Vizualizirani Pristup Učenju Terenskih Geodetskih Zadataka

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
GEODETSKI FAKULTET
Vedran Stojnović
Marija Herent
VIZUALIZIRANI PRISTUP UČENJU TERENSKIH

GEODETSKIH ZADATAKA
Zagreb, 2013.
Stojnović, V., Herent, M.: Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka
Ovaj je rad izrađen na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za primijenjenu

geodeziju, Katedra za zemljomjerstvo pod vodstvom prof. dr. sc. Đure Barkovića i predan je na
natječaj za dodjelu Nagrade dekana za najbolji studentski rad u akademskoj godini 2012./2013.
I
Zahvala:
Zahvaljujemo mentoru prof. dr. sc. Đuri Barkoviću i dr. sc. Mladenu Zrinjskom na
susretljivosti, stručnim savjetima, konstruktivnim kritikama i podršci u izradi rada, čime su
omogućili da našu ideju provedemo u djelo sa visokim stupnjem kvalitete.
Zahvaljujemo profesoru Ph. D., S.E., Shih-Chung Jessy Kangu, na ustupljenom softveru
SimuSurvey X za izradu ovog rada, bez čije prisutnosti rad ne bi mogao biti ostvaren.
II
SADRŽAJ
1 UVOD ................................................................................................................................. 1
2 MATERIJALI I METODE ................................................................................................. 2
2.1 SimuSurvey X.............................................................................................................. 2
2.1.1 Razvoj .............................................................................................................................. 2

2.1.2 Nadogradnja na SimuSurvey X ....................................................................................... 3
2.2 Taksi ............................................................................................................................ 6
2.2.1 Video kodek i postavke snimanja .................................................................................... 7

2.3 Paint.NET .................................................................................................................... 7
2.4 Audacity....................................................................................................................... 8
2.5 Lightworks ................................................................................................................... 9
2.6 HandBrake ................................................................................................................. 10
2.7 YouTube .................................................................................................................... 10
2.8 Google URL shortener............................................................................................... 11
2.9 QuickMark ................................................................................................................. 11
3 POSTUPAK IZRADE VIZUALIZACIJA ....................................................................... 12
3.1 Hardverske karakteristike računala za izradu vizualizacija ....................................... 12
3.2 Slijed razvoja vizualizacija ........................................................................................ 13
3.2.1 Prva faza: razvoj koncepta i materijala te stvaranje vizualizacije ................................. 14

3.2.2 Druga faza: korekcija i dorađivanje vizualizacije ......................................................... 17
3.2.3 Treća faza: priprema za prezentaciju i korištenje vizualizacije ..................................... 18
4 REZULTATI ISTRAŽIVANJA ....................................................................................... 21
4.1 Obrađeno gradivo ...................................................................................................... 21
4.2 Izrađene vizualizacije ................................................................................................ 21
4.2.1 Viziranje ........................................................................................................................ 23

4.2.2 Girusna metoda i trig. obr. br. 1 .................................................................................... 23
4.2.3 Mjerenje kutova u trokutu ............................................................................................. 24
4.2.4 Smjerni kut i kut orijentacije ......................................................................................... 25
4.2.5 Presjek vanjskih vizura .................................................................................................. 25
III
4.2.6 Presjek unutarnjih vizura ............................................................................................... 25

4.3 Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka...................................... 27
4.3.1 Osnovni postupci i metode ............................................................................................ 27

4.3.2 Terenski i računski zadatak: Mjerenje kutova u trokutu ............................................... 28
4.3.3 Računski zadatak: Računanje smjernog kuta ................................................................ 28
4.3.4 Terenski i računski zadatak: Presjek vanjskih vizura .................................................... 28
4.3.5 Terenski i računski zadatak: Presjek unutarnjih vizura ................................................. 28
5 RASPRAVA ..................................................................................................................... 29
5.1 Motivacija i primjeri postojećih vizualizacija ........................................................... 29
5.2 Mogućnosti primjene vizualizacija ............................................................................ 31
6 ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 32
LITERATURA ......................................................................................................................... 33
Popis URL-ova: .................................................................................................................... 33
SAŽETAK ................................................................................................................................ 36
ABSTRACT ............................................................................................................................. 37
PRILOG A: Dokument „Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka“ .......... 38
1 OSNOVNI POSTUPCI I METODE ............................................................................. 41
1.1 Osnovne upute za teren ..................................................................................................... 41

1.2 Rukovanje instrumentom................................................................................................... 42
1.3 Viziranje ............................................................................................................................ 42
1.4 Girusna metoda mjerenja kutova ....................................................................................... 44
1.5 Trigonometrijski obrazac broj 1 ........................................................................................ 45
2 TERENSKI I RAČUNSKI ZADATAK: MJERENJE KUTOVA U TROKUTU ........ 46
3 RAČUNSKI ZADATAK: RAČUNANJE SMJERNOG KUTA .................................. 47
3.1 Smjerni kut ........................................................................................................................ 47

3.2 Kut orijentacije .................................................................................................................. 48
4 TERENSKI I RAČUNSKI ZADATAK: PRESJEK VANJSKIH VIZURA ................ 49
5 TERENSKI I RAČUNSKI ZADATAK: PRESJEK UNUTARNJIH VIZURA .......... 50
6 ISPIS TEKSTA VIZUALIZACIJA .............................................................................. 51
6.1 Viziranje ............................................................................................................................ 51

6.2 Girusna metoda i trig. obr. br. 1 ........................................................................................ 53
IV
6.3 Mjerenje kutova u trokutu ................................................................................................. 56

6.4 Smjerni kut i kut orijentacije ............................................................................................. 57
6.5 Presjek vanjskih vizura ...................................................................................................... 59
6.6 Presjek unutarnjih vizura ................................................................................................... 60
PRILOG B: Kompaktni disk koji sadrži datoteke ovog rada, uključujući vizualizacije.......... 61
V
1 UVOD
Gotovo svi stručni predmeti koji se predaju na Geodetskom fakultetu obuhvaćaju terensku
nastavu. Terenskom nastavom uči se kako provesti u praksi teoretske metode izmjere pravaca,
dužina i visinskih razlika. Također, u sklopu terenske nastave većina se studenata prvi put
susreće sa geodetskim instrumentima i uči se njima rukovati. Nažalost, zbog financijskih
razloga nije moguće omogućiti skupocjene instrumente za svakog studenta ponaosob za
obavljanje nastave, a osim toga živimo u vremenu iznimnog napretka tehnologije kada
instrumenti vrlo brzo zastarijevaju. Zbog tih razloga se terenska nastava odvija po grupama
studenata što otežava kontrolu naučenog gradiva za svakog studenta pojedinačno (Lu i dr.
2007). Međutim osnovni principi geodetske izmjere ostaju jednaki i primjenjivi na sve
instrumente. Nažalost, uvođenjem Bolonjskog procesa studiranja smanjena je satnica terenske
nastave i ukinuti su neki predmeti kojima se poboljšava prostorni vid, a zadržani su tradicionalni
načini učenja u kojemu je gradivo predočeno u dvodimenzionalnom obliku. Također smo
svjedoci iznimnog napretka informacijskih tehnologija što negativno utječe na pozornost prema
gradivu. Posljedica toga je i da se studenti sve manje orijentiraju na stručnu literaturu i svoje
vrijeme posvećuju uglavnom na skripte u kojima je gradivo sažeto na minimum. Osim toga,
demonstratori stručnih kolegija primijetili su prisutnost određene razine nesigurnosti i straha
od ishoda mjerenja koja je značajnije iskazana kod studenata koji se prvi puta susreću s tim
zadacima i zbog toga prepuštaju iskusnijim studentima, koji su upisali studij nakon završene
geodetske tehničke škole, obavljanje mjerenja. Kratkoročno je to za njih dobro rješenje, ali se
kasnije, na višim godinama studija uočava nedostatak osnova za razumijevanje kompliciranijeg
gradiva. Rezultatom ovog rada pokušat ćemo pomoći neiskusnim studentima u obavljanju
prvog mjerenja, ali isto tako i povećati kvalitetu učenja nužnih osnova na temelju kojih se može
lakše razvijati znanje kompliciranijih metoda izmjere i računanja.
1
2 MATERIJALI I METODE
Za izradu ovog rada korištena je široka paleta softvera koji su nužni za stvaranje ovako složenog
projekta. Pri odabiru softvera, posebna je pozornost pridodana odabiru besplatnog i slobodnog
softvera kako bi se ovakav i slični projekti mogli realizirati uz što manje troškove. U ovom je
poglavlju dan opis svih korištenih softvera s njihovim osnovnim funkcijama i mogućnostima,
a konkretna primjena u ovom radu dana je u sljedećem poglavlju.
2.1 SimuSurvey X
2.1.1 Razvoj
SimuSurvey X je simulator geodetskih mjerenja razvijen na Odjelu za građevinu, u sklopu
Laboratorija za vizualizacije, Nacionalnog Tajvanskog Sveučilišta, (engl. NTU V-LAB,
Department of Civil Engineering, National Taiwan University) kao nadogradnja izvornog
simulatora SimuSurvey. „Simulator je pomagalo koje se prvenstveno koristi u učenju za
reprodukciju radne situacije na terenu, pri čemu se omogućuju zadaci na kojim se sigurno i
ekonomično uči i uvježbava.“ (Lu i dr. 2007).
Slika 1: Izgled izvornog simulatora - SimuSurvey
2
Razvoj softvera SimuSurvey započet je nakon što je uočena potreba za kvalitetnim simulatorom
u procesu učenja geodetskog zanimanja. U procesu učenja, simulator se koristi kao nastavno
pomagalo koje pojednostavljuje učitelju objašnjavanje prostornih odnosa između mjernog
instrumenta i vizurne točke (Kang i dr. 2010). Neki od razloga za razvoj su:
- skupocjeni instrumenti,
- problemi sa održavanjem instrumenata,
- osjetljivost instrumenata na vremenske prilike,
- kontrola kvalitete postupka mjerenja,
- ispitivanje znanja studenata.
Simulator SimuSurvey (Slika 1) je razvijen u programskom jeziku C# uz implementaciju

OpenGL grafičke biblioteke, a razlog korištenja tih tehnologija je mogućnost pokretanja
softvera na svim računalnim okruženjima koji podržavaju .NET Framework za C# i OpenGL
pokretne biblioteke (engl. run time libraries). U postupku razvoja posvećena je pozornost na
područje korištenja programa, tj. pažljivo su razvijani moduli koji bi se mogli koristiti u
edukacijske svrhe (Lu i dr. 2007). Posvećena je pozornost na:
- vizualizaciju elemenata,
- postav virtualnog okruženja,
- mogućnost praćenja korištenja,
- kontrola virtualnog mjernog instrumenta,
- izgled i iskoristivost korisničkog sučelja,
- višejezično sučelje.
Na slici 2 je prikazano modeliranje virtualnog instrumenta za simulator SimuSurvey (Lu i dr.

2007).
2.1.2 Nadogradnja na SimuSurvey X

Nakon testiranja izvornog simulatora i utvrđenjem pozitivnih rezultata učenja, te uzimanjem u
obzir konstruktivnih kritika, započet je razvoj poboljšane verzije simulatora, tzv. SimuSurvey
X. Uzevši u obzir dva glavna nedostatka izvornog simulatora – korisničko sučelje i razvoj
aplikacije, pristupilo se razvoju novog simulatora, ovaj puta u XNA sustavu (sustav za razvoj
računalnih igara (engl. game engine)). Prelaskom na XNA sustav omogućen je brži razvoj
softvera koji se može pokrenuti na računalima i na igraćoj konzoli Xbox. XNA sustav podržava
izvođenje simulatora u realnom vremenu u visokoj kvaliteti i korištenje svestranog korisničkog
3
(igraćeg) kontrolera (Kang i dr. 2010). Korištenjem XNA sustava u razvoju simulatora stvoreno
je novo virtualno okruženje sa poboljšanom grafikom i korisničkim sučeljem.
Slika 2: Modeliranje instrumenta za korištenje u simulatoru SimuSurvey
4
Razvijeno je više virtualnih geodetskih instrumenata (Slika 3) i pribora kako bi pokrili sve
metode mjerenja na terenu. SimuSurvey X sadrži:
- nivelir,
- teodolit,
- geodetsku mjernu stanicu,
- nivelmanske letve,
- nivelmanske papuče,
- trasirke i reflektore.
Također je razvijeno više scenarija za uvježbavanje različitih zadaća (Kang i dr. 2010):
- mjerenje visinskih razlika,

- mjerenje horizontalnih kutova,
- mjerenje vertikalnih kutova,
- mjerenje zatvorenog poligonskog vlaka,
- slobodni mod koji se može iskoristiti za različite lekcije.
Slika 3: Razni modeli instrumenata u simulatoru SimuSurvey X

Razvojem novog simulatora postignuti su jasniji i realniji vizualni efekti, trodimenzionalna
navigacija kroz prostor koja omogućava bolje shvaćanje odnosa u prostoru što u usporedbi sa
dvodimenzionalnim prikazima predstavlja znatno realnije iskustvo za korisnika i puno je bliže
mjerenju u stvarnom svijetu (Slika 4). Prilikom oblikovanja terena u simulatoru, također je
posvećena pozornost kako bi se moglo reproducirati što više slučaja iz prakse i bolje shvatiti
nepravilna fizička površina Zemlje i njezin utjecaj na mjerenja, tj. kako bi se povećala razina
realnosti simulatora (Kang i dr. 2010).
5
Slika 4: Izgled virtualnog prostora simulatora SimuSurvey X

