POSLJEDNJI

STIPANČIĆI

SENJ
(1859. – 1905.) VJENCESLAV NOVAK
 POSLJEDNJI STIPANČIĆI, 1889. ,(1899.)
• socijalni roman, (društveno-povijesna previranja
u Senju u 19. st., političke spletke, borba za
vlast, buđenje nacionalnog zanosa)
• obiteljski roman (obitelj Stipančić)
• kompozicija romana uokvirena
• I. poglavlje – Lucija i Valpurga na kraju
životnog puta – pripovjedačka sadašnjost u
kojoj se odigravaju posljednji trenuci u životu
Lucije i Valpurge.
• Iz sadašnjosti, pisac nas vraća u prošlost
iznoseći povijest obitelji, to je vrijeme s
početka 18.st.
• Stipančići su slavno sudjelovali u gradskim
javnim poslovima, obilazili sve poznate luke
Dalmacije, Istre, Grčke, Italije, Španjolske i
Francuske.
 Nekoliko poglavlja •Pisac prati generacijsko kretanje obitelji,
ovoga romana govore o njihovo različito moralno i društveno
ilirskom buđenju u shvaćanje
Hrvatskoj.
•I. generacija – poslovna, vitalna,
Fabula romana odlikuje društveno-gospodarski uspon,
se dramskim čvorištima.
•II. generacija – javljaju se znakovi krize,
Pojedine epizode djeluju otac Ante Stipančića, plemić, krčmar žudi
kao male dramske za sjajem sablje i kićenom odorom
strukture:
austrijskog vojnika,
-Krštenje Jurjevo,
•III. generacija – Ante Stipančić odabire
-Lucijin sukob s ocem, vojnički poziv, luta svijetom i rasipa
-Stipančićev posjet očevu imovinu. Nakon ispraznog života po
Cincaru Marku, velikim gradovima vraća se u Senj i
-Lucijina ljubavna doživljava društveno-gospodarski slom,
drama, •IV. generacija je Juraj, Anitn sin, nada i
-Tintorov posjet. uporište koji ga iznevjeri i dovodi obitelj
do posljednjeg sloma.
Tehnike izražavanja fabule
Usporavaju fabularni tijek:
Detaljizirani opisi interijera,
eksterijera,
Meditacije pojedinih likova,
Panoramski prikaz
društveno-političkog života u
gradu.

Pokreću tijek fabule:

