Kriteriji Vrednovanja 1

Osnovna škola
Ivana Gorana Kovačića,

Vinkovci
KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA
( 1. razred )
Učiteljica: ___________________________
KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA
1. razred osnovne škole
Ocjenjivanje i praćenje učenika je proces koji se provodi tijekom cijele školske godine i treba biti rezultat kontinuiranog praćenja
učeničkog rada.
Na početku školske godine treba napraviti inicijalni uvid u učenička znanja i sposobnosti kako bismo imali ishodišnu točku od koje ćemo
nastaviti pratiti rad te na koju ćemo se moći referirati tijekom školske godine. Pomoću inicijalnog uvida uvidjet ćemo napredak učenika i lako
ćemo ocijeniti učenika s obzirom na njegov osobni napredak.
Prilikom ocjenjivanja treba osigurati podjednake mogućnosti za učenike, poštovati učenikovu osobnost i dati svakom učeniku jednaku
priliku.
Kriteriji praćenja i ocjenjivanja koji slijede izrađeni su prema revidiranoj Bloomovoj taksonomiji znanja (1956.) (Andersen i Krathwohl,
2001.). U revidiranoj Bloomovoj taksonomiji znanja za opis razina znanja koriste se glagoli umjesto imenica jer je mišljenje aktivan proces a
obrazovni ciljevi do kojih se dolazi učenjem opisani su kao različiti oblici mišljenja.
Budući da je cilj školovanja priprema učenika za rješavanje problema s kojima će se susretati u svakodnevnom životu, za rješavanje tih
složenih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija, nužno je razvijati njihove sveukupne potencijale. Stoga je važno poticati ih da koriste
širok spektar intelektualnih sposobnosti.
Ciljevi učenja i ponašanja koja učenik koristi tijekom učenja razvrstani su u 3 kategorije koje su međusobno povezane i preklapaju se.
• kognitivna (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
• afektivna (osjećaji ili odnos ili stav)
• psihomotorička (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)
Ovi kriteriji praćenja i ocjenjivanja učenika napisani su uvažavajući i referirajući se na Kurikulume za pojedine nastavne predmete te po
ishodima svih šest predmeta u 1. razredu. Kako su sami kurikulumski ishodi široko postavljeni i njihovo ostvarivanje predviđeno je na razini
cijele nastavne godine, za njih nismo niti radile razradu elemenata vrednovanja koji će pratiti pojedinu ocjenu već smo elemente vrednovanja
za svaku ocjenu određivale uz razradu svakog određenog ishoda.
Ocjena „negativan“ nije posebno razrađena kako bi se izbjegao niz nemotivirajućih, negativnih formulacija o učenikovu znanju,
postignućima ili napredovanju. Predlažemo da se uz ocjenu negativan upiše formulacija „učenik nije ostvario zadani ishod, te u nastavku ishod
koji nije ostvaren, npr. odgovara na pitanja o zadanom tekstu.“
Uz neke ishode u svim predmetima (npr. ishod OŠ HJ B 1. 3. Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem
prema vlastitome interesu) ne postoji kriterij za numeričko vrednovanje, već se ti ishodi prate isključivo pisano, u rubriku u imeniku učenika.
Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera
POSTOTAK OCJENA
0 % – 50 % nedovoljan (1)
51 % - 63 % dovoljan (2)
64 % - 78 % dobar (3)
79% - 89 % vrlo dobar (4)
90% - 100 % odličan (5)
Objašnjenje za računanje bodova prema navedenoj postotnoj skali na primjeru pisane provjere koja ima 24 boda.
ocjena nedovoljan – 0 – 11 bodova
51 ∙ 24 : 100 = 12.2 - ocjena dovoljan – 12 - 14 bodova
64 ∙ 24 : 100 = 15.3 - ocjena dobar – 15 - 18 bodova
79 ∙ 24 : 100 = 18.9 - ocjena vrlo dobar – 19 - 21 boda
91 ∙ 24 : 100 = 21.8 - ocjena odličan – 22 - 24 boda
Nakon cjelogodišnjeg praćenja zadatak učitelja je donijeti zaključnu ocjenu. Ona nije niti treba biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena
već se oblikuje temeljem svih prikupljenih informacija o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kako se svi su elementi vrednovanja po svim
nastavnim predmetima isprepliću, tako su i jednako vrijedni pri donošenju zaključne ocjene.
NASTAVNI PREDMET: HRVATSKI JEZIK
Sastavnice vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik su:
• hrvatski jezik i komunikacija
• književnost i stvaralaštvo
• kultura i mediji.
Sadržaj vrednovanja u nastavnom predmetu su:
• razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)
• rješavanje zadataka pisane provjere znanja
• rješavanje problemskih zadataka
• tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja
• izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu
• obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja
• izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima
• izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima
• pisanje sastavka na određenu temu prema unaprijed zadanim smjernicama i utvrđenim kriterijima
• izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Oblici vrednovanja naučenog su:
• usmene provjere, pisane provjere zadatcima zatvorenoga i /ili otvorenog tipa;
• predstavljanja ili izvedbe: govorni i razgovorni oblici,
• praktični radovi, projekti; učeničke mape i sl.
Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Hrvatski jezik.
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA: HRVATSKI JEZIK I KOMUNIKACIJA
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem
izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje.
RAZRADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
razgovara u skladu Učenik ne ostvaruje Djelomično Razgovara u skladu Samostalno oblikuje Samostalno i bez
sa svojim interesima sastavnicu ishoda razgovara u skladu sa svojim interesima razgovor u skladu poticaja razgovara u
i potrebama; „razgovara u skladu sa svojim interesima i potrebama uz sa svojim interesima skladu sa svojim
sa svojim interesima i i potrebama. poticaj i dodatna i potrebama uz interesima i potrebama
potrebama“ po pitanja. manji poticaj. te primjenjuje pravilnu
zadanim elementima. jezičnu intonaciju.
postavlja Učenik ne ostvaruje Postavlja Postavlja Postavlja Pravilno formulira
jednostavna pitanja; sastavnicu ishoda jednostavna pitanja jednostavna pitanja jednostavna pitanja upitne rečenice bez
„postavlja uz stalni poticaj. i primjenjuje upitne koja uz poticaj poticaja i pomoći,
jednostavna pitanja“ riječi. proširuje i pravilno upitne riječi koristi
po zadanim koristi upitne riječi. jezično ispravno i u
elementima. duhu jezika govorenja.
odgovara cjelovitom Učenik ne ostvaruje Na postavljena Odgovara na U većoj mjeri U potpunosti odgovara
rečenicom; sastavnicu ishoda pitanja odgovara postavljena pitanja potpuno odgovara na postavljena pitanja
„odgovara cjelovitom kratkom, gramatički kratkim rečenicama. na postavljena cjelovitom rečenicom
rečenicom“ po nepravilnom i pitanja cjelovitom koju produbljuje i
zadanim elementima. nepotpunom rečenicom čineći proširuje.
rečenicom. manje greške.
upotrebljava riječi: Učenik ne ostvaruje Upotrebljava riječi: Upotrebljava riječi: Upotrebljava riječi: Upotrebljava riječi:
molim, hvala, sastavnicu ishoda molim, hvala, molim, hvala, molim, hvala, molim, hvala, oprosti i
oprosti, izvoli; „upotrebljava riječi: oprosti i izvoli ne oprosti i izvoli bez oprosti i izvoli uz izvoli jasno i uz
molim, hvala, shvaćajući njihovo dodatnog kraće dodatno pojašnjenje i te su riječi
oprosti, izvoli“ po značenje u konteksta. pojašnjenje. dio svakodnevne
zadanim elementima. aktivnosti samostalne
govorenja. komunikacije.
govori više cjelovitih Učenik ne ostvaruje Rečenice povezuje u Govori više Govori više Inicira razgovor koji
rečenica tematski sastavnicu ishoda kraću cjelinu cjelovitih rečenica cjelovitih rečenica povezuje u cjelinu bez
povezanih u cjelinu; „govori više cjelovitih isključivo uz tematski povezanih tematski povezanih poticaja i navođenja te
rečenica tematski predložak i u cjelinu uz dodatna u cjelinu. rečenice suvislo i jasno
povezanih u cjelinu“ navođenje. pitanja i sugestije povezuje u tematsku
po zadanim učitelja. cjelinu.
elementima.
izgovora glasove i Učenik ne ostvaruje Djelomično izgovara Izgovara glasove i Izgovara glasove i Izgovora glasove i
naglašava riječi u sastavnicu ishoda glasove i naglašava naglašava riječi uz naglašava riječi u naglašava riječi točno i
skladu s jezičnim „izgovora glasove i riječi uz pomoć pomoć skladu s jezičnim elokventno u skladu s
razvojem; naglašava riječi u reprodukcije. reprodukcije. razvojem. jezičnim razvojem.
skladu s jezičnim
razvojem“ po
zadanim elementima.
točno intonira Učenik ne ostvaruje Greške u intonaciji Prema zadanim Točno intonira Spretno, samostalno i
rečenicu s obzirom sastavnicu ishoda kao i netočan smjernicama točno rečenicu s obzirom točno intonira rečenicu
na priopćajnu svrhu i „točno intonira poredak riječi u intonira rečenicu s na priopćajnu svrhu s obzirom na
poredak riječi u rečenicu s obzirom na rečenici uočava obzirom na i poredak riječi u priopćajnu svrhu i
rečenici u skladu s priopćajnu svrhu i isključivo pomoću priopćajnu svrhu i rečenici u skladu s poredak riječi u
jezičnim razvojem i poredak riječi u modela. poredak riječi u jezičnim razvojem i rečenici u skladu s
dobi; rečenici u skladu s rečenici u skladu s dobi. jezičnim razvojem i
jezičnim razvojem i jezičnim razvojem i dobi.
dobi“ po zadanim dobi.
elementima.
poštuje pravila Učenik ne ostvaruje Poštuje pravila Većinom poštuje Poštuje pravila Poštuje pravila
uljudnoga sastavnicu ishoda uljudnoga pravila uljudnoga uljudnoga uljudnoga ophođenja
ophođenja tijekom „poštuje pravila ophođenja tijekom ophođenja tijekom ophođenja tijekom tijekom razgovora
razgovora uljudnoga ophođenja razgovora isključivo razgovora. razgovora. spretno i
tijekom razgovora“ uz stalno argumentirano.
po zadanim podsjećanje na
elementima. norme lijepoga
ponašanja.
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove,