Osim softvera, u sklopu projekta su pripremljeni i nastavni materijali koji obuhvaćaju
tradicionalne upute za rad kombinirano s primjerima i uputama za obavljanje pojedinog zadatka
u simulatoru. Materijali su dostupni kroz internet preglednik (URL 1).
Za izradu ovog rada korišten je softver SimuSurvey X uz odobrenje autora. Simulator je korišten
za simuliranje stvarnih situacija s kojim će se studenti susresti u sklopu terenskih vježbi na
studiju. Nakon postavljanja instrumenata i opreme u pravilan odnos za svaku terensku vježbu
unutar simulatora, snimani su videozapisi uz slobodno kretanje kroz virtualni teren koji su
kasnije uređivani u softveru za video uređivanje.
2.2 Taksi
Taksi je računalni program koji se koristi za snimanje video zapisa i fotografija u realnom
vremenu za aplikacije koje rade u 3D okruženju (Slika 5). Program je pisan otvorenim kôdom
(engl. open source) što znači da je izvorni kôd softvera dostupan javnosti na uvid (URL 2).
Dostupan je pod BSD licencom tj. softver je slobodan za uporabu neovisno o namjeni (URL 3).
Podržava snimanje u realnom vremenu (kompresirano ili nekompresirano) sa bilo kojim VFW
(engl. video for windows) kodekom u punoj ili manjoj rezoluciji (URL 4).
Slika 5: Izgled korisničkog sučelja programa Taksi
6
2.2.1 Video kodek i postavke snimanja

Zbog velike zahtjevnosti za procesorskom snagom prilikom snimanja u punoj rezoluciji,
snimanje smo obavljali u kompresiranom obliku pomoću Lagarith video kodeka. Lagarith je
video kodek koji se koristi za snimanje bez gubitka kvalitete (engl. lossless), a prvotna namjena
mu je uređivanje i arhiviranje video zapisa. Ono što ističe Lagarith od drugih video kodeka je
brzina sažimanja video materijala zbog čega se isti može koristiti na kućnim računalima koja
nisu namjenski konfigurirana za obradu video materijala. Lagarith video kodek je dostupan pod
GPL licencom, te je kao i Taksi slobodan za uporabu neovisno o namjeni (URL 5). Korištene
postavke za snimanje vizualizacijskih materijala prikazane su na slici 6.
Slika 6: Konfiguracijske postavke Lagarith video kodeka za snimanje
2.3 Paint.NET
Besplatan rasterski program za uređivanje fotografija i slika, korišten za izradu i uređivanje
svih slikovnih elemenata ovog rada je Paint.NET. Paint.NET ima intuitivno i inovativno
korisničko sučelje i podržava rad u slojevima, poništavanje promjena od pokretanja programa
(engl. unlimited undo), specijalne efekte i mnoštvo korisnih i moćnih alata za obradu slika
(URL 6). Koristi posebno definiran format spremanja datoteka čija je ekstenzija *.pdn, kojim
je omogućeno spremanje rada u slojevima, a nudi izvoz datoteka u velikom broju poznatih
formata. Također podržava veliku bazu dodatnih mogućnosti (efekata i alata) (engl. plugins)
koje su uglavnom razvijane od strane korisnika programa. Nastao je u sklopu studentskog
projekta, a inicijalna ideja vodilja je bila napraviti besplatnu i kvalitetniju verziju programa
Paint koji dolazi uz Windows operativni sustav. Korisničko sučelje je vrlo jednostavno i ne
traži gotovo nikakvo predznanje. Na slici 7 vidimo izgled korisničkog sučelja sa sljedećim
opisom:
1. traka s izbornicima, 5. statusna traka,

2. alatna traka, 6. slojevi,
3. osnovni alati, 7. povijest uređivanja,
4. paleta boja, 8. trenutno otvoreni dokumenti.
7
Slika 7: Izgled korisničkog sučelja programa Paint.NET
2.4 Audacity
Audacity je također jedan od besplatnih programa otvorena kôda (Slika 8). Dostupan je pod
GPL licencom, a razvijen je na Sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburgh-u, SAD, te je
naknadno nadograđivan od strane korisnika. Program je namijenjen za digitalno snimanje i
obradu zvuka, a podržava više-linijsko uređivanje (engl. multi-track). Dostupan je za sve
popularnije operativne sustave, a koristi se za (URL 7):
- uživo snimanje glazbe,

- digitalizaciju audio kazeta i drugih oblika audio zapisa,
- uređivanje WAV, AIFF, FLAC, MP2, MP3 ili Ogg Vorbis glazbenih datoteka,
- rezanje, kopiranje, spajanje ili miksanje zvukova,
- mijenjanje tempa ili visine tonova audio snimke i dr.
U sklopu ovog rada je program Audacity korišten za glasovno snimanje zapisa teksta
vizualizacija.
8
Slika 8: Izgled korisničkog sučelja programa Audacity sa dva snimljena glasovna zapisa
2.5 Lightworks
Profesionalni program za nelinearno video uređivanje korišten za izradu vizualizacija u ovom
radu je Lightworks (Slika 15). Lightworks je u vlasništvu tvrtke EditShare LLC od 2009. godine,
a prva verzija programa objavljena je 1989. godine. Tvrtka EditShare LLC je najavila
objavljivanje izvornog kôda softvera u skoroj budućnosti, nakon što objavi verzije programa za
operativne sustave Mac OS X i Linux, koji do sada nije dostupan. Trenutna licenca softvera
omogućava besplatno korištenje programa uz nemogućnost korištenja svih njegovih funkcija
(engl. freemium licence). Za korištenje svih mogućnosti programa potrebno je kupiti tzv.
„Premium“ licencu (URL 8). Neke od značajnijih odlika programa Lightworks su (URL 9):
- vrlo širok dijapazon podržanih video formata,

- jednostavna i prilagodljiva vremenska linija,
- obrezivanje video snimke,
- podrška za stereoskopsko uređivanje,
- dodavanje vizualnih efekata u realnom vremenu,
- podržava obradu videa u vrlo visokoj rezoluciji (4K) i dr.
9
2.6 HandBrake
HandBrake je program za transkodiranje video zapisa (Slika 9). Transkodiranje video zapisa je
konvertiranje zapisa iz jednog oblika u drugi, s mogućnošću promjene formata i korištenog
video kodeka čime se postiže kompatibilnost s različitim uređajima i/ili smanjenje zauzetog
prostora. Program je besplatan za korištenje i dostupan je pod GPL licencom, a također je
dostupan i njegov izvorni kôd. HandBrake podržava najpoznatije multimedijske datoteke i
DVD ili BlueRay izvore koji nisu zaštićeni od kopiranja. Omogućava zadavanje više zadataka
transkodiranja, postavljanje podnapisa na video zapis, dodavanje video filtera i dr. (URL 10).
U ovom radu je korišten za transkodiranje video zapisa koji je dobiven kao izlazna datoteka iz
Lightworks-a u video format koji je znatno kompaktniji po pitanju zauzeća prostora.
Slika 9: Izgled korisničkog sučelja programa HandBrake
2.7 YouTube
Popularni internetski servis korišten za razmjenu video sadržaja u radu je YouTube. Servis
korisnicima nudi besplatno postavljanje, pregledavanje i ocjenjivanje video zapisa. Za
postavljanje video zapisa na servis nužna je registracija korisničkog računa, dok samo za
korištenje servisa (pregledavanje video zapisa) to nije potrebno. Na postavljene video zapise
nužno je također i posjedovati autorska prava ili imati dopuštenje izvornog autora.
10
Reprodukcija video zapisa na servisu obavlja se pomoću Macromedia Flash Player tehnologije
(URL 11).
2.8 Google URL shortener

Google URL shortener je servis koji služi za skraćivanje dugih internet adresa. Duge internet
adrese pojavile su se kao potreba internet portala i servisa, tj. kod svih mrežnih odredišta na
kojima se redovno dodaje novi sadržaj. Računalni sustavi koji podržavaju takva mrežna
odredišta većinom su tako koncipirana da automatizirano stvaraju složene poveznice kako bi se
stvorio dovoljan broj jedinstvenih internet adresa za sav sadržaj. Tako stvorene poveznice nisu
praktične za uporabu, tj. prepisivanje i implementiranje u tekst. U ovom je radu servis Google
URL shortener korišten za skraćivanje duljine poveznica na vizualizacije. Taj korak je rađen
kako bi bilo jednostavnije prepisati poveznicu u internet preglednik iz dokumenta u kojem se
nalaze i kako bi izgled QR kôda bio manje kompleksan (Slika 10).
Slika 10: Usporedba izgleda QR koda iste poveznice u izvornom (a) i skraćenom (b) obliku
2.9 QuickMark
QuickMark je besplatan softver tvrtke SimpleAct Inc. koji služi za skeniranje i generiranje QR
kôdova. QR kôd (engl. Quick Response code) je dvodimenzionalna vrsta barkoda koja ima
mogućnost pohrane velike količine podataka (URL 12). Skeniranje QR kôda softverom
QuickMark može se obaviti putem spojene kamere na računalo ili označavanjem kôda na
zaslonu monitora. U ovom radu je softver QuickMark korišten za kodiranje poveznica na
vizualizacije. Time su dobiveni QR kôdovi koji su praktičniji za implementiranje u dokumente
i za očitavanje poveznice prilikom rada na terenu. Za očitanje QR kôda na mobilnim uređajima
potrebno je imati instaliranu aplikaciju koja služi za tu svrhu.
11
3 POSTUPAK IZRADE VIZUALIZACIJA

3.1 Hardverske karakteristike računala za izradu vizualizacija
Prije opisa postupka stvaranja vizualizacija bitno je napomenuti važnost hardverskih
karakteristika računala za obavljanje ovako složenog projekta. Prilikom pripreme materijala za
vizualizaciju potrebno je istovremeno pokrenuti 3D aplikaciju (SimuSurvey X) i snimati prikaz
ekrana što iziskuje snažnu suvremenu grafičku karticu, veliku količinu radne memorije i
višejezgreni procesor kako bi rad u simulatoru bio fluidan. Snaga procesora osim za rad
simulatora također je bitna i zbog kompresije video snimke u realnom vremenu, kao i za kasniji
proces obrade montiranog video zapisa (engl. rendering). Brzina i veličina čvrstog diska
također igra veliku ulogu jer računalo mora u kratkom vremenu zapisati veliku količinu
podataka, pogotovo ako se radi o snimanju zaslona u visokoj rezoluciji (engl. HD – high
definition) što je i bio slučaj sa simulatorom. Nakon montaže i završene vizualizacije veličina
datoteke se može smanjiti primjenom nekog od kvalitetnih video kodeka za sažimanje datoteke
kao što je npr. x264, a koji inicijalno prilikom snimanja nije mogao biti korišten jer iziskuje
veliku snagu procesora pa je nemoguće obavljati sažimanje u realnom vremenu. Za kvalitetniji
zvučni zapis govora u vizualizaciji poželjan je studijski mikrofon. Iz razloga što je simulator
SimuSurvey X, razvijan u XNA sustavu koji je izvorno namijenjen za razvoj igara za konzolu
Xbox, kontrole su prilagođene za igraći kontroler iste konzole. Igraći kontroler za Xbox konzolu
koristi tzv. XInput API (aplikacijsko programsko sučelje) pri komunikaciji s računalom (URL
13) zbog čega klasični igraći kontroleri (engl. gamepad) koji koriste tzv. DirectInput API za
komunikaciju neće pravilno funkcionirati sa softverom. Stoga, ukoliko se simulator koristi na
računalu poželjno je imati ili originalni tzv. „Xbox 360 Controller for Windows“ ili kontroler
drugog proizvođača koji podržava XInput API za komunikaciju. Uobičajeno kontroleri koji
podržavaju XInput API imaju s desne strane gumbe A, B, X i Y u određenim bojama kao što je
na kontroleru koji je korišten za izradu rada (Slika 11). Simulator se na računalu može
kontrolirati i pomoću tipkovnice ali su kontrole zbog količine komandi vrlo nezgrapne.
Za izradu rada korišteno je računalo slijedećih karakteristika:
- procesor: Intel Core i7 Q740 (1.73 GHz),

- grafički procesor: NVIDIA GeForce GT 425M (1 GB VRAM),
- tvrdi disk: 2 x 500 GB (5400 rpm),
- radna memorija: 6,00 GB RAM (667 MHz),
- igraći kontroler: Logitech Rumble Gamepad F510.
12
Slika 11: Igraći kontroler korišten za kontroliranje kretanja kroz virtualni prostor simulatora
(URL 14)
3.2 Slijed razvoja vizualizacija

