik ne ostvaruje Samo uz vođenje Uglavnom samostalno Uviđa praktičnu Uviđa praktičnu potrebu
površine u neposrednoj sastavnicu ishoda „mjeri učitelja ili kao dio mjeri pravokutne potrebu mjerenja mjerenja površine, smišlja
okolini. pravokutne površine u skupine mjeri površine u površine, mjeri najbolje načine mjerenja
neposrednoj okolini“ po pravokutne površine u neposrednoj okolini. površine u svojoj površine u svojoj okolini.
zadanim elementima. neposrednoj okolini. okolini.
PODACI, STATISTIKA I VJEROJATNOST
ISHOD: MAT OŠ E.4.1. Provodi jednostavna istraživanja i analizira dobivene podatke.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Osmišljava i provodi jednostavna istraživanja u svojoj neposrednoj Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“ dok se djelomično
okolini. ostvarivanje ili pak neostvarivanje ne vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem
bilješki te se učenika potiče na njihovo ostvarivanje.
Prikuplja podatke, Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Prema zadanim Uz manje nesigurnosti Zadane podatke razvrstava
razvrstava ih i prikazuje sastavnicu ishoda pogrešaka zadane smjernicama zadane zadane podatke prema zadanome kriteriju
neformalno i formalno. „prikuplja podatke, podatke razvrstava podatke razvrstava razvrstava prema predlažući različite grafove
razvrstava ih i prikazuje prema zadanome prema zadanome zadanome kriteriju. za unos različitih podataka.
neformalno i formalno“ po kriteriju. kriteriju.
zadanim elementima.
Čita podatke iz tablica i Učenik ne ostvaruje Uz pomoć učitelja čita Čita podatke iz tablica i Uglavnom točno čita Čita podatke iz različitih
jednostavnih dijagrama. sastavnicu ishoda „čita podatke iz različitih jednostavnih podatke iz različitih tablica i dijagrama.
 podatke iz tablica i tablica i dijagrama. dijagrama. tablica i dijagrama.
jednostavnih dijagrama“ po
zadanim elementima.
ISHOD: MAT OŠ E.4.2. Opisuje vjerojatnost događaja.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
U razgovoru iskazuje mogućnosti. Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se za nju vode pisane
bilješke.
Uspoređuje ishode Učenik ne ostvaruje Teško razabire Uz dodatne primjere Navodi događaje koji Uočava i razvrstava
riječima vjerojatniji, sastavnicu ishoda događaje koji su navodi događaje koji su su sigurni, mogući i događaje koji su sigurni,
manje vjerojatan, „uspoređuje ishode sigurni, mogući i sigurni, mogući i nemogući. mogući i nemogući
najvjerojatniji. riječima vjerojatniji, manje nemogući. nemogući. potkrjepljujući svoje
vjerojatan, najvjerojatniji“ procjene dodatnim
po zadanim elementima. tvrdnjama.

NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO

Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i društvo obuhvaća koncepte:

 Organiziranost svijeta oko nas (oznaka A)

 Promjene i odnosi (oznaka B)
 Pojedinac i društvo (oznaka C)
 Energija (oznaka D).
 U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja:

 usvojenost znanja
 istraživačke vještine.

Sadržaji vrednovanja nastavnome predmetu Priroda su:

 razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)  

 rješavanje zadataka pisane provjere znanja 
 rješavanje problemskih zadataka 
 tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja 
 izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu 
 obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja 
 izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima 
 izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima 
 izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima. 

Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Prirodu i društvo.

A. ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS

ISHOD: PID OŠ A.4.1. Učenik zaključuje o organiziranosti ljudskoga tijela i životnih zajednica.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Istražuje organiziranost Učenik ne ostvaruje Uz stalan poticaj, Prema konkretnim Uz manji poticaj Istražuje i objašnjava
biljaka i životinja na sastavnicu ishoda pomoć i jasno pojašnjenim primjerima zaključuje o povezanost staništa i
primjeru životne „istražuje organiziranost određene male uz dodatno navođenje povezanosti staništa i biljnoga i životinjskoga
zajednice. biljaka i životinja na spoznajne korake kroz pitanja zaključuje o biljnoga i životinjskoga svijeta te organiziranost
primjeru životne djelomično zaključuje o povezanosti staništa i svijeta. Uočava i životnih zajednica s
 zajednice“ po zadanim glavnim značajkama o biljnoga i životinjskoga istražuje organiziranost obzirom na životne
elementima. staništima i svijeta. Uočava i uz životnih zajednica s uvjete koji u njima
povezanosti biljnoga i podršku istražuje obzirom na životne vladaju.
životinjskoga svijeta. organiziranost životnih uvjete koji u njima
zajednica s obzirom na vladaju, uz kraće
životne uvjete koji u navođenje samostalno
njima vladaju, uz kraće objašnjava.
navođenje samostalno
objašnjava.
Razlikuje životne uvjete Učenik ne ostvaruje Zbog izrazito slabe Sudjeluje u Tijekom izvanučioničke Životnu zajednicu s
u životnoj zajednici i sastavnicu ishoda nadogradnje znanja, izvanučioničkoj nastavi ili nastave ili učenja lakoćom istražuje
povezuje ih s njezinom „razlikuje životne uvjete nabraja životne uvjete učenju otkrivanjem, otkrivanjem putem tijekom izvanučioničke
organiziranošću. u životnoj zajednici i uz pomoć, navodi ih promatranjem i medija (video, nastave (ili video
povezuje ih s njezinom prema predlošku za uočavanjem glavnih dokumentarna emisija) prikazima) gdje
organiziranošću“ po određenu životnu životnih uvjeta u nekim većinom samostalno promatra stanište te
zadanim elementima. zajednicu, prepoznaje životnim zajednicama uočava osobitosti i proučava biljni i
organiziranost te koje su od prije dobro zaključuje o životnim životinjski svijet koji
zajednice ukoliko se na poznate (nadogradnja na uvjetima u nekoj obitava na njemu (šuma,
to jasno ukaže sadržaje 3. r.), prema životnoj zajednici, travnjak, rijeka, jezero,
primjerom. zadacima i navedenim staništu i more, bara, močvara i
osobitostima promatra organiziranosti u nekoj sl.). Samostalno izvodi
staništa i osobitosti neke životnoj zajednici. zaključke o životnim
životne zajednice te uvjetima u određenoj
povremeno zaključuje o životnoj zajednici te
organizaciji zajednica. uočava i povezuje ih s
organiziranošću istih.
Istražuje ljudsko tijelo Učenik ne ostvaruje Navodi glavne organe i Razlikuje organe i Zaključuje o organima i Sa zanimanjem i
kao cjelinu i dovodi u sastavnicu ishoda sustave organa, ali teže organske sustave organskim sustavim razumijevanjem pristupa
vezu zajedničku ulogu „istražuje ljudsko tijelo povezuje i shvaća pojedinačno i kao cjelinu kao cjelini, ali ih i ljudskom tijelu kao
pojedinih dijelova tijela kao cjelinu i dovodi u povezanost i djelovanje i pokazuje ih na modelu. pojedinačno navodi i cjelini te zaključuje o
(organi i organski vezu zajedničku ulogu istih. Djelomično zaključuje o dovodi u vezu. Na organima i organskim
sustavi). pojedinih dijelova tijela“ organizmu u cijelosti i prikazu ljudskoga tijela sustavima. Na prikazu
po zadanim elementima. povezanosti organa i (crtež, model) ljudskoga tijela (crtež,
organskih sustava. objašnjava međusobnu model) objašnjava
povezanost svih međusobnu povezanost
sustava organa uz svih sustava organa.
 manje greške.
ISHOD: PID OŠ A.4.2. Učenik obrazlaže i prikazuje vremenski slijed događaja te organizira svoje vrijeme.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Objašnjava važnost Učenik ne ostvaruje Teže shvaća raspodjelu Prema primjerima iz Odabire predložene Samostalno organizira
organizacije vremena na sastavnicu ishoda vremena i važnost udžbenika ili primjerima tehnike organizacije svoje vrijeme jer su
vlastitim primjerima. „objašnjava važnost organiziranja istoga jer ostalih suučenika uviđa svoga vremena: radne navike sustavno
organizacije vremena na su radne navike važnost i način vremensku crtu, razvijane. Bira i koristi
vlastitim primjerima“ po nedovoljno i organiziranja vremena te raspored obveza, tehnike organizacije
zadanim elementima. nesustavno razvijane, uz pomoć i jasan plan kalendar, podsjetnik i vremena poput:
što utječe na kvalitetno objašnjava svoje glavne sl. U raspodjeli vremenske crte,
i organizirano vlastito aktivnosti tijekom dana, vremena potrebna je rasporeda obveza,
vrijeme. Samostalno to jest organizaciju svoga kratka uputa, ali kalendara, podsjetnika i
jako slabo objašnjava vremena. većinom samostalno sl.
važnost organizacije objašnjava važnost
vremena na vlastitim organizacije vremena
primjerima, daje kraće prema vlastitim
navode tek nakon primjerima.
pitanja i pomoći.
Oblikuje i organizira Učenik ne ostvaruje Potrebna stalna pomoć Djelomično oblikuje i Uspješno i uz poneku Uspješno i samostalno
svoje vrijeme, planira sastavnicu ishoda u planiranju, organizira svoje vrijeme, uputu oblikuje i oblikuje i organizira
svoje slobodno vrijeme „oblikuje i organizira oblikovanju i planira svoje slobodno organizira svoje svoje vrijeme, planira
(predviđa potrebno svoje vrijeme, planira organizaciji vremena, vrijeme uz unaprijed vrijeme, planira svoje svoje slobodno vrijeme.
vrijeme za pisanje svoje slobodno vrijeme“ teže samostalno pripremljen i predložen slobodno vrijeme. Prati i zapisuje
domaće zadaće i vrijeme po zadanim elementima. procjenjuje koliko je raspored s trajanjem Uglavnom samostalno aktivnosti tijekom
za igru). vremena potrebno za određenih aktivnosti. procjenjuje potrebno dana/tjedna,
pisanje domaće zadaće Takvim predloškom se vrijeme za pisanje uspoređuje trajanje
i npr. igru te je u tome stvara preduvjet za domaće pojedinih aktivnosti
potreban stalni nadzor samostalnu organizaciju zadaće/učenje, rad na (domaća zadaća i
dok se ne uvježba vremena. računalu, slobodne učenje, korištenje
pravilna organizacija aktivnosti). računalom, igra, čitanje i
vremena. sl.), predstavlja ih i
prikazuje na različite
načine.
ISHOD: PID OŠ A.4.3. Učenik objašnjava organiziranost
Republike Hrvatske i njezina nacionalna obilježja.
 RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Opisuje organiziranost Učenik ne ostvaruje
Republike Hrvatske sastavnicu ishoda
(predsjednik Republike „opisuje organiziranost
Hrvatske, Vlada republike hrvatske i
Republike Hrvatske, istražuje njezine
Hrvatski sabor) i nacionalne simbole“ po
istražuje njezine zadanim elementima.
nacionalne simbole.
Čita geografsku kartu Učenik ne ostvaruje
Republike Hrvatske sastavnicu ishoda „čita
pomoću tumača geografsku kartu RH
znakova, pokazuje na pomoću tumača
njemu reljefne oblike, znakova, pokazuje na
mjesta, državne granice, njemu reljefne oblike,
navodi susjedne zemlje i mjesta, državne granice,
sl. navodi susjedne zemlje i
sl.“ po zadanim
elementima.
B: PROMJENE I ODNOSI
ISHODI: PID OŠ B.4.1. Učenik vrednuje važnost odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN
Opisuje svoj rast i razvoj Učenik ne ostvaruje