riječi i rečenice na temelju slušanoga teksta.
sluša jednostavne Učenik ne ostvaruje Sluša jednostavne Sluša jednostavne Sluša jednostavne Sluša jednostavne
tekstove iz različitih sastavnicu ishoda tekstove iz različitih tekstove iz različitih tekstove iz različitih tekstove iz različitih
izvora; „sluša jednostavne izvora uz težu izvora uz izvora. izvora s aktivnom
tekstove iz različitih koncentraciju. povremeno pažnjom i interakcijom.
izvora“ po zadanim skretanje pažnje na
elementima. sadržaj.
odgovara na pitanja Učenik ne ostvaruje Kratko i nepotpuno Odgovara na pitanja Odgovara na pitanja Samostalno i potpuno
o slušanome tekstu; sastavnicu ishoda potpuno odgovara o slušanome tekstu o slušanome tekstu. odgovara na pitanja o
„odgovara na pitanja na pitanja o uz stalno slušanome tekstu.
o slušanome tekstu“ slušanome tekstu. navođenje.
po zadanim
elementima.
postavlja pitanja o Učenik ne ostvaruje Postavlja pitanja o Postavlja Postavlja pitanja o Inicira postavljanje
slušanome tekstu; sastavnicu ishoda slušanome tekstu jednostavna pitanja slušanome tekstu; pitanja o slušanome
sluša i razumije „postavlja pitanja o prema predlošku, a o slušanom tekstu; sluša i razumije tekstu te ih
uputu i postupa slušanome tekstu; ne samostalno; sluša i razumije uputu i postupa produbljuje; sluša i
prema uputi; sluša i razumije sluša i razumije jednostavniju uputu prema uputi. razumije uputu i
uputu i postupa jasnu i kratku uputu i postupa prema postupa prema uputi
prema uputi“ po i postupa prema njoj. brzo i točno.
zadanim elementima. uputi uz navođenje i
korak po korak.
točno ponavlja Učenik ne ostvaruje Nakon višekratnog i Točno ponavlja Točno izgovara Točno izgovora glasove
izgovor glasova i sastavnicu ishoda učestalog izgovor glasova i učestale glasove i i riječi hrvatskoga
čestih riječi te „točno ponavlja ponavljanja čestih čestih riječi te riječi te primjenjuje standardnog književnog
intonira rečenice s izgovor glasova i riječi i glasova iste intonira rečenice s pravilnu rečeničnu jezika, te intonira
obzirom na čestih riječi te ponavlja i pravilno obzirom na intonaciju. rečenice s obzirom na
priopćajnu svrhu; intonira rečenice s intonira zadane priopćajnu svrhu. priopćajnu svrhu.
obzirom na rečenice.
priopćajnu svrhu“ po
zadanim elementima.
spoznaje značenje Učenik ne ostvaruje Teže spoznaje Spoznaje značenje Spoznaje značenje U svakodnevnom
riječi na temelju sastavnicu ishoda značenje riječi na riječi na temelju riječi na temelju govoru koristi i
vođenoga razgovora „spoznaje značenje temelju vođenog vođenog razgovora vođenoga produbljuje riječi na
riječi na temelju razgovora. uz dodatna razgovora. temelju razgovora.
vođenoga razgovora“ pojašnjenja.
po zadanim
elementima.
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu
opismenjavanju i obilježjima jezičnoga razvoja.
razlikuje slovo od Učenik ne ostvaruje Razlikuje slovo od Razlikuje slovo od Razlikuje slovo od Razlikuje sva slova i
drugih znakova; sastavnicu ishoda drugih znakova uz drugih znakova; drugih znakova i prepoznaje ih
prepoznaje slova; „razlikuje slovo od dopunu i prepoznaje većinu prepoznaje slova samostalno i bez
drugih znakova; pojašnjenje, slova. čineći manje greške. poticaja.
prepoznaje slova“ po prepoznaje dio
zadanim elementima. slova.
povezuje napisano Učenik ne ostvaruje Teže povezuje Povezuje napisano Povezuje napisano Samostalno i točno
slovo s glasom; sastavnicu ishoda napisano slovo s slovo s glasom; slovo s glasom; povezuje napisano
povezuje glasove i „povezuje napisano glasom; povremeno povezuje glasove i povezuje glasove i slovo s glasom;
slova u slogove i slovo s glasom; povezuje glasove i slova u slogove i slova u slogove i povezuje glasove i
cjelovitu riječ te riječi povezuje glasove i slova u slogove i cjelovitu riječ te cjelovitu riječ te slova u slogove i
u rečenicu; slova u slogove i cjelovitu riječ te riječi u rečenicu uz riječi u rečenicu. cjelovitu riječ te riječi u
cjelovitu riječ te riječi riječi u rečenicu. manje greške i rečenicu s lakoćom.
u rečenicu“ po dodatni poticaj.
zadanim elementima.
čita riječi, rečenice, Učenik ne ostvaruje Čita kraće riječi i Sporo i nesigurno Čita riječi, rečenice i Brzo i tečno čita
tekstove primjereno sastavnicu ishoda rečenice metodom čita riječi, rečenice i tekstove primjereno rečenice i tekstove
početnomu „čita riječi, rečenice, slovkanja. tekstove primjereno početnomu primjereno početnomu
opismenjavanju; tekstove primjereno početnomu opismenjavanju. opismenjavanju.
početnomu opismenjavanju.
opismenjavanju“ po
zadanim elementima.
odgovara na Učenik ne ostvaruje Nakon čitanja teksta Odgovara na U većoj mjeri U potpunosti odgovara
jednostavna pitanja sastavnicu ishoda odgovara na jednostavna pitanja potpuno odgovara na postavljena pitanja
nakon čitanja teksta; „odgovara na jednostavna pitanja nakon čitanja na postavljena cjelovitom rečenicom
jednostavna pitanja uz stalni poticaj i teksta. pitanja cjelovitom koju produbljuje i
nakon čitanja teksta“ potpitanja. rečenicom čineći proširuje.
po zadanim manje greške.
elementima.
postavlja pitanja Učenik ne ostvaruje Postavlja Postavlja Postavlja Pravilno formulira
primjereno sastavnicu ishoda jednostavna pitanja jednostavna pitanja jednostavna pitanja upitne rečenice bez
početnom „postavlja pitanja uz stalni poticaj. i primjenjuje upitne koja uz poticaj poticaja i pomoći,
opismenjavanju; primjereno početnom riječi. proširuje i pravilno upitne riječi koristi
opismenjavanju“ po koristi upitne riječi.jezično ispravno i u
zadanim elementima. duhu jezika govorenja.
prikazuje i čita Učenik ne ostvaruje Podatke u grafičkim Uglavnom Čita podatke u Prikazuje, povezuje i
podatke u grafičkim sastavnicu ishoda prikazima čita samostalno čita grafičkim prikazima i čita podatke u
prikazima i „prikazuje i čita isključivo uz pomoć podatke u grafičkim tekstovima drugih grafičkim prikazima i
tekstovima drugih podatke u grafičkim nastavnika. prikazima i nastavnih tekstovima drugih
nastavnih predmeta prikazima i tekstovima drugih predmeta. nastavnih predmeta.
(npr. Matematika, tekstovima drugih nastavnih
Priroda i društvo...) nastavnih predmeta“ predmeta.
po zadanim
elementima.
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 4. Učenik piše školskim formalnim pismom slova, riječi
i kratke rečenice u skladu s jezičnim razvojem.
povezuje glas s Učenik ne ostvaruje Povezuje određene Većinom povezuje Povezuje glas s Povezuje glas s
odgovarajućim sastavnicu ishoda glasove s glas s odgovarajućim odgovarajućim slovom
slovom; razlikuje „povezuje glas s odgovarajućim odgovarajućim slovom; razlikuje točno i pravovremeno;
slova od drugih odgovarajućim slovima čineći slovom te razlikuje slova od drugih razlikuje slova od
znakova; povezuje slovom; razlikuje greške; razlikuje slova od drugih znakova; povezuje drugih znakova bez
glasove i slova u slova od drugih neka slova od drugih znakova; povezuje glasove i slova u greške; povezuje
cjelovitu riječ, a riječi znakova; povezuje znakova; povezuje glasove i slova u cjelovitu riječ, a glasove i slova u
u rečenicu; glasove i slova u glasove i slova u cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu. cjelovitu riječ, a riječi u
cjelovitu riječ, a riječi cjelovitu riječ, a riječi u rečenicu uz rečenicu ispravno i
u rečenicu“ po riječi u rečenicu uz povremena jasno.
zadanim elementima. pomoć i poticaj. slovkanja i slogovno
čitanje.
piše velika i mala Učenik ne ostvaruje Griješi u pisanju Piše velika i mala Piše velika i mala Točno i pravilno piše
slova školskoga sastavnicu ishoda velikih i malih slova slova školskoga slova školskoga velika i mala slova
formalnog pisma; „piše velika i mala školskog formalnog formalnog pisma uz formalnog pisma uz školskoga formalnog
slova školskoga pisma jer ne poznaje greške i zamjenu manja odstupanja pisma.
formalnog pisma“ po sva usvojena slova slova. (prelazi redove).
zadanim elementima. školskog formalnog
pisma.
prepisuje riječi i Učenik ne ostvaruje Prepisuje Prepisuje riječi i Prepisuje riječi i Pravilno i uredno
rečenice; sastavnicu ishoda jednostavnije riječi i rečenice bez rečenice vodeći prepisuje riječi i
„prepisuje riječi i rečenice nepravilno naglaska na računa o obliku rečenice vodeći računa
rečenice“ po zadanim pišući velika i mala urednost slova i rečeničnim o obliku slova i
elementima. zadana slova u napisanoga. znakovima. rečeničnim znakovima.
zadatcima.
samostalno piše Učenik ne ostvaruje Povremeno Samostalno piše Samostalno piše Samostalno piše riječi i
riječi i rečenice samo sastavnicu ishoda samostalno piše riječi i rečenice riječi i rečenice rečenice naučenim
naučenim slovima; „samostalno piše riječi i rečenice samo naučenim samo naučenim slovima točno, lako i
riječi i rečenice samo samo s nekim slovima prema slovima uz greške u pravovremeno jer je
naučenim slovima“ naučenim slovima, uputama i uz pisanju nekih slova. usvojio zadana slova
po zadanim izostavlja slova koja pojašnjenja. školskog formalnog
elementima. nisu naučena ili ih pisma te ih piše
mijenja s nekim pravilno primjenjujući
drugim slovima. dosad obrađena jezična
pravila u pisanju.
oblikuje kratak pisani Učenik ne ostvaruje Uz stalni poticaj i Oblikuje kratak Oblikuje kratak Samostalno oblikuje
tekst primjeren sastavnicu ishoda navođenje oblikuje pisani tekst u formi pisani tekst pisani tekst razrađujući
početnomu „oblikuje kratak kratak pisani tekst odgovora na primjeren priču i vodeći računa o
opismenjavanju; pisani tekst primjeren ne vodeći računa o postavljena pitanja. početnomu urednosti i strukturi
početnomu primjeni pravopisnih opismenjavanju. fabule.
opismenjavanju“ po pravila.
zadanim elementima.
ističe pisanje velikog Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Ističe pisanje velikog Ističe pisanje velikog Promatrajući primjere
početnog slova: prva sastavnicu ishoda pogrešaka piše početnog slova početnog slova samostalno donosi
riječ u rečenici, „ističe pisanje velikog veliko početno slovo (prva riječ u (prva riječ u pravopisna pravila za
vlastita imena i početnog slova: prva u rečenici, imenima i rečenici, vlastita rečenici, vlastita pisanje velikog
prezimena ljudi i riječ u rečenici, prezimenima ljudi te imena i prezimena imena i prezimena početnog slova (prva
imena naselja ili vlastita imena i naseljenih mjesta u ljudi i imena naselja ljudi i imena naselja riječ u rečenici, vlastita
mjesta u užem prezimena ljudi i okružju. ili mjesta u užem ili mjesta u užem imena i prezimena ljudi
okružju; imena naselja ili okružju) samo na okružju) i imena naselja ili
mjesta u užem poznatim primjenjujući mjesta u užem okružju)
okružju“ po zadanim primjerima. naučena pravopisna te ih koristi u pisanju.
elementima. Pravopisna pravila pravila.
ne prenosi na ostale
primjere.
piše rečenični znak Učenik ne ostvaruje Uz stalna Piše rečenični znak Piše rečenični znak Samostalno određuje
na kraju rečenice sastavnicu ishoda podsjećanja piše na kraju rečenice uz na kraju rečenice. vrstu rečenice te
„piše rečenični znak rečenični znak na povremena analogno tome
na kraju rečenice“ po kraju rečenice. podsjećanja. zaključuje koji znak
zadanim elementima. staviti.
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 5. Učenik upotrebljava riječi, sintagme i
rečenice u točnome značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
izabire riječi kojima Učenik ne ostvaruje Izabire isključivo Povremeno izabire Izabire riječi kojima Izabire riječi kojima
razumije značenje i sastavnicu ishoda poznate riječi riječi kojima razumije značenje i razumije značenje i
njima oblikuje „izabire riječi kojima kojima razumije razumije značenje i njima oblikuje njima oblikuje
sintagme i rečenice; razumije značenje i značenje i njima njima oblikuje sintagme i rečenice. sintagme i rečenice s
njima oblikuje oblikuje sintagme i sintagme i rečenice lakoćom i sigurnošću u
sintagme i rečenice“ rečenice uz više uz dodatne upute. izvedbu.
po zadanim vremena i pomoći.
elementima.
traži objašnjenje za Učenik ne ostvaruje Ponekad Učenik povremeno Traži objašnjenje za Učenik sam istražuje
značenje riječi koje sastavnicu ishoda objašnjenje za traži objašnjenje za značenje riječi koje značenja nepoznatih
ne razumije; „traži objašnjenje za značenje riječi koje značenje riječi koje ne razumije od riječi koristeći se
značenje riječi koje ne razumije, ali mu ne razumije učitelja, ali s rječnikom ili digitalnim
ne razumije“ po je i tada potrebno isključivo od rječnikom i drugim medijima.
zadanim elementima. dodatno pojasniti i učitelja. medijima koristi uz
približiti nepoznate pomoć i upute.
riječi.
objašnjava vlastitim Učenik ne ostvaruje Objašnjava vlastitim Objašnjava vlastitim Objašnjava vlastitim Objašnjava vlastitim
riječima značenje sastavnicu ishoda riječima značenje riječima značenje riječima značenje riječima značenje
nepoznatih riječi „objašnjava vlastitim nepoznatih riječi nekih nepoznatih nepoznatih riječi nepoznatih riječi nakon
nakon vođenoga riječima značenje nakon vođenoga riječi nakon nakon vođenoga vođenoga razgovora
razgovora; nepoznatih riječi razgovora uz vođenoga razgovora uz primjenjujući pravilnu
nakon vođenoga pojašnjavanja i razgovora. nezamjetne greške intonaciju i produbljuje
razgovora“ po pojednostavljeni u značenju riječi. svojim primjerom.
zadanim elementima. vođeni razgovor.
traži nepoznate riječi Učenik ne ostvaruje Traži nepoznate Traži lakše i kraće Traži nepoznate Traži nepoznate riječi u
u dječjem rječniku sastavnicu ishoda riječi u dječjem nepoznate riječi u riječi u dječjem dječjem rječniku
poznavajući „traži nepoznate rječniku uz pomoć i dječjem rječniku rječniku većinom poznavajući abecedni
abecedni poredak riječi u dječjem predložak poznavajući poznavajući poredak riječi i čita s
riječi i čita s rječniku poznavajući djelomično abecedni poredak abecedni poredak razumijevanjem
razumijevanjem abecedni poredak poznavajući riječi čineći manje riječi i čita s objašnjenje značenja
objašnjenje značenja riječi i čita s abecedni poredak greške i relativno razumijevanjem riječi te povezuje novo
riječi razumijevanjem riječi. Čita uspješno čita s objašnjenje sa već naučenim u
objašnjenje značenja slovkanjem razumijevanjem značenja riječi uz smislenu cjelinu.
riječi“ po zadanim objašnjenje objašnjenje poneko slogovno
elementima. značenja riječi i značenja riječi. čitanje.
razumije nakon
višekratnog
ponavljanja.
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 6. Učenik prepoznaje razliku između
mjesnoga govora i standardnoga hrvatskog jezika.
prepoznaje Učenik ne ostvaruje Prepoznaje Ponekad prepoznaje Prepoznaje Prepoznaje različitost u
različitost u riječima sastavnicu ishoda različitost u kratkim različitost u riječima različitost u riječima riječima (izraznu i
(izraznu i sadržajnu) „prepoznaje i učeniku poznatim (izraznu i sadržajnu) (izraznu i sadržajnu) sadržajnu) između
između mjesnoga različitost u riječima riječima (izraznu i između mjesnoga između mjesnoga mjesnoga govora i
govora i (izraznu i sadržajnu) sadržajnu) između govora i govora i standardnoga
standardnoga između mjesnoga mjesnoga govora i standardnoga standardnoga hrvatskog jezika.
hrvatskog jezika; govora i standardnoga hrvatskog jezika uz hrvatskog jezika
standardnoga hrvatskog jezika. zadani predložak. prema zadanom
hrvatskog jezika“ po primjeru.
zadanim elementima.
prepoznaje naglasnu Učenik ne ostvaruje Učenik teže Prepoznaje Prepoznaje Prepoznaje naglasnu
različitost riječi u sastavnicu ishoda prepoznaje naglasnu naglasnu različitost naglasnu različitost različitost riječi u
mjesnome govoru i „prepoznaje različitost riječi u riječi u mjesnome riječi u mjesnome mjesnome govoru i
standardnome naglasnu različitost mjesnome govoru i govoru i govoru i standardnome
hrvatskome jeziku riječi u mjesnome standardnome standardnome standardnome hrvatskome jeziku
govoru i hrvatskome jeziku. hrvatskome jeziku u hrvatskome jeziku točno i lako.
standardnome poznatim riječima i čineći poneke
hrvatskome jeziku“ učeniku lako greške.
po zadanim razumljivim riječima
elementima. i izrazima uz
dodatna pojašnjenja
nekih riječi.
ISHOD: OŠ HJ A. 1. 7. Učenik prepoznaje glasovnu strukturu riječi te glasovno analizira i sintetizira riječi
primjereno početnomu opismenjavanju.
prepoznaje glasovnu Učenik ne ostvaruje Prepoznaje glasovnu Prepoznaje glasovnu Prepoznaje glasovnu Pravovremeno i
strukturu riječi; sastavnicu ishoda strukturu riječi uz strukturu riječi; strukturu riječi; samostalno prepoznaje
uočava početni, „prepoznaje glasovnu upute i primjere; uočava početni, uočava početni, glasovnu strukturu
središnji i završni strukturu riječi; uočava početni, središnji i završni središnji i završni riječi; uočava početni,
glas u riječi; uočava početni, središnji i završni glas u riječi čineći glas u riječi. središnji i završni glas u
središnji i završni glas glas u riječi korak po greške. riječi bez ikakve pomoći
u riječi“ po zadanim korak. i predloška/primjera.
elementima.
izvodi glasovnu Učenik ne ostvaruje Isključivo uz pomoć Izvodi glasovnu Izvodi glasovnu Samostalno i sigurno
analizu i sintezu; sastavnicu ishoda učitelja i metodu analizu i sintezu analizu i sintezu izvodi glasovnu analizu
„izvodi glasovnu pokušaja i kraćih i poznatih kraćih riječi. i sintezu na duljim i
analizu i sintezu“ po pogrešaka izvodi riječi. nepoznatim riječima.
zadanim elementima. glasovnu analizu i
sintezu.
pravilno izgovora Učenik ne ostvaruje Djelomično izgovara Izgovara glasove i Izgovara glasove i Izgovora glasove i
glasove i naglašava sastavnicu ishoda glasove i naglašava naglašava riječi uz naglašava riječi u naglašava riječi točno i
riječi primjereno „pravilno izgovora riječi uz pomoć pomoć skladu s jezičnim elokventno u skladu s
početnomu glasove i naglašava reprodukcije. reprodukcije. razvojem. jezičnim razvojem.
opismenjavanju riječi primjereno
početnomu
opismenjavanju“ po
zadanim
elementima.
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

ISHOD: OŠ HJ B. 1. 2. Učenik sluša/čita književni tekst, izražava o čemu tekst govori i
prepoznaje književne tekstove prema obliku u skladu s jezičnim razvojem i dobi.
prepoznaje priču, Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Uz dodatna pitanja i Prepoznaje priču, Prepoznaje priču,
pjesmu, zagonetku i sastavnicu ishoda pogrešaka primjere prepoznaje pjesmu, zagonetku i pjesmu, zagonetku i
igrokaz prema „prepoznaje priču, prepoznaje priču, priču, pjesmu, igrokaz prema igrokaz prema obliku i
obliku; pjesmu, zagonetku i pjesmu, zagonetku i zagonetku i igrokaz obliku. razlikuje ih te rado
igrokaz prema igrokaz prema prema obliku. stvara i svoje navedene
obliku“ po zadanim obliku. književne vrste
elementima. primjereno dobi.
opisuje situacije, Učenik ne ostvaruje Proizvoljno i Opisuje situacije, Samostalno opisuje Samostalno opisuje
događaje i likove u sastavnicu ishoda neprecizno opisuje događaje i likove u situacije, događaje i situacije, događaje i
književnim „opisuje situacije, situacije, događaje i književnim likove u književnim likove u književnim
tekstovima; događaje i likove u likove u književnim tekstovima uz tekstovima. tekstovima iznoseći
književnim tekstovima. dodatna pitanja vlastite stavove i
tekstovima“ po učitelja. izvodeći zaključke i
zadanim poruke.
elementima.
prepoznaje i izdvaja Učenik ne ostvaruje Uz ponavljanje i Prepoznaje i izdvaja Prepoznaje i izdvaja Prepoznaje i izdvaja
riječi koje se rimuju u sastavnicu ishoda naglašavanje riječi riječi koje se rimuju riječi koje se rimuju riječi koje se rimuju u
pjesmama i „prepoznaje i izdvaja koje se rimuju u pjesmama i u pjesmama i pjesmama i igrokazima
igrokazima za djecu; riječi koje se rimuju u uočava rimu. igrokazima za djecu igrokazima za djecu. za djecu, samostalno
pjesmama i uz poticaj učitelja. stvara svoje rime.
igrokazima za djecu“ Slušno uočava rimu kao
po zadanim poklapanje u
elementima. posljednjem slogu.
prepoznaje čudesne i Učenik ne ostvaruje Čudesne i izmišljene Prepoznaje čudesne Prepoznaje čudesne Prepoznaje čudesne i
izmišljene elemente sastavnicu ishoda elemente u i izmišljene i izmišljene izmišljene elemente u
u pjesmama za djecu „prepoznaje čudesne pjesmama za djecu i elemente u elemente u pjesmama za djecu i
i bajkama; i izmišljene elemente bajkama prepoznaje pjesmama za djecu i pjesmama za djecu i bajkama i radi
u pjesmama za djecu tek uz dodatna bajkama donoseći bajkama donoseći samostalnu
i bajkama“ po naglašavanja vlastite stavove i vlastite stavove i karakterizaciju likova
zadanim elemenata. vrijednosti ne vrijednosti. donoseći vlastite
elementima. vodeći računa o stavove i vrijednosti.
pravogovoru.
prepoznaje elemente Učenik ne ostvaruje Slušno uočava Prepoznaje Uočava koncept u Samostalno stvara
igre riječima u sastavnicu ishoda elemente igre elemente igre igrama riječima i svoje igre riječima ili
pjesmama za djecu „prepoznaje riječima u pjesmi riječima u izdvaja ih u pjesmi. nadopunjuje već
elemente igre tek uz dodatnu pjesmama za djecu. ponuđene.
riječima u pjesmama pomoć.
za djecu“ po zadanim
elementima.
prepričava pročitanu Učenik ne ostvaruje Prepričava Prepričava Prepričava Prepričava i
priču vlastitim sastavnicu ishoda pročitanu priču uz pročitanu priču pročitanu priču produbljuje pročitanu
riječima „prepričava mnogo potpitanja i vlastitim riječima uz vlastitim riječima. priču vlastitim riječima i
pročitanu priču poticaja. uporabu poštapalica bogatim rječnikom.
vlastitim riječima“ po i neknjiževnih izraza.
zadanim elementima.
OŠ HJ B 1. 3.
Učenik izabire ponuđene književne tekstove i čita/sluša ih s razumijevanjem prema vlastitome interesu.
Razrada ishoda:
• upoznaje se s prostorom školske knjižnice;
• upoznaje se s radom u školskoj knjižnici; Navedeni ishod se ne
• posjećuje školsku knjižnicu jedanput tjedno i posuđuje slikovnice za čitanje; upoznaje se s različitim vrednuje već se prati
vrstama slikovnica; tijekom cijele školske
• preporučuje pročitane slikovnice i priče drugim učenicima; godine.
• objašnjava vlastiti izbor slikovnica
OŠ HJ B. 1. 4.
Učenik se stvaralački izražava prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima
književnoga teksta.
Razrada ishoda:
• koristi se jezičnim vještinama, aktivnim rječnikom sa svrhom oblikovanja uradaka u kojima dolazi do Navedeni ishod se ne
izražaja kreativnost, originalnost i stvaralačko mišljenje; vrednuje već se prati
• istražuje, eksperimentira i slobodno radi na temi koja mu je bliska; tijekom cijele školske
• stvara različite individualne uratke: crta izabrane stihove ili dijelove priče, likove i prostor, izražava se godine.
pokretom, oblikuje u različitim likovnim tehnikama likove iz priča, izrađuje vlastite slikopriče;
• razvija vlastiti potencijal za stvaralaštvo
SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KULTURA I MEDIJI