Za izradu vizualizacija geodetske tematike najbitniji je ranije spomenuti simulacijski softver
SimuSurvey X. Simulatorom je omogućeno vizualiziranje stvarnih slučajeva na terenu koji jasno
predočuju situaciju u kojoj će se studenti naći prilikom obavljanja terenskih vježbi. Alternativa
izradi vizualizacija bez ovako kvalitetnog simulatora, temeljila bi se na izradi 3D modela svih
scena potrebnih za snimanje, što iziskuje veliko predznanje i iskustvo u nekom od softvera za
3D modeliranje kao što je npr. Blender. Da bi se vizualizacije mogle ostvariti i prezentirati u
obliku kako je to demonstrirano u ovom radu, potrebno je proći kroz tri faze razvoja svake
vizualizacije (Slika 12). U prvoj, ključnoj fazi razvoja potrebno je razraditi kompletan model
vizualizacije koji se u drugoj fazi dorađuje, a u trećoj priprema za prezentiranje.
Slika 12: Faze razvoja vizualizacije
13
3.2.1 Prva faza: razvoj koncepta i materijala te stvaranje vizualizacije

Razvoj prve faze započinje se proučavanjem stručne literature vezane za konkretan zadatak koji
će vizualizacija opisivati. Bitno je izdvojiti ključne elemente koji su direktno vezani i koji će se
u vizualizaciji detaljno obraditi. Slijedi stvaranje koncepta animacije u obliku skice kojoj se
treba predviditi slijed događaja u vizualizaciji. Slijedeći korak je pisanje teksta - zapisa koji će
u vizualizaciji biti izgovoren (engl. transcript). Zapisuje se cjelokupan opis postupka rada na
terenu sa dodatnim pojašnjenjima. Dodatna pojašnjenja ovise o količini predznanja auditorija
za koju je vizualizacija namijenjena, a dio pojašnjenja je izdvojen kao uvodni tekst za svaku
vizualizaciju u dokumentu „Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka“, koji
je ujedno i krajnji produkt ovog rada. Tekst se zbog kasnijeg postupka glasovnog snimanja
prilikom zapisivanja odvaja u odlomke tako da svaki odlomak predstavlja zasebnu cjelinu koja
će biti izgovorena u vizualizaciji. Zatim se pristupa izradi slikovnih i video materijala koji će
se kasnije montirati u vizualizaciju. U ovom koraku najprije se pokrene program Taksi koji se
koristi za snimanje zaslona u 3D okruženju, nakon čega se pokrene simulator SimuSurvey X. U
simulatoru se odabere jedan od pet ranije spomenutih scenarija, koji najbolje odgovara
konkretnoj zadaći koju vizualizacija opisuje. Instrument i pribor za mjerenje se pravilno
rasporede u virtualnom prostoru kako bi što stvarnije demonstrirali obavljanje geodetskog
zadatka u praksi. Odabere se najpovoljnija početna točka pogleda i počinje se snimanje kretanja
kroz virtualni prostor kako je ranije odlučeno u skici koncepta animacije (Slika 13). Osim video
zapisa, programom Taksi moguće je i zabilježavanje slike zaslona (engl. screenshot) kako bi se
na njoj naknadno mogli docrtati elementi koji se žele istaknuti i objasniti.
Slika 13: Crveni kvadratić u gornjem lijevom uglu ukazuje da je snimanje aktivno
14
Po završenom prikupljanju materijala iz simulatora pristupa se uređivanju slikovnih materijala

u programu Paint.NET. Obrada slika u tom programu je posebno pogodna za ovakve projekte
jer nudi mogućnost stvaranja slikovnih elemenata u slojevima te se u svakom sloju može
jednostavno prirediti dio animacije (Slika 14). Prilikom izrade materijala bitno je materijale
pripremiti u istoj rezoluciji u kojoj će kasnije biti izrađena vizualizacija. Budući da simulator
SimuSurvey X radi u tzv. HD rezoluciji 1280x720 px, zbog čega je i snimak simulatora u istoj
rezoluciji, odabrana je ista rezolucija za izradu slikovnih elemenata. U programu se prirede svi
potrebni elementi za jednu vizualizaciju koji su predviđeni u skici animacije, nakon čega se po
slojevima izvezu iz programa u željenom formatu. Za izvoz datoteka korišten je tzv. „Portable
network graphics“ ili skraćeno PNG format. Razlog korištenja tog formata je vrlo dobra
karakteristika sažimanja datoteke uz zadržavanje izvorne kvalitete (URL 15).
Posljednja tri objašnjena koraka:
- stvaranje koncepta animacije u obliku skice,

- zapisivanje teksta koji opisuje postupak rada na terenu i
- priprema video i slikovnih materijala za vizualizaciju,
izvode se iterativnim postupkom, sve dok se ne usklade sva tri kako bi se stvorila potpuno
smislena podloga za izradu vizualizacije.
Slika 14: Prikaz iste pozadine sa uključenim prikazom različitih slojeva

Nakon njihovog usklađenja pristupa se snimanju zvučnih materijala tj. glasovno snimanje
čitanja teksta koji opisuje postupak rada na terenu. Glasovno snimanje se obavlja pomoću
mikrofona u programu Audacity, u kojem se svaki odlomak teksta snima kao zasebna linija
(Slika 8). Kada je snimljen sav tekst jedne vizualizacije, sve linije glasovnog zapisa (odlomci
15
teksta) se preslušavaju i po potrebi korigiraju. Na glasovnim zapisima se obavljaju slijedeće

korekcije:
- uklanja se pozadinski šum na snimci,

- skraćuje se višak snimljenog materijala (na početku i kraju zapisa),
- uklanjaju se nepoželjne smetnje koje su nastale prilikom snimanja,
- reducira se glasnoća snimke ukoliko je potrebno i dr.
Uređeni i korigirani glasovni zapisi izvoze se iz programa Audacity u željenom formatu. Za

glasovne datoteke je korišten MPEG3 format (čija je ekstenzija *.mp3) koji nudi izvrstan omjer
kvalitete zapisa i veličine datoteke.
Završenom pripremom svih materijala za pojedinu vizualizaciju može se pristupiti video

montaži tj. kombiniranju svih materijala u jedan video zapis. Video montaža je rađena u
programu Lightworks koji omogućava nelinearno montiranje pripremljenih materijala. Najprije
je potrebno definirati projekt gdje se odabiru svojstva formata video zapisa (broj sličica u
sekundi i rezolucija). Zatim se u projekt učita sav pripremljeni materijal (glasovni, slikovni i
video zapisi) nakon čega se mogu međusobno nelinearno kombinirati tj. montirati. U programu
se uređivanjem usklade materijali prema skici koncepta animacije i zapisanom tekstu koji
opisuje postupak rada na terenu (Slika 15). Uz pripremljene materijale u vizualizaciju je dodana
i glazba dostupna pod Creative Commons BY-NC-SA licencom koja definira slobodno
korištenje glazbe u nekomercijalne svrhe uz navođenje autora. Po završetku montiranja
vizualizacije prelazi se na drugu fazu razvoja vizualizacije.
Slika 15: Izgled korisničkog sučelja programa Lightworks prilikom video montaže
16
3.2.2 Druga faza: korekcija i dorađivanje vizualizacije

Ulazna datoteka druge faze razvoja vizualizacija je gotova vizualizacija nastala u prvoj fazi
razvoja. U drugoj fazi se koncentrira prije svega na kontrolu kvalitete vizualizacije. Detaljno se
pregledavaju i provjeravaju slijedeći elementi:
- ispravnost i točnost zapisa teksta vizualizacije,

- glasovni izgovor teksta,
- tečnost animacije u vizualizaciji,
- vremenska ujednačenost (podudarnost) video i glasovnog materijala,
- glasnoća (zvučnost) glasovnih snimki i pozadinske glazbe,
- nedostaci vizualnih efekata.
Po završetku kontrole obavlja se korekcija i dorada uočenih nedostataka određenih elemenata.

Slijed uređivanja obavlja se kako je opisano u prvoj fazi razvoja vizualizacije nakon čega se
pristupa izvozu vizualizacije iz softvera za video montažu u neki od standardnih formata video
zapisa. Ranije je već spomenuto da program za video montažu Lightworks u svom besplatnom
izdanju nudi ograničene mogućnosti. Jedno od tih ograničenja je i vrsta izvoznih formata video
zapisa. Testirano je nekoliko formata video zapisa i korištenih video kodeka kako bi se odabrao
onaj koji daje najbolje rezultate po pitanju kvalitete (Slika 18). Zadovoljavajuća kvaliteta
postignuta je izvozom datoteke u AVI format uz korištenje Matrox Mpeg 422P@HL video
kodeka uz gustoću zapisa od 250 megabita po sekundi (Slika 16). Procesom obrade videa (engl.
rendering) i izvozom video datoteke iz programa završena je druga faza razvoja vizualizacije.
Slika 16: Postavke formata (a) i video kompresije (b) izvozne datoteke
17
3.2.3 Treća faza: priprema za prezentaciju i korištenje vizualizacije

Rezultat ovog rada osim izrađenih vizualizacija obuhvaća i dokument „Vizualizirani pristup
učenju terenskih geodetskih zadataka“ u koji su integrirane vizualizacije. Osmišljen je koncept
povezivanja vizualizacija pomoću interneta korištenjem modernih tehnologija. Zbog tog
razloga ali također i zbog jednostavnije distribucije vizualizacija putem kompaktnih diskova ili
prijenosnih memorija (tzv. USB stick-ova) potrebno je modificirati video zapise tj. transkodirati
ih u drugi format koji zauzima manje prostora na čvrstom disku. Za funkciju transkodiranja
korišten je program Handbrake. Softver je vrlo jednostavan za korištenje i nudi nekoliko
predefiniranih postavki kvalitete sažimanja video datoteka. Odabrana je predefinirana postavka
„High Profile“ koja je naknadno modificirana kako bi se prilikom sažimanja maksimalno
smanjio gubitak kvalitete izvornog video zapisa. Modificirane postavke su (Slika 17):
- zadržavanje izvorne rezolucije tj. obrezivanje (engl. cropping) je postavljeno na

nulu,
- odabiranje konstantnog broja sličica u sekundi.
Slika 17: Podešene opcije (označene crveno) u programu Handbrake za maksimalno čuvanje
kvalitete video zapisa nakon sažimanja
Izlazna datoteka iz video editora je spremljena u AVI format, kako je ranije spomenuto, a
nedostatak tog formata je vrlo velika datoteka video zapisa. Na primjer vizualizacija
18
„Viziranje“ u AVI formatu s korištenim Matrox Mpeg 422P@HL video kodekom zauzima oko
440 MB za jednu minutu video zapisa, dok ista datoteka nakon transkodiranja u MPEG-4
format (ekstenzija *.mp4 ili *.m4v) korištenjem x264 video kodeka, zauzima 7,5 MB po minuti
video zapisa. Drugim riječima, postignuto je smanjenje datoteke za 97,84% (sa 2278,21 MB na
49,21 MB) uz gotovo neprimjetan gubitak kvalitete (Slika 18).
Slika 18: Usporedba kvalitete pri povećanju od 300%: a) izvorni uzorak fotografije, b) isti
uzorak fotografije nakon kompresije video zapisa
Datoteke smanjene procesom transkodiranja mogu se postavljati na internet. Odabrani servis
za objavu vizualizacija na internetu je YouTube. Servis YouTube je odabran iz nekoliko razloga:
- korištenje servisa je besplatno,

- velika većina mobilnih uređaja na tržištu podržava reproduciranje video datoteka,
- omogućava objavljivanje video datoteke u skrivenom obliku (samo osobe sa
direktnom poveznicom joj mogu pristupiti),
- omogućava reprodukciju u punoj rezoluciji.
Kreiran je poseban korisnički račun naziva „Geodetske vizualizacije“ na koji su postavljene

vizualizacije u skrivenom obliku kako ne bi bile direktno dostupne javnosti.
Nakon postavljanja video zapisa na internet još je preostalo generirati tzv. QR kôdove koji su
namijenjeni lakšem pristupanju sadržaju pomoću mobilnih uređaja. Budući da složenost i
dimenzije QR kôda ovise o broju znakova koje predstavljaju (Slika 10), poveznice su prije
generiranja QR kôda skraćene servisom tvrtke Google – Google URL Shortener. Tvrtka Google
19
je od 2006 godine vlasnik i YouTube servisa (URL 11), pa se za skraćivanje poveznica može
koristiti isti korisnički račun „Geodetske vizualizacije“. Skraćenjem poveznice spomenutim
servisom osigurana je trajna veza između originalne poveznice i njezinog skraćenog oblika.
Programom QuickMark su generirani QR kôdovi dimenzija 145x145 px (veličina kvadratića u
kôdu je 5x5 px) (Slika 19). Popis skraćenih poveznica i generiranih QR kôdova za sve izrađene
vizualizacije je dan u tablici u sljedećem poglavlju (Tablica 1).
Slika 19: Postavke programa QuickMark za generiranje QR kôda skraćene poveznice
20
4 REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Metoda izrade vizualizacija opisana u ovom radu može se primijeniti za izradu vizualizacija za
sve stručne kolegije koji se predaju na Geodetskom fakultetu, a kao primjer suvremenog
nastavnog materijala u sklopu ovog rada izrađen je dokument „Vizualizirani pristup učenju
terenskih geodetskih zadataka“ čiji sadržaj odgovara gradivu vježbi kolegija Geodetski
instrumenti, Izmjera zemljišta, a najvećim dijelom Terenska mjerenja. Iako su vizualizacije i
dokument rađeni tako da se tematski vežu na gradivo vježbi nekolicine kolegija, mogu se
koristiti kao nastavni materijali na svim kolegijima studija u kojima je moguće njihovo
implementiranje. Vizualizacije i dokument se mogu koristiti kao nastavni materijal za učenje
ili za ponavljanje gradiva.
4.1 Obrađeno gradivo