i uočava promjene na sastavnicu ishoda
sebi. „opisuje svoj rast i razvoj
i uočava promjene na
sebi“ po zadanim
elementima.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Prepoznaje Djelomično opisuje Samostalno navodi i Navodi, opisuje i
organiziranost organiziranost Republike opisuje uz manje upute objašnjava
Republike Hrvatske Hrvatske (predsjednik organiziranost organiziranost
(predsjednik Republike Republike Hrvatske, Republike Hrvatske Republike Hrvatske
Hrvatske, Vlada Vlada Republike (predsjednik Republike (predsjednik Republike
Republike Hrvatske, Hrvatske, Hrvatski sabor) Hrvatske, Vlada Hrvatske, Vlada
Hrvatski sabor) i i nabraja njezine Republike Hrvatske, Republike Hrvatske,
djelomično nabraja nacionalne simbole. Hrvatski sabor) i Hrvatski sabor) te
njezine nacionalne istražuje njezine opisuje i istražuje
simbole. nacionalne simbole. nacionalne simbole.
Djelomično se snalazi Uz pomoć se snalazi na Uspješno se snalazi na Odlično se snalazi na
na geografskoj karti geografskoj karti geografskoj karti geografskoj karti
Republike Hrvatske; Republike Hrvatske, s tim Republike Hrvatske uz Republike Hrvatske te
slaba je nadogradnja da je tumač znakova manje, nezamjetne iščitava osobitosti
znanja iz 3. razreda. potrebno temeljito greške, razlikuje reljefa, uspoređuje
Tumač znakova nije uvježbati, uz navođenje reljefne oblike i zavičaje pomoću
dovoljno uvježban, kao prepoznaje i imenuje zavičajne regije, čita reljefnih oblika,
ni reljefni oblici, državne granice i tumač znakova, navodi pokazuje i imenuje
granice i slično. susjedne zemlje. državne granice i državne granice kao i
susjedne zemlje. susjedne države.
DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Prepoznaje promjene Prepoznaje i djelomično Uočava promjene u Objašnjava i opisuje
na svom rastu i razvoju, uočava osobni rast i svome razvoju i rastu, promjene koje nastaju
pubertet kao vrijeme razvoj i promjene u određuje pubertet kao na tijelu u pubertetu,
tih promjena. pubertetu. Nakon vrijeme promjena u shvaća i nabraja vrste
Promjene koje se predavanja školskog tijelu djeteta, ali puno nasilja te predlaže
događaju na tijelu, kao liječnika jasnije poima jasnije vlada načine kako ih spriječiti
i promjene u tjelesne i emotivne pojmovima nakon ili prijaviti. Jasnim
emotivnom razvoju promjene, kao i važnost predavanja školskog primjerima objašnjava
teže poima, čak nakon i brige o osobnoj higijeni, liječnika. važnost brige o
stručnog tjelesnom i metalnom tjelesnom i metalnom
predavanja/radionice u zdravlju. Oblike zdravlju.
suradnji s liječnikom zlostavljanja i nasilja
 školske medicine. opisuje tek uz poticaj.
Odgovorno se ponaša Učenik ne ostvaruje Potreban je stalan Većinom se ponaša Odgovorno se ponaša Izrazito se odgovorno i
prema sebi, drugima, sastavnicu ishoda poticaj na odgovorno odgovorno prema sebi iprema sebi, drugima, kvalitetno ponaša prema
svome zdravlju i zdravlju „odgovorno se ponaša ponašanje prema drugima, svome zdravlju
svome zdravlju i sebi, drugima, svome
drugih. prema sebi, drugima, svome zdravlju i drugih. Potrebno je zdravlju drugih. zdravlju i zdravlju
svome zdravlju i zdravlju zdravlju drugih. dodatno razvijati Ekološki je osviješten. drugih. Navodi i
drugih“ po zadanim Ekološka je svijest slabo ekološku osviještenost,
Uočava važnost brige pojašnjava primjere
elementima. razvijena, kao i svijest o kao i važnost brige zaza ljudsko zdravlje, redovitog održavanja
važnosti mentalnoga i mentalno i tjelesno prevencije nasilja, higijene, mentalnog
tjelesnog zdravlja. zdravlje. okružja za očuvanje zdravlja, ekološke
Higijenske navike nisu tjelesnoga, ali i osviještenosti i slično.
dovoljno razvijene. mentalnoga zdravlja uz
kraći poticaj.
Zna komu se i kako obratiti ako je zabrinut zbog neprimjerenih sadržaja ili ponašanja u Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se
digitalnome okružju. za nju vode pisane bilješke.
Objašnjava primjereno Učenik ne ostvaruje Pojam vlasništva i Potrebno je češće Pravilno se koristi Svjesno pristupa javnim
postupanje prema javnoj sastavnicu ishoda imovine slabo poznaje i podsjećanje na javnom i privatnom dobrima, opisuje i
i privatnoj imovini. „objašnjava primjereno poima te se uz stalan odgovorno ponašanje imovinom, poštuje objašnjava važnost brige
postupanje prema javnoj nadzor, opetovanje prema javnoj i privatnoj tuđu privatnost i ne o javnoj i privatnoj
i privatnoj imovini“ po pravila ponašanja i imovini. rabi tuđe stvari bez imovini. Svoju osobnu
zadanim elementima. važnost poštivanja pitanja. imovinu čuva, tuđu ne
osobne i privatne rabi bez pitanja niti ju na
imovine, djelomično bilo koji način ugrožava,
javlja osjećaj brige za upućuje suučenike u
vlasništvo, kako svoje, pravilno korištenje svoje
tako i tuđe. i tuđe imovine, te na
pravila lijepoga
ponašanja i odnos
prema tuđim stvarima.
Odgovorno se ponaša Učenik ne ostvaruje Rijetko se odgovorno Povremeno, ali češće Odgovorno se ponaša Ekološka je osviještenost
prema biljkama i sastavnicu ishoda ponaša prema biljkama ukoliko ima poticaj se prema biljkama i na visokoj razini, brižno i
životinjama u okolišu. „odgovorno se ponaša i životinjama u okolišu, odgovorno ponaša životinjama u okolišu. odgovorno se odnosi
prema biljkama i uz stalno ponavljanje i prema biljkama i prema biljnom i
životinjama u okolišu“ objašnjavanje važnosti životinjama u okolišu. životinjskom svijetu oko
po zadanim elementima. okoliša i živih bića oko sebe.
nas, te uz nadzor,
 djelomično poima
važnost istoga.
Opisuje važnost Učenik ne ostvaruje Prepoznaje važnost Razlikuje važnost Razlikuje i većinom Samostalno opisuje i
odgovornoga odnosa sastavnicu ishoda odgovornoga odnosa odgovornoga odnosa samostalno opisuje objašnjava važnost
prema prirodi radi „opisuje važnost prema prirodi radi prema prirodi radi važnost odgovornoga odgovornoga odnosa
zaštite živoga svijeta. odgovornoga odnosa zaštite živoga svijeta uz zaštite živoga svijeta. odnosa prema prirodi prema prirodi radi
prema prirodi radi dodatne upute. radi zaštite živoga zaštite živoga svijeta.
zaštite živoga svijeta“ po svijeta.
zadanim elementima.
Procjenjuje utjecaj Učenik ne ostvaruje Tek uz konkretan, jasan Prema primjeru Zaključuje uz manji Uočava, procjenjuje i
čovjeka na biljke i sastavnicu ishoda i jednostavan primjer suučenika ili uz poticaj poticaj o djelovanju zaključuje o ljudskom
životinje te njegovu „procjenjuje utjecaj prepoznaje čovjekov od strane učitelja, čovjeka na životinje i utjecaju na živi svijet:
ulogu u očuvanju čovjeka na biljke i utjecaj na život biljaka i povremeno uspješno biljke te svjesnim pokazuje i primjenjuje
ugroženih i zaštićenih životinje te njegovu životinja. procjenjuje o utjecaju djelovanjem odgovoran odnos prema
vrsta. ulogu u očuvanju ljudi na život biljaka i (recikliranjem, brigom prirodi; ponovno
ugroženih i zaštićenih životinja, većinom se o biljkama i upotrebljava, razvrstava
vrsta“ po zadanim samostalno zadržavajući životinjama) pokazuje otpad, prepoznaje
elementima. na jednostavnijim taj utjecaj zorno. važnost vode, zraka i tla,
primjerima iz osobne brine se o biljkama i
stvarnosti (zalijevanje životinjama, ne bere
biljaka, briga o cvijeću, proljetnice, zalijeva
hranjenje životinja i ptica biljke, izrađuje hranilicu
u blizini). za ptice i slično. Imenuje
i određuje staništa
ugroženih vrsta.

