Rad plina

𝟐 𝟐

𝑾 = න 𝑭 𝒅𝒙 = න 𝒑𝑺𝒅𝒙
𝟏 𝟏
𝟐

𝑾 = න 𝒑𝒅𝑽
𝟏

𝑾>𝟎 𝑾<𝟎
 Rad plina

𝟐 ➢ rad je površina ispod krivulje

𝑾 = න 𝒑𝒅𝑽 u pV dijagramu
𝟏 ➢ može biti pozitivan i
negativan
Rad plina

➢ rad plina tijekom prijelaza iz

jednog u drugo stanje ovisi o
načinu promjene stanja (o
putanji u pV dijagramu)
➢ rad je funkcija procesa
 Toplina u termodinamičkom procesu

izotermna promjena stanja plina adijabatska promjena stanja plina

𝑾>𝟎 𝑸>𝟎 𝑾=𝟎 𝑸=𝟎
➢ izmjena topline s okolinom ovisi o
načinu promjene stanja  toplina 𝑼 = 𝑼(𝑻)
je funkcija procesa
 Prvi zakon termodinamike*

∆𝑼 = ∆𝑸 − ∆𝑾
∆𝑸 > 𝟎 kad toplina ulazi u sustav
∆𝑸 < 𝟎 kad toplina izlazi iz sustava
∆𝑾 > 𝟎 kad plin vrši rad (ekspanzija)
∆𝑾 < 𝟎 kad okolina vrši rad na plinu
➢ zakon očuvanja energije

𝒅𝑼 = 𝒅′𝑸 − 𝒅′𝑾
➢ toplina i rad su funkcije procesa
➢ unutarnja energija je funkcija stanja
 Mayerova relacija*
𝒅𝑼 = 𝒅′𝑸 − 𝒅′𝑾 𝒅𝑼 = 𝒅′𝑸 − 𝒑𝒅𝑽
izohorni proces 𝒑𝒅𝑽 = 𝟎 𝒅𝑼 = 𝒅′ 𝑸 = 𝒏𝑪𝑽 𝒅𝑻
izobarni proces 𝒅′ 𝑸 = 𝒏𝑪𝒑 𝒅𝑻
opća plinska jednadžba 𝒑𝑽 = 𝒏𝑹𝑻 𝒑𝒅𝑽 = 𝒏𝑹𝒅𝑻
𝒏𝑪𝑽 𝒅𝑻 = 𝒏𝑪𝒑 𝒅𝑻 − 𝒏𝑹𝒅𝑻

𝑪𝒑 − 𝑪𝑽 = 𝑹 Mayerova relacija
𝑪𝒑 𝒄𝒑
𝜿= = >𝟏 adijabatska konstanta idealnog plina
𝑪𝑽 𝒄𝑽
𝑹 𝜿𝑹
𝑪𝑽 = 𝑪𝒑 =
𝜿−𝟏 𝜿−𝟏
 Jednadžba adijabate*
adijabatski proces 𝒅′ 𝑸 = 𝟎, 𝒅𝑼 = −𝒅′ 𝑾 = −𝒑𝒅𝑽
izohorni proces 𝒑𝒅𝑽 = 𝟎, 𝒅′ 𝑸 = 𝒅𝑼 = 𝒏𝑪𝑽 𝒅𝑻
𝒏𝑪𝑽 𝒅𝑻 = −𝒑𝒅𝑽
opća plinska jednadžba 𝒑𝑽 = 𝒏𝑹𝑻 𝒑𝒅𝑽 + 𝑽𝒅𝒑 = 𝒏𝑹𝒅𝑻
𝑹
𝒑𝒅𝑽 + 𝑽𝒅𝒑 = − 𝒑𝒅𝑽 𝑪𝒑 − 𝑪𝑽 = 𝑹
𝑪𝑽
𝒅𝑽 𝒅𝒑 𝑪𝒑 − 𝑪𝑽 𝒅𝑽 𝑪𝒑 𝒏𝑹𝑻 𝜿
+ =− =𝜿 𝑽 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭
𝑽 𝒑 𝑪𝑽 𝑽 𝑪𝑽 𝑽
𝒅𝒑 𝒅𝑽 𝑻𝑽𝜿−𝟏 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭′
= −𝜿
𝒑 𝑽 𝒏𝑹𝑻
𝜿
𝐥𝐧𝒑𝟐 − 𝐥𝐧𝒑𝟏 = −𝜿𝐥𝐧𝑽𝟐 + 𝜿𝐥𝐧𝑽𝟏 𝒑 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭
𝒑
𝜿
𝒑𝟐 𝑽𝟏
= 𝒑𝑽𝜿 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭 Poissonove 𝒑𝟏−𝜿 𝑻𝜿 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭′′
𝒑𝟏 𝑽𝟐 jednadžbe
Jednadžba adijabate

adijabatski proces 𝟏→𝟐

𝑸 = 𝟎, ∆𝑼 = −𝑾

𝒑𝑽𝜿 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭 adijabata

𝒑𝑽 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭 izoterma
𝑪𝒑
=𝜿
𝑪𝑽
➢ adijabate su strmije od
izotermi 𝜿 > 𝟏
➢ adijabatska ekspanzija
 Rad pri promjeni stanja plina*