Obrađene cjeline pokrivaju sve terenske zadatke vježbi kolegija Terenska mjerenja:
- zatvaranje trokuta,
- smjerni kut i duljina,
- presjek vanjskih vizura i
- presjek unutarnjih vizura,
uključujući osnovne upute za pripremu izlaska na teren i upute za rukovanje geodetskim

instrumentom. Gradivo je popraćeno realističnim slikama i vizualizacijama koje detaljno
pojašnjavaju postupak rada na terenu od mjerenja do obrade podataka. Daljnja računska obrada
podataka nakon terenske izmjere i osnovni geodetski računi su detaljno objašnjeni (uključujući
izvode za metode računanja) u skripti za vježbe kolegija (Zrinjski i Redovniković 2009) te se u
dokumentu za svu daljnju obradu podataka upućuje na navedenu skriptu.
4.2 Izrađene vizualizacije

Opisanom metodom izrade vizualizacija izrađeno je ukupno šest vizualizacija podijeljenih u
pet kategorija. Kategorije su definirane prema projektnim zadacima u vježbama. Zapisi
izgovorenog teksta za sve vizualizacije su dani u prilogu A, u poglavlju 6 – „Ispis teksta
vizualizacija“. Popis svih vizualizacija s poveznicama putem kojih se mogu pogledati na
internetu je dan u Tablici 1. Vizualizacije se također mogu pogledati reprodukcijom video
zapisa sa kompaktnog diska koji je dan u prilogu B.
21
Tablica 1: Popis svih napravljenih vizualizacija
Kategorija Vizualizacija QR kôd Poveznica
Viziranje http://goo.gl/46t5jt
Osnovni postupci i
metode
Girusna metoda i
http://goo.gl/AqXnWs
trig. obr. br. 1
Mjerenje kutova u
Zatvaranje trokuta http://goo.gl/fYx8CJ
trokutu
Smjerni kut i Smjerni kut i kut

http://goo.gl/IAjuui
duljina orijentacije
Presjek vanjskih Presjek vanjskih

http://goo.gl/6MzWgC
vizura vizura
Presjek unutarnjih Presjek unutarnjih

http://goo.gl/8sY5rr
vizura vizura
22
4.2.1 Viziranje
Prva vizualizacija ovog rada nazvana je „Viziranje“, a stavljena je u kategoriju „Osnovni
postupci i metode“. Vizualizacija je vezana za ponavljanje gradiva kolegija iz prvog semestra
„Geodetski instrumenti“. Detaljno opisuje i demonstrira postupak viziranja na instrumentu,
počevši od izoštravanja slike predmeta. Prikazan je postupak mjerenja horizontalnih pravaca
pri čemu je skrenuta pozornost na pravilno viziranje nitima nitnog križa te je vizualizirana
distinkcija između pojma „kut“ i pojma „pravac“ pomoću vizualiziranog horizontalnog limba
u tlocrtu instrumenta. U zadnjem dijelu vizualizacije pojašnjeno je viziranje prema detaljnoj
točki za očitanje vertikalnog kuta ili zenitne daljine, pri čemu je dan konkretan primjer očitanja
zenitne daljine (Slika 20).
Slika 20: Prikaz viziranog pravca i očitanja zenitne daljine u vizualizaciji
4.2.2 Girusna metoda i trig. obr. br. 1

Vizualizacija opisuje girusnu metodu mjerenja kutova sa općeg stajališta „ST1“ prema četiri
točke A, B, C i D. Dan je primjer mjerenja sva četiri pravca u dva girusa sa pomakom početnog
očitanja na limbu za oko 90°. U vizualizaciji je detaljno popraćena izmjera cijelog prvog girusa,
uključujući viziranje i zapisivanje podataka izmjere u trigonometrijski obrazac broj 1. Odmah
po izmjeri pravaca u drugom polugirusu i upisivanju podataka u obrazac objašnjeno je
računanje aritmetičkih sredina pravaca zajedno sa kontrolama računanja (Slika 21). Nakon
izmjere cijelog girusa detaljno je objašnjeno računanje reduciranih sredina pravaca te je
vizualizirano njihovo grafičko značenje čime završava vizualizacija.
23
Slika 21: Objašnjenje računanja aritmetičke sredine u trig. obr. br. 1 u vizualizaciji
Slika 22: Numerički primjer izmjere pravaca u trokutu
4.2.3 Mjerenje kutova u trokutu

Prva terenska vježba kolegija obuhvaća mjerenje kutova u trokutu. Vizualizacija objašnjava
cijeli postupak rada na terenu. Prikazan je slučaj mjerenja pravaca u dva girusa, što odgovara
stvarnim terenskim vježbama koje će studenti provoditi na terenu. Ranije objašnjene metode (u
prošlim vizualizacijama) ovdje nisu ponavljane, već su studenti upućeni na prošle vizualizacije.
Na kraju vizualizacije je dan i numerički primjer izmjere (Slika 22) kako bi studenti mogli
potpuno proučiti problematiku i upoznati se sa zadatkom prije izlaska na teren.
24
4.2.4 Smjerni kut i kut orijentacije

Zadatak vježbi koji obuhvaća računanje smjernog kuta nije direktno vezan za terenske vježbe
kolegija Terenska mjerenja, a kako je ranije rečeno, računsko rješavanje zadataka nije tema
ovog rada. Ipak zbog prostorno lakšeg shvaćanja i razumijevanja ovog i slijedeća dva zadatka
vježbi, napravljena je vizualizacija koja jasno predočuje smjerni kut i kut orijentacije na
konkretnom primjeru s geodetskim instrumentom i mjernim signalima (Slika 23).
4.2.5 Presjek vanjskih vizura

Treći zadatak vježbi kolegija obuhvaća izmjeru i računanje presjeka vanjskih vizura. U
vizualizaciji je demonstriran rad na terenu pri čemu se pravci mjere u jednom girusu na oba
stajališta (Slika 24). Studenti će na terenu imati isti zadatak na stvarnim točkama na
srednjoškolskom igralištu. Na kraju vizualizacije je dan i numerički primjer izmjere za vježbu
računanja i potpuno upoznavanje sa zadatkom prije konkretnog izlaska na teren.
Slika 23: Objašnjenje međusobnog odnosa smjernog kuta i kuta orijetnacije u vizualizaciji
4.2.6 Presjek unutarnjih vizura

Posljednji zadatak vježbi kolegija je presjek unutarnjih vizura. Zadatak obuhvaća terensku
izmjeru i računanje rješenja problema pomoću dvije različite metode. Vizualizacija predočuje
postupak mjerenja na terenu sa jednog stajališta u dva girusa (Slika 25). Istim postupkom će
studenti na terenu mjeriti konkretan zadatak na srednjoškolskom igralištu unutar grupe. Na
kraju vizualizacije je kao i kod druge dvije terenske vježbe dan konkretan primjer numeričkih
podataka izmjere za vježbu.
25
Slika 24: Tlocrtno prikazan presjek vanjskih vizura u vizualizaciji
Slika 25: Tlocrtno prikazan presjek unutarnjih vizura u vizualizaciji
26
4.3 Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka

Kako bi objedinili i prezentirali rezultate ovog rada (pored izrađene vizualizacije), izrađen je i
dokument „Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka“. Time je dan prijedlog
implementacije vizualizacija u klasičnim nastavnim materijalima uz upotrebu suvremenih
prijenosnih uređaja (pametni telefon, tablet i sl.) (Slika 26). Tekst dokumenta je strukturiran u
pet poglavlja koje odgovaraju ranije spomenutim kategorijama, a poglavlja slijedno prate
vježbe kolegija. Na kraju svakog tekstualnog uvoda ili pojašnjenja za terenski zadatak dana je
tablica u kojoj se nalazi poveznica (u tekstualnom i QR kôd obliku) na vizualizaciju. U
posljednjem, šestom poglavlju dan je ispis zapisa teksta koji je čitan u vizualizacijama i koji
može poslužiti za učenje i ponavljanje gradiva. Cijeli dokument je dan u prilogu A.
Slika 26: Korištenje vizualizacija uz klasične nastavne materijale
4.3.1 Osnovni postupci i metode

Prvo poglavlje, nazvano „Osnovni postupci i metode“, sadrži prve dvije vizualizacije. U prvom
dijelu skreće pozornost na osnovne terenske predradnje i ponavljanje gradiva o osnovnom
rukovanju instrumentima i viziranju koje je obrađeno u kolegiju „Geodetski instrumenti“ u
prvom semestru studija. U sklopu kolegija Terenska mjerenja studenti se prvi put susreću sa
modernim geodetskim instrumentima – geodetskim mjernim stanicama, zbog čega je bitno
naglasiti pravilno rukovanje kako se instrumenti ne bi oštetili prilikom mjerenja. Drugi dio
poglavlja upoznaje studente sa najčešće korištenom metodom mjerenja kutova u geodeziji –
27
tzv. girusnom ili kružnom metodom mjerenja. Osim metode, napisan je i uvod u
trigonometrijski obrazac br. 1 čije je popunjavanje i računanje detaljno objašnjeno u
vizualizaciji.
4.3.2 Terenski i računski zadatak: Mjerenje kutova u trokutu

U drugom poglavlju je dan uvod u mjerenje kutova u trokutu. Ukratko je opisan postupak rada
i očekivani rezultat mjerenja. Poglavlje obuhvaća treću vizualizaciju rada na terenu „Mjerenje
kutova u trokutu“.
4.3.3 Računski zadatak: Računanje smjernog kuta

Treće poglavlje je vezano za drugi zadatak vježbi – računanje smjernog kuta. Zadatak obuhvaća
računanje smjernog kuta između pet točaka u svim kombinacijama. U poglavlju su ukratko
opisane najvažnije značajke i svrha smjernog kuta u geodeziji, a dan je i kratak opis kuta
orijentacije, nakon čega slijedi vizualizacija koja opisuje njihov međusobni odnos.
4.3.4 Terenski i računski zadatak: Presjek vanjskih vizura

U poglavlju „Presjek vanjskih vizura“ je osim uputa za rad na terenu, dano i kratko objašnjenje
što je, čemu služi i kada se koristi presjek vanjskih vizura. Za postupak računanja studenti su
upućeni na postojeću skriptu za vježbe, a rad na terenu je prikazan u vizualizaciji.
4.3.5 Terenski i računski zadatak: Presjek unutarnjih vizura

Kao i kod presjeka vanjskih vizura i u poglavlju „Presjek unutarnjih vizura“ je dan kratak uvod
u metodu sa opisom gdje se koristi i kada, te prednosti u odnosu na druge metode. Zadnje
poglavlje obuhvaća posljednju vizualizaciju sa opisom rada na terenu.
28
5 RASPRAVA
5.1 Motivacija i primjeri postojećih vizualizacija
Kroz dvije akademske godine: 2011./2012. i 2012./2013, koautor ovog rada – Vedran,
sudjelovao je u održavanju demonstratura na dvije katedre Geodetskog fakulteta:
- Katedra za instrumentalnu tehniku (predmeti Geodetski instrumenti i Praktični rad

s geodetskim instrumentima)
- Katedri za primijenjenu geodeziju (predmet Terenska mjerenja).
Prilikom održavanja demonstratura i rada sa mlađim studentima primijećen je nedostatak

iskustva rada na instrumentima, što se posebno očitovalo na trećoj godini studija u sklopu
predmeta „Praktični rad s geodetskim instrumentima“. Također je primijećeno da se studenti
vrlo malo referiraju na stručnu literaturu kako bi proučili konkretan zadatak koji moraju obaviti
u sklopu vježbi i time se adekvatno pripremili za nastavu, a izvođenje predavanja paralelno sa
vježbama nije praktično izvedivo. Posljedica toga je prisutnost nesigurnosti i straha od ishoda
mjerenja prilikom obavljanja vježbi, te manje iskusni studenti često rukovanje instrumentima i
mjerenje prepuštaju iskusnijim kolegama koji su pohađali geodetsku srednju školu. Dolaskom
na više godine studija, ti isti studenti tada nemaju kvalitetnu podlogu osnova, koje su trebali
steći na početku studija, što im otežava učenje i usvajanje gradiva.
Brzim razvojem tehnologije posljednjih desetljeća dostignuta je razina na kojoj je moguće

jednostavno održavati nastavu na daljinu. Omogućeni su besplatni (npr. Coursera (URL 16),
Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ (URL 17)) i komercijalni sustavi (npr.
Lynda (URL 18), Pluralsight (URL 19)). Većina tih sustava se temelji na tehnologiji video
konferencija ili video lekcija uz testiranje znanja putem interneta. Jedan od većih projekata je i
indijski program učenja na daljinu, tzv. „Nacionalni program tehnološki poboljšanog učenja“
(engl. National Programme on Technology Enhanced Learning) koji nudi nekoliko vrlo
kvalitetnih tečaja iz područja geodezije:
- Modern Surveying Techniques (Video) (URL 20),