ISHOD: OŠ HJ C. 1. 2. Učenik razlikuje medijske sadržaje primjerene dobi i interesu.
izdvaja omiljene Učenik ne ostvaruje Uz primjere i poticaj Prepoznaje Izdvaja omiljene Izdvaja, uspoređuje i
medijske sadržaje i sastavnicu ishoda učitelja prepoznaje određene medijske medijske sadržaje i analizira omiljene
razgovara o njima: „izdvaja omiljene medijske sadržaje. sadržaje i o njima razgovara o njima. medijske sadržaje i
animirani filmovi, medijske sadržaje i razgovara uz razgovara o njima.
televizijske i radijske razgovara o njima: poticaje.
emisije za djecu animirani filmovi,
obrazovnoga i televizijske i radijske
dječjeg programa, emisije za djecu
kazališne predstave, obrazovnoga i
slikovnice i knjige za dječjeg programa,
djecu; kazališne predstave,
slikovnice i knjige za
djecu“ po zadanim
elementima.
sluša ili samostalno Učenik ne ostvaruje Uz nepostojanu Sluša kraće tekstove Sluša kraće tekstove Samostalno čita kraće
čita kraće tekstove u sastavnicu ishoda pažnju sluša kraće u književnim i u književnim i tekstove u književnim i
književnim i „sluša ili samostalno tekstove u zabavno-poučnim zabavno-poučnim zabavno-poučnim
zabavno-poučnim čita kraće tekstove u književnim i časopisima za djecu časopisima za djecu časopisima za djecu i o
časopisima za djecu književnim i zabavno- zabavno-poučnim povezujući sadržaje povezujući sadržaje. njima argumentirano
poučnim časopisima časopisima za djecu uz pomoć učitelja. razgovara.
za djecu“ po zadanim ne povezujući
elementima. sadržaje.
OŠ HJ C. 1. 3.
Učenik posjećuje kulturne događaje primjerene dobi.
Razrada ishoda:
• posjećuje kulturne događaje primjerene dobi; Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom
• razgovara s ostalim učenicima nakon kulturnoga događaja; cijele školske godine.
• izražava svoj doživljaj kulturnoga događaja crtežom, slikom, govorom, pokretom,
pjevanjem
NASTAVNI PREDMET: LIKOVNA KULTURA
Učenje i poučavanje predmeta Likovna kultura u 1. razredu osnovne škole organizira se kao niz manjih ili većih cjelina vezanih uz zadane i
izborne teme.
Zadane teme:
• Slika, igra, priča: učenik istražuje različite odnose između slike i priče proizašle iz osobnih doživljaja. Kao poticaj koristi igru, umjetnička
djela, literarne i glazbene predloške (ispričati priču kombinacijama boja, kontrasta, ritma itd.).
• Vidljivo-nevidljivo: učenik koristi likovnu ili vizualnu umjetnost kao mogućnost interpretacije vidljivoga (svijeta koji ga okružuje) i
izražavanja nevidljivoga (unutarnjega svijeta osjećaja, misli i stavova).
• Priroda i oblik: učenik istražuje prirodu različitim osjetilima (vizualni opažaj, taktilni i prostorni doživljaj: uočavanje detalja, boja,
površina, odnosa veličina i oblika, ritma, građe oblika itd.).
• Prostor u kojem boravim: učenik istražuje povezanost oblikovanja prostora u kojem svakodnevno boravi s kvalitetom vlastitog života
(namjena, veličina, boja, oblik, granice prostora itd.).
Izborne teme:
• Zajedno smo različiti: učenik likovnim i vizualnim izražavanjem istražuje pripadnost skupini, vršnjacima, obitelji i zajednici te važnost
prihvaćanja različitosti, međusobnog uvažavanja i tolerancije.
• Umjetnost i zajednica: učenik istražuje likovno i vizualno oblikovanje kao sastavni dio života pojedinca i zajednice (prisutnost likovnog i
vizualnog oblikovanja u svakodnevnom okruženju; dizajn, primijenjena umjetnost, vizualne komunikacije, kazalište, spomenici, muzeji,
galerije, izložbe, ulična umjetnost).
A.1.1. Obvezni likovni pojmovi:
• Točka, crta.
• Dugine boje, osnovne i izvedene boje, miješanje boja.
• Razlika između lika i tijela.
• Ploha, lik, geometrijski i slobodni likovi, mrlja, potez.
• Hrapava i glatka površina.
• Masa i prostor: puno, prazno, geometrijska i slobodna tijela, obla i uglata tijela; građenje, dodavanje i oduzimanje oblika.
• Ritam: ponavljanje i izmjena oblika na plohi i u prostoru.
• Odnosi: veće, manje, jednako na plohi i u prostoru; dodavanje i oduzimanje oblika.
A.1.2. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik koristi neke od predloženih likovnih materijala i tehnika:
• crtački: olovka, ugljen, kreda, flomaster, tuš i drvce, tuš i kist.
• slikarski: akvarel, gvaš, tempere, pastel, kolaž papir, kolaž iz časopisa.
• prostorno-plastički: glina, glinamol, papir-plastika, ambalaža i drugi materijali.
Razina usvojenosti odnosi se na konkretnu demonstraciju na nastavi te se može i ne mora sumativno vrednovati.
B.1.1. Učenik prepoznaje različite oblike likovnih i vizualnih umjetnosti:
• crtež,
• slikarstvo,
• skulptura,
• vizualne komunikacije i dizajn,
• arhitektura i urbanizam,
• animirani film,
• ilustracija,
• lutkarstvo.
Tijekom prve dvije godine učenja učenik u stvarnome prostoru upoznaje i istražuje barem jedan od navedenih tipova spomenika: skulptura u
javnom prostoru i elementi grada/sela (arhitektura i urbanizam).
Vrednovanje naučenoga
Vrednovanje se naučenoga provodi u skladu s ostvarenošću odgojno-obrazovnih ishoda raspoređenih u tri domene.
Domena Stvaralaštvo i produktivnost polazište je i poveznica svih odgojno-obrazovnih ishoda te iz nje proizlaze dva elementa vrednovanja:
• stvaralaštvo (stvaralački proces) i
• produktivnost (likovni i vizualni izraz: realizacija ideje u formi, materijalu i mediju).
Vrednovanje ishoda iz te domene predstavlja težište procjene postignuća učenika dok se vrednovanje realizacije ishoda iz drugih domena
nadovezuje na nju.
Odgojno obrazovni ishodi domena Doživljaj i kritički stav te Umjetnost u kontekstu vrednuju se zajedno. U prvoj i drugoj godini učenja veća se
važnost u vrednovanju elementa kritičko mišljenje i kontekst daje doživljaju, a od trećeg do osmog razreda razvoju kritičkoga mišljenja i
povezivanju stvaralačkoga procesa s različitim kontekstima.
Elementi ocjenjivanja i vrednovanja od prvog do četvrtog razreda osnovne škole uključuju:
• stvaralaštvo (stvaralački proces)
• stvaranje udaljenih asocijacija (izbjegavanje šablonskih i stereotipnih prikaza)
• prepoznaje učinjeno i na temelju toga poduzima sljedeće korake.
Načini praćenja su: diskusija, skice, bilješke (razrada procesa izvedbe), likovni ili vizualni rad.
Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Likovnu kulturu.
Praksa je pokazala da u nastavnom predmetu Likovna kultura učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar, stoga je, u
navedene tri domene i napravljeno razvrstavanje postignuća od ocjene odličan do ocjene dobar.
Kako je u nastavnom predmetu Likovna kultura naglasak na odgojnoj komponenti, te je važniji proces od krajnjeg rezultata, u praksi se
pokazalo kako su odgojni učinci rada jedan od bitnih sastavnica u vrednovanju, naša preporuka je da učitelj samostalno uvede i treći element
ocjenjivanja i da taj element bude: Odgojni učinci rada u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste .
U tom elementu učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.
STVARALAŠTVO I PRODUKTIVNOST
ISHOD: OŠ LK A.1.1. Učenik prepoznaje umjetnost kao način komunikacije i
odgovara na različite poticaje likovnim izražavanjem.
DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
RAZRADA ISHODA: Učenik se uspješno likovno i Učenik se uspješno likovno i vizualno izražava Učenik se uspješno likovno i
Učenik odgovara vizualno izražava na neke na razne vrste poticaja. vizualno izražava na sve vrste
likovnim i vizualnim vrste poticaja. poticaja, ističući svoju
izražavanjem na razne kreativnost i slobodu u
vrste poticaja. likovnom izražavanju.
Učenik, u stvaralačkom Učenik, u stvaralačkom Učenik, u stvaralačkom procesu i izražavanju Učenik, u stvaralačkom procesu
procesu i izražavanju procesu i izražavanju većinom uglavnom koristi: i izražavanju, koristi:
koristi: koristi: • princip kreativne igre • princip kreativne igre
• princip kreativne igre • princip kreativne igre • likovni jezik (prepoznaje i povezuje • likovni jezik (prepoznaje,
• likovni jezik (obvezni • likovni jezik (reproducira osnovne pojmove vezane za likovni imenuje i uspoređuje
pojmovi likovnog jezika osnovne pojmove vezane zadatak, uz poticaj ih uspoređuje na osnovne pojmove vezane za
i oni za koje učitelj za likovni zadatak, ali ih ne svojim djelima i djelima likovni zadatak te ih uočava i
smatra da mu mogu prepoznaje uvijek na vršnjaka/umjetničkim reprodukcijama) povezuje na svojim djelima
pomoći pri realizaciji svojim djelima ili djelima • učenik prožima različite umjetničke forme ili djelima vršnjaka ili
ideje u određenom vršnjaka ili umjetničkim uz poticaj ili aktivnost u paru/skupini, s tim umjetničkim
zadatku) reprodukcijama) da naglasak stavlja na jednu od umjetnosti reprodukcijama)
• iskustvo usmjerenog • učenik prožima samo neke (npr. slobodno se izražava i povezuje • učenik prožima različite
opažanja umjetničke forme (npr. glazbu i priču s vizualnom i likovnom umjetničke forme na
• prožimanje različitih Priča/predstava) prema umjetnošću) osebujan i zanimljiv način,
umjetničkih formi osobnom interesu to jest • uspješno izražava doživljaj temeljen na naglašavajući osobni
(glazba, ples/pokret, onome u čemu se osjeća vlastitom iskustvu uz poneki poticaj doživljaj i vlastitu kreativnost
priča, predstava, slobodno izraziti • većinom upoznaje i povezuje pojmove te (spoj plesa/glazbe/priče ili
likovna i vizualna • izražava doživljaj većinom forme izražavanja i oblikovanja vezane uz predstave s likovnom i
umjetnost); temeljen na vlastitom likovnu ili vizualnu umjetnost i kulturu vizualnom umjetnošću)
• doživljaj temeljen na iskustvu, teže povezuje • otvoreno izražava doživljaj
osjećajima, iskustvu, misli i vanjske informacije temeljen na vlastitim
mislima i • uglavnom upoznaje osjećajima, iskustvu i
informacijama pojmove te forme povezuje s vanjskim
• upoznaje pojmove te izražavanja i oblikovanja informacijama
forme izražavanja i vezane uz likovnu ili • samoinicijativno upoznaje,
oblikovanja vezane uz vizualnu umjetnost i imenuje i povezuje pojmove
likovnu ili vizualnu kulturu uz pomoć medija, te forme izražavanja i
umjetnost i kulturu digitalnih sadržaja, zorno i oblikovanja vezane uz
• Učenik, kroz praktično likovnu ili vizualnu
kreativnu igru, otkriva umjetnost i kulturu,
značaj osobnog obrazlaže ih i prepoznaje na
zadovoljstva u svom radu ili na primjerima
stvaralačkom procesu
ISHOD: OŠ LK A.1.2. Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih

likovnih materijala i postupaka pri likovnom izražavanju.
RAZRADA ISHODA DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Učenik primjećuje Učenik primjećuje osobitosti Učenik primjećuje i povremeno uspoređuje Učenik primjećuje i uspoređuje
osobitosti likovnih likovnih materijala i postupaka osobitosti likovnih materijala i postupaka te ih osobitosti likovnih materijala i
materijala i postupaka te ih primjenjuje uz poticaj i uglavnom primjenjuje bez poticaja, ali s postupaka te ih primjenjuje bez
te ih primjenjuje pri dodatna pojašnjenja pri dodatnim uputama pri likovnom izražavanju. poticaja i dodatnog pojašnjenja
likovnom izražavanju. likovnom izražavanju. Učenik koristi crtačke, slikarske, prostorno pri likovnom izražavanju na
Učenik koristi crtačke, plastičke i druge materijale i tehnike prilično zanimljiv način.
slikarske, prostorno plastičke i precizno i usredotočeno, pokušavajući Učenik samostalno i sigurno
druge materijale i tehnike koordinirati prste i oči te sitne pokrete. koristi crtačke, slikarske,
pomalo nesigurno, teže prostorno plastičke i druge
koordinira prste i oči te sitne materijale i tehnike precizno,
pokrete. usredotočeno, koordinira prste i
oči te sitne pokrete.
DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV

ISHOD: OŠ LK B.1.1. Učenik razlikuje likovno i vizualno umjetničko djelo te prepoznaje osobni doživljaj,
likovni jezik i tematski sadržaj djela
Učenik povezuje djelo s Učenik povezuje djelo s Učenik povezuje djelo s vlastitim iskustvom i Učenik povezuje djelo s
vlastitim iskustvom i vlastitim iskustvom i opisuje opisuje osobni doživljaj djela uz manji poticaj. vlastitim iskustvom i opisuje
opisuje osobni doživljaj osobni doživljaj djela isključivo osobni doživljaj djela bez
djela. uz poticaj ili prema primjeru. Učenik u stvarnome prostoru upoznaje i poticaja, samostalno i uspješno.
istražuje skulpture u javnom prostoru i
Učenik u stvarnome prostoru elemente grada/sela (arhitektura i urbanizam) Učenik u stvarnome prostoru
upoznaje i istražuje barem 1 prema uputama i zajedničkom radu. samostalno
skulpturu u javnom prostoru i upoznaje i istražuje skulpture u
elemente grada/sela javnom
(arhitektura i urbanizam) uz prostoru i elemente grada/sela
dodatne upute i rad po (arhitektura
koracima. i urbanizam).
Učenik opisuje: Učenik kratko i siromašnim Učenik opisuje: Učenik opisuje i objašnjava te
• materijale i rječnikom opisuje: • materijale i postupke predstavlja navedeno na svom
postupke • materijale i postupke • likovne elemente i kompozicijska načela ili drugom djelu :
• likovne elemente i • likovne elemente i • tematski sadržaj djela (motiv, teme, • materijale i postupke (rad s
kompozicijska kompozicijska načela asocijacije). različitim materijalima)
načela • tematski sadržaj djela • likovne elemente i
– tematski sadržaj djela (motiv, teme, asocijacije). kompozicijska načela
(motiv, teme, • tematski sadržaj djela
asocijacije). (motiv, teme, asocijacije).
ISHOD: OŠ LK B.1.2. Učenik uspoređuje svoj likovni ili vizualni rad i radove drugih učenika te
opisuje svoj rad i vlastiti doživljaj stvaranja.
Učenik opisuje i Učenik opisuje i uspoređuje Učenik opisuje i uspoređuje likovne ili Učenik opisuje i uspoređuje
uspoređuje likovne ili likovne ili vizualne radove vizualne radove prema kriterijima: osobnog likovne ili vizualne radove
vizualne radove prema prema kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika, likovnih materijala i prema kriterijima: osobnog
kriterijima: osobnog doživljaja, likovnog jezika te tehnika, prikaza teme ili motiva te doživljaja, likovnog jezika,
doživljaja, likovnog originalnosti i uloženog truda. originalnosti i uloženog truda. likovnih materijala, tehnika i/ili
jezika, likovnih Učenik prepoznaje način na Učenik prepoznaje poticaj i način na vizualnih medija, prikaza teme
materijala, tehnika i/ili koji je izražen u likovnom ili koji je izražen u likovnom ili vizualnom radu. ili motiva te originalnosti i
vizualnih medija, vizualnom radu. uloženog truda.
prikaza teme ili motiva Učenik prepoznaje poticaj i
te originalnosti i način na
uloženog truda. koji je izražen u likovnom ili
vizualnom radu.
Učenik prepoznaje Aktivnosti opisivanja događaju Aktivnosti opisivanja događaju se većinom po Aktivnosti opisivanja događaju
poticaj i način na koji je se tijekom stvaranja i po dovršetku likovnog ili vizualnog uratka. se jednako tijekom stvaranja i
izražen u likovnom ili dovršetku likovnog ili vizualnog po dovršetku likovnog ili
vizualnom radu. uratka uz poticaj i navođenje. vizualnog uratka.
Učenik prepoznaje Učenik prepoznaje osobno Učenik prepoznaje osobno zadovoljstvo u Učenik prepoznaje osobno
osobno zadovoljstvo u zadovoljstvo u stvaralačkom stvaralačkom procesu. zadovoljstvo u stvaralačkom
stvaralačkom procesu. procesu, ali ga je potrebno procesu.
motivirati kako bi ga izrekao.
UMJETNOST U KONTEKSTU
ISHOD: OŠ LK C.1.1. Učenik prepoznaje i u likovnom radu interpretira
povezanost oblikovanja vizualne okoline s aktivnostima, sadržajima i namjenama koji se u njoj odvijaju.
Kroz kreativne igre u Kroz kreativne igre u prostoru Kroz kreativne igre u prostoru te likovno i Kroz kreativne igre u prostoru
prostoru te likovno i te likovno i vizualno vizualno izražavanje učenik: te likovno i vizualno
vizualno izražavanje izražavanje učenik: • prepoznaje i interpretira karakteristike izražavanje učenik:
učenik: • prepoznaje karakteristike prostora i uporabnih predmeta u • prepoznaje i interpretira
• prepoznaje i uporabnih prostora u neposrednoj okolini (odnose veličina, karakteristike prostora i
interpretira neposrednoj okolini karakteristike oblika i njihovu namjenu: uporabnih predmeta u
karakteristike (otvoreni/zatvoreni i karakteristike prostora: otvoreni/zatvoreni neposrednoj okolini (odnose
prostora i unutrašnji/vanjski, i unutrašnji/vanjski, mali/veliki) veličina, karakteristike oblika
uporabnih mali/veliki) • prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne i njihovu namjenu:
predmeta u • prepoznaje jednostavne znakove i poruke u svojoj okolini i oblikuje karakteristike prostora:
neposrednoj okolini vizualne znakove i poruke u jednostavnu vizualnu poruku (reklama, otvoreni/zatvoreni i
(odnose veličina, svojoj okolini i oblikuje znak, plakat) unutrašnji/vanjski,
karakteristike oblika jednostavnu vizualnu mali/veliki)
i njihovu namjenu) poruku (znak) • prepoznaje i opisuje
• prepoznaje i opisuje jednostavne vizualne
jednostavne znakove i poruke u svojoj
vizualne znakove i okolini i oblikuje
poruke u svojoj jednostavnu vizualnu poruku
okolini i oblikuje (reklama, plakat, zaštitni
jednostavnu znak, prometni znak,
vizualnu poruku. piktogram)
ISHOD: OŠ LK C.1.2. Učenik povezuje neki aspekt umjetničkog djela
s iskustvima iz svakodnevnog života te društvenim kontekstom.
RAZRADA ISHODA
Učenik povezuje neki od aspekata umjetničkog djela (likovni, vizualni i tematski
sadržaj) s iskustvom iz svakodnevnog života i svoje okoline. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
Učenik prepoznaje njemu bliske sadržaje kao produkt likovnog i vizualnog
izražavanja. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe
vrednovanju.
U nastavku donosimo elemente vrednovanja za dodani element: Odgojni učinci rada.

NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
ODGOJNI Učenik ne želi raditi ni kao U rad se uključuje tek Uz poticaj se Uglavnom se Rado se uključuje u rad
UČINCI dio skupine niti uz stalne intervencije uključuje u rad uključuje u rad skupine i u sve oblike
RADA samostalno čak ni uz učitelja. skupine i u sve oblike skupine i u sve oblike rada.
stalne poticaje. Postavljena pravila rada. rada. Prihvaća i slijedi
Ne prihvaća pravila. prihvaća uz stalna Prihvaća samo Prihvaća i slijedi postavljena pravila pri
Neprimjereno se ponaša podsjećanja na ista. određena postavljena postavljena pravila pri radu.
u radu. Neprimjereno se pravila. radu uz manje U radu se ponaša
Ne prihvaća odgovornost ponaša u radu. U radu ponekada opomene i primjereno.
za svoje ponašanje. Odgovornost za svoje dolazi do nepoželjnih podsjećanja. Redovito nosi pribor za
Nema razvijen osjećaj ponašanje prihvaća oblika ponašanja te je U radu se uglavnom rad i brine o njegovoj
samokontrole. nakon intervencije često potrebna ponaša primjereno. urednosti.
Ne nosi pribor za rad. učitelja. intervencija učitelja. Nosi pribor za rad. Sve dodatne zadatke
Ne reagira na opomenu. Potrebno razvijati Ponekada zaboravlja prihvaća i odrađuje na
osjećaj za pribor za rad. vrijeme, kvalitetno i sa
samokontrolu. entuzijazmom.
Ne brine o urednosti
pribora za rad i na sat
ga nosi povremeno.
Često ne reagira na
opomenu.
NASTAVNI PREDMET: GLAZBENA KULTURA
Domene
• Domena A: Slušanje i upoznavanje glazbe
• Domena B: Izražavanje glazbom i uz glazbu
• Domena C: Glazba u kontekstu
Obvezni elementi vrednovanja u 1. razredu OŠ su:
• Slušanje i poznavanje glazbe
• Izražavanje glazbom i uz glazbu
Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Glazbenu kulturu.
Praksa je pokazala da u nastavnom predmetu Glazbena kultura učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar, stoga je,
u navedene tri domene i napravljeno razvrstavanje postignuća od odličnog do dobar.
Kako je u nastavnom predmetu Glazbena kultura naglasak na odgojnoj komponenti, te je važniji proces od krajnjeg rezultata jer postignuće
u tim aktivnostima ovisi o glazbenim sposobnostima učenika, u praksi se pokazalo kako su odgojni učinci rada jedan od bitnih sastavnica u
vrednovanju, preporuka je da učitelj samostalno uvede i treći element ocjenjivanja (mogućnost koja je napomenuta i u Kurikulumu) i da taj
element bude: Odgojni učinci rada u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste . U tom elementu
učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.
DOMENA A. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

ISHOD: OŠ GK A.1.1. Učenik poznaje određeni broj skladbi.
Poznaje određeni broj Poznaje manji dio obrađenih Poznaje dio obrađenih cjelovitih Poznaje većinu obrađenih cjelovitih
kraćih skladbi (cjelovite dijelova skladbi različitih vrsta skladbi ili dijelova različitih vrsta skladbi različitih vrsta glazbe
skladbe, stavci ili ulomci) glazbe (klasična, tradicijska, glazbe (klasična, tradicijska, (klasična, tradicijska, popularna, jazz
različitih vrsta glazbe popularna, jazz i filmska glazba) ali popularna, jazz i filmska glazba) i uz i filmska glazba) te ih je u
(klasična, tradicijska, ih nije u mogućnosti razvrstati po poticaj ih razvrstava po navedenim mogućnosti samostalno razvrstati po
popularna, jazz i filmska navedenim stilovima. stilovima. navedenim stilovima.
glazba).
ISHOD: OŠ GK A.1.2. Učenik temeljem slušanja razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Temeljem slušanja Temeljem slušanja uspoređuje Temeljem slušanja uspoređuje Temeljem slušanja samostalno
razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice u glazbeno-izražajne sastavnice u uspoređuje glazbeno-izražajne
glazbeno-izražajne različitim skladbama isključivo uz različitim skladbama. sastavnice u različitim skladbama
sastavnice: pomoć učitelja te uspoređujući sa imenujući i razlikujući jednu od
– metar/dobe prethodno slušanim skladbama i druge.
– tempo sastavnicama u njima.
– visina tona
– dinamika
– boja/izvođači.
DOMENA B. IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

ISHOD OŠ GK B.1.1. Učenik sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe.
Sudjeluje u zajedničkoj Isključivo uz poticaj sudjeluje u Uglavnom sudjeluje u zajedničkoj Rado i aktivno sudjeluje u
izvedbi glazbe, usklađuje zajedničkoj izvedbi glazbe, teško izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje
vlastitu izvedbu s usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbu s izvedbama drugih učenika vlastitu izvedbu s izvedbama drugih
izvedbama drugih izvedbama drugih učenika. te vrednuje vlastitu izvedbu, učenika. Realno vrednuje vlastitu
učenika te vrednuje Nevoljko i nerealno vrednuje izvedbe drugih i zajedničku izvedbu. izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku
vlastitu izvedbu, izvedbe vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i izvedbu te daje sugestije za
drugih i zajedničku zajedničku izvedbu. poboljšanje iste.
izvedbu.
ISHOD: OŠ GK B.1.2. Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

Pjeva/izvodi pjesme i Nevoljko pjeva/izvodi pjesme i Pjeva/izvodi pjesme i brojalice i Samostalno i rado pjeva/izvodi
brojalice i pritom brojalice i pritom ne uvažavajući pritom uvažava glazbeno-izražajne pjesme i brojalice i pritom uvažava
uvažava glazbeno- glazbeno-izražajne sastavnice sastavnice (metar/dobe, tempo, glazbeno-izražajne sastavnice
izražajne sastavnice (metar/dobe, tempo, visina tona, visina tona, dinamika). (metar/dobe, tempo, visina tona,
(metar/dobe, tempo, dinamika). dinamika).
visina tona, dinamika).
ISHOD: OŠ GK B.1.3. Učenik izvodi glazbene igre uz pjevanje, slušanje glazbe i pokret uz glazbu.
Izvodi glazbene igre uz Uz poticaj i intervencije učitelja Uglavnom samostalno izvodi Samostalno i rado izvodi glazbene
pjevanje, s izvodi glazbene igre s pjevanjem, glazbene igre s pjevanjem, s igre s pjevanjem, s
tonovima/melodijama s tonovima/melodijama/ritmovima, tonovima/melodijama/ritmovima, uz
/ritmovima, uz slušanje tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom slušanje glazbe i prati pokretom
glazbe te prati glazbu uz slušanje glazbe i prati pjesme i skladbe uz povremeno pjesme i skladbe uvažavajući
pokretom, a pritom pokretom pjesme i skladbe. skretanje pozornosti na glazbeno- glazbeno-izražajne sastavnice.
opaža i uvažava Potrebno učestalo skretanje izražajne sastavnice.
glazbeno-izražajne pozornosti na uvažavanje
sastavnice. glazbeno-izražajnih sastavnica.
ISHOD: OŠ GK B.1.4. Učenik stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te svira uz
pjesme/brojalice koje izvodi.
Stvara/improvizira Tek uz poticaj stvara melodijske i U skupini stvara jednostavne Samostalno stvara kreativne i
melodijske i ritamske ritamske cjeline pjevanjem, melodijske i ritamske cjeline složene melodijske i ritamske cjeline
cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, pjevanjem, pokretom, pljeskanjem,
pokretom/plesom, lupkanjem, koračanjem i/ili lupkanjem, koračanjem i/ili lupkanjem, koračanjem i/ili
pljeskanjem, lupkanjem, udaraljkama. udaraljkama. udaraljkama.
koračanjem i/ili
udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili Udaraljke iz dječjeg Svira na udaraljkama ili Samostalno svira na udaraljkama ili
tjeloglazbom uz instrumentarija koristi ne tjeloglazbom uz pjesme/brojalice tjeloglazbom uz pjesme ili brojalice
pjesme/brojalice koje nepravilan i često nenamjenski koje pjeva/izvodi uz manja koje pjeva/izvodi. Ritam i tekst
pjeva/izvodi. način te uz čestu intervenciju i odstupanja u tekstu i/ili ritmu. pjesama i brojalica reproducira
korekciju učitelja. Ritam i tekst pjesama i brojalica točno. Udaraljke iz dječjeg
reproducira uglavnom točno. instrumentarija koristi ispravno.
DOMENA C: GLAZBA U KONTEKSTU

ISHOD: OŠ GK C.1.1. Učenik na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja
prepoznaje različite uloge glazbe.
Na osnovu slušanja Glazbene primjere sluša uz česta Pozorno sluša glazbene primjere uz Slušanjem glazbenih primjera
glazbe i aktivnog skretanja pozornosti na sadržaje manje intervencije učitelja. Dio samostalno prepoznaje različite
muziciranja prepoznaje slušanja. Teško i uz poticaje slušanih glazbenih primjera pravilno uloge glazbe. Samoinicijativno i
različite uloge glazbe prepoznaje različite uloge glazbe. kategorizira po ulozi (svečana samostalno daje primjere i ostalih
(svečana glazba, glazba glazba, glazba za ples i sl.). skladbi u istoj vrsti glazbe.
za ples i sl.).
U nastavku donosimo elemente vrednovanja za treći i nadodani element: Odgojni učinci rada.
NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

ODGOJN Niti uz poticaj ne želi U rad se uključuje tek Uz poticaj se uključuje Uglavnom se uključuje Rado se uključuje u rad
I UČINCI raditi kao dio skupine uz stalne intervencije u rad skupine i u sve u rad skupine i u sve skupine i u sve oblike
RADA niti samostalno. učitelja. oblike rada. oblike rada. rada.
Ne prihvaća pravila. Postavljena pravila Prihvaća samo Prihvaća i slijedi Prihvaća i slijedi
Neprimjereno se ponaša prihvaća uz stalna određena postavljena postavljena pravila pri postavljena pravila pri
u radu. podsjećanja na ista. pravila. radu uz manje radu.
Ne prihvaća Neprimjereno se U radu ponekada opomene i U radu se ponaša
odgovornost za svoje ponaša u radu. dolazi do nepoželjnih podsjećanja. primjereno.
ponašanje. Odgovornost za svoje oblika ponašanja te je U radu se uglavnom Redovito nosi pribor za
Nema razvijen osjećaj ponašanje prihvaća često potrebna ponaša primjereno. rad i brine o njegovoj
samokontrole. nakon intervencije intervencija učitelja. Nosi pribor za rad. urednosti.
Ne nosi pribor za rad. učitelja. Ponekada zaboravlja Sve dodatne zadatke
Ne reagira na opomenu. Potrebno razvijati pribor za rad. (izrada plakata,
osjećaj za jednostavnih
samokontrolu. glazbala..) prihvaća i
Ne brine o urednosti odrađuje na vrijeme,
pribora za rad i na sat kvalitetno i sa
ga nosi povremeno. entuzijazmom.
Često ne reagira na
opomenu.
NASTAVNI PREDMET: MATEMATIKA
Domene u nastavnome predmetu Matematika jesu:

• brojevi
• algebra i funkcije
• oblik i prostor
• mjerenje
• podatci, statistika i vjerojatnost
Elementi vrednovanja u nastavnome predmetu Matematika jesu:
1. Usvojenost znanja i vještina:
• opisuje matematičke pojmove
• odabire odgovarajuće i matematički ispravne procedure te ih provodi
• provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rezultata
• upotrebljava i povezuje matematičke koncepte.
2. Matematička komunikacija:
• koristi se odgovarajućim matematičkim jezikom (standardni matematički simboli, zapisi i terminologija) pri usmenome i pisanome
izražavanju
• koristi se odgovarajućim matematičkim prikazima za predstavljanje podataka
• prelazi između različitih matematičkih prikaza
• svoje razmišljanje iznosi cjelovitim, suvislim i sažetim matematičkim rečenicama
• postavlja pitanja i odgovara na pitanja koja nadilaze opseg izvorno postavljenoga pitanja
• organizira informacije u logičku strukturu
• primjereno se koristi tehnologijom.
3. Rješavanje problema:
• prepoznaje relevantne elemente problema i naslućuje metode rješavanja
• uspješno primjenjuje odabranu matematičku metodu pri rješavanju problema
• modelira matematičkim zakonitostima problemske situacije uz raspravu
• ispravno rješava probleme u različitim kontekstima
• provjerava ispravnost matematičkih postupaka i utvrđuje smislenost rješenja problema
• generalizira rješenje.
Sadržaji vrednovanja u nastavi Matematike su:
• usmena ispitivanja
• opažanja izvedbe u nekoj aktivnosti
• analiza mape radova
• procjena učeničke rasprave
• analiza učeničkih izvješća
Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Matematiku.