𝟐 𝟐
𝟐 𝟐
𝑾𝒊𝒛𝒐𝒃 = න 𝒑𝒅𝑽 = 𝒑 න 𝒅𝑽 𝒏𝑹𝑻
𝑾𝒊𝒛𝒐𝒕 = න 𝒑𝒅𝑽 = න 𝒅𝑽
𝟏 𝟏
𝟏 𝟏 𝑽
𝑾𝒊𝒛𝒐𝒃 = 𝒑(𝑽𝟐 − 𝑽𝟏 ) 𝑽𝟐
𝑾𝒊𝒛𝒐𝒕 = 𝒏𝑹𝑻 𝐥𝐧
𝑾𝒊𝒛𝒐𝒉 = 𝟎 𝑽𝟏
Rad pri promjeni stanja plina*
𝟐 𝟐
𝒏𝑹𝑻
𝑾𝒂𝒅𝒊𝒋 = න 𝒑𝒅𝑽 = න 𝒅𝑽
𝟏 𝟏 𝑽

𝜿−𝟏 Poissonova
𝑻𝑽 = 𝐤𝐨𝐧𝐬𝐭
jednadžba
𝒅𝑻𝑽𝜿−𝟏 + 𝑻(𝜿 − 𝟏)𝑽𝜿−𝟐 𝒅𝑽 = 𝟎
𝒅𝑻 𝒅𝑽
= (𝟏 − 𝜿)
𝑻 𝑽
𝒏𝑹 𝟐 𝒏𝑹
𝑾𝒂𝒅𝒊𝒋 = න 𝒅𝑻 = (𝑻𝟐 − 𝑻𝟏 )
𝟏−𝜿 𝟏 𝟏−𝜿
𝒏𝑹
𝑾𝒂𝒅𝒊𝒋 = (𝑻𝟏 − 𝑻𝟐 )
𝜿−𝟏
 Kružni procesi
konačno stanje = početno stanje 𝑼𝟐 = 𝑼𝟏 ⟹ 𝚫𝑼 = 𝟎 ⟹ 𝑸 = 𝑾
Kružni procesi
 Toplinski stroj
➢ toplinski stroj toplinu pretvara u koristan rad u kružnom
procesu

𝑾𝐬𝐭𝐫𝐨𝐣𝐚 = 𝑸𝟏 − 𝑸𝟐
 Drugi zakon termodinamike

➢ Nije moguće napraviti toplinski

stroj koji u kružnom procesu
svu toplinu koju uzima iz jednog
spremnika pretvara u rad
(Kelvin, Planck).
➢ Nije moguć perpetuum mobile
druge vrste (Ostwald).
➢ Nije moguć proces u kojem
toplina spontano prelazi iz
spremnika niže temperature u
spremnik više temperature
(Clausius).
Carnotov kružni proces*
 Carnotov kružni proces*
1  2 izotermna ekspanzija 𝑽𝟐 𝑽𝟒
𝑾 = ෍ 𝑾𝒊 = 𝒏𝑹𝑻𝟏 𝐥𝐧 + 𝒏𝑹𝑻𝟐 𝐥𝐧
𝒊 𝑽𝟏 𝑽𝟑
𝒅𝑼 = 𝟎 ⇒ 𝑸𝟏 = 𝑾𝟏𝟐
= 𝑸𝟏 + 𝑸𝟐 = 𝑸𝟏 − 𝑸𝟐
𝑽𝟐
𝑾𝟏𝟐 = 𝒏𝑹𝑻𝟏 𝐥𝐧
𝑽𝟏 𝑻𝟏 𝑽𝜿−𝟏
𝟐 = 𝑻 𝑽
𝟐 𝟑
𝜿−𝟏
𝑽𝟐 𝑽𝟑
=
2  3 adijabatska ekspanzija 𝑻𝟏 𝑽𝜿−𝟏 = 𝑻𝟐 𝑽𝜿−𝟏 𝑽𝟏 𝑽𝟒
𝟏 𝟒
𝒅′𝑸 = 𝟎
𝑽𝟐
𝒏𝑹 𝑾 = 𝒏𝑹(𝑻𝟏 −𝑻𝟐 )𝐥𝐧
𝑾𝟐𝟑 = (𝑻𝟏 − 𝑻𝟐 ) 𝑽𝟏
𝜿−𝟏
𝐝𝐨𝐛𝐢𝐣𝐞𝐧𝐨 𝑾 𝑸𝟏 − 𝑸 𝟐
3  4 izotermna kompresija 𝜼= = =
𝐮𝐥𝐨ž𝐞𝐧𝐨 𝑸𝟏 𝑸𝟏
𝑽𝟒
𝑾𝟑𝟒 = 𝒏𝑹𝑻𝟐 𝐥𝐧 = 𝑸𝟐 𝒏𝑹 𝑻𝟏 − 𝑻𝟐 𝐥𝐧(𝑽𝟐 /𝑽𝟏 )
𝑽𝟑
𝜼=
4  1 adijabatska kompresija 𝒏𝑹𝑻𝟏 𝐥𝐧(𝑽𝟐 /𝑽𝟏 )
𝒏𝑹 𝑻𝟐
𝑾𝟒𝟏 = (𝑻𝟐 − 𝑻𝟏 ) 𝜼=𝟏− koeficijent iskorištenja
𝜿−𝟏 𝑻𝟏
 Ottov kružni proces