- Modern Surveying Techniques (URL 21),
- Surveying (Video) (URL 22),
- Surveying (URL 23).
Međutim, razvoj tehnologije je donio i negativne posljedice na klasične načine učenja. Studenti
imaju velikih problema sa zadržavanjem koncentracije na učenje, vrlo često su misli prekinute
obavijestima raznih komunikacijskih uređaja. Programi školovanja se nažalost u tranziciji nisu
29
stigli potpuno prilagoditi novim navikama studenata. Rezultatom ovog rada, izrađenim
vizualizacijama i dokumentom „Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka“
dan je primjer kombiniranja klasičnih načina učenja iz knjige i suvremenih mogućnosti.
Klasični načini osiguravaju kvalitetne izvore podataka i dokazani su kao funkcionalni, dok se
suvremenim mogućnostima vizualiziranja teorijskih primjera dodatno podiže razina kvalitete
nastavnih materijala. Prema postotku zadržavanja znanja u pamćenju prilikom prezentacije
novog gradiva, jasno vidimo veliku distinkciju već pri prvom susretu s gradivom na vježbama
(Pribičević 2011):
- 10% onoga što se pročita,

- 20% onoga što se čuje,
- 50% onoga što se vidi i čuje,
- 85% onoga što se vidi, čuje i napravi,
- 90% onoga što se poučava druge.
Klasične metode objašnjavanja gradiva vježbi temelje se na auditornim vježbama što bi

odgovaralo postotku između 20 i 50%, dok taj postotak ide do 85% u kombinaciji sa
suvremenim mogućnostima kada studenti odmah na auditornim vježbama mogu vidjeti i
konkretan primjer zadatka (npr. reprodukcijom vizualizacije pomoću projektora) te ga
naknadno utvrditi na terenu. Kada bismo još uzeli u obzir i učenje koje se odvija van nastave,
jasno je uvidjeti kako se za isti vremenski period od jednog semestra puno više znanja
akumulira, čime se, dugoročno gledano, obrazovanjem dobiju kvalitetniji stručnjaci po
završetku obrazovanja.
Neki od geodetskih obrazovnih sustava već koriste video materijale za objašnjavanje gradiva
koje se odnosi na terensku izmjeru, npr. 82 Bravo (URL 24), kao i strana sveučilišta i instituti,
npr. Sveučilište u Kansasu (URL 25) i Dublinski tehnološki institut (URL 26). Sveučilište
Leeds u Velikoj Britaniji ima vrlo kvalitetne, profesionalno izrađene snimane video materijale
sa vizualiziranim efektima (Slika 27) (URL 27).
30
Slika 27: Vizualizacija za terensku nastavu nastala na sveučilištu Leeds (URL 27)
5.2 Mogućnosti primjene vizualizacija

Na ovaj način pripremljene i prezentirane vizualizacije mogu se vrlo jednostavno koristiti u
nastavi. Glavna prednost je što će studenti prije konkretnog izlaska na teren moći jasno
vizualizirano vidjeti konkretan opis zadatka, a pomoću numeričkih primjera moći će izračunati
zadatak do kraja i shvatiti bit rješenja zadatka. Ovakvim će se postupkom učenja povećati
količina predznanja neiskusnim studentima, čime će gotovo izjednačiti količinu predznanja sa
studentima koji su ranije pohađali geodetsku srednju školu. Kasnijim izlaskom na teren i
mjerenjem konkretnog zadatka moći će direktno na terenu proučiti video materijale. Preduvjet
za to je posjedovanje mobilnog uređaja sa pristupom internetu. Mlade generacije vrlo brzo
usvajaju nove tehnologije i gotovo sa sigurnošću možemo reći da će postojati bar jedan takav
uređaj unutar terenske grupe studenata. Prilikom mjerenja na terenu, ukoliko se nešto zaboravi
ili je nejasno, uz mogućnost postavljanja pitanja demonstratoru ili asistentu i profesoru kolegija,
postoji mogućnost i ponovnog pregledavanja vizualizacije i ponavljanja gradiva.
Osim korištenja vizualizacija u nastavi kolegija Terenska mjerenja za koji su izvorno

namijenjeni, vizualizacije se mogu koristiti i u drugim kolegijima za ponavljanje gradiva
osnova na temelju kojih će se dalje graditi znanje. Video zapisi vizualizacija u prosjeku traju
oko 5 minuta, što znači da se jednostavno mogu implementirati u lekcije koje su vezane na neke
od osnova objašnjene u vizualizacijama. Također će studenti moći samostalno, ukoliko imaju
potrebu, vrlo brzo i jednostavno ponoviti gradivo kad god im se pojavi potreba za ponavljanjem.
31
6 ZAKLJUČAK
Rad detaljno opisuje postupak stvaranja vizualizacija i potrebne softverske alate kojima se
mogu izraditi. Stvorena je podloga na temelju koje drugi profesori i asistenti mogu izraditi
slične vizualizacijske filmove za dodatno pojašnjenje gradiva. Napretkom tehnologije je
omogućena izrada kvalitetnih materijala pomoću samo kućnog računala, a svjetski trendovi
ukazuju na sve veću prisutnost materijala za učenje na daljinu gdje su takvi materijali osnova
prijenosa znanja. Izrađene vizualizacije i dokument „Vizualizirani pristup učenju terenskih
geodetskih zadataka“ u sklopu ovog rada omogućuju stvaranje dinamičnije nastave, potiču želju
za učenjem te ujedno i pojednostavljuju učenje. Također su materijali za učenje puno bliži
navikama mlađih generacija koji su navikli na široku dostupnost informacija iz svih segmenata
života putem računala, tj. internet preglednika. Nažalost, promjenom studijskog programa kroz
godine skraćena je satnica terenske nastave i ukinuti su neki od značajnih predmeta kojima se
stjecao prostorni vid. Vjerujemo kako će ovakvi, predloženi nastavni materijali podići kvalitetu
pri učenju terenskih geodetskih zadataka, ali isto tako i potaknuti druge nastavnike na izradu
ovakvih ili sličnih materijala za učenje prema uzoru na trendove u svijetu.
32
LITERATURA
Kang, S. C., Chuang, S. K., Shiu, R. S., Chen, Y., Hsieh, S. H. (2010). SimuSurvey X: An
Improved Virtual Surveying Instrument Running off a Game Engine, Proceedings of the 13th
International Conference on Computing in Civil and Building Engineering & the XVII EG-ICE
Workshop on Intelligent Computing in Engineering, June 30 – July 2, 2010, Nottingham,
United Kingdom, Paper 292, p. 583.
Lasić, Z. (2007): Geodetski instrumenti, interna skripta, Geodetski fakultet, Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb
Lu, C. C., Kang, S. C., Hsieh, S. H. (2007): SimuSurvey: A Computer-based Simulator for
Survey Training, Proceedings of CIB 24th W78 Conference Maribor 2007 & 14th EG-ICE
Workshop & 5th ITC@EDU Workshop: Bringing ITC knowledge to work, Maribor, Slovenia,
June 26-29, 2007, pp. 743-748.
Macarol, S. (1985): Praktična geodezija, Tehnička knjiga Zagreb, Zagreb
Pribičević, B. (2011): Prezentacijske tehnike - predavanja, interna prezentacija, Geodetski

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Zrinjski, M., Redovniković, L. (2009): Skripta za vježbe iz kolegija Terenska mjerenja, interna
skripta, Geodetski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
Popis URL-ova:
URL 1: Nastavni materijali pripremljeni u sklopu projekta SimuSurvey X,
http://www.ce.ntu.edu.tw/site/survey/main.html, (20.08.2013.).
URL 2: Wikipedija - Otvoreni kôd, http://hr.wikipedia.org/wiki/Otvoreni_kod, (20.08.2013.).
URL 3: BSD licenca, http://www.infinius.hr/blog/mala-linux-skola-licence-otvorenog-koda/,

(20.08.2013.).
URL 4: Mogućnosti programa Taksi, http://taksi.sourceforge.net/, (20.08.2013.).
URL 5: Lagarith loseless video codec, http://lags.leetcode.net/codec.html, (20.08.2013.).
URL 6: Mogućnosti programa Paint.NET, http://www.getpaint.net/index.html, (20.08.2013.).
URL 7: Mogućnosti programa Audacity, http://audacity.sourceforge.net/about/, (20.08.2013.).
URL 8: Wikipedija – Lightworks, http://en.wikipedia.org/wiki/Lightworks, (20.08.2013.).
33
URL 9: Odlike Lightworks programa za video montažu,

http://www.lwks.com/index.php?option=com_content&view=article&id=57&Itemid=182,
(20.08.2013.).
URL 10: Mogućnosti programa Handbrake, http://handbrake.fr/features.php, (20.08.2013.).
URL 11: Wikipedija – YouTube, http://hr.wikipedia.org/wiki/YouTube, (20.08.2013.).
URL 12: Wikipedija – QR Kôd, https://hr.wikipedia.org/wiki/QR_kod, (20.08.2013.).
URL 13: XInput API, http://msdn.microsoft.com/en-

us/library/windows/desktop/ee417001(v=vs.85).aspx, (20.08.2013.).
URL 14: Fotografija igraćeg kontrolera, http://blog.logitech.com/wp-

content/uploads/2010/09/F510_TOP_300_dpi.jpg, (20.08.2013.).
URL 15: Karakteristike PNG formata, http://www.libpng.org/pub/png/pngintro.html,

(20.08.2013.).
URL 16: Sustav za besplatno učenje na daljinu – Coursera, http://www.coursera.org, ,

(20.08.2013.).
URL 17: Sustav za besplatno učenje na daljinu – Nacionalni portal za učenje na daljinu
„Nikola Tesla“, https://lms.carnet.hr, (20.08.2013.).
URL 18: Komercijalni sustav za učenje na daljinu – Lynda, http://www.lynda.com/,

(20.08.2013.).
URL 19: Komercijalni sustav za učenje na daljinu – Pluralsight,

http://www.pluralsight.com/training, (20.08.2013.).
URL 20: Indijski tečaj – Modern Surveying Techniques (Video),

http://nptel.iitm.ac.in/video.php?subjectId=105107121, (20.08.2013.).
URL 21: Indijski tečaj – Modern Surveying Techniques,

http://nptel.iitm.ac.in/courses/Webcourse-contents/IIT-
KANPUR/ModernSurveyingTech/ui/About-Faculty.HTML, (20.08.2013.).
URL 22: Indijski tečaj – Surveying (Video),

http://nptel.iitm.ac.in/video.php?subjectId=105104101, (20.08.2013.).
URL 23: Indijski tečaj – Surveying, http://nptel.iitm.ac.in/courses/Webcourse-contents/IIT-

ROORKEE/SURVEYING/home.htm, (20.08.2013.).
34
URL 24: Vizualizacija postavljanja instrumenta - 82 Bravo,

https://www.youtube.com/watch?v=HjwDyNAidWM, (20.08.2013.).
URL 25: Vizualizacija rada na terenu Sveučilišta u Kansasu,

https://www.youtube.com/watch?v=BZi0owCSsso, (20.08.2013.).
URL 26: Vizualizacija rada na terenu Dublinskog tehnološkog instituta,

https://www.youtube.com/watch?v=7aYsAwXlZkg, (20.08.2013.).
URL 27: Vizualizacija rada na terenu Sveučilišta u Leeds-u,

https://www.youtube.com/watch?v=lRV0x8QpZgQ, (20.08.2013.).
35
SAŽETAK
Vedran Stojnović, Marija Herent

GEODETSKIH ZADATAKA
SAŽETAK. Uvođenjem Bolonjskog procesa na Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

provedena je reforma studijskog programa. Reformom je ukinut kolegij Nacrtna geometrija koji
je značajan za prostorni vid, a osim toga je također smanjen broj sati terenske nastave.
Sudjelovanjem demonstratora u održavanju nastave vježbi, zajedno sa asistentima i profesorima
stručnih kolegija uočene su poteškoće s kojima se studenti tijekom studija susreću. Poteškoće
su uglavnom prouzrokovane lošim navikama studenata te nedostatkom iskustva rada s
instrumentima. Studenti se tijekom semestra obično koncentriraju samo na skraćenu literaturu
– skripte, a tek po završetku semestra konzultiraju stručnu literaturu prilikom pripreme za ispit.
Posljedica toga je da na terenske vježbe dolaze sa jako malom količinom predznanja što im
otežava shvaćanje gradiva i postupka rada na terenu. Osim toga, postupak rada na terenu je
ponekad vrlo komplicirano objasniti jer su instrumenti konstruirani tako da ih u jednom
trenutku može koristiti samo jedna osoba. Rezultatom ovog rada – dokumentom „Vizualizirani
pristup učenju terenskih geodetskih zadataka“ dan je primjer suvremenog nastavnog materijala
koji se može koristiti u nastavi, a koji bi značajno umanjio utjecaj navedenih poteškoća. U
dokumentu su kombinirane klasične metode učenja sa vizualizacijama koje su integrirane u
dokument pomoću modernih tehnologija. U radu je detaljno opisan sav potreban softver i
postupak izrade vizualizacija, kojim je izrađeno ukupno šest vizualizacija u sklopu ovog rada.
Šest vizualizacija obuhvaća gradivo terenskih vježbi prve godine studija. Osim na prvoj godini
studija, izrađene vizualizacije mogu se koristiti i u drugim stručnim kolegijima na višim
godinama, bilo za potrebe učenja ili ponavljanja gradiva.
Ključne riječi: učenje pomoću vizualizacija, geodetski rad na terenu, SimuSurvey X, simulacija
geodetskog rada
36
ABSTRACT
Vedran Stojnović, Marija Herent
VISUALIZED APPROACH OF GEODETIC FIELDWORK