BROJEVI
ISHOD: MAT OŠ A.1.1. Opisuje i prikazuje količine prirodnim brojevima i nulom.
Povezuje količinu i Učenik ne ostvaruje Teško povezuje Povezuje količinu i Povezuje količinu i Samostalno i bez
broj. sastavnicu ishoda količinu i broj. broj uz manje broj. upotrebe konkreta
„Povezuje količinu i greške. povezuje količinu i
broj“ po zadanim broj.
elementima.
Broji u skupu Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Broji u skupu Broji u skupu Broji u skupu brojeva
brojeva do 20. sastavnicu ishoda pogrešaka broji u brojeva do 20 prema brojeva do 20 do 20 samostalno
„Broji u skupu brojeva skupu do 20. brojevnom nizu, samostalno prema prema zadanom
do 20“ po zadanim zadanim slijedom. zadanom predlošku ( predlošku ( 2, 4, 6, ili
elementima. 2, 4, 6, ili 3, 7, 9, 11) 3, 7, 9, 11) i obrnutim
uz manje greške. slijedom točno i bez
greške.
Prikazuje brojeve Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Djelomično rastavlja Prikazuje brojeve do Samostalno točno
do 20 na različite sastavnicu ishoda pogrešaka prikazuje brojeve do 20 na 20 na različite rastavlja brojeve do 20
načine. „Prikazuje brojeve do brojeve na različite ponuđene načine. načine uz manji na različite načine.
20 na različite načine“ načine. poticaj.
po zadanim
elementima.
Čita i zapisuje Učenik ne ostvaruje Uz metodički Čita uz pomoć i Čita i zapisuje Uredno i točno čita i
brojeve do 20 i nulu sastavnicu ishoda predložak prepisuje brojeve do brojeve do 20 i nulu zapisuje brojeve do 20
brojkama i „Čita i zapisuje djelomično čita i 20 i nulu brojkama i brojkama i i nulu brojkama i
brojevnim riječima. brojeve do 20 i nulu prepisuje brojeve do brojevnim riječima. brojevnim riječima brojevnim riječima.
brojkama i brojevnim 20 i nulu brojkama i uz manje greške.
riječima“ po zadanim zadanim brojevnim
elementima. riječima.
Razlikuje Učenik ne ostvaruje Isključivo vizualno Razlikuje Bez učiteljeve Jednoznamenkaste i
jednoznamenkaste i sastavnicu ishoda razlikuje jednoznamenkaste i pomoći razlikuje dvoznamenkaste
dvoznamenkaste „Razlikuje jednoznamenkaste i dvoznamenkaste jednoznamenkaste i brojeve smješta na
brojeve. jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve uz manju dvoznamenkaste nepotpunu brojevnu
dvoznamenkaste brojeve, bez pomoć. brojeve. crtu točno i bez
brojeve“ po zadanim potpunog pomoći.
elementima. razumijevanja.
Objašnjava vezu Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Objašnjava vezu Objašnjava vezu Objašnjava vezu
između vrijednosti sastavnicu ishoda pogrešaka između vrijednosti između vrijednosti između vrijednosti
znamenaka i „Objašnjava vezu djelomično znamenaka i znamenaka i znamenaka i
vrijednosti broja. između vrijednosti objašnjava vezu vrijednosti broja vrijednosti broja uz vrijednosti broja.
znamenaka i između vrijednosti prema zadanom zadane primjere.
vrijednosti broja“ po znamenaka i predlošku i uz
zadanim elementima. vrijednosti broja navođenje.
prema zadanom
predlošku.
ISHOD: MAT OŠ A.1.2. Uspoređuje prirodne brojeve do 20 i nulu.
Određuje odnos Učenik ne ostvaruje Uz pomoć učitelja Određuje odnos Primjenjuje odnos Primjenjuje odnos
među količinama sastavnicu ishoda određuje odnos među količinama među veličinama u među veličinama u
riječima: više – „Određuje odnos među količinama riječima: više – različitim različitim okolnostima.
manje – jednako. među količinama riječima: više – manje – jednako. okolnostima.
riječima: više – manje manje – jednako.
– jednako“ po
zadanim elementima.
Određuje odnos Učenik ne ostvaruje Uz pomoć učitelja Uglavnom točno Određuje odnos Primjenjuje odnos
među brojevima sastavnicu ishoda određuje odnos određuje odnos među brojevima među brojevima u
riječima: veći – manji „Određuje odnos među brojevima među brojevima riječima: veći – različitim okolnostima.
– jednak. među brojevima riječima: veći – riječima: veći – manji – jednak.
riječima: veći – manji manji – jednak. manji – jednak.
– jednak“ po zadanim
elementima.
Uspoređuje brojeve Učenik ne ostvaruje Uspoređuje brojeve Uz zadani predložak Uglavnom točno i Međusobno
matematičkim sastavnicu ishoda matematičkim uspoređuje brojeve samostalno uspoređuje više brojeva
znakovima >, , , , , , < i =
zadanim elementima.
Reda brojeve po Učenik ne ostvaruje Reda brojeve po Reda brojeve po Samostalno i točno Reda brojeve po
veličini. sastavnicu ishoda veličini isključivo po veličini. reda brojeve po veličini prema
„Reda brojeve po numeričkom nizu. veličini. različitim nizovima.
veličini“ po zadanim
elementima.
ISHOD: MAT OŠ A.1.3. Koristi se rednim brojevima do 20.
Čita i zapisuje redne Učenik ne ostvaruje Uz pomoć i Čita i zapisuje redne Čita i uredno zapisuje Koristi se rednim
brojeve. brojeve. redne brojeve brojevima do 20 za
sastavnicu ishoda uglavnom točno čita samostalno ih nižući. prikazivanje redoslijeda
„Čita i zapisuje redne i zapisuje redne u različitim situacijama.
brojeve“ po zadanim brojeve.
elementima.
Uočava redoslijed i Učenik ne ostvaruje Uočava numerički Rednim brojevima Uočava redoslijed Samostalno i točno
određuje ga rednim sastavnicu ishoda redoslijed koji prikazuje redoslijed i svih članova niza i označava redoslijed
brojem. „Uočava redoslijed i djelomično točno određuje prvoga i određuje ga rednim svih članova niza i
određuje ga rednim određuje rednim posljednjega u redu. brojem. određuje ga rednim
brojem“ po zadanim brojem. brojem.
elementima.
Razlikuje glavne i Učenik ne ostvaruje Teško uviđa razliku Razlikuje glavne i Uočava razliku Objašnjava razliku
redne brojeve. sastavnicu ishoda između glavnih i redne brojeve. između glavnih i između glavnih i
„Razlikuje glavne i rednih brojeva. rednih brojeva te se rednih brojeva te se
redne brojeve“ po njima koristi na njima koristi na točan
zadanim elementima. točan način. način.
ISHOD: MAT OŠ A.1.4. MAT OŠ B.1.1. Zbraja i oduzima u skupu brojeva do 20.
Zbraja i oduzima Učenik ne ostvaruje Zbraja i oduzima Zbraja i oduzima uz Zbraja i oduzima uz Automatizirano i točno
brojeve do 20. sastavnicu ishoda brojeve do 20 poneku pogrešku i poneku pogrešku. zbraja i oduzima
„Zbraja i oduzima koristeći se manju pomoć brojeve do 20.
brojeve do 20“ po konkretima. učitelja.
zadanim elementima.
Računske operacije Učenik ne ostvaruje Započete i Računske operacije Računske operacije Računske operacije
zapisuje sastavnicu ishoda nepotpune zapisuje zapisuje zapisuje
matematičkim „Računske operacije matematičke zapise matematičkim matematičkim matematičkim
zapisom. zapisuje dovršava zapisom uz manje zapisom. zapisom samostalno i
matematičkim ponuđenim greške. točno.
zapisom“ po zadanim računskim
elementima. operacijama.
Imenuje članove u Učenik ne ostvaruje Imenuje članove u Imenuje članove u Točno imenuje Uočava imena članova
računskim sastavnicu ishoda računskim računskim članove u računskim u računskim
operacijama. „Imenuje članove u operacijama uz operacijama operacijama. operacijama u
računskim napisani predložak. isključivo ako su zadanim zadatcima te
operacijama“ po zadani po ih koristi u govoru.
zadanim elementima. redoslijedu računske
radnje.
Primjenjuje svojstva Učenik ne ostvaruje Rabi zamjenu mjesta Rabi zamjenu mjesta Rabi zamjenu mjesta Uočava pravila
komutativnosti i sastavnicu ishoda i združivanje i združivanje i združivanje asocijativnosti i
asocijativnosti te „Primjenjuje svojstva pribrojnika na pribrojnika na pribrojnika na komutativnosti i
vezu zbrajanja i komutativnosti i različite načine različite načine različite načine uz primjenjuje ih
oduzimanja. asocijativnosti te vezu završavajući isključivo prema manje greške i samostalno i točno.
zbrajanja i započete riješenim modelima pomoć.
oduzimanja“ po jednostavne zadataka.
zadanim elementima. primjere.
Određuje nepoznati Učenik ne ostvaruje Isključivo uz grafički Određuje nepoznati Uz poneku grešku Primjenjujući vezu
broj u jednakosti. sastavnicu ishoda prikaz zadatka i broj u jednakosti određuje nepoznati zbrajanja i oduzimanja
„Određuje nepoznati prisustvo učitelja koristeći konkrete ili broj u jednakosti. samostalno, brzo i
broj u jednakosti“ po određuje nepoznati crtež. točno određuje
zadanim elementima. broj u jednakosti. nepoznati broj u
jednakosti.
ISHOD: MAT OŠ A.1.5. Matematički rasuđuje te matematičkim jezikom prikazuje i rješava različite tipove zadataka.
Postavlja Učenik ne ostvaruje Uz vođenje i Donosi zaključke Uz manju asistenciju Postavlja matematički
matematički sastavnicu ishoda dodatne primjere rješavajući postavlja problem, određuje što
problem (određuje „Postavlja matematički postavlja jednostavne matematički je poznato i nepoznato,
što je poznato i problem“ po zadanim matematički primjere. problem, određuje odabire strategije,
nepoznato, elementima. problem. što je poznato i donosi zaključke i
predviđa/istražuje i nepoznato, odabire određuje moguća
odabire strategije, strategije. Donosi rješenja.
donosi zaključke i uglavnom ispravne
određuje moguća zaključke.
rješenja).
Koristi se stečenim Učenik ne ostvaruje Uz stalnu podršku Matematičkim Uglavnom se Koristi se stečenim
spoznajama u sastavnicu ishoda učitelja povezuje jezikom na različite samostalno koristi spoznajama u
rješavanju različitih „Koristi se stečenim stečena znanja i načine prikazuje i stečenim spoznajama rješavanju različitih
tipova zadataka spoznajama u primjenu istih. rješava samo u rješavanju različitih tipova zadataka
(računski zadatci, u rješavanju različitih jednostavne tipova zadataka (računski zadatci, u
tekstualnim tipova zadataka“ po brojevne izraze. (računski zadatci, u tekstualnim zadatcima i
zadatcima i zadanim elementima. tekstualnim problemskim
problemskim zadatcima i situacijama iz
situacijama iz problemskim svakodnevnoga života).
svakodnevnoga situacijama iz
života). svakodnevnoga
života).
Odabire matematički Učenik ne ostvaruje Odabire matematički Odabire matematički Odabire matematički Koristi se stečenim
zapis uspoređivanja sastavnicu ishoda zapis uspoređivanja zapis uspoređivanja zapis uspoređivanja spoznajama odabira
brojeva ili računsku „Odabire matematički brojeva ili računsku brojeva ili računsku brojeva ili računsku matematičkih zapisa
operaciju u zapis uspoređivanja operaciju u operaciju u operaciju u uspoređivanja brojeva
tekstualnim brojeva ili računsku zadatcima sa jednostavnijim tekstualnim ili računskih operacija u
zadatcima. operaciju u tekstualnim grafičkim prikazom. tekstualnim zadatcima uz manju tekstualnim zadatcima.
zadatcima“ po zadatcima. pomoć učitelja.
zadanim elementima.
Smišlja zadatke u Učenik ne ostvaruje Prema zadanim Uz zadane predloške Smišlja jednostavnije Smišlja zadatke u
kojima se pojavljuju sastavnicu ishoda smjernicama i uz smišlja jednostavnije zadatke u kojima se kojima se pojavljuju
odnosi među „Smišlja zadatke u prisustvo učitelja zadatke u kojima se pojavljuju odnosi odnosi među brojevima
brojevima ili potreba kojima se pojavljuju smišlja jednostavnije pojavljuju odnosi među brojevima ili ili potreba za
za zbrajanjem ili odnosi među brojevima zadatke u kojima se među brojevima ili potreba za zbrajanjem ili
oduzimanjem. ili potreba za pojavljuju odnosi potreba za zbrajanjem ili oduzimanjem,
zbrajanjem ili među brojevima ili zbrajanjem ili oduzimanjem. samostalno ih postavlja
oduzimanjem“ po potreba za oduzimanjem. i točno rješava.
zadanim elementima. zbrajanjem ili
oduzimanjem.
ALGEBRA I FUNKCIJE
ISHOD: OŠ MAT B.1.2. Prepoznaje uzorak i nastavlja niz.
Uočava uzorak Učenik ne ostvaruje Teško određuje Uglavnom Uočava uzorak Uočava uzorak nizanja
nizanja. sastavnicu ishoda uzorak nizanja. samostalno uočava nizanja. te stvara vlastite
„Uočava uzorak uzorak nizanja. nizove prema
nizanja“ po zadanim određenim kriterijima.
elementima.
Objašnjava Učenik ne ostvaruje Prema više jednakih Objašnjava Objašnjava Objašnjava pravilnost
pravilnost nizanja. sastavnicu ishoda primjera uz pomoć i pravilnost nizanja pravilnost nizanja. nizanja dajući svoje
„Objašnjava vođenje tumači jednostavnijih primjere.
pravilnost nizanja“ po pravilnost nizanja primjera.
zadanim elementima. jednostavnijih
primjera.
Objašnjava kriterije Učenik ne ostvaruje Uz stalni poticaj i Uz poticaj Uglavnom Ispravnim
nizanja. sastavnicu ishoda dodatne primjere objašnjava kriterije samostalno argumentima
„Objašnjava kriterije objašnjava kriterije nizanja. objašnjava kriterije objašnjava kriterije
nizanja“ po zadanim nizanja. nizanja. nizanja dajući svoje
elementima. primjere.
Niže po zadanome Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Nastavlja nizati Niže po zadanome Uočava kriterije
kriteriju. sastavnicu ishoda pogrešaka niže po jednostavne nizove. kriteriju. nizanja i po njima
„Niže po zadanome zadanome kriteriju. samostalno niže.
kriteriju“ po zadanim
elementima.
OBLIK I PROSTOR
ISHOD: OŠ MAT C.1.1. Izdvaja i imenuje geometrijska tijela i likove i povezuje ih s oblicima objekata u okruženju.
RADA ISHODA NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN
Imenuje i opisuje Učenik ne ostvaruje Razlikuje kuglu, Izdvaja i imenuje Izdvaja i imenuje Izdvaja, imenuje i
kuglu, valjak, kocku, sastavnicu ishoda valjak, kocku, kvadar, geometrijska tijela i geometrijska tijela i uspoređuje
kvadar, piramidu i „Imenuje i opisuje piramidu i stožac. likove predstavljene likove predstavljene geometrijska tijela i
stožac. kuglu, valjak, kocku, objektima iz skupine objektima iz likove predstavljene
kvadar, piramidu i didaktičkih modela neposredne okoline i objektima iz
stožac“ po zadanim uz manje greške. didaktičkim neposredne okoline i
elementima. modelima. vlastitog iskustva
prisjećanjem.
Imenuje ravne i Učenik ne ostvaruje Razlikuje ravne i Imenuje i uz poticaj Pokazuje ravne i Pronalazi ravne i
zakrivljene plohe. sastavnicu ishoda zakrivljene plohe pokazuje ravne i zakrivljene plohe na zakrivljene plohe u
„Imenuje ravne i zakrivljene plohe. didaktičkim okolini te ih
zakrivljene plohe“ po modelima. samostalno izdvaja.
zadanim elementima.
Ravne plohe Učenik ne ostvaruje Ravne plohe Ravne plohe Ravne plohe Samostalno izdvaja
geometrijskih tijela sastavnicu ishoda geometrijskih tijela geometrijskih tijela geometrijskih tijela ravne i zakrivljene
imenuje kao „Ravne plohe imenuje ali ih sa uz poticaj imenuje imenuje kao plohe s geometrijskih
geometrijske likove: geometrijskih tijela likovima povezuje kao geometrijske geometrijske likove: tijela i imenuje ih kao
kvadrat, imenuje kao samo uz prisustvo likove: kvadrat, kvadrat, pravokutnik, geometrijske likove.
pravokutnik, trokut i geometrijske likove: modela geometrijskih pravokutnik, trokut i trokut i krug.
krug. kvadrat, pravokutnik, tijela. krug.
trokut i krug“ po
zadanim elementima.
Imenuje i opisuje Učenik ne ostvaruje Izdvaja i opisuje ali Izdvaja i imenuje Izdvaja i imenuje Izdvaja, imenuje i
kvadrat, sastavnicu ishoda ne imenuje geometrijske likove i geometrijske likove i uspoređuje
pravokutnik, krug i „Imenuje i opisuje geometrijske likove. likove predstavljene likove predstavljene geometrijske likove i
trokut. kvadrat, pravokutnik, objektima iz skupine objektima iz likove predstavljene
krug i trokut“ po didaktičkih modela neposredne okoline i objektima iz
zadanim elementima. uz manje greške. didaktičkim neposredne okoline i
modelima. vlastitog iskustva
prisjećanjem.
ISHOD: OŠ MAT C.1.2. Crta i razlikuje ravne i zakrivljene crte.
Razlikuje i crta ravne Učenik ne ostvaruje Razlikuje ravne i Razlikuje i crta ravne i Razlikuje, Crta zakrivljene i ravne
i zakrivljene crte. sastavnicu ishoda zakrivljene crte, crta zakrivljene crte. uspoređuje i crta crte te se ravnalom
„Razlikuje i crta ravne i ih uz zadane zakrivljene i ravne koristi na pravilan
zakrivljene crte“ po predloške i naputke. crte te se koristi način, ravne crte crta
zadanim elementima. ravnalom pri crtanju slijeva udesno.
ravnih crta.
Koristi se ravnalom. Učenik ne ostvaruje Koristi se ravnalom Koristi se ravnalom Uglavnom pravilno Pravilno se služi
sastavnicu ishoda uz stalno uz podsjećanje na se služi ravnalom te ravnalom te crta njime
„Koristi se ravnalom“ podsjećanje. ispravan način crta njime pravilnim pravilnim smjerom.
po zadanim korištenja ravnala. smjerom.
elementima.
ISHOD: OŠ MAT C.1.3. Prepoznaje i ističe točke.
Prepoznaje Učenik ne ostvaruje Istaknute točke Prepoznaje Prepoznaje Samostalno
istaknute točke i sastavnicu ishoda prepoznaje uz istaknute točke i istaknute točke i prepoznaje i ističe
označava ih velikim „Prepoznaje istaknute pomoć, povremeno povremeno ih označava ih velikim točke i označava ih
tiskanim slovima. točke i označava ih ih označava velikim označava velikim tiskanim slovima. velikim tiskanim
velikim tiskanim tiskanim slovima. tiskanim slovima. slovima.
slovima“ po zadanim
elementima.
Određuje vrhove Učenik ne ostvaruje Određuje samo Određuje vrhove Određuje vrhove Određuje vrhove
geometrijskih tijela i sastavnicu ishoda vrhove geometrijskih tijela i geometrijskih tijela i geometrijskih tijela i
likova kao točke. „Prepoznaje istaknute geometrijskih likova likova kao točke likova kao točke. likova kao točke,
točke i označava ih kao točke. prema riješenom označava ih i imenuje
velikim tiskanim primjeru. velikim početnim
slovima“ po zadanim slovom.
elementima.
Crta (ističe) točke. Učenik ne ostvaruje Ističe točke na Ističe točke na Ističe točke na Ističe točke na sjecištu
sastavnicu ishoda sjecištu ravnih i sjecištu ravnih i sjecištu ravnih i ravnih i zakrivljenih
„Crta (ističe) točke“ po zakrivljenih crta uz zakrivljenih crta te zakrivljenih crta, na crta, na geometrijskim
zadanim elementima. dodatnu pomoć na geometrijskim geometrijskim tijelima i likovima bez
učitelja. likovima. tijelima i likovima uz poticaja.
povremene poticaje.
MJERENJE
ISHOD: OŠ MAT D.1.1. Analizira i uspoređuje objekte iz okoline prema mjerivom svojstvu.
Prepoznaje odnose Učenik ne ostvaruje Prepoznaje odnose Uspoređuje odnose Uspoređuje, Samostalno
među predmetima: sastavnicu ishoda među predmetima: među predmetima: razvrstava i niže uspoređuje, razvrstava
dulji – kraći – „Prepoznaje odnose dulji – kraći – dulji – kraći – objekte prema i niže objekte prema
jednako dug, veći – među predmetima: jednako dug, veći – jednako dug, veći – mjerivu svojstvu. mjerivu svojstvu.
manji – jednak. dulji – kraći – jednako manji – jednak. manji – jednak te ih
dug, veći – manji – objašnjava.
jednak“ po zadanim
elementima.
Određuje najdulji, Učenik ne ostvaruje Određuje najdulji, Međusobno Uspoređuje najdulji, Uspoređuje,
najkraći, najveći, sastavnicu ishoda najkraći, najveći, uspoređuje najdulji, najkraći, najveći, razvrstava i niže
najmanji objekt. „Određuje najdulji, najmanji objekt. najkraći, najveći, najmanji objekt te ih objekte prema mjerivu
najkraći, najveći, najmanji objekt. po tim svojstvima svojstvu.
najmanji objekt“ po razvrstava.
zadanim elementima.
ISHOD: OŠ MAT D.1.2. Služi se hrvatskim novcem u jediničnoj vrijednosti kune u skupu brojeva do 20.
Prepoznaje Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Prepoznaje hrvatske Uspoređuje i Razvrstava po
hrvatske kovanice i sastavnicu ishoda pogrešaka kovanice i novčanice razvrstava hrvatske vrijednosti hrvatske
novčanice „Prepoznaje hrvatske prepoznaje hrvatske vrijednosti: 1 kuna, 2 kovanice i novčanice kovanice i novčanice
vrijednosti: 1 kuna, kovanice i novčanice kovanice i novčanice kune, 5 kuna, 10 vrijednosti: 1 kuna, 2 vrijednosti: 1 kuna, 2
2 kune, 5 kuna, 10 vrijednosti: 1 kuna, 2 vrijednosti: 1 kuna, 2 kuna i 20 kuna. kune, 5 kuna, 10 kune, 5 kuna, 10 kuna
kuna i 20 kuna. kune, 5 kuna, 10 kuna kune, 5 kuna, 10 kuna i 20 kuna. i 20 kuna.
i 20 kuna“ po zadanim kuna i 20 kuna.
elementima.
Služi se kunama i Učenik ne ostvaruje Služi se kunama pri Služi se kunama i Služi se kunama i Služi se kunama i
znakom jedinične sastavnicu ishoda jednostavnijim znakom jedinične znakom jedinične znakom jedinične
vrijednosti kuna. „Služi se kunama i radnjama. vrijednosti kuna uz vrijednosti kuna. vrijednosti kuna,
znakom jedinične pomoć i zadane shvaća vrijednost
vrijednosti kuna“ po primjere. novca, primjenjuje
zadanim elementima. znanje na
svakodnevne situacije.
Uspoređuje Učenik ne ostvaruje Uspoređuje Prema zadanim Uspoređuje Objašnjava i
vrijednosti kovanica sastavnicu ishoda vrijednosti kovanica smjernicama i vrijednosti kovanica demonstrira vrijednost
i novčanica te „Uspoređuje i novčanica, uz predlošcima uviđa i novčanica te kovanica i novčanica,
računa s novcem u vrijednosti kovanica i asistenciju računa s vrijednost kovanica i računa s novcem u lako i brzo računa s
skupu brojeva do novčanica te računa s novcem novčanica, računa s skupu brojeva do 20. novcem u skupu
20. novcem u skupu jednostavnije novcem brojeva do 20.
brojeva do 20“ po zadatke. jednostavnije
zadanim elementima. zadatke.
Objašnjava svrhu i Navedena sastavnica ishoda ne vrednuje se numerički, već se za nju vode pisane bilješke.
korist štednje.
PODACI, STATISTIKA I VJEROJATNOST
ISHOD: OŠ MAT E.1.1. Služi se podatcima i prikazuje ih piktogramima i jednostavnim tablicama.
Određuje skup Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Prema zadanim Određuje skup prema Brzo, lako i točno
prema nekome sastavnicu ishoda pogrešaka članove smjernicama određenom svojstvu. imenuje kriterije po
svojstvu. „Određuje skup prema svrstava u skupove. određuje skup prema kojima su članovi
nekome svojstvu“ po nekome svojstvu. svrstani u skup.
zadanim elementima.
Prebrojava članove Učenik ne ostvaruje Uz pomoć i poticaj Uglavnom Prebrojava članove Prebrojava članove
skupa. sastavnicu ishoda prebrojava članove samostalno skupa. skupa i imenuje
„Prebrojava članove skupa. prebrojava članove kriterije po kojima su
skupa“ po zadanim skupa. članovi svrstani u skup
elementima.
Uspoređuje skupove. Učenik ne ostvaruje Skupove uspoređuje Uspoređuje skupove. Uviđa kriterij po Samostalno formira
sastavnicu ishoda tek nakon skretanja kojemu su članovi skupove po
„Uspoređuje skupove“ pozornosti na podijeljeni u određenim kriterijima.
po zadanim njihova svojstva. skupove i
elementima. uspoređuje ih.
Prikazuje iste Učenik ne ostvaruje Matematičke Matematičke Uglavnom Samostalno prikazuje
matematičke sastavnicu ishoda pojmove prikazuje pojmove prikazuje samostalno prikazuje iste matematičke
pojmove na različite „Prikazuje iste isključivo crtežom uz crtežom i skupom iste matematičke pojmove na različite
načine (crtež, skup, matematičke pojmove pomoć učitelja. djelomično točno, pojmove na različite načine (crtež, skup,
piktogram i na različite načine“ po piktogramima ili načine (crtež, skup, piktogram i
jednostavna tablica). zadanim elementima. tablicama samo uz piktogram i jednostavna tablica) te
pomoć i asistenciju jednostavna tablica). ih koristi prilikom
učitelja. samostalnog rješavanja
zadataka.
Čita i tumači Učenik ne ostvaruje Teško povezuje Čita podatke iz Uz manju pomoć i Čita i tumači podatke
podatke prikazane sastavnicu ishoda piktogram ili tablicu piktograma i tablica greške čita i tumači prikazane
piktogramima i „Čita i tumači podatke sa podatcima, čita ih uz dodatne piktograme i tablice. piktogramima i
jednostavnim prikazane isključivo uz pomoć smjernice i jednostavnim
tablicama. piktogramima i učitelja. navođenja. tablicama.
jednostavnim
tablicama“ po zadanim
elementima.
NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO

Kurikulum nastavnoga predmeta Priroda i društvo obuhvaća koncepte:
• Organiziranost svijeta oko nas (oznaka A),
• Promjene i odnosi (oznaka B),
• Pojedinac i društvo (oznaka C)
• Energija (oznaka D).
U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja:
• usvojenost znanja
• istraživačke vještine.
Sadržaji vrednovanja nastavnome predmetu Priroda su:

• razgovor, pitanja i odgovori (usmeni odgovori)
• rješavanje zadataka pisane provjere znanja
• rješavanje problemskih zadataka
• tumačenje grafičkih organizatora znanja i/ili tablično/grafički prikazanih rezultata znanstvenih istraživanja
• izvedba pokusa ili istraživanja prema pisanom protokolu
• obrazloženje izvedenog pokusa ili istraživanja
• izrada izvješća o provedenom istraživanju prema unaprijed utvrđenim kriterijima
• izrada konceptualnih i/ili umnih mapa, križaljki, pitalica, rebusa, kvizova, stripova, infografika prema unaprijed utvrđenim kriterijima
• izrada plakata, prezentacija, seminara prema unaprijed utvrđenim kriterijima.
Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Prirodu i društvo.

A. ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS
ISHOD: PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš.
Otkriva da cjelinu Učenik ne ostvaruje Ne uočava dio Uočava dijelove Otkriva da cjelinu Samostalno otkriva
čine dijelovi, da se sastavnicu ishoda cjeline te mogućnost cjeline, samostalno čine dijelovi, da se da cjelinu čine
različite cjeline mogu „Otkriva da cjelinu dijeljenja cjeline na ju ne dijeli na sitnije različite cjeline mogu dijelovi te različite
dijeliti na sitnije čine dijelovi, da se sitnije dijelove. dijelove. dijeliti na sitnije cjeline dijeli na sitnije
dijelove. različite cjeline mogu dijelove. dijelove.
dijeliti na sitnije
dijelove“ po zadanim
elementima.
Dijelovi i cjeline imaju Učenik ne ostvaruje Teško razlikuje dio Uočava, ali ne Razlikuje i objašnjava Nabraja i objašnjava
različita sastavnicu ishoda od cjeline te samo objašnjava svojstva većinu različita svojstva
svojstva/obilježja. „Dijelovi i cjeline uz navođenje i dijelova i cjeline. svojstava/obilježja dijelova i njihovih
imaju različita pomoć uočava dijelova i cjelina. cjelina.
svojstva/obilježja“ po njihova osnovna
zadanim elementima. svojstva.
Uočava red u prirodi Učenik ne ostvaruje Uočava red u prirodi Uz navođenje Bez većih teškoća Brzo i argumentirano
na primjeru biljaka, sastavnicu ishoda na primjeru biljaka, uočava red u prirodi uočava red u prirodi uočava, povezuje i
životinja i ljudi. „Uočava red u prirodi životinja i ljudi na primjeru biljaka, na primjeru biljaka, objašnjava red u
na primjeru biljaka, isključivo pomoću životinja i ljudi. životinja i ljudi. prirodi na primjeri
životinja i ljudi“ po primjera. biljaka, životinja i
zadanim elementima. ljudi.
Uspoređuje obilježja Učenik ne ostvaruje Navodi, ali ne Uspoređuje obilježja Navodi i uspoređuje Opisuje obilježja bića
živoga, svojstva sastavnicu ishoda uspoređuje obilježja živoga, svojstva obilježja živoga, i svojstva tvari, bilježi
neživoga u „Uspoređuje obilježja živoga i neživoga u neživoga u svojstva neživoga u vremenske pojave i
neposrednome živoga, svojstva neposrednom neposrednome neposrednome uočava cjelinu i
okolišu neživoga u okolišu. okolišu. okolišu. njezine dijelove
neposrednome opažajući neposredni
okolišu“ po zadanim okoliš.
elementima.
Imenuje i razlikuje Učenik ne ostvaruje Nepotpuno imenuje Imenuje tvari u Imenuje i razlikuje Povezuje i
tvari u svome okružju sastavnicu ishoda tvari u svom svome okružju tvari u svome uspoređuje tvari u
(voda, zrak, zemlja, „Imenuje i razlikuje okružju. (voda, zrak, zemlja, okružju (voda, zrak, svome okružju (voda,
plastika, staklo, tvari u svome plastika, staklo, zemlja, plastika, zrak, zemlja,
tkanine, drvo, metal i okružju“ po zadanim tkanine, drvo, metal staklo, tkanine, drvo, plastika, staklo,
sl.). elementima. i sl.). metal i sl.). tkanine, drvo, metal i
sl.).
Razlikuje svojstva Učenik ne ostvaruje Djelomično se Razlikuje svojstva Razlikuje i klasificira Uspoređuje i
tvari koja istražuje sastavnicu ishoda prisjeća svojstva tvari koja istražuje svojstva istraživanih analizira svojstva
svojim osjetilima. „Razlikuje svojstva tvari istražena svojim osjetilima. tvari svojim tvari te ih istražuje
tvari koja istražuje osjetilima. osjetilima. osjetilima.
svojim osjetilima“ po
zadanim elementima.
Otkriva da se tvari Učenik ne ostvaruje Prema jasnim i Uz učiteljevo Otkriva da se tvari Samostalno izvodi
mogu miješati te sastavnicu ishoda kratkim uputama vođenje otkriva da mogu miješati te pokuse kojima
osjetilima istražuje „Otkriva da se tvari otkriva da se tvari se tvari mogu osjetilima istražuje otkriva mogućnosti
njihova nova mogu miješati te mogu miješati. miješati. njihova nova miješanja tvari i
svojstva. osjetilima istražuje svojstva. otkriva i istražuje
njihova nova njihova svojstva
svojstva“ po zadanim svojim osjetilima.
elementima.
Razvrstava bića, tvari Učenik ne ostvaruje Netočno i Razvrstava bića, Razvrstava bića, tvari Točno i s lakoćom
ili pojave u skupine sastavnicu ishoda nepotpuno tvari ili pojave u ili pojave u skupine bića, tvari ili pojave
primjenom „Razvrstava bića, razvrstava bića, tvari skupine primjenom primjenom razvrstava u skupine
određenoga kriterija, tvari ili pojave u ili pojave u skupine zadanog kriterija. određenoga kriterija, prema zadanom
objašnjavajući skupine primjenom primjenom objašnjavajući kriteriju,
sličnosti i razlike određenoga kriterija, određenoga sličnosti i razlike objašnjavajući
među njima. objašnjavajući kriterija. među njima uz sličnosti i razlike
sličnosti i razlike dodatne napute i među njima.
među njima“ po pitanja.
zadanim elementima.
Imenuje dijelove Učenik ne ostvaruje Imenuje dijelove Uz poticaj imenuje Imenuje dijelove Brzo i točno imenuje
svoga tijela i sastavnicu ishoda svoga tijela dijelove svoga tijela i svoga tijela i dijelove svoga tijela i
prepoznaje razlike „Imenuje dijelove nepotpuno i razlike između prepoznaje razlike primjerima
između djevojčice i svoga tijela i netočno. Prepoznaje djevojčica i dječaka. između djevojčice i prepoznaje i
dječaka. prepoznaje razlike i uočava razlike dječaka. potkrepljuje razlike
između djevojčice i između dječaka i između djevojčice i
dječaka“ po zadanim djevojčice tek uz dječaka.
elementima. navođenje i
pojašnjenja.
Navodi dnevne Učenik ne ostvaruje Imenuje samo Navodi dnevne Navodi dnevne Imenuje i predlaže
obroke i primjere sastavnicu ishoda glavne dnevne obroke i uz poticaj obroke i primjere poželjne primjere
redovitoga „Navodi dnevne obroke uz povezuje očuvanje redovitoga dnevnih obroka.
održavanja osobne obroke i primjere navođenje. Prema zdravlja s čistoćom i održavanja osobne Uviđa važnost
čistoće i tjelovježbe redovitoga zadanim primjerima tjelovježbom. čistoće i tjelovježbe redovitog održavanja
povezujući s održavanja osobne uviđa važnost i povezujući s osobne čistoće i
očuvanjem zdravlja. čistoće i tjelovježbe povezanost očuvanjem zdravlja. tjelovježbe te njihovu
povezujući s održavanja osobne vezu s očuvanjem
očuvanjem zdravlja“ čistoće, tjelovježbe i zdravlja.
po zadanim zdravlja.
elementima.
ISHOD: PID OŠ A.1.2. Učenik prepoznaje važnost organiziranosti vremena i prikazuje vremenski slijed događaja.
Određuje i imenuje Učenik ne ostvaruje Uz učiteljevu pomoć Određuje i Određuje i imenuje Samostalno, točno i
doba dana, dane u sastavnicu ishoda ili za modelom imenuje dane u doba dana, dane u različitim smjerom
tjednu i godišnja „Određuje i imenuje određuje i imenuje tjednu i godišnja tjednu i godišnja nabraja dane u
doba opažajući doba dana, dane u dane u tjednu i doba uz poneka doba opažajući tjednu i godišnja
organiziranost tjednu i godišnja godišnja doba, navođenja, opaža organiziranost doba opažajući
vremena. doba opažajući opaža organiziranost organiziranost vremena. organiziranost
organiziranost vremena u kratkim i vremena na vremena.
vremena“ po zadanim jasnim zadacima uz osobnom iskustvu
elementima. predložak. i uz primjer.
Prikazuje vremenski Učenik ne ostvaruje Isključivo uz Prikazuje vremenski Opisuje i prikazuje Na vremenskoj
slijed događaja u sastavnicu ishoda predložak prikazuje slijed događaja u vremenski slijed crti opisuje i
odnosu na jučer, „Prikazuje vremenski vremenski slijed odnosu na doba događaja u odnosu prikazuje
danas i sutra i u slijed događaja u događaja u odnosu dana, uz pomoć ih na doba dana, dane vremenski slijed
odnosu na doba dana odnosu na jučer, na doba dana i neke prikazuje u odnosu u tjednu i/ili godišnja događaja u
(npr. Vremenska danas i sutra i u dane u tjednu i neka na dane u tjednu i doba uz povremeni odnosu na doba
crta). odnosu na doba godišnja doba. godišnja doba. poticaj. dana, dane u
dana“ po zadanim tjednu i/ili
elementima. godišnja doba
točno i s
lakoćom.
Reda pravilno dane u Učenik ne ostvaruje Reda pravilno dane Reda većinom Reda pravilno dane u Reda pravilno dane u
tjednu i prepoznaje sastavnicu ishoda u tjednu uz pravilno dane u tjednu i prepoznaje tjednu bez obzira na
važnost „Reda pravilno dane predložak ili pomoć. tjednu, ali teže važnost zadani slijed i
organiziranosti u tjednu i prepoznaje prepoznaje važnost organiziranosti prepoznaje i opisuje
vremena. važnost organiziranosti vremena. važnost
organiziranosti vremena (dan, organiziranosti
vremena“ po zadanim tjedan). vremena.
elementima.
ISHOD: PID OŠ A.1.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju.
Uspoređuje Učenik ne ostvaruje Prema primjeru i Nabraja organizaciju Uspoređuje Opisuje
organizaciju doma i sastavnicu ishoda uputama nabraja i doma i škole, ali organizaciju doma i organiziranost
škole (članovi obitelji, „Uspoređuje kratko uspoređuje uspoređuje uz škole (članovi različitih prostora i
djelatnici u školi, organizaciju doma i organizaciju doma i pomoć i kraće obitelji, djelatnici u pravila i primjere
radni prostor, škole“ po zadanim škole. navođenje. školi, radni prostor, njihove primjene u
prostorije...). elementima. prostorije...). neposrednome
okružju te razlikuje
iste.
Prepoznaje važnost Učenik ne ostvaruje Povremeno Prepoznaje važnost Prepoznaje važnost Navodi svoje
uređenja prostora u sastavnicu ishoda prepoznaje važnost uređenja prostora u uređenja prostora u dužnosti u obitelji i
domu i školi te vodi „Prepoznaje važnost uređenja prostora, domu i školi, ali domu i školi te vodi školi te opisuje svoje
brigu o redu u domu i uređenja prostora u ali ne shvaća svoju brigu vodi o redu brigu o redu u domu djelovanje kako u
školi. domu i školi te vodi ulogu o vođenju isključivo uz i školi. domu, tako i u školi.
brigu o redu u domu i reda u domu i školi, naputak.
školi“ po zadanim djeluje tek uz poticaj
elementima. i jasne zadatke.
Prepoznaje Učenik ne ostvaruje Djelomično Prepoznaje Kreće se u poznatom Prepoznaje i
organizaciju prometa sastavnicu ishoda prepoznaje organizaciju prostoru (put od primjenjuje bez
(promet, prometnica, „Prepoznaje organizaciju prometa (promet, škole do kuće ili dodatnih uputa
pješaci, vozači, organizaciju prometa, ali još prometnica, pješaci, promet oko škole) dogovorena i
prometni znakovi). prometa“ po zadanim uvijek se ne snalazi vozači, prometni prema unaprijed upoznata pravila u
elementima. sigurno u znakovi). dogovorenim organizaciji
organizaciji prometa pravilima prometnica, kako u
primjerenoj samostalno. poznatom i bliskom
njegovoj dobi okružju, tako i u
(pješak, pješački manje poznatom
prijelaz, prometnica, prostoru.
pločnik) te ga je
potrebno nadzirati u
prometu.
Opisuje Učenik ne ostvaruje Uz pomoć i Uz jasan primjer Opisuje Shvaća, opisuje i na
organiziranost sastavnicu ishoda navođenje navodi opisuje organiziranost osobnom iskustvu
zajednice u svome „Opisuje organiziranost organiziranost zajednice u svome pojašnjava
okružju te prepoznaje organiziranost njemu bliske zajednice u svome okružju te organiziranost
važnost pravila za zajednice u svome zajednice (razred- okružju te prepoznaje važnost zajednice (npr. vrtić,
njezino djelovanje. okružju te prepoznaje škola, obitelj) te prepoznaje važnost pravila za njezino razred, škola,
važnost pravila za prepoznaje njemu pravila za njezino djelovanje uz manja susjedstvo, naselje..)
njezino djelovanje“ po bliska pravila i djelovanje, ali je ista navođenja i upute. te uviđa važnost
zadanim elementima. njihovu važnost u potrebno sustavno pravila i pridržavanja
djelovanju ponavljati. pravila za djelovanje
zajednice. zajednice.
Uspoređuje pravila u Učenik ne ostvaruje Razlikuje pravila u Uspoređuje većinu Uspoređuje pravila u Uspoređuje i
domu i školi. sastavnicu ishoda domu i školi, ali ne pravila u domu i domu i školi, objašnjava sličnosti i
„Uspoređuje pravila u uspoređuje ih. školi koja su određuje važnost razlike pravila u
domu i školi“ po unaprijed određena istih. domu i školi te
zadanim elementima. i pojašnjena. opisuje kako se
pridržava istih.
Opisuje svoje Učenik ne ostvaruje Teško određuje svoje Opisuje svoje Opisuje svoje Navodi i opisuje
dužnosti u sastavnicu ishoda dužnosti u dužnosti prema dužnosti u svoje dužnosti u
zajednicama kojima „Opisuje svoje zajednicama koje zadanom primjeru zajednicama kojima zajednicama kojima
pripada. dužnosti u pripada. (kućni red škole, pripada. pripada te objašnjava