𝟏
koeficijent iskorištenja 𝜼=𝟏− 𝜼 = 𝟏𝟓 − 𝟑𝟓%
𝒓𝜿−𝟏
 Dieselov kružni proces

𝒓 = 𝟏𝟖
𝝆=𝟐
𝜿 = 𝟏. 𝟒
𝟏 𝝆𝜿 − 𝟏
koeficijent iskorištenja 𝜼 = 𝟏 − 𝜼 = 𝟔𝟑%
𝜿 𝒓𝜿−𝟏 (𝝆 − 𝟏)
 Toplinska crpka
koeficijent efikasnosti:
𝐝𝐨𝐛𝐢𝐣𝐞𝐧𝐨 𝐩𝐫𝐞𝐧𝐞𝐬𝐞𝐧𝐚 𝐭𝐨𝐩𝐥𝐢𝐧𝐚
𝝈= =
𝐮𝐥𝐨ž𝐞𝐧𝐨 𝐢𝐳𝐯𝐫š𝐞𝐧𝐢 𝐫𝐚𝐝
𝑸𝟏 𝑸𝟏
𝝈= = >𝟏
𝑾 𝑸𝟏 − 𝑸𝟐
tipično 𝝈=𝟒

Hladnjak
𝐝𝐨𝐛𝐢𝐣𝐞𝐧𝐨 𝐨𝐝𝐯𝐞𝐝𝐞𝐧𝐚 𝐭𝐨𝐩𝐥𝐢𝐧𝐚
𝝈= =
𝐮𝐥𝐨ž𝐞𝐧𝐨 𝐢𝐳𝐯𝐫š𝐞𝐧𝐢 𝐫𝐚𝐝
𝑸𝟐 𝑸𝟐
𝝈= = >𝟏
𝑾 𝑸𝟏 − 𝑸𝟐
𝑸 𝟏 = 𝑸𝟐 + 𝑾
tipično 𝝈=𝟓−𝟔
 Drugi zakon termodinamike (opet)

➢ Nije moguće napraviti toplinski

stroj koji u kružnom procesu svu
toplinu koju uzima iz jednog
spremnika pretvara u rad
(Kelvin, Planck).
➢ Nije moguć perpetuum mobile
prve vrste (Ostwald).
➢ Nije moguć proces u kojem
toplina spontano prelazi iz
spremnika niže temperature u
spremnik više temperature
(Clausius).
 Reverzibilni i ireverzibilni procesi
➢ reverzibilno ➢ ireverzibilno