Pisma (Jurjeva ocu, očeva Jurju,
Martina Tintora Luciji, Jurjeva pisma
prijatelju Mukiju).
Pisma stvaraju zaplete, napetost i
navješćuju rasplet.
Najdramatičniji dio fabule je u
završnom dijelu romana, temelji se na
motivima tajne.
Valpurga režira dramatične situacije
kako bi prikrila pravu istinu o
Alfredu, svodniku.
Tema romana:
propast obitelji Stipančić
• Ante umire,
• Valpurga umire kao prosjkinja,
• Lucija umire od tuberkuloze,
usamljena i nesretna,
• Juraj se odnarodio, pomađario
se, nestaje prezimena Stipančić.
Razlozi propasti:
- Društveni: (samo osobna korist),
Ante Stipančić želi se domoći
društvenih i političkih funkcija
kako bi pomogao sinu
- Gospodarski: neracionalno
trošenje naslieđenog i nerad.
- Etički: prevrtljivost, pokvarenost,
sebičnost, bez osjećaja za obitelj i
narod.
- Kulturni: odgoj, školovanje.
Osobna sreća – ni jedan lik ne
pronalazi pravi izlaz i tragično
završavaju.
•S A D R Ž A J
• Radnja romana: Senj, zima, 1834.
• U osiromašenoj i bijednoj sobici, Valpurga, majka
Jurja i Lucije, sada udovica, nekad supruga bogatog
Ante, provodi vrijeme uz bolesnu kćer na umoru.
• Valpurga priča Luciji povijest bogatih gradskih
obitelji pa tako i sudbinu njihove obitelji.
• Ante se oženio mnogo mlađom Valpurgom. Vrlo
raskošno proslavili su rođenje sina Jurja.
• Ante svojim ponašanjem, stavovima i
svjetonazorima terorizira i unesrećuje obitelj.
Patrijarhalni odnosi – glava obitelji muškarac.
• Sin Juraj izrasta u bezosjećajnu osobu, a Lucija u
bolesno preosjetljivu osobu.
• Obiteljski odgoj: sva pažnja usmjerena i posvećenja
Jurju, sinu i njegovom obrazovanju. Lucijino
postojanje otac potpuno ignorira.
ANTE - tip superiorna oca i
muža, pripadnik gradske
aristokracije, vjeruje da je
on izuzetna ličnost.
Razapet između očeve konobe i
visoke aristokracije.
Bezobziran kako bi se održao u
društvenom životu, postaje
francuskim doušnikom u vrijeme
Napoleonove vladavine, a kad je
Austrija zavladala nudi se za položaj
gradskog suca.
Svu pažnju usmjerio na školovanje
sina i preko njega se želi održati u
novim društvenim odnosima.
U vrijeme ilirskog pokreta
udvorički im prilazi da bi ih u
zadnjem trenutku iznevjerio za
novac kojeg dobija od austrijskog
kapetana Benetija.
Novac šalje sinu u Beč , kojeg je
rasipnički život doveo do kockara i
konobarskog poziva i rada.
• Nakon propalih političkih nastojanja, Ante svu svoju
imovinu ulaže u Jurjevo školovanje u Beču.
Međutim, Juraj živi slobodnim životom ne mareći ni
za studij ni za novac.
• Već upropašteno Antino materijalno stanje i poslovni
neuspjeh dokrajči sinovljev moralni pad. Ante se
razboli.
• Kći Lucija traži svoja prava, pokušava dokazati ocu
svoje vrijednosti. Nesuglasice između oca i kćeri
rastu i kulminiraju u svađi oko onoga što Lucija čita i
što bi trebala čitati.
• Ante umire, Juraj odlazi u Beč s prijateljem
Alfredom i primorava majku da proda kuću, a
Alfredu dozvoljava da mu zavede sestru Luciju i
napusti je.
• Valpurga i Lucija iz dana u dan tonu u siromaštvo,
glad, bijedu i bolest.
• Za Luciju jedina svijetla točka su lažna Alfredova
pisma, koja zapravo piše Martin Tintor na zamolbu
Valpurge.
• Lucija otkriva prijevaru iako su na pismima
Alfredovi potpisi, a osjećaji mladića Martina koji je
bio zaljubljen u Luciju prije nego se zaredio.
Kako Ante vjeruje da je
izuzetna ličnost po rođenju,
umu i shvaćanju, on od •Otkrivši lažna pisma, Lucija
ljudi i svoje djece zahtijeva već izmučena i ispaćena
da budu onakvi kakvim ih
je on zamislio.
fizički od gladi i bolesti, i
Tek pred smrt Ante shvaća da se sve
duševnom boli, umire.
odvijalo suprotno njegovim zahtjevima.
Ante je nemilosrdni tiranin, upravlja
•Valpurga bez pomoći sina,
životima njemu podređenih, a u stvari je
preosjetljiv, koji se boji poniženja.
bez imanja i bez želje za
Inzistiranje na vlastitom ugledu, želji
za potvrđivanjem vlastitog
žvotom, umire kao
dostojanstva ograničavalo ga je da
pokaže vlastite emocije spram drugih. prosjakinja.
Prikrivanje materijalne i duhovne
propasti su grčevita obrana od toga da je
običan, prosječan, grješan čovjek. Ovu
spoznaju ne želi ni sebi priznati i
umire dosljedan svojoj laži.
 JURAJ – bezosjećajna
osoba, najtragičnija •Juraj nikoga ne može voljeti.
žrtva očeve zablude. •Spoznao je da ne osjeća ništa
Talentirani mladić. Pod utjecajem
gradske sredine moralno se izopačuje i
ni prema onima koi su mu
dehumanizira. biološki i nagonski
U Beču studira 9 godina umjesto 4. Na
njega je potrošen i novac od zadnjeg predodređeni voljeti. Ništa ga
prodanog broda-jedrenjaka.
nije spriječilo da bespomoćnu
Upropašten temeljito i bespovratno.
Kažnjen je životom za razliku od sestru i majku nemilosrdno
Lucije. Ravnodušan i flegmatičan
dječak. Smrću oca rasplinula mu se upropasti do kraja.
iluzija o blistavom životu. Životnoj
realnosti nije pružao otpor jer je naučen •Nije ostvario očeve ambicije
da se pokorava bez razumijevanja
istinosti i i razloga. Juraj je niti se vratio pomoći sestri i
emocionalno oštećen živjeći izolirano u
očevoj bolesnoj ideji kako je on majci, promijenio je svoje
predodređen za velika djela.
Juraj ipak spoznaje tragičnost svog
ime i prezime u mađarsko.
postojanja i razloge opustešnosti svoje
duše. Priznao je sebi najbolnu istinu.