ISHODI: PID OŠ B.4.2. Učenik analizira i povezuje životne uvjete i raznolikost živih
bića na različitim staništima te opisuje cikluse u prirodi.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Istražuje životne uvjete Učenik ne ostvaruje Nabraja životne uvjete, Sljedeći jasne i kratke Kroz unaprijed Uz veliko zanimanje i
(zrak, tlo, voda, svjetlost, sastavnicu ishoda ali ih samostalno ne korake istražuje neke od isplanirane pokuse shvaćanje kroz razne
toplina). „istražuje životne istražuje. životnih uvjeta kroz istražuje životne uvjete pokuse, i u školi i u
uvjete“ po zadanim jednostavne pokuse. (zrak, tlo, voda, slobodno vrijeme
elementima. svjetlost, toplina) te o istražuje i zaključuje o
njima zaključuje uz životnim uvjetima (zrak,
 neka pitanja i poticaj. tlo, voda, svjetlost,
toplina).
Opisuje na primjerima Učenik ne ostvaruje Na gotovim primjerima Na jednostavnim Opisuje na primjerima Na konkretnom primjeru
utjecaj životnih uvjeta na sastavnicu ishoda djelomično prepoznaje primjerima prepoznaje utjecaj životnih uvjeta opisuje i zaključuje o
organizme. „opisuje na primjerima utjecaj životnih uvjeta utjecaj životnih uvjeta na na organizme. utjecaju pojedinih
utjecaj životnih uvjeta na organizme. organizme. životnih uvjeta na
na organizme“ po organizme.
zadanim elementima.
Opisuje životne cikluse u Učenik ne ostvaruje Isključivo uz pomoć, na Prema primjeru navodi Uz kraći poticaj u Kroz pokuse ili
prirodi (na primjeru sastavnicu ishoda jasnom primjeru šturo životne cikluse i kruženje obliku dopune ili edukativne video zapise
biljke cvjetnjače) i „opisuje životne cikluse u opisuje životne cikluse i vode u prirodi. pitanja samostalno samostalno, s lakoćom i
kruženje vode u prirodi. prirodi (na primjeru kruženje vode u prirodi opisuje životne cikluse jasnoćom, zaključuje i
biljke cvjetnjače) i vođen/vođena jasno u prirodi i kruženje tumači o životnim
kruženje vode u prirodi“ određenim, vode u prirodi. ciklusima i kruženju
po zadanim elementima. jednoznačnim vode u prirodi.
pitanjima.
Opisuje životnu Učenik ne ostvaruje Prepoznaje životnu Samostalno ne opisuje i Nabraja, razlikuje i Izvodi zaključke o
zajednicu (organizme sastavnicu ishoda zajednicu s poznatog ne uspoređuje, ali uz opisuje životnu hranidbene odnose
koji žive na istome „opisuje životnu staništa uz konkretan poticaj i pitanja, uspije zajednicu (organizme unutar životne zajednice
staništu) na primjeru iz zajednicu na primjeru iz primjer. Ne uspoređuje jednim dijelom opisati koji žive na istome te ih objašnjava.
neposrednoga okoliša i neposrednoga okoliša i ju s drugim životnim životnu zajednicu istoga staništu) na primjeru iz Uspoređuje različite
uspoređuje sa uspoređuje sa zajednicama istog ii staništa i djelomično neposrednoga okoliša i životne zajednice koje
zajednicom iz drugoga zajednicom iz drugoga različitog staništa usporediti sa zajednicom uspoređuje sa može istražiti i
područja. područja“ po zadanim iz nekog drugog zavičaja i zajednicom iz drugoga organizme koji su s
elementima. različitog staništa. područja. njima povezane.
Povezuje različitost Učenik ne ostvaruje Prepoznaje različite Povezuje vremenske Povezuje i opisuje Povezuje, opisuje i
vremenskih uvjeta s sastavnicu ishoda vremenske uvjete, ali ih uvjete i njihovu različitost vremenskih zaključuje o različitim
raznolikošću biljnoga i „povezuje različitost samostalno ne različitost s raznolikošću uvjeta s raznolikošću vremenskim uvjetima te
životinjskoga svijeta. vremenskih uvjeta s povezuje s raznolikošću biljnoga i životinjskoga biljnoga i životinjskoga njihovom djelovanju na
raznolikošću biljnoga i biljnog i životinjskog svijeta. svijeta. raznolikost biljnoga i
životinjskoga svijeta“ po svijeta. životinjskoga svijeta.
zadanim elementima.
Na primjerima opisuje Učenik ne ostvaruje Na jednostavnom i Isključivo na konkretnom Na navedenom Nabraja i opisuje ili
prilagodbe biljaka i sastavnicu ishoda „na konkretnom primjeru primjeru uz potpitanja i primjeru iz udžbenika objašnjava primjere
životinja na različite primjerima opisuje (jedan za biljku i 1 za vođenje opisuje ili neposredne biljaka i životinja i
uvjete života. prilagodbe biljaka i životinju) uz jasne prilagodbe biljaka i stvarnosti (plakat, njihove načine
 životinja na različite upute, postavljanjem životinja na različite video, primjer s prilagodbe na različite
uvjete života“ po jednoznačnih potanja uvjete života. izvanučioničke uvjete: široki i mesnati
zadanim elementima. sasvim djelomično i nastave) opisuje listovi kod biljaka,
rudimentarno opisuje prilagodbe biljaka na krzno/dlaka/perje kod
prilagodbe biljaka i različite uvjete života životinja i slično bez
životinja na različite uz manji poticaj. pomoći, točno i jasno.
uvjete života.
ISHODI: PID OŠ B.4.3. Učenik se snalazi u promjenama i odnosima u vremenu te pripovijeda povijesnu priču o prošlim
događajima i o značajnim osobama iz zavičaja i/ili Republike Hrvatske.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Prikuplja informacije i Učenik ne ostvaruje Djelomično opisuje Istražuje uz jasno Koristeći se različitim Samostalno bira različite
istražuje o odnosima sastavnicu ishoda prema konkretnom razrađene upute i plan izvorima informacija, materijale i izvore znanja
prirodnih i društvenih „prikuplja informacije i primjeru odnose te uz vodstvo učitelja o objašnjava promjene i te zaključuje o
pojava. istražuje o odnosima prirodnih i društvenih odnosima prirodnih i odnose prirodnih i promjenama i
prirodnih i društvenih pojava. Samostalno društvenih pojava. društvenih pojava u objašnjava promjene i
pojava“ po zadanim slabo istražuje i uz vremenu i njihov odnose prirodnih i
elementima. navođenje i gotov plan. utjecaj na sadašnjost te društvenih pojava u
ih prikazuje. Pri tome vremenu i njihov utjecaj
traži poticaj u obliku na sadašnjost te ih
dodatnih uputa ili prikazuje.
pojašnjenja rada s
nekim izvorima znanja.
Istražuje o značajnim Učenik ne ostvaruje Značajne osobe i Povremeno samostalno, Uglavnom samostalno S lakoćom istražuje o
osobama i događajima u sastavnicu ishoda događaje sasvim ali većinom uz poticaj i Istražuje o značajnim značajnim
domovini, povezuje ih s „istražuje o značajnim djelomično povezuje s jednostavnije zadatke osobama i događajima osobama i događajima u
kulturno-povijesnim osobama i događajima u kulturno-povijesnim Istražuje o značajnim u domovini, povezuje domovini, povezuje ih s
spomenicima, smješta u domovini, povezuje ih s spomenicima, slabije osobama i događajima u ih s kulturno- kulturno-povijesnim
vremenske okvire te kulturno-povijesnim vlada snalaženjem na domovini, djelomično ih povijesnim spomenicima, smješta u
pokazuje na vremenskoj spomenicima, smješta u vremenskoj lenti/crti te povezuje s kulturno- spomenicima, smješta vremenske okvire te
crti ili lenti vremena vremenske okvire te značajne događaje i povijesnim spomenicima, u vremenske okvire te pokazuje na vremenskoj
(vrijeme doseljenja pokazuje na vremenskoj osobe smješta smješta u vremenske pokazuje na crti ili lenti vremena.
Hrvata, najznačajniji crti ili lenti vremena“ po metodom pokušaja i okvire te pokazuje na vremenskoj crti ili lenti
vladari – Tomislav, zadanim elementima. pogrešaka. Potrebno je vremenskoj crti ili lenti vremena uz manje
Krešimir, Zvonimir, stalno i kontinuirano vremena uz pomoć. greške.
Bašćanska ploča, raditi i razvijati logičko
početak Domovinskoga razmišljanje i kritičko
rata, osamostaljenje zaključivanje. Većinom
Republike Hrvatske, usvaja sadržaje na
ulazak Republike razini rudimentarne
Hrvatske u Europsku reprodukcije.
uniju).
Objašnjava utjecaj Učenik ne ostvaruje Teže dovodi u vezu Prepoznaje i uz pomoć Uz manje greške Uspoređuje i objašnjava
istraženih događaja, sastavnicu ishoda događaje iz prošlosti sa djelomično objašnjava objašnjava utjecaj promjene nastale u
osoba i promjena na „objašnjava utjecaj životom hrvatskoga utjecaj istraženih istraženih događaja, sadašnjem životu
sadašnji život čovjeka. istraženih događaja, naroda u sadašnjosti. događaja, osoba i osoba i promjena na pojedinca kroz povijest