LEARNING
ABSTRACT. In 2005, Faculty of Geodesy at University of Zagreb implemented reform of

educational program to accept Bologna Process reform. Within that reform, course Descriptive
Geometry (which were very important for understanding spatial relations), was left out. Also,
within transition to new form of study, fieldwork practice hours were reduced. Assisting
students, together with professors and professor assistants on undergraduate courses have
noticed some problems which are present within younger students who don’t have experience
with geodetic fieldwork. Problems are mostly caused by bad habits of students and little or none
fieldwork experience. During the semester, students often use much shortened version of
technical books – scripts, and examine full literature only for learning for exams after semester.
Because of that reasons, students come to class with very low background which causes weak
understanding of lessons and procedure of work in the field. Besides that, sometimes it is very
complicated to explain methods of measurement because geodetic instruments are constructed
to be used by only one user at a time. Result of this paper is a document “Visualized approach
of geodetic fieldwork learning” which gives example of modern teaching material that would
highly reduce mentioned problems. Document combines classical methods of learning (from
books) with visualizations which are integrated in document with modern technologies. Paper
describes all needed software and procedure for creating visualizations, by which were six
visualizations within this project created. Six visualizations includes explaining fieldwork
procedures in courses which are held in first year of study. Although visualizations are created
for first year students they can be used in every other technical courses, whether needed for
teaching or just for repeating of matter.
Keywords: visualized learning, geodetic fieldwork, SimuSurvey X, geodetic work simulation
37
PRILOG A:
DOKUMENT „VIZUALIZIRANI PRISTUP UČENJU TERENSKIH GEODETSKIH
ZADATAKA“
38
GEODETSKIH ZADATAKA
UPUTE ZA KORIŠTENJE
Vizualizacije sa najkvalitetnijim prikazom su priložene na kompaktnom disku u prilogu B. U
nešto lošijoj kvaliteti su dostupne na internetu te se mogu pogledati sa bilo kojeg uređaja koji
ima pristup internetu. Za pregled vizualizacija na internetu prepišite poveznicu u internet
preglednik ili skenirajte QR kôd mobilnim uređajem pomoću neke od aplikacija za tu namjenu:
40
1 OSNOVNI POSTUPCI I METODE

1.1 Osnovne upute za teren
Prije izlaska na teren potrebno je obratiti pozornost na osnovne predradnje i kvalitetno se
pripremiti za teren. Kvalitetna priprema podrazumijeva odlično poznavanje teorijskih metoda
rješavanja zadatka i adekvatnu pripremu opreme. Pod osnovnom terenskom opremom smatra
se:
- kvalitetna obuća i odjeća,

- zapisnik (obrazac) za upisivanje rezultata mjerenja,
- podloška za zapisnik,
- penkala,
- geodetska oprema (ovisno o vrsti zadatka).
Zapisnik mjerenja se uvijek vodi penkalom. Brojke se uredno upisuju u donji desni kut i to
otprilike 2/3 visine kućice kako bi se u slučaju pogreške mogle prekrižiti i u istu kućicu upisati
ispravan podatak (Slika 28). U zapisnik mjerenja osim podataka izmjere potrebno je unijeti
podatke o:
- radnom zadatku,
- osobama koje su sudjelovale u mjerenju,
- vremenskim uvjetima,
- instrumentu (model i serijski broj),
- vremenu mjerenja (datum i sat).
Slika 28: Ispravak krivo upisanog podatka
41
1.2 Rukovanje instrumentom

Prilikom vađenja instrumenta iz kutije u kojoj se nalazi potrebno je dobro proučiti položaj u
kojem je smješten kako bi ga nakon obavljenog mjerenja znali u ispravnom položaju vratiti u
kutiju. Kada se instrument vadi iz kutije uvijek ga se pridržava za gornju dio instrumenta tj. za
ručku koja je namijenjena za to, nikada za tijelo instrumenta ili neke druge pokretne dijelove.
Ručka se pridržava i nakon postavljanja instrumenta na glavu stativa sve dok se god instrument
ne pritegne centralnim vijkom. Nakon što je instrument postavljen na stativ, prije svakog
rukovanja instrumentom, obavezno provjeriti jesu li kočnice instrumenta otpuštene kako se
instrument ne bi oštetio. Ukoliko su kočnice otpuštene, prilikom okretanja instrumenta se neće
primijetiti nikakav otpor. Ako se prilikom okretanja instrumenta uoči i najmanji otpor obavezno
provjeriti jesu li kočnice otpuštene. Nakon obavljenog mjerenja, instrument spremiti u kutiju s
otpuštenim kočnicama, a stativ sklopiti, zavezati i očistiti od blata.
1.3 Viziranje
Nakon postavljanja instrumenta iznad zadane točke i postavljanja signala (reflektora ili trasirke)
na vizurne točke može se pristupiti viziranju. Prije viziranja potrebno je izvršiti postupak
dioptriranja. Dioptriranje je postupak izoštravanja slike nitnog križa u vidnom polju durbina.
Navizira se svijetla podloga i gledajući kroz durbin okreće se tubus okulara sve dok nitni križ
nije potpuno oštar. Pročita se položaj na dioptrijskoj skali i tubus se okrene u istom smjeru za
još cca 0,5 dpt čime se oko dovodi u stanje mirovanja akomodacije prilikom mjerenja (Lasić
2007). Viziranje se izvodi u dva dijela, najprije se približno vizira pomoću nišana durbina (tzv.
kolimator) (Slika 29), a zatim se izvodi precizno viziranje vijcima za fini pomak alhidade i
durbina.
Kod instrumenata tvrtke Topcon, s kojima se radi na vježbama kolegija Terenska mjerenja nišan
durbina izveden je u obliku bijelog trokuta na crnoj pozadini. Za približno viziranje najprije je
potrebno otkočiti instrument te dovesti nišan u položaj tako da vrh trokuta na nišanu tangira
središte vizurne značke (signala) (Slika 30 b) i nakon toga pridržavajući instrument kako se ne
bi pomaknuo zakočiti kočnice alhidade i durbina.
42
Slika 29: Nišan durbina (kolimator)
Slika 30: a) nišan u postupku približnog viziranja, b) ispravno približno vizirano
43
U ovisnosti mjerimo li vertikalne kutove (zenitne daljine) ili horizontalne pravce viziramo
vijcima za fini pomak durbina i alhidade kako je objašnjeno u vizualizaciji:
Poveznica: QR kôd:
http://goo.gl/46t5jt
1.4 Girusna metoda mjerenja kutova

Jedna od najčešće korištenih metoda mjerenja kutova u geodeziji je girusna metoda. Girusna
metoda koristi se kako za mjerenje horizontalnih tako i vertikalnih kutova. Metoda se bazira na
višestrukom ponavljanju mjerenja istog kuta, a definitivna vrijednost dobije se aritmetičkom
sredinom. Girusnom metodom, mjerenja se oslobađaju niza pogrešaka nastalih uslijed
slijedećih utjecaja (Macarol 1985):
- ekscentriciteta alhidade,
- kolimacijske pogreške,
- pogreške horizontalne osovine durbina,
- ekscentriciteta vizurne ravnine.
Pri mjerenju više girusa pomičemo početno očitanje na limbu za svaki girus i to za iznos
izračunan prema formuli:
180°
= ,
gdje je p iznos pomaka, a n broj girusa. Pomak na suvremenim instrumentima više nije nužan,
a bio je obavezan kod starijih instrumenata zbog uklanjanja sistematske pogreške u podijeljenju
limba na mjerne jedinice (Macarol 1985). Ipak, danas se još uvijek često koristi metoda
pomicanja početnog očitanja u svakom girusu radi lakšeg uočavanja grubih pogrešaka. Zapisnik
koji se vodi za girusnu metodu mjerenja horizontalnih pravaca je Trigonometrijski obrazac broj
1.
44
1.5 Trigonometrijski obrazac broj 1
Slika 31: Terenski zapisnik – „Trigonometrijski obrazac broj 1“

Trigonometrijski obrazac broj 1 (Slika 31) je terenski zapisnik mjerenja horizontalnih pravaca
koji se koristi za sve tri terenske vježbe ovog kolegija. Zapisnik se vodi na terenu tintnom
olovkom i odmah se nakon opažanja pravaca na terenu izračunavaju tzv. reducirane sredine.
Terenske grupe su uvijek organizirane tako da se može simultano mjeriti i ispunjavati tj.
računati mjereni podaci. Praktični dio mjerenja girusnom metodom i ispravno popunjavanje i
računanje u trig. obr. br. 1 izvodi se kako je objašnjeno u vizualizaciji:
Poveznica: QR kôd:
http://goo.gl/AqXnWs
45
2 TERENSKI I RAČUNSKI ZADATAK:

MJERENJE KUTOVA U TROKUTU
Prvi terenski zadatak iz vježbi obuhvaća mjerenje sva tri kuta u trokutu. Mjerenja se obavljaju
u dva girusa na svakom stajalištu (vrhu trokuta). Zadatak se na terenu obavlja u sklopu grupe,
što znači da će cijela grupa dijeliti iste podatke za jedan trokut. Nakon terenske izmjere i
računanja trig. obr. br. 1 računa se zatvaranje trokuta prema uputama napisanim u skripti za
vježbe ovog kolegija (Zrinjski i Redovniković 2009). Viziranje i računanje obrasca se obavlja
prema postupku opisanom u prethodnom poglavlju, a praktični rad na terenu je predočen u
vizualizaciji:
Poveznica: QR kôd:
http://goo.gl/fYx8CJ
46
3 RAČUNSKI ZADATAK: RAČUNANJE SMJERNOG KUTA

3.1 Smjerni kut
Dvije točke u ravnini definirane su na dva moguća načina (Macarol 1985):
- prvi je da su nam zadane koordinate obje točke, npr. TA (YA, XA) i TB (YB, XB),
- a drugi je da su zadane koordinate jedne točke, duljina dužine između njih i kut koji
pravac zatvara s pozitivnim smjerom osi x u početnoj točki, npr. TA (YA, XA), dAB i
AB.
Kut AB se naziva smjerni kut, a označavamo ga sa grčkim slovom  („ni“). Smjerni kut je kut
između paralele sa osi x postavljene kroz točku i pravca prema drugoj točki mjeren u smjeru
kretanja satne kazaljke (Slika 32). U geodeziji, smjerni kut predstavlja vrlo važan odnos između
dvije točke jer nam omogućava određivanje koordinata nepoznatih točaka. Ukoliko poznamo
koordinate obiju točaka neke dužine možemo odrediti dva smjerna kuta, na početku i kraju
dužine. Njihov odnos je da se razlikuju za točno 180°: AB = BA  180° (Macarol 1985).
Slika 32: Smjerni kut sa A na B
47
3.2 Kut orijentacije

Kut orijentacije je kut između paralele s osi +x i početnog pravca mjereno u smjeru kretanja
satne kazaljke, a uobičajeno ga označavamo slovom O. Pomoću kuta orijentacije i mjerenih
pravaca možemo odrediti orijentirane smjerne kutove prema nepoznatim točkama.
U vizualizaciji pogledajte i proučite međusobni odnos smjernog kuta i kuta orijentacije:
Poveznica: QR kôd:
http://goo.gl/IAjuui
48

PRESJEK VANJSKIH VIZURA
U sklopu drugog terenskog zadatka obavlja se mjerenje horizontalnih pravaca kako bi se na
temelju izmjerenih podataka kasnije mogle izračunati položajne koordinate nove točke. Metoda
određivanja koordinata nove točke kod koje se opažaju pravci sa najmanje dvije po položaju
poznate točke prema nepoznatoj naziva se presjek vanjskih vizura ili presjek naprijed.
Pogodnost metode presjeka vanjskih vizura je u tome što kod te metode nije potrebno mjerenje
duljina prema nepoznatoj točki. Koordinate nove točke koje se dobiju metodom presjeka
naprijed su ustvari približne koordinate, a definitivne koordinate dobiju se izjednačenjem:
- više presjeka naprijed za istu točku,

- više presjeka natrag za istu točku,
- kombiniranog presjeka pravaca (naprijed i natrag).
U sklopu vježbi uče se dva načina rješavanja presjeka naprijed (određivanja koordinata
nepoznate točke): trigonometrijski i analitički, a oba su opisana u skripti za vježbe (Zrinjski i
Redovniković 2009).
Mjerenje presjeka naprijed se u sklopu vježbi obavlja samo u jednom girusu zbog vremenskog
ograničenja trajanja vježbi. Kao kod prve vježbe i ovdje se opažanja obavljaju u sklopu grupe
te svi članovi grupe dijele iste mjerene podatke. Presjek naprijed se nakon mjerenja svodi se na
računanje orijentiranog smjernog kuta sa obje poznate točke prema nepoznatoj, nakon čega se
jednostavno odrede koordinate nepoznate točke (Macarol 1985). Postupak računanja je detaljno
objašnjen u skripti za vježbe (Zrinjski i Redovniković 2009), a postupak rada na terenu
pogledajte u vizualizaciji:
Poveznica: QR kôd:
http://goo.gl/6MzWgC
49