zajednicama kojima razredna pravila, zašto je važno
pripada“ po zadanim dužnost u domu). izvršavati svoje
elementima. dužnosti.
B: PROMJENE I ODNOSI
ISHOD: PID OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje.
Opisuje vremenske Učenik ne ostvaruje Navodi vremenske Opisuje vremenske Opisuje i prikazuje Samostalno opisuje i
prilike, rast i razvoj sastavnicu ishoda prilike, rast i razvoj prilike, rast i razvoj promjene u živoj prikazuje promjene u
biljke, svoj rast i „Opisuje vremenske biljke, svoj rast i biljke, svoj rast i prirodi oko sebe i živoj prirodi oko sebe
razvoj. prilike, rast i razvoj razvoj, ali teže razvoj prema svoj rast i razvoj i svoj rast i razvoj
biljke, svoj rast i samostalno opisuje, primjeru te uz prema kraćim
razvoj“ po zadanim tek uz pomoć i dodatne upute. uputama.
elementima. navođenje.
Povezuje izmjenu dana Učenik ne ostvaruje Navodi izmjenu dana Reproducira Opisuje izmjenu Povezuje izmjenu
i noći i godišnjih doba sastavnicu ishoda i noći i shvaća naučeno o izmjeni dana i noći i dana i noći i godišnjih
s promjenama u životu „Povezuje izmjenu izmjenu, ali teže dana i noći i godišnjih doba s doba s promjenama u
biljaka, životinja i ljudi. dana i noći i godišnjih povezuje izmjenu godišnjih doba s promjenama u životu životu biljaka,
doba s promjenama u dana i noći s promjenama u biljaka, životinja i životinja i ljudi te
životu biljaka, životinja izmjenom godišnjih životu živih bića. ljudi uz poneke samostalno zaključuje
i ljudi“ po zadanim doba i promjena u dodatne upute. o povezanosti i
elementima. životu biljaka, promjenama.
životinja i ljudi.
Promatra i predviđa Učenik ne ostvaruje Promatra promjene Promatra i opisuje Promatra i predviđa Promatra, uspoređuje
promjene u prirodi u sastavnicu ishoda u prirodi u promjene u prirodi uz kratke upute i predviđa promjene u
neposrednome „Promatra i predviđa neposrednome u neposrednome promjene u prirodi u prirodi u
okolišu. promjene u prirodi u okolišu, opisuje okolišu, ali neposrednome neposrednome
neposrednome prema uputama, samostalno ne okolišu. okolišu bez pomoći i
okolišu“ po zadanim djelomično uspoređuje. točno.
elementima. uspoređuje tek
nakon primjera.
Brine se za očuvanje Učenik ne ostvaruje Prepoznaje važnost Brine se za očuvanje Brine se za očuvanje Brine se o sebi i
osobnoga zdravlja i sastavnicu ishoda brige za očuvanje osobnoga zdravlja i osobnoga zdravlja i prirodi oko sebe te
okružja u kojemu živi i „Brine se za očuvanje osobnoga zdravlja i okružja u kojem živi okružja u kojemu živi i navodi i pojašnjava
boravi. osobnoga zdravlja i okružja u kojemu živi prema obrascu koji boravi. posljedice nebrige,
okružja u kojemu živi i i boravi, ali se ne je usvojio u školi, predlaže svoje
boravi“ po zadanim izražava samostalno svoje primjere savjete i ideje.
elementima. svojim govorom o navodi tek nakon
načinu na koji se dodatnih
brine o očuvanju pojašnjenja i
osobnoga zdravlja i primjera.
okružja u kojemu živi
i boravi.
ISHOD: PID OŠ B.1.2. Učenik se snalazi u vremenskim ciklusima, prikazuje promjene
i odnose među njima te objašnjava povezanost vremenskih ciklusa s aktivnostima u životu.
Razlikuje dan i noć te Učenik ne ostvaruje Razlikuje dan i noć, Razlikuje dan i noć te Razlikuje dan i noć te Primjenjuje i
povezuje doba dana s sastavnicu ishoda prepoznaje neke povezuje doba dana s povezuje i opisuje raščlanjuje vlastite i
vlastitim i obiteljskim „Razlikuje dan i noć te aktivnosti s dobom vlastitim i obiteljskim doba dana s vlastitim i obiteljske obveze i
obvezama i obvezama i obiteljskim obvezama
aktivnostima. povezuje doba dana s dana i noći, ali ne aktivnostima uz i aktivnostima. aktivnosti te
vlastitim i obiteljskim zaključuje dodatne upute. uspoređuje izmjenu
obvezama i samostalno o dana i noći s
aktivnostima“ po izmjeni i aktivnostima koje se
zadanim elementima. vremenskim u nekom od doba
odrednicama dana izvode
pojedine aktivnosti. samostalno i točno.
Određuje odnos jučer- Učenik ne ostvaruje Djelomično ili uz Određuje odnos Određuje odnos Pretpostavlja prema
danas-sutra na sastavnicu ishoda pomoć određuje jučer-danas-sutra jučer-danas-sutra na osobnom primjeru,
primjerima iz „Određuje odnos izmjenu jučer- prema uputama ili primjerima iz ali i prema
svakodnevnoga života jučer-danas-sutra na danas-sutra, njihovu zadanom primjeru iz svakodnevnoga života iskustvima drugih o
i opisuje njihovu primjerima iz promjenjivost svakodnevnog života i opisuje njihovu odnosu jučer-danas-
promjenjivost. svakodnevnoga života navodi tek nakon te na taj način i promjenjivost. sutra te raščlanjuje i
i opisuje njihovu zadanog riješenog opisuje njihovu zaključuje o njihovoj
promjenjivost“ po primjera. promjenjivost. promjenjivosti
zadanim elementima.
Prepoznaje smjenu Učenik ne ostvaruje Nabraja 4 godišnja Prepoznaje smjenu Objašnjava smjenu Vremenskim
godišnjih doba i svoje sastavnicu ishoda doba naučenim godišnjih doba i svoje godišnjih doba i svoje slijedom prati,
navike prilagođava „Prepoznaje smjenu slijedom, ali navike prilagođava navike prilagođava prepoznaje i opisuje
određenomu godišnjih doba i svoje isključivo uz pomoć i određenomu određenomu smjenu godišnjih
godišnjem dobu. navike prilagođava vođeni razgovor godišnjem dobu. godišnjem dobu. doba i svoje navike
određenomu prepoznaje izmjenu. prilagođava izmjeni
godišnjem dobu“ po Osobne navike godišnjih doba te
zadanim elementima. prilagođava pojašnjava zašto to
godišnjem dobu čini.
prema uputama, ali
ne i samostalno.
Promatra, prati i bilježi Učenik ne ostvaruje Prema zadanom Prema unaprijed Promatra, prati i Sustavno promatra,
promjene i aktivnosti s sastavnicu ishoda kalendaru prirode dogovorenim bilježi promjene i prati i bilježi promjene
obzirom na izmjenu „Promatra, prati i učenik promatra i uputama (kalendar aktivnosti s obzirom i aktivnosti s obzirom
dana i noći i smjenu bilježi promjene i bilježi jednostavnije prirode, zadana IKT na izmjenu dana i noći na izmjenu dana i noći
godišnjih doba. aktivnosti s obzirom promjene i aplikacija) promatra, i smjenu godišnjih i smjenu godišnjih
na izmjenu dana i noći aktivnosti s obzirom prati i bilježi doba. doba te samostalno
i smjenu godišnjih na izmjenu dana i promjene i aktivnosti izvodi zaključke o
doba“ po zadanim noći i godišnjih s obzirom na izmjenu izmjeni dana i noći i
elementima. dana i noći i smjenu smjeni godišnjih doba.
doba. godišnjih doba.
Reda svoje obveze, Učenik ne ostvaruje Isključivo uz Učenik prikazuje Opisuje i prikazuje Učenik se koristi
aktivnosti, događaje i sastavnicu ishoda dodatne upute i svoje promjene i odnose vremenskom crtom ili
promjene u danu i/ili „Reda svoje obveze, pojednostavljene obveze/događaje na dana i noći, dana u drugim prikazima
tjednu prikazujući aktivnosti, događaje i zadatke učenik reda vremenskoj crti i tjednu i godišnjih vremenskoga slijeda
ih na vremenskoj crti promjene u danu i/ili (IKT aplikacije, zadane
svoje obveze, umnoj mapi prema doba te ih povezuje s
ili lenti vremena ili tjednu prikazujući ili samostalno kreirane-
aktivnosti i događaje unaprijed aktivnostima u životu
crtežom ili dijagramom prilagođene, umne
ih na vremenskoj crti na vremenskoj crti. određenim prema zadanim
ili uz korištenje IKT-a mape, karte znanja i
ili lenti vremena ili smjernicama i smjernicama.
ovisno o uvjetima. slično), kako bi pratio
crtežom ili jednostavnim ili planirao vlastite
dijagramom ili uz uputama. aktivnosti u danu i/ili
korištenje IKT-a ovisno
tjednu Opisuje i
o uvjetima“ po
prikazuje promjene i
zadanim elementima.
odnose dana i noći,
dana u tjednu i
godišnjih doba te ih
povezuje s
aktivnostima u životu
bez ikakvih dodatnih
uputa i smjernica.
ISHOD: PID OŠ B.1.3. Učenik se snalazi u prostoru oko sebe
poštujući pravila i zaključuje o utjecaju promjene položaja na odnose u prostoru.
Snalazi se u Učenik ne ostvaruje Rijetko se Većinom se snalazi u Snalazi se u Samostalno se
neposrednome sastavnicu ishoda samostalno snalazi u neposrednom neposrednome snalazi u
okružju doma i škole „Snalazi se u neposrednome okružju doma i okružju doma i škole neposrednome
uz poštivanje i neposrednome okružju okružju doma i škole, škole, s tim da je uz poštivanje i okružju doma i škole
primjenu prometnih doma i škole uz shvaća primjenu prometna pravila primjenu prometnih (put od škole do
pravila. poštivanje i primjenu prometnih pravila kojih se treba pravila uz poneko kuće), prometna
prometnih pravila“ po isključivo uz dodatne pridržavati potrebno odstupanje. pravila prepoznaje,
zadanim elementima. upute i pomoć svakodnevno pridržava ih se
učitelja. ponavljati kako ih ne pravilno i
bi svaki put pravovremeno.
prepoznavao, ili
poštivao uz pomoć,
nego se samostalno
snalazio.
Istražuje vlastiti Učenik ne ostvaruje Istražuje vlastiti Istražuje vlastiti Istražuje vlastiti Smješta
položaj, položaj druge sastavnicu ishoda položaj i položaj položaj, položaj položaj, položaj druge sebe/predmete u
osobe i položaj „Istražuje vlastiti druge druge osobe i položaj osobe i položaj određene položaje u
predmeta u položaj, položaj druge osobe/predmeta u predmeta u predmeta u prostoriji ili izvan u
prostornim odnosima osobe i položaj učionici, ali ga prostornim odnosima prostornim odnosima položaje i zorno i
u učionici i izvan predmeta u određuje isključivo u učionici i izvan u učionici i izvan prema zamišljanju.
učionice. prostornim odnosima prema sebi i učionice uz smjernice učionice.
u učionici i izvan prostoriji u kojoj se i upute.
učionice“ po zadanim nalazi, ne predviđa
elementima. položaje izvan
prostorije i prema
zamišljanju.
Prepoznaje, razlikuje i Učenik ne ostvaruje Prepoznaje odnose: Razlikuje odnose: Primjenjuje odnose: Određuje položaj
primjenjuje odnose: sastavnicu ishoda gore-dolje, naprijed- gore-dolje, naprijed- gore-dolje, naprijed- prema zadanim
gore-dolje, naprijed- „Prepoznaje, razlikuje i natrag, ispred-iza, natrag, ispred-iza, natrag, ispred-iza, prostornim
natrag, ispred-iza, primjenjuje odnose: lijevo-desno, unutar- lijevo-desno, unutar- lijevo-desno, unutar- odrednicama uz
lijevo-desno, unutar- gore-dolje, naprijed- izvan, ispod-iznad. izvan, ispod-iznad. izvan, ispod-iznad. poštivanje i primjenu
izvan, ispod-iznad. natrag, ispred-iza, pravila (samostalno
lijevo-desno, unutar- primjenjuje i
izvan, ispod-iznad“ po zaključuje o
zadanim elementima. odnosima gore-dolje,
naprijed-natrag,
ispred-iza, lijevo-
desno, unutar-izvan,
ispod-iznad).
Uočava promjenjivost Učenik ne ostvaruje Uz upute prepoznaje Razlikuje i Uočava promjenjivost Samostalno otkriva
prostornih odnosa sastavnicu ishoda promjenjivost djelomično uočava prostornih odnosa promjenjivost
mijenjajući položaje u „Uočava promjenjivost prostornih odnosa promjenjivost mijenjajući položaje u prostornih odnosa
prostoru. prostornih odnosa mijenjajući položaje prostornih odnosa prostoru. mijenjajući ili
mijenjajući položaje u u prostoru. mijenjajući položaje u zamišljajući
prostoru“ po zadanim prostoru. mijenjanje položaja u
elementima. prostoru.
C: POJEDINAC I DRUŠTVO
ISHOD: PID OŠ C.1.1. Učenik zaključuje o sebi, svojoj ulozi u zajednici i uviđa vrijednosti sebe i drugih.
Prepoznaje svoju Učenik ne ostvaruje Prepoznaje svoju Razlikuje svoju ulogu Otkriva svoju ulogu u Aktivno opisuje
posebnost i sastavnicu ishoda posebnost i i posebnost, kao i zajednici i svoju ulogu i
vrijednosti kao i „Prepoznaje svoju vrijednosti kao i ulogu i posebnost povezanost s ostalim posebnost, kao i
posebnost i posebnost i posebnost i drugih i zajednice članovima s kojima je ulogu i posebnost
vrijednosti drugih vrijednosti kao i vrijednosti drugih kojoj pripada povezan događajima, drugih i zajednice
osoba i zajednica posebnost i osoba i zajednica interesima, kojoj pripada (razred,
kojima pripada; vrijednosti drugih kojima pripada vrijednostima. škola, obitelj,
otkriva svoju ulogu u osoba i zajednica interesna skupina-
zajednici i povezanost kojima pripada; klub/društvo)
s ostalim članovima otkriva svoju ulogu u
s kojima je povezan zajednici i povezanost
događajima, s ostalim članovima
interesima, s kojima je povezan
vrijednostima. događajima,
interesima,
vrijednostima“ po
zadanim elementima.
Zaključuje o svome ponašanju, odnosu i postupcima prema drugima i
promišlja o utjecaju tih postupaka na druge. Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske
godine.
Zaključuje o utjecaju Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja i Djelomično Zaključuje o utjecaju Zaključuje i
pojedinca i zajednice sastavnicu ishoda pogrešaka na samostalno pojedinca i zajednice objašnjava o utjecaju
na njegovu osobnost i „Zaključuje o utjecaju zadanim primjerima zaključuje o utjecaju na njegovu osobnost pojedinca i zajednice
ponašanje. pojedinca i zajednice sasvim djelomično pojedinca i zajednice i ponašanje uz na njegovu osobnost
na njegovu osobnost i zaključuje o utjecaju na njegovu osobnost poneke smjernice. i ponašanje
ponašanje“ po pojedinca i zajednice i ponašanje. (ponašanje u
zadanim elementima. na njegovu osobnost interesnoj grupi,
i ponašanje. razredu/pravila i
slično).
Sudjeluje u obilježavanju događaja, praznika, blagdana. Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske
godine.
ISHOD: PID OŠ C.1.2. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava,

pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu i preuzima odgovornost za svoje postupke
Upoznaje ljudska Učenik ne ostvaruje Prepoznaje ljudska Imenuje većinu Imenuje i opisuje uz Obrazlaže i opisuje
prava i prava djece i sastavnicu ishoda prava djece, ali ljudskih prava djece i manje mjernice utjecaj različitih
razgovara o njima. „Upoznaje ljudska razgovara o njima razgovara o njima uz ljudska prava i prava prava, pravila i
prava i prava djece i kratkim i upute i dogovoreni djece te razgovara o dužnosti na
razgovara o njima“ jednostavnim plan razgovora. pravima koje ima. pojedinca i zajednicu,
po zadanim većinom opisuje posljedice
elementima. odgovorima. nepoštivanja te
preuzima
odgovornost za svoje
postupke.
Primjenjuje pravila, Učenik ne ostvaruje Prepoznaje pravila, Razlikuje pravila, Primjenjuje pravila, Primjenjuje,
obavlja dužnosti te sastavnicu ishoda obavlja dužnosti te obavlja dužnosti te obavlja dužnosti te objašnjava i
poznaje posljedice za „Primjenjuje pravila, poznaje posljedice poznaje posljedice poznaje posljedice za zaključuje o
njihovo nepoštivanje obavlja dužnosti te za njihovo za njihovo njihovo nepoštivanje pravilima i primjeni
u razrednoj zajednici i poznaje posljedice za nepoštivanje u nepoštivanje u u razrednoj zajednici istih, obavlja
školi. njihovo nepoštivanje razrednoj zajednici i razrednoj zajednici i i školi. dužnosti
u razrednoj zajednici i školi. školi. samoinicijativno,
školi“ po zadanim svjestan posljedica
elementima. nepoštivanja pravila i
normi, odgovorno,
savjesno i svjesno,
kako u razrednoj
zajednici, tako u školi
i izvan nje.
Obavlja dužnosti i Učenik ne ostvaruje Prepoznaje prava i Razlikuje prava i Razlikuje prava i Razlikuje prava od
pomaže u obitelji te sastavnicu ishoda dužnosti, ali dužnosti, ali dužnosti te obavlja dužnosti te iste i
preuzima „Obavlja dužnosti i dužnosti teže poima dužnosti i obveze dužnosti i preuzima obavlja uvažavajući
odgovornost. pomaže u obitelji te i preuzima. izvršava uz stalno odgovornost uz shvaćajući važnost
preuzima podsjećanje. poneka manja izvršavanja i obveza,
odgovornost“ po odstupanja. s obzirom na prava.
zadanim elementima.
Prepoznaje svoju posebnost i vrijednost kao i posebnosti i
vrijednosti drugih osoba i zajednica kojima pripada te uočava Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske
važnost različitosti i ravnopravnosti. godine.
Otkriva svoju ulogu u zajednici, povezanost s ostalim članovima s
kojima je povezan događajima, interesima, vrijednostima. Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske
godine.
Ponaša se u skladu s Učenik ne ostvaruje Ponaša se u skladu s Relativno se Ponaša se u skladu s Ponaša se u skladu s
pravima djece i sastavnicu ishoda pravima djece i većinom ponaša u pravima djece i pravima djece i
razgovara o njima. „Ponaša se u skladu s razgovara o njima uz skladu s pravima razgovara o njima, razgovara o njima te
pravima djece i poticaj, dodatna djece i razgovara o potiče i podržava obrazlaže o važnosti
razgovara o njima“ pojašnjenja i pomoć. njima. ideje o uključivanju u prava djece te o djeci
po zadanim akcije koje pomažu kojima su prava
elementima. djeci kojoj su prava ugrožena i predlaže
ugrožena. kako im njihova
razredna zajednica
može pomoći
(Unicef-Afrika i
slično).
Uvažava različitosti u svome okružju. Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske godine.
Predlaže načine Učenik ne ostvaruje Rijetko samostalno Potaknut primjerom Predlaže načine Predlaže zanimljive
rješavanja problema. sastavnicu ishoda predlaže načine predlaže načine rješavanja problema. načine rješavanja
„Predlaže načine rješavanja rješavanja problema.
rješavanja problema“ problema. problema.
po zadanim
elementima.
Koristi se, svjesno i Učenik ne ostvaruje Potrebno ga je Većinom se uz Koristi se, svjesno i Koristi se, svjesno,
odgovorno, sastavnicu ishoda poticati na svjesnu i poticaj koristi se, odgovorno, savjesno i
telefonskim brojem „Koristi se, svjesno i odgovornu uporabu svjesno i odgovorno, telefonskim brojem odgovorno,
112. odgovorno, brojevima za hitne telefonskim brojem 112. telefonskim brojem
telefonskim brojem slučajeve. 112. 112 te uviđa važnost
112“ po zadanim ne poigravanja s
elementima. važnim telefonskim
brojevima iz zabave.
Ponaša se odgovorno Učenik ne ostvaruje Ponekad oscilira u Razlikuje odgovorno Odgovorno se Ponaša se
u domu, školi, javnim sastavnicu ishoda odgovornom ponašanje od ponaša u domu, odgovorno, pristojno
mjestima, prometu, „Ponaša se ponašanju prema neodgovornoga u školi, na javnim u domu, školi, javnim
prema svome zdravlju odgovorno u domu, svome zdravlju i domu, školi, javnim mjestima i u mjestima, prometu,
i okolišu. školi, javnim brizi za okoliš, ali na mjestima, prometu, prometu prema prema svome
mjestima, prometu, poticaj većinom te se ponaša u svome zdravlju i zdravlju i okolišu te
prema svome zdravlju pozitivno reagira. skladu s okolišu te brine o svojim ponašanjem
i okolišu“ po zadanim dogovorenim čistoći okoliša. služi za primjer
elementima. pravilima i normama ostalima.
uz povremeni
poticaj.
Koristi se, odgovorno i sigurno, IKT-om uz učiteljevu pomoć Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske
(sigurnost, zaštita, komunikacija). godine.
D: ENERGIJA
ISHOD: PID OŠ D.1.1. Učenik objašnjava na temelju vlastitih iskustava važnost energije u svakodnevnome životu i
opasnosti s kojima se može susresti pri korištenju te navodi mjere opreza.
Opisuje uređaje iz Učenik ne ostvaruje Prepoznaje i Razlikuje i imenuje Opisuje uređaje iz Opisuje uređaje iz
svakodnevnoga života sastavnicu ishoda imenuje uređaje iz uređaje iz svakodnevnoga svakodnevnoga
i njihovu svrhu. „Opisuje uređaje iz svakodnevnoga svakodnevnoga života i njihovu života i njihovu
svakodnevnoga života i njihovu života i njihovu svrhu. svrhu, navodi
života i njihovu svrhu“ svrhu. svrhu. uređaje ili predmete
po zadanim kojima se koristi,
elementima. opaža što ih pokreće
te opisuje sigurnu
uporabu i postupke u
slučaju opasnosti.
Prepoznaje i opisuje Učenik ne ostvaruje Prepoznaje i opisuje Razlikuje i opisuje Opisuje opasnosti Opisuje na temelju
opasnosti koje se sastavnicu ishoda opasnosti koje se opasnosti koje se koje se mogu javiti vlastitih iskustava
mogu javiti pri „Prepoznaje i opisuje mogu javiti pri mogu javiti pri pri nepravilnoj važnost energije u
uporabi uređaja. opasnosti koje se uporabi uređaja. uporabi uređaja. uporabi uređaja te svakodnevnome
mogu javiti pri imenuje načine na životu te opisuje i
uporabi uređaja“ po koje se mogu objašnjava opasnosti
zadanim elementima. opasnosti ukloniti uz koje se mogu javiti
poneki poticaj pri pri uporabi uređaja i
objašnjavanju. kako reagirati pri
pojavi opasnosti.
Razvija naviku isključivanja uređaja kad se ne koristi njime, brine se o
čišćenju i čuvanju svojih uređaja te je svjestan štetnosti dugotrajne i Navedeni ishod se ne vrednuje već se prati tijekom cijele školske
nepravilne upotrebe tehnologije. godine.
ISTRAŽIVAČKI PRISTUP
ISHOD: PID OŠ A.B.C.D. 1.1. Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode,
prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okružju i koristi se različitim izvorima informacija.
Opaža i opisuje svijet Učenik ne ostvaruje Prema jasnim i Uz učiteljevo Otkriva svojstva i Samostalno izvodi
oko sebe služeći se sastavnicu ishoda kratkim uputama vođenje otkriva da osobine svijeta oko pokuse kojima
svojim osjetilima i „Opaža i opisuje svijet opisuje svijet oko se osjetilima i sebe svojim otkriva i opisuje
mjerenjima. oko sebe služeći se sebe. mjerenjima može osjetilima i svijet oko sebe,
svojim osjetilima i opažati i opisivati mjerenjima uz služeći se svojim
mjerenjima“ po svijet i promjene povremeno vođeno osjetilima,
zadanim elementima. oko nas. izlaganje. mjerenjima i IKT
tehnologijom.
Crta opaženo i Učenik ne ostvaruje Ponekad uz učitelje Crta opaženo i Crta opaženo i Crta opaženo,
označava/imenuje sastavnicu ishoda upute crta opaženo i označava dijelove označava dijelove. uredno, točno i
dijelove. „Crta opaženo i označava dijelove, prema uputama ili jasno i imenuje
označava/imenuje imenuje ih u skladu primjeru. dijelove.
dijelove“ po zadanim s usvojenim
elementima. tehnikama čitanja i
pisanja.
Prepoznaje uzročno- Učenik ne ostvaruje Djelomično i Reproducira uočene Prepoznaje uzročno- Prepoznaje i
posljedične veze u sastavnicu ishoda metodom pokušaja i uzročno-posljedične posljedične veze u objašnjava uzročno-
neposrednome „Prepoznaje uzročno- pogrešaka veze u neposrednome posljedične veze u
okružju. posljedične veze u prepoznaje uzročno- neposrednome okružju, objašnjava neposrednome
neposrednome posljedične veze u okružju. uz učiteljevo okružju.
okružju“ po zadanim neposrednome vođenje.
elementima. okružju.
Postavlja pitanja Učenik ne ostvaruje Metodom pokušaja Postavlja Potaknut primjerom Samoinicijativno
povezana s opaženim sastavnicu ishoda i pogrešaka jednostavna pitanja postavlja povezana postavlja pitanja
promjenama u „Postavlja pitanja ponekad postavlja povezana s pitanja povezana s povezana s
prirodi. povezana s opaženim jednostavna pitanja opaženim opaženim opaženim
promjenama u povezana s promjenama u promjenama u promjenama u
prirodi“ po zadanim opaženim prirodi. prirodi. prirodi.
elementima. promjenama u
prirodi.
Postavlja pitanja o Učenik ne ostvaruje Isključivo uz Postavlja pitanja o Postavlja pitanja o Uspoređuje i
prirodnim i sastavnicu ishoda predložak postavlja prirodnim i prirodnim i komentira prirodne i
društvenim „Postavlja pitanja o pitanja o prirodnim i društvenim društvenim društvene pojave
pojavama. prirodnim i društvenim pojavama. pojavama, na neka dovodeći u vezu
društvenim pojavama. samostalno daje svojim pitanjima
pojavama“ po odgovore i pojave u prirodi i
zadanim elementima. pojašnjava. društvu.
Objašnjava uočeno, Učenik ne ostvaruje Prepoznaje uočeno, Razlikuje i Objašnjava uočeno, Objašnjava uočeno,
iskustveno doživljeno sastavnicu ishoda iskustveno povremeno iskustveno iskustveno
ili istraženo. „Objašnjava uočeno, doživljeno ili objašnjava uočeno, doživljeno ili doživljeno ili
iskustveno doživljeno istraženo prema iskustveno istraženo. istraženo na
ili istraženo“ po primjeru. doživljeno ili zanimljiv i kreativan
zadanim elementima. istraženo. način.
Uočava probleme i Učenik ne ostvaruje Prepoznaje Razlikuje probleme, Uočava probleme i S lakoćom uočava
predlaže rješenja. sastavnicu ishoda probleme, ali ne ali rješenja predlaže predlaže rješenja. probleme i predlaže
„Uočava probleme i predlaže rješenja. samo uz dodatne rješenja na zanimljiv
predlaže rješenja“ po upute i smjernice. i kreativan način.
zadanim elementima.
Raspravlja, Učenik ne ostvaruje Podatke u grafičkim Uglavnom Čita podatke u Prikazuje, povezuje i
uspoređuje i sastavnicu ishoda prikazima čita samostalno čita grafičkim prikazima i čita podatke u
prikazuje rezultate na „Raspravlja, isključivo uz pomoć podatke u grafičkim tekstovima drugih grafičkim prikazima i
različite načine – uspoređuje i prikazuje nastavnika. prikazima i nastavnih predmeta. tekstovima drugih
crtežom, slikom rezultate na različite tekstovima drugih nastavnih predmeta.
(piktogramima), načine“ po zadanim nastavnih
grafom i sl. elementima. predmeta.
Donosi jednostavne Učenik ne ostvaruje Teže donosi Donosi jednostavne Donosi jednostavne Donosi složenije
zaključke. sastavnicu ishoda jednostavne zaključke potaknut zaključke. zaključke samostalno
„Donosi jednostavne zaključke. primjerima. i jasno.
zaključke“ po
zadanim elementima.
NASTAVNI PREDMET: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži četiri predmetna područja:

A) Kineziološka teorijska i motorička znanja (OŠ TZK A; SŠ TZK G A)
B) Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti (OŠ TZK B; SŠ TZK GB)
C) Motorička postignuća (OŠ TZK C; SŠ TZK G C)
D) Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja (OŠ TZK D; SŠ TZK G D)
Sadržaji praćenja i provjeravanja su:

a) Motorička znanja
b) Motorička postignuća
c) Morfološke značajke, motoričke i funkcionalne sposobnosti
d) Aktivnost učenika i odgojni učinci.
U Tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi elementi ocjenjivanja koji se neposredno kriterijski ocjenjuju su:
a) Motorička znanja
b) Motorička postignuća
c) Aktivnost učenika i odgojni učinci.
Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
Kako je u nastavnom predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura rezultat rada uvelike ovisi o fizičkim karakteristikama učenika, u praksi se
pokazalo kako učenici ostvaruju zadane ishode na najmanjoj razini ocjene dobar te da je sve ispod te razine demotivirajuće za učenika.
Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja u kojemu će se vrednovati učenički odnos prema aktivnosti i njihova uključenost u iste
uvelike ovisi o osobnosti učenika te u tom predmetnom području učenik može ostvariti ocjene od odličan do nedovoljan.
Predmetno područje A: Kineziološka teorijska i motorička znanja

ISHOD: OŠ TZK A.1.1. Izvodi prirodne načine gibanja.
Izvodi raznovrsne Oponašajući izvodi prirodne načine Oponašajući izvodi prirodne načine Oponašajući izvodi prirodne načine
prirodne načine gibanja, pri čemu gibanja izvodi gibanja, pri čemu gibanja izvodi gibanja, pri čemu gibanja izvodi
gibanja za ovladavanje djelomično pravilno. pravilno uz povremene korekcije od pravilno i motorički ispravno.
prostorom, strane učitelja.
preprekama, otporom i
baratanjem
predmetima.
Prepoznaje raznovrsne Prema primjeru prepoznaje Prepoznaje raznovrsne prirodne Prepoznaje i demonstrira
prirodne načine raznovrsne prirodne načine gibanja. načine gibanja koje izvodi uglavnom raznovrsne prirodne načine
gibanja. pravilno. gibanja.
ISHOD: OŠ TZK A.1.2. Provodi jednostavne motoričke igre.
Sudjeluje u Ne razumije upute igre te istu Igru provodi prema uputi. Shvaća i primjenjuje pravila igre u
jednostavnim provodi uz dodatne upute. potpunosti.
motoričkim igrama.
Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti

ISHOD: OŠ TZK B.1.1. Slijedi upute za svrstavanje u prostoru i prema tjelesnoj visini.
Sudjeluje u praćenju svoje visine i tjelesne mase. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
Razlikuje tjelesnu visinu od tjelesne mase. Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
Pronalazi svoje mjesto u svrstavanju prema visini
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
(vrsta...).
Predmetno područje C: Motorička postignuća
ISHOD: OŠ TZK C.1.1. Prati motorička postignuća.
RAZRADA ISHODA: Izvodi osnovne strukture Izvodi osnovne strukture usvojenih Samostalno izvodi osnovne strukture
Prati i prepoznaje usvojenih obrazovnih sadržaja uz obrazovnih sadržaja. usvojenih obrazovnih sadržaja.
osobna postignuća u pomoć učitelja i iz više pokušaja.
svladanim obrazovnim
sadržajima.
Predmetno područje D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja

ISHOD: OŠ TZK D.1.1. Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnim vježbanjem i brine se o opremi za
TZK.
Primjenjuje postupke za održavanje higijene pri tjelesnom
Ostvarivanje ishoda se prati i ne podliježe vrednovanju.
vježbanju.
Brine se o opremi za Na sat ne nosi Isključivo uz stalno Uz učiteljevo Uglavnom redovito Redovito donosi
TZK. odgovarajuću učiteljevo praćenje i podsjećanje donosi donosi odgovarajuću urednu i čistu
opremu za rad. podsjećanje donosi odgovarajuću opremu za TZK. odgovarajuću opremu
odgovarajuću opremu za TZK za TZK.
opremu za TZK.
ISHOD: OŠ TZK D.1.2. Slijedi upute za rad i pravila motoričke igre.
Prihvaća pravila igre. Ne shvaća pravila Pravila igre shvaća i Prihvaća samo neka Prihvaća i slijedi Prihvaća, slijedi i
niti njihovu prihvaća tek uz od postavljenih postavljena pravila uz razumije postavljena
važnost u igri. stalne intervencije pravila igre. manje opomene i pravila igre.
učitelja. podsjećanja na isto.
Razmatra prihvatljiva i Nedovoljno Odgovornost za U igri ponekada U igri se uglavnom U igri se ponaša
neprihvatljiva razvijen osjećaj neprihvatljivo dolazi do nepoželjnih ponaša primjereno. primjereno, prihvaća
ponašanja u igri. samokontrole, u ponašanje prihvaća oblika ponašanja. odgovornost za svoje
igri je prisutno tek nakon ponašanje.
neprihvatljivo intervencije učitelja.
ponašanje.

Kriteriji Vrednovanja 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kriteriji Vrednovanja 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osnovna škola

Ivana Gorana Kovačića,

KRITERIJI PRAĆENJA I OCJENJIVANJA

1. razred osnovne škole

Postotna skala za ocjenjivanje pisanih provjera

ISHOD: OŠ HJ A. 1. 2. Učenik sluša jednostavne tekstove, točno izgovara glasove,

SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KNJIŽEVNOST I STVARALAŠTVO

SASTAVNICA/ELEMENT VREDNOVANJA PREMA KURIKULARNIM DOKUMENTIMA: KULTURA I MEDIJI

NASTAVNI PREDMET: LIKOVNA KULTURA

A.1.2. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Likovnu kulturu.

ISHOD: OŠ LK A.1.2. Učenik demonstrira poznavanje osobitosti različitih

DOŽIVLJAJ I KRITIČKI STAV

U nastavku donosimo elemente vrednovanja za dodani element: Odgojni učinci rada.

NASTAVNI PREDMET: GLAZBENA KULTURA

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Glazbenu kulturu.

DOMENA A. SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE

DOMENA B. IZRAŽAVANJE GLAZBOM I UZ GLAZBU

ISHOD: OŠ GK B.1.2. Učenik pjeva/izvodi pjesme i brojalice.

DOMENA C: GLAZBA U KONTEKSTU

NEDOVOLJAN DOVOLJAN DOBAR VRLO DOBAR ODLIČAN

Domene u nastavnome predmetu Matematika jesu:

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Matematiku.

NASTAVNI PREDMET: PRIRODA I DRUŠTVO

Sadržaji vrednovanja nastavnome predmetu Priroda su:

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Prirodu i društvo.

ISHOD: PID OŠ C.1.2. Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava,

NASTAVNI PREDMET: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura sadrži četiri predmetna područja:

Sadržaji praćenja i provjeravanja su:

Tekst u kurzivu u cijelosti je preuzet iz Kurikuluma za Tjelesnu i zdravstvenu kulturu.

Predmetno područje A: Kineziološka teorijska i motorička znanja

Predmetno područje B: Morfološka obilježja, motoričke i funkcionalne sposobnosti

Predmetno područje D: Zdravstveni i odgojni učinci tjelesnog vježbanja

You might also like