osoba i promjena na promjena na sadašnji sadašnji život čovjeka. hrvatskoga naroda
sadašnji život čovjeka“ život čovjeka. uspješno i bez greške.
po zadanim elementima. Daje konkretan primjer
iz prošlosti (npr.
Domovinski rat) i navodi
promjene.
Uspoređuje na Učenik ne ostvaruje Prilično teško prema Prema navedenom Na razini Uspješno uspoređuje,
istraženim primjerima, sastavnicu ishoda navedenom primjeru iz primjeru iz udžbenika ili automatizacije, ali s na istraženim
odnose i promjene u „uspoređuje, na udžbenika ili primjeru primjeru ostalih razumijevanjem primjerima, odnose i
prošlosti, sadašnjosti u istraženim primjerima, ostalih suučenika suučenika uočava uspoređuje na promjene u prošlosti,
zavičaju i/ili Republici odnose i promjene u uočava odnose i odnose i promjene u istraženim primjerima, sadašnjosti u zavičaju
Hrvatskoj i predviđa prošlosti, sadašnjosti u promjene u prošlosti, prošlosti, sadašnjosti u odnose i promjene u i/ili Republici Hrvatskoj.
moguće odnose i zavičaju i/ili RH i sadašnjosti u zavičaju zavičaju i/ili Republici prošlosti, sadašnjosti u Razumije i objašnjava da
promjene u budućnosti. predviđa moguće i/ili Republici Hrvatskoj. Hrvatskoj. zavičaju i/ili Republici je hrvatska prošlost
odnose i promjene u Hrvatskoj. duga i bogata povijesnim
budućnosti“ po zadanim događajima, da su ju
elementima. obilježile mnoge
značajne osobe po
kojima su imenovane
ulice i trgovi, škole.
Kritički promišlja i
predviđa moguće
odnose i promjene u
budućnosti.
ISHODI: PID OŠ B.4.4. Učenik se snalazi i tumači geografsku kartu i zaključuje o međuodnosu reljefnih
obilježja krajeva Republike Hrvatske i načina života.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Snalazi se na Učenik ne ostvaruje Snalazi se na karti u Čita i uz pomoć snalazi se Uz kratke dopune Opisuje reljefna obilježja
geografskoj karti, sastavnicu ishoda isključivo jednostavnim na geografskoj karti te samostalno se snalazi Republike Hrvatske i
istražuje i uspoređuje „snalazi se na zadacima: pokazuje prepoznaje međuodnos na geografskoj karti, uočava prometnu
različita prirodna geografskoj karti, krajeve Republike reljefnih obilježja krajeva istražuje i uspoređuje povezanost, opisuje
obilježja krajeva istražuje i uspoređuje Hrvatske, ali Republike Hrvatske i različita prirodna reljefna obilježja
Republike Hrvatske koja različita prirodna samostalno ne načina života. obilježja krajeva Republike Hrvatske,
uvjetuju način života obilježja krajeva zaključuje, niti istražuje Republike Hrvatske uočava prometnu
toga područja (npr. republike hrvatske koja ni uspoređuje različita koja uvjetuju način povezanost, procjenjuje
izgled naselja, izgled uvjetuju način života prirodna obilježja života toga područja udaljenost određenih
ulica, materijali za toga područja“ po krajeva Republike mjesta u različitim
gradnju, gospodarske zadanim elementima. Hrvatske koja uvjetuju zavičajima. Prema
djelatnosti/zanimanja način života toga reljefnim cjelinama
određenoga područja). područja. zaključuje o izgledu
naselja, gospodarstvu i
načinima gradnje, kao i
privikavanju na
određene životne uvjete
nekog zavičaja/reljefnog
područja.
C: POJEDINAC I DRUŠTVO
ISHOD: PID OŠ C.4.1. Učenik obrazlaže ulogu, utjecaj i važnost povijesnoga nasljeđa
te prirodnih i društvenih različitosti domovine na razvoj nacionalnoga identiteta.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Objašnjava ulogu Učenik ne ostvaruje Prepoznaje ulogu Nabraja i djelomično Objašnjava ulogu Razlikuje, opisuje i
nacionalnih sastavnicu ishoda nacionalnih objašnjava kratkim nacionalnih objašnjava ulogu
simbola/obilježja. „objašnjava ulogu simbola/obilježja. odgovorima/rečenicama simbola/obilježja. nacionalnih
nacionalnih Nabraja ih uz poticaj. ulogu nacionalnih simbola/obilježja.
simbola/obilježja“ po simbola/obilježja.
zadanim elementima.
Raspravlja o svojoj ulozi i Učenik ne ostvaruje Prepoznaje sebe kao Povremeno navodi na Uglavnom uz manji Pokazuje i primjerima
povezanosti s sastavnicu ishoda pojedinca unutar koji način iskazuje i poticaj navodi primjere objašnjava povezanost s
domovinom prema „raspravlja o svojoj ulozi domovine i djelomično razvija povezanost s razvijanja povezanosti domovinom prema
događajima, interesima, i povezanosti s uviđa kako se može domovinom. prema domovini, događajima koji se
vrijednostima. domovinom prema razvijati povezanost razvoju interesa i obilježavaju u obitelji te
događajima, interesima, prema domovini, vrijednosti. opisuje na koji se način
vrijednostima“ po njenim interesima i razvijaju vrijednosti i
 zadanim elementima. vrijednostima. interesi prema domovini
(obilježavanje državnih
blagdana, sjećanja na
žrtve Domovinskoga rata
i slično).
Istražuje prirodnu i Učenik ne ostvaruje U tragovima Prepoznaje prirodnu i Uspješno prepoznaje i Svakodnevno se zanima
društvenu raznolikost, sastavnicu ishoda prepoznaje prirodnu i društvenu raznolikost, opisuje prirodnu i za prirodnu i društvenu
posebnost i „istražuje prirodnu i društvenu raznolikost, posebnost i društvenu raznolikost, raznolikost, posebnost i
prepoznatljivost društvenu raznolikost, posebnost i prepoznatljivost posebnost i prepoznatljivost
domovine koristeći se posebnost i prepoznatljivost domovine. prepoznatljivost domovine. Služi se
različitim izvorima. prepoznatljivost domovine domovine uz pomoć različitim dostupnim
domovine koristeći se lako dostupnih izvora izvorima te samostalno
različitim izvorima“ po (udžbenik, multimedija predlaže i izlaže o
zadanim elementima. i slično). ljepotama i raznolikosti
domovine.
Objašnjava povezanost Učenik ne ostvaruje Teže shvaća pojam Povezuje kulturnu Prepoznaje i objašnjava S lakoćom i
baštine s identitetom sastavnicu ishoda kulturne baštine. Uz baštinu s identitetom uz manju nadopunu od razumijevanjem
domovine te ulogu „objašnjava povezanost konkretne primjere i domovine na razini strane učitelja objašnjava povezanost
baštine za razvoj i baštine s identitetom nabrajanje od strane reprodukcije. Nakon povezanost baštine s baštine s identitetom
očuvanje nacionalnoga domovine te ulogu učitelja ili ostalih detaljnih i dodatnih identitetom domovine domovine te ulogu
identiteta. baštine za razvoj i suučenika, sasvim pojašnjenja prepoznaje te ulogu baštine za baštine za razvoj i
očuvanje nacionalnoga djelomično povezuje ulogu baštine za razvoj i razvoj i očuvanje očuvanje nacionalnoga
identiteta“ po zadanim ulogu baštine za razvoj očuvanje nacionalnoga nacionalnoga identiteta.
elementima. i očuvanje identiteta. identiteta.
nacionalnoga
identiteta.
Objašnjava na Učenik ne ostvaruje Isključivo na Prepoznaje na Uz manje greške, Navodi primjere i načine
primjerima načine sastavnicu ishoda pojašnjenom primjeru primjerima načine zaštite navodi i objašnjava zaštite i očuvanja
zaštite i očuvanja „objašnjava na sasvim oskudno i očuvanja prirodne, manji broj primjera i prirodne, kulturne i
prirodne, kulturne i primjerima načine prepoznaje načine kulturne i povijesne načine zaštite i povijesne baštine
povijesne baštine zaštite i očuvanja zaštite i očuvanja baštine domovine. očuvanja prirodne, domovine. bez pomoći i
domovine. prirodne, kulturne i prirodne, kulturne i kulturne i povijesne navođenja, točno, jasno
povijesne baštine povijesne baštine baštine domovine. i argumentirano.
domovine“ po zadanim domovine.
elementima.
ISHOD: PID OŠ C.4.2. Učenik zaključuje o utjecaju prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu
 te o važnosti slobode za pojedinca i društvo.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Istražuje odnose i Učenik ne ostvaruje Buni se u razvrstavanju Prepoznaje i uz poticaj Uspješno istražuje Objašnjava, istražuje i
ravnotežu između prava sastavnicu ishoda prava i dužnosti, tako razlikuje prava i dužnosti, odnose i ravnotežu zaključuje o odnosima i
i dužnosti, uzroke i „istražuje odnose i da samostalno teško ali ravnotežu između između prava i ravnoteži između prava i
posljedice postupaka. ravnotežu između prava razaznaje ravnotežu prava i dužnosti, uzroke i dužnosti, uzroke i dužnosti, uzroka i