PRESJEK UNUTARNJIH VIZURA
Metoda određivanja koordinata stajališne točke pri čemu se mjere pravci prema najmanje tri po
položaju poznate točke (određuju se dva kuta), zove se presjek unutarnjih vizura ili presjek
natrag (Macarol 1985). Kao i kod metode presjeka vanjskih vizura i ovom metodom kao rezultat
dobijemo približne koordinate, dok se definitivne koordinate dobiju izračunom izjednačenja što
je gradivo viših godina studija. Prednost metode presjeka natrag, kao i kod metode presjeka
naprijed je da se dužine ne moraju mjeriti. Osim te prednosti kod presjeka natrag imamo još
jednu pogodnost, a to je da možemo iskoristiti daleke i nepristupačne točke kao što su npr.
crkveni tornjevi, televizijski odašiljači, visoki dimnjaci i dr. U sklopu vježbi obraditi će se dvije
metode računanja presjeka natrag: „Snellius-Pothenot-ova metoda“ i „Metoda pomoću Collins-
ove pomoćne točke C“.
Zbog vremenskog ograničenja trajanja vježbi presjek unutarnjih vizura mjeri se unutar grupe u
dva girusa. Postupak računanja je detaljno opisan u skripti za vježbe (Zrinjski i Redovniković
2009), a postupak rada na terenu možete vidjeti u vizualizaciji:
Poveznica: QR kôd:
http://goo.gl/8sY5rr
50
6 ISPIS TEKSTA VIZUALIZACIJA

6.1 Viziranje
IZOŠTRAVANJE SLIKE
Nakon približnog viziranja pogledamo kroz okular durbina i u vidnom polju vidimo vizirani
signal. Najprije je potrebno izoštriti sliku predmeta i zatim možemo precizno vizirati. Slika
predmeta se izoštrava okretanjem vijka za fokusiranje na instrumentu.
HORIZONTALNI PRAVCI
Okretanjem vijaka za fini pomak durbina i alhidade precizno viziramo signal. Kod duguljastih
uskih objekata vizira se onim dijelom nitnog križa na kojem su izvedene dvije niti iz razloga što
ljudsko oko može bolje prosuditi nalazi li se objekt točno u sredini između dvije niti nego prolazi
li jedna nit točno sredinom predmeta. Viziranje signala za očitanje horizontalnog pravca prema
točki izvodi se vertikalnom niti nitnog križa jer nam ona predstavlja vertikalnu ravninu u
prostoru u kojoj se nalazi i indeks za očitanje na horizontalnom limbu.
Ako promotrimo instrument s gornje strane i vizualiziramo horizontalni limb i pravac prema
signalu možemo vidjeti kako nam vertikalna nit nitnog križa predstavlja indeks za očitanje.
Ako sada naviziramo drugu točku i vizualiziramo i drugi pravac možemo vidjeti kako smo dobili
dva kraka kuta. Oduzmemo od desnog pravca lijevi i dobijemo iznos toga kuta. Nula limba je u
nekom općem položaju i ne igra ulogu u mjerenju kuta. Zbog toga u geodeziji kažemo da
mjerimo pravce, a računamo kutove, pri čemu pod pojmom pravac smatramo iznos od nule
limba do pravca prema točki mjereno u smjeru kretanja satne kazaljke.
Prilikom viziranja signala uvijek se vizira na dno, tj. što je moguće bliže fizičkoj točki, zbog
pogreške koja nastaje uslijed neispravne libele na signalu. Ukoliko nije moguće vizirati na dno,
vizira se na što je moguće nižu razinu. Ako je za obavljanje zadatka nužno i mjerenje udaljenosti
do signala, tada se najprije navizira kut i zatim se podigne vizura do reflektora za očitanje
dužine bez pomicanja alhidade.
VERTIKALNI KUT
Analogno objašnjenju viziranja za očitanje horizontalnih pravaca, viziranje za očitanje

vertikalnih pravaca obavlja se horizontalnom niti nitnog križa. Pogledajmo to na primjeru.
Recimo da je predmet viziranja gornji desni rub dimnjaka. Precizno viziramo tako da nit nitnog
križa tangira predmet do kojeg mjerimo vertikalni kut ili zenitnu daljinu. Pomicanjem
51
instrumenta vijkom za fini pomak alhidade utvrdimo preciznost viziranja pri čemu očitanje na
vertikalnom limbu ostaje isto.
Pogledajmo instrument s bočne strane i predočimo vertikalni limb, pravac prema mjerenoj
točki i indeks za očitanje zenitnih daljina.
Zatim podignimo vizuru za određeni iznos i ponovno vizualizirajmo iste elemente.
Također prikažimo crnom bojom mjesto očitanja koje je indeks pokazivao za prvu točku i
vizurni pravac prema prvoj točki.
Sada možemo jasno vidjeti kako je pomak horizontalne niti nitnog križa jednak iznosu razlike
dva očitanja zenitnih udaljenosti.
Objašnjene metode viziranja primjenjuju se u svim geodetskim radovima neovisno o zadaći.
52
6.2 Girusna metoda i trig. obr. br. 1
GIRUSNA METODA
Primjer mjerenja pravaca girusnom metodom i paralelnog zapisivanja rezultata mjerenja

prikazati ćemo na primjeru sa četiri vizure opažane u dva girusa. Postupak objašnjen u ovoj
vizualizaciji jednak je i za različit broj vizura tj. od dvije do n. Iz ptičjeg pogleda razmotrimo
situaciju na terenu. Instrument se nalazi iznad točke ST1, iznad točaka A i B su postavljene
trasirke te su iznad točaka C i D postavljeni reflektori. Kao početna vizura može se izabrati
bilo koja točka koja je dobro definirana, a ukoliko se mjerenja obavljaju tokom cijelog dana
izabire se ona točka koja će cijeli dan biti dobro vidljiva. Najčešće je to točka na sjeveru. U
girusnoj metodi mjere se svi pravci od početne vizure u smjeru kretanja satne kazaljke. U našem
primjeru su to redom: točka A, B, C, D i na kraju ponovno točka A za kontrolu. Očitanjem
kontrolnog pravca, završen je polugirus. Zatim se instrument okrene u drugi položaj i ponovno
se viziraju isti pravci u obrnutom smjeru kretanja – najprije kontrolno očitanje na A, zatim D,
C, B pa ponovno A i time je završen prvi girus. Pomaknemo početno očitanje na limbu za oko
90°. Cijeli postupak ponovimo još jednom i time su pravci opažani u dva girusa.
Kontrolno očitanje je obavezno ukoliko imamo više od dvije vizurne točke, a obavlja se radi
kontrole da se instrument nije pomakao prilikom opažanja. Ukoliko mjerimo u više girusa,
razlika početnog očitanja prema prvoj točki za svaki girus računa se prema formuli napisanoj
u tekstu. Promotrimo sada postupak opažanja i zapisivanja u zapisnik.
TRIG. OBR. BR. 1
Trigonometrijski obrazac broj jedan se popunjava i računa odmah na terenu. Najprije je

potrebno upisati opće podatke: vrijeme mjerenja, ime stajališta i girus, podatke o instrumentu,
članovima grupe, zadatku koji se mjeri i vizurne točke.
Grubim viziranjem prema točki A postavljeno je početno očitanje na instrumentu na nula.

Nakon preciznog viziranja signala, očitanje na horizontalnom limbu prepišemo u obrazac, i
isto ponovimo za ostale točke do posljednje.
Nakon točke D, za kontrolu ponovno viziramo točku A i dalje okrećući instrument u smjeru
kretanja satne kazaljke. Očitanje na točki A upisujemo u obrazac u zagradi kako bismo kasnije
znali da je kontrolno i odmah ga usporedimo sa početnim očitanjem. Kontrolnim očitanjem na
točku A završen je prvi polugirus.
53
Okrenemo instrument u drugi položaj i ponovno viziramo točku A, a nakon nje i ostale točke,
ovaj puta u obrnutom smjeru. U drugom položaju obrazac se popunjava odozdo prema gore.
Najprije očitamo pravac prema točki A i upišemo ga kao i u prvom položaju u zagradi.
Odmah nakon upisivanja podatka za drugi položaj točke D izračuna se dvostruka kolimacijska
pogreška koja nam ukazuje na grubu grešku. Dvostruku kolimacijsku pogrešku računamo tako
da od očitanja minuta i sekunda u drugom položaju oduzmemo minute i sekunde u prvom
položaju. Zapisujemo ju u sekundama u stupac dvostrukih kolimacijskih pogrešaka. Dvostruka
kolimacijska pogreška kod ispravnih instrumenata ne bi trebala prelaziti iznos od jedne minute.
Ukoliko nema grube pogreške, možemo računati aritmetičku sredinu iz prvog i drugog
položaja. Sredina se računa iz minuta i sekunda, a stupnjeve prepišemo iz prvog položaja.
Postupak se ponavlja do početne točke.
Završenim očitanjem na početnu točku završen je i prvi girus.
Ako pogledamo stupac dvostrukih kolimacijskih pogrešaka uočavamo dvije stvari: prva je da
su približno jednake po iznosu i druga da su jednake po predznaku. To nam ukazuje na dobro
obavljena mjerenja i pojavu sistematskih pogrešaka koje se računskom obradom mogu
djelomično ili potpuno ukloniti. Prije mjerenja drugog girusa pogledajmo kako se računa
preostali dio obrasca.
Prvo slijede računske kontrole za računanje sredine. Zbrojimo minute i sekunde iz prvog
položaja i zapišemo ih na dno i pri tome ostavimo samo vrijednost minuta i sekunda bez
stupnjeva. Isto napravimo i za drugi položaj i za izračunane sredine. Zbroj minuta i sekunda iz
prvog i drugog položaja prepišemo u stupac „kontrole“. Sume zbrojimo i njihov zbroj
podijelimo sa dva te provjerimo jesmo li dobili isti rezultat kao u stupcu sredina. Ako je prva
kontrola zadovoljena možemo nastaviti računanje.
Slijedi računanje reduciranih sredina, tj. reduciranje pravaca na nulu. Reducirana sredina
računa se tako da od svakog pravca iz sredine oduzmemo prvi pravac iz sredine. Najprije
oduzimamo prvi pravac od njega samog i dobijemo rezultat nula.
Zatim oduzmemo od drugog pravca prvi pravac, pa od trećeg pravca prvi pravac i na kraju od
četvrtog.
Ako promotrimo situaciju iz ptičjeg pogleda i vizualiziramo horizontalni limb, pravac prema
nuli i pravac prema točki A, vidimo mali kut između ta dva pravca. Taj kut nam nije potreban i
zbog toga ga možemo reducirati.
54
Pogledamo li situaciju u drugom girusu kada je početno očitanje približno 90° taj je pomak
puno uočljiviji.
Nakon reduciranja dobijemo za svaki girus podatke kao da je na početnu točku inicijalno bilo
podešeno točno 0°.
Još nam je preostalo provjeriti jeli računanje reduciranih sredina ispravno izvedeno. Zbrojimo
minute i sekunde reduciranih sredina pri čemu zadržavamo samo vrijednosti minuta i sekunda
kao i ranije. Dobivenu vrijednost prepišemo u stupac „kontrole“, zatim minute i sekunde prvog
pravca iz sredina pomnožimo sa brojem mjerenih pravaca i rezultat upišemo u stupac
„kontrole“. Zbrojimo te dvije vrijednosti i provjerimo jesmo li dobili jednak zbroj kao kod
zbroja minuta i sekunda iz sredina.
Sada možemo preći na mjerenje drugog girusa. Pomaknemo početno očitanje na limbu za
otprilike 90° i cijeli postupak ponovimo ispočetka.
Nakon izmjere i računanja drugog girusa dobili smo dvostruke podatke za iste pravce. Oni se
razlikuju za određen iznos, a definitivne vrijednosti ćemo odrediti aritmetičkom sredinom.
Ovako izmjerene pravce sada možemo međusobno oduzimati kako bismo izračunali kutove koji
su nam potrebni za daljnja računanja ovisno o geodetskoj zadaći.
NAPOMENA
U vizualizaciji je prilikom viziranja korišteno povećanje slike predmeta što kod geodetskih
instrumenata nije čest slučaj te većinom instrumenti imaju fiksan iznos povećanja. Bez obzira
na povećanje, viziranje i očitanje pravaca u stvarnosti uz pažljiv rad biti će kvalitetnije od
prikazanog u simulatoru. Također su u vizualizaciji slijedno vizirane točke u nizu, prilikom
opažanja u praksi svaka točka će se pojedinačno najprije približno vizirati, a zatim precizno
kako je objašnjeno u prošlom poglavlju.
55
6.3 Mjerenje kutova u trokutu
Mjerenje kutova u trokutu izvodi se tako da instrument postavimo na jedan vrh trokuta i
opažamo pravce prema druga dva. U prvoj terenskoj vježbi potrebno je obaviti zatvaranje
trokuta, tj. potpuno ga odrediti mjerenjem sva tri kuta i zatim izračunati najvjerojatnije
vrijednosti njegovih unutarnjih kutova.
Na terenu vidimo tri točke: A, B i C. Postavimo instrument iznad točke A i izmjerimo kut  u
dva girusa. Budući da imamo samo dvije vizure u ovom slučaju nećemo raditi kontrolno
mjerenje na početnu točku. Kao početnu točku odabiremo lijevu, kako bi nam reducirana
sredina predstavljala kut , a ne njegovu nadopunu do 360°.
Očitanje na limbu postavimo na otprilike 0°i mjerimo najprije pravac prema točki B, a zatim
prema C.
Zatim okrenemo instrument u drugi položaj.
Sada viziramo prvo prema C i onda opet na B. Nakon pomaka očitanja na limbu za otprilike
90° ponovimo mjerenje još jednom čime dobijemo podatke za drugi girus.
Nakon što smo izmjerili oba girusa na prvom stajalištu, instrument premještamo na točku B, a
trasirku sa točke B na točku A.
Ponovimo postupak opažanja u dva girusa i dobijemo rezultate mjerenja.
Na kraju je potrebno instrument postaviti iznad točke C, a trasirku sa točke C postaviti na točku
B i još jednom ponoviti postupak opažanja.
Nakon završenog opažanja na trećoj točki možemo izračunati najvjerojatnije vrijednosti kutova
i zatvoriti figuru dodavanjem popravaka na kutove ,  i  kako je opisano u skripti za vježbe.
Za vježbu izračunajte do kraja obrazac kako je objašnjeno u prošloj vizualizaciji i zatvorite
figuru.
56
6.4 Smjerni kut i kut orijentacije
SMJERNI KUT
U geodeziji koristimo lijevo orijentirani Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. Na crtežu