LUCIJA – preosjetljiva,
bolećiva osoba
Antin odnos prema Luciji j e
nepravedan i hladan.
Nema ista prava, iste uvjete
obrazovanja kao brat joj Juraj, sva
imovina troši se na njega.
Lucijin odnos prema ocu je
emocionalno hladan. Pasivno
podnosi očevo ponašanje, osjeća
njegovu nepravdu, ali
jedina se usuđuje suprostaviti
ocu.
Ukazuje majci u kakvom je mraku
provela svoj vijek. Ona prezire
Jurjevo nepoštenje.
Bori se za ljubav, mladost, svoje
pravo na život.
Život Lucije je kratak, bolan i
vapaj za običnom ljudskom
srećom.
• Lucija je žrtva bolesne očeve podijeljenosti svijeta
na izuzetnost i običnost, nedostojna njegove pažnje.
• Trenutak kada otac ipak usmjerava pogled na
Luciju, svoju kćer, biva kasno.
• Očev odgoj je promašaj jer je proizveo
bespomoćnog buntovnika.
• Njena izuzetnost je upravo u nedaćama kojima je
izložena – očeva zanemarivanja njena prisustva u
životu.
• Lucijin revolt vrijedan je sažaljenja. Duboko je
potisnut u njenu nutrinu koji izbija kao ogromna
nesalomljiva ustrajnost u patnji.
• Sitnice kao što su izbor knjige za čitanje, pravo na
šetnju, poštovanje, bratsku ljubav, uskraćenost svega
što predstavlja životnu radost, Lucija će popratiti
nijemom patnjom.
• Razotkriva laž kojom je okružena cijeli život, laž
o sjaju, obitelji, lažnoj veličini svojeg oca, lažnoj
Alfredovoj ljubavi i lažnim Tintorovim pismima.
• Lucija umire mirno i mudro spoznavši što joj se
dogodilo. To nije ni obmana ni san.
VALPURGA – tip žene
mučenice. Umire na Uskrs
•Valpurga je u sebi gradila iluziju
umotana u bijelu plahtu. duševnog mira što nije uspjela
Bespomoćna žena u strogoj prenijeti i na Luciju.
hijerarhijskoj patrijarhalnoj obitelji.
Bespogovorni izvršitelj volje svoga
•Valpurga strada od gladi i studeni
muža i gospodara. obijajući tuđe pragove kao prosjakinja.
Ono što je u životu Valpurgi
namijenjeno kao ljudskom biću,
•Njen bijedni kraj je i okončanje
ženi i majki, oduzeo je muž Ante. Antinog životnog sloma. Valpurga je
Deset godina stariji, oduzeo joj je velika stradalnica života razapeta
radost mladosti, uskratio ljubav i
nježnost, pravo na materinsku između djece i muža, patrijarhalnih
ljubav spram sinu i pravo na radost
napredovanja svoje kćeri.
odnosa u društvu.
Uz potrošeni Valpurgin imetak, uz •Roman završava pjesmom –
razoren dom, unesrećenu kćer i
emocionalno deformiranog sina , navješćuje afirmaciju građanskog
Ante nije uspio razoriti samo staleža.
Valpurginu beskrajnu strpljivost u
podnošenju patnji.