i dužnosti, uzroke i između prava i posljedice postupaka posljedice postupaka posljedica postupaka.
posljedice postupaka“ po dužnosti, uzroka i djelomično pojašnjava uz manje dopune.
zadanim elementima. posljedica postupaka. tek uz pomoć, dodatna
pitanja, pojašnjenja i
upute.
Raspravlja o važnosti Učenik ne ostvaruje Uz jasno i dodatno Prepoznaje važnost Raspravlja o važnosti Raspravlja i zaključuje o
jednakosti prava i sastavnicu ishoda ponovljene upute te jednakosti prava i jednakosti prava i važnosti jednakosti
slobode svakoga „raspravlja o važnosti pojašnjenja o pravima i slobode svakoga slobode svakoga prava i slobode svakoga
pojedinca uz poštivanje jednakosti prava i slobodi svakog pojedinca uz poštivanje pojedinca uz poštivanje pojedinca uz poštivanje
tuđih sloboda. slobode svakoga pojedinca uz poštivanje tuđih sloboda. tuđih sloboda. tuđih sloboda.
pojedinca uz poštivanje tuđih sloboda nejasno
tuđih sloboda“ po poima važnost
zadanim elementima. jednakosti prava i
slobode svakoga.
Pokazuje solidarnost Učenik ne ostvaruje Uz jasno određen Pokazuje solidarnost Pokazuje solidarnost Iskazuje i primjerima
prema članovima sastavnicu ishoda zadatak pokazuje prema članovima prema članovima pokazuje empatiju i
zajednice. „pokazuje solidarnost solidarnost prema zajednice u zajednice, uključuje se solidarnost prema
prema članovima članovima zajednice. dobrotvornim akcijama u razne akcije. članovima zajednice
zajednice“ po zadanim koje se organiziraju u (volontiranje u školi,
elementima. školi. susjedstvu, prijedlozi i
inicijativa u solidarnosti,
dobrotvorne akcije i
slično).
Raspravlja o pravima Učenik ne ostvaruje Nabraja nekoliko prava Prepoznaje prava djece i Uspješno raspravlja o Prepoznaje i ukazuje na
djece. sastavnicu ishoda djece uz pomoć. djelomično raspravlja o pravima djece u ugroženost dječjih
„raspravlja o pravima njima unutar razreda. unaprijed prava, kao i ne
djece“ po zadanim pripremljenoj raspravi. poštivanje obveza, i
elementima. argumentirano
raspravlja o pravima
djece.
Raspravlja o Učenik ne ostvaruje Na konkretnom Povremeno raspravlja o Uspješno uz manji Daje primjere za
(ne)poštivanju ljudskih sastavnicu ishoda primjeru prepoznaje uz (ne)poštivanju ljudskih poticaj raspravlja o (ne)poštivanje ljudskih
prava i prava djece. „raspravlja o poticaj (ne)poštivanje prava i prava djece. (ne)poštivanju ljudskih prava i prava djece
(ne)poštivanju ljudskih ljudskih prava i prava prava i prava djece (zanemarena i
prava i prava djece“ po djece napuštena djeca, djeca
zadanim elementima. Afrike i Azije), zaključuje
o važnosti djelovanja da
se ugroženost djece i
njihovih prava smanji.
Uvažava različitosti i razvija osjećaj tolerancije.
Predlaže načine rješavanja i sprečavanja nastanka problema.
Odgovorno se ponaša prema zdravlju, okolišu i u primjeni IKT-a. Ostvarivanje navedenih ishoda vrednuje se ocjenom „odličan“
Raspravlja o važnosti digitalnoga identiteta i utjecaja digitalnih tragova. dok se djelomično ostvarivanje ili pak neostvarivanje ne
Štiti svoje osobne podatke te poštuje tuđe vlasništvo i privatnost. vrednuje brojčanom ocjenom već se prati putem bilješki te se
Promišlja o prisutnosti demokratskih vrijednosti u zajednicama kojih je dio te promiče učenika potiče na njihovo ostvarivanje.
demokratske vrijednosti u svome okružju.
ISHOD: PID OŠ C.4.3. Učenik objašnjava povezanost prirodnoga i društvenoga okružja s gospodarstvom Republike Hrvatske.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Opisuje povezanost Učenik ne ostvaruje Prepoznaje prema Povezuje prirodno i Razlikuje i uviđa odnos Ralikuje, opisuje i
prirodnoga i sastavnicu ishoda jasnom primjeru društveno okružje s i povezanost objašnjava uvjetovanost
društvenoga okružja s „opisuje povezanost povezanost prirodnoga gospodarskim prirodnoga i i povezanost prirodnoga
gospodarskim prirodnoga i i društvenoga okružja s djelatnostima u Republici društvenoga okružja s i društvenoga okružja s
djelatnostima u društvenoga okružja s gospodarskim Hrvatskoj. gospodarskim gospodarskim
Republici Hrvatskoj. gospodarskim djelatnostima u djelatnostima u djelatnostima u
djelatnostima u RH“ po Republici Hrvatskoj. Republici Hrvatskoj Republici Hrvatskoj
zadanim elementima. (objašnjava razvoj (povezuje reljefne
određenih djelatnosti u cjeline s razvojem
određenom kraju RH određenih djelatnosti,
prema prirodnom i zaključuje o razvoju
društvenom okružju). gospodarstva i
promjenama koje se
događaju).
Objašnjava ulogu i Učenik ne ostvaruje Isključivo uz jasan Prepoznaje, ali Jasno uz primjere, Konkretnim primjerima
utjecaj prirodnoga i sastavnicu ishoda primjer, većinom samostalno teže povremeno uz kratak objašnjava ulogu i
društvenoga okružja na „objašnjava ulogu i temeljen na načelu objašnjava ulogu i utjecaj poticaj, objašnjava utjecaj prirodnoga i
gospodarstvo Republike utjecaj prirodnoga i zavičajnosti, prirodnoga i društvenoga ulogu i utjecaj društvenoga okružja na
Hrvatske. društvenoga okružja na djelomično i okružja na gospodarstvo prirodnoga i gospodarstvo Republike
gospodarstvo RH“ po nepovezano Republike Hrvatske. društvenoga okružja na Hrvatske te zaključuje o
zadanim elementima. prepoznaje ulogu i gospodarstvo razvoju i rastu istoga.
utjecaj prirodnoga i Republike Hrvatske.
društvenoga okružja na
gospodarstvo
Republike Hrvatske.
Prepoznaje važnost Učenik ne ostvaruje Djelomično i nakon Prepoznaje važnost Prepoznaje i razlikuje Uočava i objašnjava
različitih zanimanja i sastavnicu ishoda primjera prepoznaje različitih zanimanja i važnost različitih važnost različitih
djelatnosti i njihov „prepoznaje važnost važnost različitih djelatnosti i njihov zanimanja i djelatnosti zanimanja i djelatnosti i
utjecaj na gospodarstvo različitih zanimanja i zanimanja i djelatnosti i utjecaj na gospodarstvo i njihov utjecaj na njihov utjecaj na
Republike Hrvatske. djelatnosti i njihov njihov utjecaj na Republike Hrvatske. gospodarstvo gospodarstvo Republike
utjecaj na gospodarstvo gospodarstvo Republike Hrvatske. Hrvatske.
RH“ po zadanim Republike Hrvatske.
elementima.
Objašnjava važnost Učenik ne ostvaruje Nakon jasno Prepoznaje važnost Opisuje i objašnjava Opisuje, objašnjava i
poduzetnosti i sastavnicu ishoda pojašnjenog pojma poduzetnosti i važnost poduzetnosti izaključuje o važnosti
inovativnosti za razvoj „objašnjava važnost poduzetnosti i inovativnosti i vrijednosti inovativnosti za razvoj
poduzetnosti i
zajednice (i pojedinca) i poduzetnosti i inovativnosti, uz pomoć rada. zajednice (i pojedinca) i
inovativnosti za razvoj
uključuje se u aktivnosti inovativnosti za razvoj prepoznaje važnost uključuje se u zajednice i pojedinca,
koje ih promiču. zajednice (i pojedinca) i razvoja istih. aktivnosti koje ih uključuje se u aktivnosti
uključuje se u aktivnosti promiču. koje ih promiču (daje
koje ih promiču“ po primjere i predlaže
zadanim elementima. projekte ili se unutar već
postojećeg projekata
aktivno uključuje i ističe
radom i poduzetnošću).
Objašnjava i navodi primjere važnosti i vrijednosti rada za razvoj pojedinca i zajednice. Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se za
nju vode pisane bilješke.
Predlaže načine poboljšanja kvalitete života u zajednici. Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se za
nju vode pisane bilješke.
D: ENERGIJA
ISHOD: PID OŠ D.4.1. Učenik opisuje prijenos, pretvorbu i povezanost energije u
životnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi.
 RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Opisuje na primjeru Učenik ne ostvaruje Samostalno ne opisuje Prema primjerima iz Uz povremeni poticaj Opisuje i objašnjava
načine prijenosa, sastavnicu ishoda na primjeru načine udžbenika (naučenim, opisuje na primjeru različite primjere načina
pretvorbe i povezanost „opisuje na primjeru prijenosa, pretvorbe i svoje primjere ne iznosi) načine prijenosa prijenosa (toplina prelazi
energije u procesima načine prijenosa, povezanost energije u prepoznaje i djelomično (toplina prelazi s s jednoga tijela na
rasta i razvoja živoga pretvorbe i povezanost procesima rasta i opisuje načine prijenosa, jednoga tijela na drugo), pretvorbe