vidimo os x i os y. U novijoj literaturi osi su redovito označene sa N i E što dolazi iz engleskog
jezika od riječi north, što znači sjever i east - istok. Kao i orijentacija osi, podjela na kvadrante
je također obrnuta od one korištene u matematici. Imamo prvi, drugi, treći i četvrti kvadrant
čija je podjela u smjeru kretanja satne kazaljke.
Pogledajmo dužinu čije su krajnje točke A i B poznate po koordinatama.
Kroz točku A povučemo paralelu sa osi x. U tekstu je već spomenuto da je smjerni kut sa A na
B, kut između paralele sa osi plus x postavljene kroz točku u kojoj određujemo smjerni kut i
dužine AB mjereno u smjeru kretanja satne kazaljke. Smjerni kut ne možemo na terenu direktno
mjeriti te ga računamo iz koordinata.
Ako sada nacrtamo paralelu sa osi x kroz točku B i skiciramo kut kojemu je lijevi krak paralela
sa osi x, a desni krak dužina AB dobiti ćemo smjerni kut B na A. Primjećujemo da se smjerni
kut sa B na A nalazi u trećem kvadrantu dok je smjerni kut sa A na B u prvom. U ovisnosti u
kojem se kvadrantu smjerni kut nalazi koristimo različite formule za njegovo računanje što je
detaljno objašnjeno u skripti za vježbe.
Produženjem pravca AB vidimo da se smjerni kut sa A na B i smjerni kut sa B na A razlikuju

za 180°.
Uzmimo sada u obzir drugi slučaj kada su nam poznati: duljina dužine AB, smjerni kut sa A na
B i točka A, koja je zadana sa svojim koordinatama YA i XA. Već smo ranije spomenuli da
smjerni kut ne možemo mjeriti na terenu, ali ga možemo odrediti pomoću kuta orijentacije, što
će biti objašnjeno kasnije u vizualizaciji. Duljinu ćemo ili mjeriti na terenu ili ju odrediti
posrednim načinom što ovisi od zadatka. Uz poznata ta tri elementa lako možemo izračunati
koordinatne razlike ΔY i ΔX i dodati ih na koordinate točke A čime dobijemo koordinate točke
B. ΔY dobijemo umnoškom dužine i sinusa smjernog kuta AB, a ΔX umnoškom dužine i
kosinusa smjernog kuta AB.
57
KUT ORIJENTACIJE
Na terenu vidimo točke A, B, C i D. Točke A, C i D su nam poznate po koordinatama, a B je

nepoznata i nju trebamo odrediti. Iznad točke A je postavljen instrument, a iznad točaka B, C i
D su postavljeni mjerni signali.
Pogledajmo situaciju iz ptičjeg pogleda tj. tlocrta.
Sa stajališta opažamo pravce prema svim točkama i kao rezultat dobijemo reducirane sredine
pravaca prema točkama B, C i D.
Budući su nam poznate koordinate točaka C i D, prema njima možemo izračunati smjerne
kutove.
Od izračunanih smjernih kutova prema točkama C i D, oduzmemo njima odgovarajuće mjerene

pravce čime dobijemo kut orijentacije O tj. smjerni kut prema prvom pravcu. Kut orijentacije
se u literaturi također naziva i smjerni kut nule limba. Izračunamo aritmetičku sredinu svih
dobivenih kutova orijentacije, u ovom slučaju su to dva i na njega dodamo iznos mjerenog
pravca prema točki B. Time dobijemo tzv. orijentirani smjerni kut sa A na B. Orijentirani
smjerni kut uobičajeno označavamo grčkim slovom . Sada možemo jednostavnim računom
odrediti koordinate točke B kako je ranije opisano.
58
6.5 Presjek vanjskih vizura
Za određivanje koordinata nepoznate točke metodom presjeka naprijed potrebno je opažati

pravce sa najmanje dvije po koordinatama poznate točke prema nepoznatoj. Na terenu vidimo
tri točke, dvije poznate A i B i treću nepoznatu točku P. Točka A je u ovom primjeru prvo
stajalište i iznad nje je postavljen instrument, a iznad točaka B i P su postavljene trasirke.
Zapisnik se kao i u prijašnjem terenskom zadatku vodi u trigonometrijskom obrascu broj 1, a

mjerenja će se obaviti samo u jednom girusu.
Na prvom stajalištu opažamo pravce u dva položaja instrumenta i dobijemo podatke izmjere za
kut A. Crtkani pravac prema točki P označava da pravac nije mjeren obostrano nego samo sa
stajališta A.
Zatim premještamo instrument na točku B, a na točku A postavljamo trasirku.
Sada ponovno opažamo oba pravca u jednom girusu, dobijemo podatke za kut B i time smo
završili izmjeru presjeka naprijed.
Za vježbu izračunajte do kraja prvi obrazac i prema uputama u skripti za vježbe izračunajte
koordinate točke P na dva načina, što je ujedno i kontrola da je računanje dobro obavljeno.
Mjereni podaci u obrascu ne odgovaraju izgledu trokuta u vizualizaciji, ali se nepoznata točka
nalazi s desne strane dužine AB kao u vizualizaciji.
59
6.6 Presjek unutarnjih vizura
Mjerenje presjeka unutarnjih vizura obavlja se samo sa jednog stajališta.
Na terenu vidimo točku D iznad koje je postavljen instrument. Koordinate točke D nam nisu
poznate i njih želimo odrediti presjekom natrag. Da bismo mogli izračunati koordinate
nepoznate točke, moramo mjeriti pravce prema najmanje tri poznate. U ovom primjeru to su
točke A, B i C na koje smo postavili mjerne signale.
Zapisnik mjerenja biti će kao i kod drugih terenskih vježbi ovog kolegija Trigonometrijski
obrazac broj 1, a mjerenja ćemo obaviti u dva girusa.
Izmjerimo prvi girus i izračunamo podatke za kutove  i , zatim ponovimo mjerenja još jednom
i u drugom girusu ponovno dobijemo podatke za iste kutove čime smo završili izmjeru presjeka
natrag.
Na temelju izmjerenih podataka možemo izračunati koordinate stajališne točke prema postupku
računanja koji je detaljno opisan u skripti za vježbe. Za vježbu izračunajte obrazac do kraja i
izračunajte koordinate stajališne točke na dva različita načina. Mjereni podaci ne odgovaraju
odnosu točaka u vizualizaciji, ali je orijentacija točaka jednaka. Koordinate točke D izračunane
na dva načina se trebaju poklapati što je ujedno i kontrola računanja, a još jedna kontrola biti
će podudarnost koordinata točke D iz ovog primjera i koordinata točke P iz prošle vizualizacije
budući se radi o podacima mjerenja za istu točku.
60
PRILOG B:
KOMPAKTNI DISK KOJI SADRŽI DATOTEKE OVOG RADA, UKLJUČUJUĆI
VIZUALIZACIJE
Na kompaktnom disku nalaze se slijedeće datoteke:
01. STUDENTSKI RAD

Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka.docx
Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka.pdf
02. VIZUALIZACIJE
01. Viziranje.m4v
02. Girusna metoda i trig. obr. br. 1.m4v
03. Mjerenje kutova u trokutu.m4v
04. Smjerni kut i kut orijentacije.m4v
05. Presjek vanjskih vizura.m4v
06. Presjek unutarnjih vizura.m4v
03. SOFTVER ZA PREGLEDAVANJE VIZUALIZACIJA
VLC media player (Mac OS X).dmg
VLC media player (Windows).exe
61

Vizualizirani Pristup Učenju Terenskih Geodetskih Zadataka

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vizualizirani Pristup Učenju Terenskih Geodetskih Zadataka

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

VIZUALIZIRANI PRISTUP UČENJU TERENSKIH

Ovaj je rad izrađen na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za primijenjenu

2 MATERIJALI I METODE ................................................................................................. 2

2.1 SimuSurvey X.............................................................................................................. 2

2.1.1 Razvoj .............................................................................................................................. 2

2.2.1 Video kodek i postavke snimanja .................................................................................... 7

2.5 Lightworks ................................................................................................................... 9

2.6 HandBrake ................................................................................................................. 10

2.7 YouTube .................................................................................................................... 10

2.8 Google URL shortener............................................................................................... 11

2.9 QuickMark ................................................................................................................. 11

3 POSTUPAK IZRADE VIZUALIZACIJA ....................................................................... 12

3.1 Hardverske karakteristike računala za izradu vizualizacija ....................................... 12

3.2 Slijed razvoja vizualizacija ........................................................................................ 13

3.2.1 Prva faza: razvoj koncepta i materijala te stvaranje vizualizacije ................................. 14

4.1 Obrađeno gradivo ...................................................................................................... 21

4.2 Izrađene vizualizacije ................................................................................................ 21

4.2.1 Viziranje ........................................................................................................................ 23

4.2.6 Presjek unutarnjih vizura ............................................................................................... 25

4.3.1 Osnovni postupci i metode ............................................................................................ 27

5.1 Motivacija i primjeri postojećih vizualizacija ........................................................... 29

5.2 Mogućnosti primjene vizualizacija ............................................................................ 31

Popis URL-ova: .................................................................................................................... 33

PRILOG A: Dokument „Vizualizirani pristup učenju terenskih geodetskih zadataka“ .......... 38

1 OSNOVNI POSTUPCI I METODE ............................................................................. 41

1.1 Osnovne upute za teren ..................................................................................................... 41

3 RAČUNSKI ZADATAK: RAČUNANJE SMJERNOG KUTA .................................. 47

3.1 Smjerni kut ........................................................................................................................ 47

5 TERENSKI I RAČUNSKI ZADATAK: PRESJEK UNUTARNJIH VIZURA .......... 50

6 ISPIS TEKSTA VIZUALIZACIJA .............................................................................. 51

6.1 Viziranje ............................................................................................................................ 51

6.3 Mjerenje kutova u trokutu ................................................................................................. 56

Slika 1: Izgled izvornog simulatora - SimuSurvey

Simulator SimuSurvey (Slika 1) je razvijen u programskom jeziku C# uz implementaciju

Na slici 2 je prikazano modeliranje virtualnog instrumenta za simulator SimuSurvey (Lu i dr.

2.1.2 Nadogradnja na SimuSurvey X

Slika 2: Modeliranje instrumenta za korištenje u simulatoru SimuSurvey

- mjerenje visinskih razlika,

Slika 3: Razni modeli instrumenata u simulatoru SimuSurvey X

Slika 4: Izgled virtualnog prostora simulatora SimuSurvey X

Slika 5: Izgled korisničkog sučelja programa Taksi

2.2.1 Video kodek i postavke snimanja

Slika 6: Konfiguracijske postavke Lagarith video kodeka za snimanje

1. traka s izbornicima, 5. statusna traka,

Slika 7: Izgled korisničkog sučelja programa Paint.NET

- uživo snimanje glazbe,

- vrlo širok dijapazon podržanih video formata,

Slika 9: Izgled korisničkog sučelja programa HandBrake

2.8 Google URL shortener

3 POSTUPAK IZRADE VIZUALIZACIJA

Za izradu rada korišteno je računalo slijedećih karakteristika:

- procesor: Intel Core i7 Q740 (1.73 GHz),

3.2 Slijed razvoja vizualizacija

Slika 12: Faze razvoja vizualizacije

3.2.1 Prva faza: razvoj koncepta i materijala te stvaranje vizualizacije

Po završenom prikupljanju materijala iz simulatora pristupa se uređivanju slikovnih materijala

Posljednja tri objašnjena koraka:

- stvaranje koncepta animacije u obliku skice,

Slika 14: Prikaz iste pozadine sa uključenim prikazom različitih slojeva

teksta) se preslušavaju i po potrebi korigiraju. Na glasovnim zapisima se obavljaju slijedeće

- uklanja se pozadinski šum na snimci,

Uređeni i korigirani glasovni zapisi izvoze se iz programa Audacity u željenom formatu. Za