bića, u hranidbenim energije u procesima razvoja živoga bića, u pretvorbe i povezanost drugo), pretvorbe i (mijenja oblik) i
odnosima i kruženju rasta i razvoja živoga hranidbenim odnosima energije u procesima povezanost energije u povezanost energije u
vode u prirodi. bića, u hranidbenim i kruženju vode u rasta i razvoja živoga procesima rasta i procesima rasta i razvoja
odnosima i kruženju prirodi. Tek uz bića, u hranidbenim razvoja živoga bića, u živoga bića, u
vode u prirodi“ po obrazložene primjere i odnosima i kruženju hranidbenim odnosima hranidbenim odnosima i
zadanim elementima. opise prepoznaje vode u prirodi. i kruženju vode u kruženju vode u prirodi.
načine prijenosa, dajući prirodi.
šture odgovore.
Opisuje načine primjene Učenik ne ostvaruje Šturo i s Opisuje načine primjene Opisuje načine Opisuje i objašnjava
energije koju hranom sastavnicu ishoda nerazumijevanjem energije koju hranom primjene energije koju načine primjene energije
unosimo u svoj „opisuje načine primjene opisuje načine unosimo u svoj hranom unosimo u svoj koju hranom unosimo u
organizam. energije koju hranom primjene energije koju organizam uz stalno organizam uz manje svoj organizam:
unosimo u svoj hranom unosimo u svoj navođenje i pomoć. greške. upotreba energije koju
organizam“ po zadanim organizam. hranom unosimo u svoj
elementima. organizam npr. za
zagrijavanje tijela,
učenje, tjelesne
aktivnosti, ujedno
objašnjava važnost
pravilne i zdrave
prehrane.
Opisuje da se zelene Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Uz greške opisuje da se Uspješno opisuje da se Shvaća i objašnjava
biljke koriste Sunčevom sastavnicu ishoda pogrešaka opisuje da zelene biljke koriste zelene biljke koriste proces fotosinteze na
energijom pri čemu „opisuje da se zelene se zelene biljke koriste Sunčevom energijom pri Sunčevom energijom primjeru, detaljno
proizvode hranu i kisik. biljke koriste sunčevom Sunčevom energijom čemu proizvode hranu i pri čemu proizvode opisuje djelovanje
energijom pri čemu pri čemu proizvode kisik. hranu i kisik, uz manju Sunčeve nergije na
proizvode hranu i kisik“ hranu i kisik. nesigurnost pri zelene biljke, pri čemu
po zadanim elementima. opisivanju, što traži one proizvode hranu i
poticaj učitelja. kisik.
Navodi primjere Učenik ne ostvaruje Prema konkretnom Primjerom iz Opisuje i navodi primjer
hranidbenih odnosa sastavnicu ishoda
organizama iz „navodi primjere
neposrednoga okoliša. hranidbenih odnosa
organizama iz
neposrednoga okoliša“
po zadanim elementima.
Opisuje utjecaj različitih Učenik ne ostvaruje
načina primjene energije sastavnicu ishoda
na okoliš (primjeri „opisuje utjecaj različitih
zagađenja okoliša). načina primjene energije
na okoliš (primjeri
zagađenja okoliša)“ po
zadanim elementima.
Prepoznaje povezanost Učenik ne ostvaruje
energije s promjenama sastavnicu ishoda
stanja tvari i procesima. „prepoznaje povezanost
energije s promjenama
stanja tvari i procesima“
po zadanim elementima.
Opisuje utjecaj energije Učenik ne ostvaruje
na život i rad ljudi i sastavnicu ishoda
društva te istražuje kako „opisuje utjecaj energije
se nekad živjelo s na život i rad ljudi i
obzirom na izvore društva te istražuje kako
energije i povezuje to s se nekad živjelo s
važnim izumima tijekom obzirom na izvore
povijesti. energije i povezuje to s
važnim izumima tijekom
povijesti“ po zadanim
elementima.
ISHOD: PID OŠ A.B.C.D.4.1. Učenik uz usmjeravanje objašnjava rezultate vlastitih istraživanja prirode,
prirodnih i/ili društvenih pojava i/ili različitih izvora informacija.
hranidbenom lancu neposrednoga okoliša i jednostavnijih i
opisuje odnos unutar uz povremeni poticaj ili složenih hranidbenih
hranidbenog pomoć učitelja opisuje odnosa organizama iz
lanca/odnosa iz primjer hranidbenog neposrednoga okoliša.
neposrednog okoliša. odnosa.
Tek uz primjer i pomoć Jednostavnim Iz vidljivih primjera Ekološka je osviještenost
učitelja djelomično rečenicama i uz dodatni opisuje utjecaj različitih na visokoj razini
opisuje utjecaj različitih poticaj opisuje utjecaj načina primjene (razvrstava i reciklira) te
načina primjene različitih načina primjene energije na okoliš primjerima (tvornice,
energije na okoliš energije na okoliš (primjeri zagađenja automobilska industrija i
(primjeri zagađenja (primjeri zagađenja okoliša). slično) opisuje i
okoliša). okoliša). objašnjava utjecaj
različitih načina
primjena energije na
okoliš.
Sasvim djelomično Prepoznaje povezanost Prepoznaje i opisuje Prepoznaje, opisuje,
prepoznaje povezanost energije s promjenama povezanost energije s objašnjava i zaključuje o
energije s promjenama stanja tvari i procesima. promjenama stanja povezanosit energije s
stanja tvari i tvari i procesima. promjenama stanja tvari
procesima. i procesima.
Prepoznaje uz dodatni Prepoznaje utjecaj Opisuje utjecaj energije Opisuje i objašnjava o
poticaj utjecaj energije energije na život i rad na život i rad ljudi i utjecaju energije na
na život i rad ljudi i ljudi i društva. Sluša i društva. Uz poticaj život i rad ljudi i društva
društva. pokazuje razumijevanje o istražuje kako se nekad te istražuje kako se
tome kako se nekad živjelo s obzirom na nekad živjelo s obzirom
živjelo s obzirom na izvore energije i na izvore energije i
izvore energije i povezuje povezuje to s važnim povezuje to s važnim
to s važnim izumima izumima tijekom izumima tijekom
tijekom povijesti. povijesti. povijesti.
ISTRAŽIVAČKI PRISTUP
 RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Promatra i opisuje. Učenik ne ostvaruje Promatra, ali ne Promatra, ali samostalno Promatra i opisuje Promatra, nabraja,
sastavnicu ishoda opisuje promatrane teže opisuje promatrane promatrane opisuje i zaključuje
„promatra i opisuje“ po pojave/istraživanja. pojave/istraživanja. pojave/istraživanja. promatrane
zadanim elementima. pojave/istraživanja.
Postavlja pitanja. Učenik ne ostvaruje Rijetko postavlja Postavlja jednostavna Postavlja pitanja Postavlja pitanja
sastavnicu ishoda pitanja. pitanja zatvorenog poznate forme. otvorenog tipa.
„postavlja pitanja“ po tipa.
zadanim elementima.
Postavlja pretpostavke o Učenik ne ostvaruje Tek uz pomoć i Djelomično postavlja Uz poticaj postavlja Postavlja pretpostavke o
očekivanim rezultatima. sastavnicu ishoda relativno gotove jednostavnije pretpostavke o očekivanim rezultatima.
„postavlja pretpostavke pretpostavke o pretpostavke o očekivanim
o očekivanim rezultatima, neke od očekivanim rezultatima. rezultatima.
rezultatima“ po zadanim pojašnjenih i
elementima. pojednostavljenih
postavlja samostalno.
Planira istraživanje (na Učenik ne ostvaruje Samo u radu u paru ili s Planira istraživanje u Planira istraživanje, ali Samoinicijativno planira
koji način doći do sastavnicu ishoda učiteljem , prema malim, unaprijed traži povratnu istraživanje uočavajući
odgovora). „planira istraživanje“ po unaprijed dogovorenim dogovorenim spoznajnim informaciju pri tome. problem koji treba
zadanim elementima. jednostavnim koracima. istražiti.
smjernicama, planira
glavne korake u
jednostavnijem
istraživanju, u skladu sa
sposobnostima.
Provodi jednostavna Učenik ne ostvaruje Na istraživanju radi Sudjeluje u radu skupine, Provodi jednostavna Provodi jednostavna
istraživanja i prikuplja sastavnicu ishoda isključivo kao dio izvršava zadani zadatak istraživanja i prikuplja istraživanja i prikuplja
podatke. „provodi jednostavna skupine pri čemu se uz češće traženje podatke. podatke. Grupa se često
 Mjeri i očitava. istraživanja i prikuplja oslanja na ostale pomoći, te se često  Mjeri i očitava. oslanja na ovog učenika.
 Prikazuje i analizira podatke“ po zadanim članove. oslanja na ostale članove  Prikazuje i analizira  Mjeri i očitava.
podatke. Zaključuje. elementima. skupine te samostalno podatke.  Prikazuje i analizira
 Provjerava i uočava ne pridonosi značajnim  Zaključuje. podatke.
pogreške. radom. Većinom slijedi etape  Zaključuje.
 Uočava novi istraživačkoga pristupa.  Provjerava i uočava
problem. pogreške.
 Slijedi etape  Uočava novi
istraživačkoga problem.
pristupa. Slijedi etape
istraživačkoga pristupa.

NASTAVNI PREDMET: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži četiri predmetna područja:

A) Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK A; SŠ TZK G A)

B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK GB)
C) Motorička postignuća (OŠ TZK C; SŠ TZK G C)
D) Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja (OŠ TZK D; SŠ TZK G D)

Sadržaji praćenja i provjeravanja su:

a) Motorička znanja
b) Motorička postignuća
c) Morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti
d) Aktivnost učenika i odgojni učinci.
 U Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi elementi ocjenjivanja koji se neposredno kriterijski ocjenjuju su:

a) Motorička znanja
b) Motorička postignuća
c) Aktivnost učenika i odgojni učinci.

Tekst u kurzivu je u cijelosti preuzet iz Kurikuluma za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Kako je u nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura rezultat rada uvelike ovisi o fizičkim karakteristikama učenika, u praksi se
pokazalo kako učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar te da je sve ispod te razine demotivirajuće za učenika.
Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste
uvelike ovisi o osobnosti učenika te u tom predmetnom području učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.

Predmetno područje A: Kineziološka teorijska i motorička znanja

ISHOD: OŠ TZK A.4.1. Oponaša osnovne strukture gibanja raznovrsnih grupacija sportova.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Primjenjuje osnovne Oponaša osnovne strukture gibanja Oponaša osnovne strukture gibanja Oponaša osnovne strukture gibanja
strukture gibanja raznovrsnih grupacija sportova na raznovrsnih grupacija sportova na raznovrsnih grupacija sportova na višoj
raznovrsnih grupacija početnoj razini. prosječnoj razini. razini.
sportova.
ISHOD: OŠ TZK A.4.2. Prepoznaje i izvodi ritmičke i plesne strukture u jednostavnim koreografijama.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Izvodi ritmičke i plesne Nevoljko te na temelju dobivenih uputa Izvodi ritmičke i plesne strukture Točno izvodi ritmičke i plesne strukture
strukture u jednostavnim izvodi ritmičke i plesne strukture jednostavnih koreografija na temelju jednostavnih koreografija.
koreografijama. jednostavnih koreografija. dobivenih uputa.
Sudjeluje u osmišljavanju Nevoljko sudjeluje u osmišljavanju Uz poticaj sudjeluje u osmišljavanju Sudjeluje u osmišljavanju jednostavne
jednostavne koreografije. jednostavne koreografije. jednostavne koreografije. koreografije.
Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti
ISHOD: OŠ TZK B.4.1. Sudjeluje u provjeravanju morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih
 sposobnosti te obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.
RAZRADA ISHODA:
Prepoznaje morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti i Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
obilježja pravilnoga tjelesnog držanja.
ISHOD: OŠ TZK B.4.2. Izvodi primjerene vježbe za razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Izvodi primjerene vježbe za Uz korekcije i dodatne upute izvodi Uglavnom pravilno izvodi primjerene Pravilno izvodi primjerene vježbe za razvoj
razvoj motoričkih i primjerene vježbe za razvoj motoričkih i vježbe za razvoj motoričkih i motoričkih i funkcionalnih sposobnosti,
funkcionalnih sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti, vježbe funkcionalnih sposobnosti, vježbe vježbe pokretljivosti zglobova i stabilnosti
vježbe pokretljivosti pokretljivosti zglobova i stabilnosti trupa. pokretljivosti zglobova i stabilnosti trupa. trupa, uviđa funkcionalnost navedenih
zglobova i stabilnosti trupa. vježbi.
Predmetno područje C: Motorička postignuća
ISHOD: OŠ TZK C.4.1. Prati osobna motorička postignuća i njihovo unaprjeđenje.
RAZRADA ISHODA:
Prati i uspoređuje osobna postignuća. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.

Predmetno područje D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja

ISHOD: OŠ TZK A. D 4.1. Izvodi naprednije kineziološke motoričke aktivnosti na otvorenom.
RAZRADA ISHODA: DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Sudjeluje u tjelesnim Nevoljko se i uz dodatnu motivaciju Uz manje poticaje uključuje se u tjelesne Rado i bez poticaja sudjeluje u tjelesnim
aktivnostima na otvorenom uključuje u tjelesnim aktivnostima na aktivnosti na otvorenom. aktivnostima na otvorenom pri čemu
ovisno o posebnostima otvorenom. svojim elanom motivira i potiče i druge
zavičaja. učenike na aktivnost.
OŠ TZK D.4.2. Izvodi vježbe za aktivaciju sustava za kretanje.
RAZRADA ISHODA:
Koristi se vježbama za aktivaciju sustava za kretanje (vježbe aktivacije trupa,
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
uspostave pravilnog obrasca disanja te aktivacije mišića gornjih i donjih
udova).
ISHOD: OŠ TZK D.4.3. Priprema i skrbi o sportskom vježbalištu.
RAZRADA ISHODA:
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
Sudjeluje u akcijama uređenja sportskog vježbališta.
ISHOD: OŠ TZK D.4.4. Primjenjuje pravila raznovrsnih sportova.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Surađuje tijekom igre i Ne shvaća pravila Pravila igre shvaća i Prihvaća samo neka od Prihvaća i slijedi Prihvaća, slijedi i razumije
primjenjuje pravila iz niti njihovu važnost prihvaća tek uz stalne postavljenih pravila igre. postavljena pravila uz postavljena pravila igre.
raznovrsnih grupacija u igri. intervencije učitelja. manje opomene i
sportova. podsjećanja na isto.