➢ Carnotov kružni proces je reverzibilan

➢ Carnotov kružni proces ima najveću moguću efikasnost
(svi drugi kružni procesi između istih temperatura imaju
manju efikasnost)
 Entropija
➢ mjera neuređenosti s kojom je energija uskladištena u
nekome sustavu
➢ mjera koliko se topline može pretvoriti u koristan rad u
kružnom procesu u toplinskom stroju
➢ entropija je funkcija stanja
𝒅′ 𝑸
𝒅𝑺 =
𝑻
➢ promjena entropije u
reverzibilnom procesu
𝟐
𝒅′ 𝑸
∆𝑺 = න
𝟏 𝑻
 Entropija u Carnotovom kružnom procesu
➢ Carnotov reverzibilni proces
𝑸𝟐 𝑻𝟐 𝑻𝟐
= ⇒ 𝑸𝟐 = −𝑸𝟏
𝑸𝟏 𝑻𝟏 𝑻𝟏
𝑸𝟏
1  2 izotermna ekspanzija ∆𝑺𝟏 =
𝑻𝟏
2  3 adijabatska ekspanzija ∆𝑺𝟐 = 𝟎
𝑸𝟐
3  4 izotermna kompresija ∆𝑺𝟑 =
𝑻𝟐
4  1 adijabatska kompresija ∆𝑺𝟒 = 𝟎
𝑸𝟏 𝑸𝟐 𝑸𝟏 𝟏 𝑻𝟐
∆𝑺𝐮𝐤 = ර 𝒅𝑺 = ∆𝑺𝟏 + ∆𝑺𝟑 = + = − 𝑸𝟏 =𝟎
𝑻𝟏 𝑻𝟐 𝑻𝟏 𝑻 𝟐 𝑻𝟏

ර 𝒅𝑺 = 𝟎 ∆𝑺 = 𝟎
𝐂𝐚𝐫𝐧𝐨𝐭
Entropija u reverzibilnom kružnom procesu

ර 𝒅𝑺 = 𝟎
𝑪𝒂𝒓𝒏𝒐𝒕

ර 𝒅𝑺 = 𝟎 Clausiusov teorem ➢ entropija je

𝐫𝐞𝐯 funkcija stanja
 Entropija u reverzibilnom kružnom procesu

1  2 izotermna ekspanzija
2  3 adijabatska ekspanzija
3  4 izotermna kompresija
4  1 adijabatska kompresija

𝟐
𝑸 = න 𝑻𝒅𝑺 ➢ površina ispod krivulje u T-S grafu
𝟏
➢ površina ispod 1  2 je Q1
➢ površina ispod 3  4 je Q2
➢ površina pravokutnika 1-2-3-4 je |Q1|- |Q2| = W
 Entropija idealnog plina
𝒅′ 𝑸
𝒅𝑺 =
𝑻
𝒅′𝑸 = 𝒅𝑼 + 𝒅′ 𝑾
𝟐
𝒅′ 𝑸
∆𝑺 = 𝑺𝟐 − 𝑺𝟏 = න
𝟏 𝑻
𝟐 𝟐
𝒅𝑼 𝒑𝒅𝑽
∆𝑺 = න +න
𝟏 𝑻 𝟏 𝑻
𝟐 𝟐 𝒅𝑼 = 𝒏𝑪𝑽 𝒅𝑻
𝒅𝑻 𝒅𝑽
∆𝑺 = 𝒏𝑪𝑽 න + 𝒏𝑹 න 𝒏𝑹𝑻
𝟏 𝑻 𝟏 𝑽 𝒑=
𝑽
𝑻𝟐 𝑽𝟐
∆𝑺 = 𝒏𝑪𝑽 𝐥𝐧 + 𝒏𝑹𝐥𝐧
𝑻𝟏 𝑽𝟏
 Entropija i ireverzibilni procesi
𝒅′ 𝑸
ර <𝟎 ∆𝑺 > 𝟎
𝐢𝐫𝐞𝐯 𝑻

➢ Prirodni (ireverzibilni) procesi odvijaju se u smjeru

povećanja entropije (2. zakon termodinamike)
➢ Zatvoreni sustav spontano prelazi u stanja manje u stanje
veće neuređenosti.
 Entropija u ireverzibilnom procesu

𝟐𝑽
∆𝑼 = 𝟎 ⇒ 𝑸 = 𝑾 𝑸 = 𝒏𝑹𝑻 𝐥𝐧 = 𝒏𝑹𝑻𝐥𝐧𝟐
𝑽
𝑽𝟐 𝑸
∆𝑻 = 𝟎 ⇒ 𝑾𝒊𝒛𝒐𝒕 = 𝒏𝑹𝑻 𝐥𝐧 ∆𝑺 = = 𝒏𝑹𝐥𝐧𝟐 > 𝟎
𝑽𝟏 𝑻
Mikroskopski opis entropije
broj mogućih
𝑺 = 𝒌𝑩 𝐥𝐧𝑾 mikroskopskih stanje za
određeno makroskopsko
Boltzmannova stanje (vjerojatnost za to
konstanta makroskopsko stanje)
Molekularno-kinetička
teorija plinova
 Idealni plin
➢ Volumen čestica (molekula, atoma) zanemariv je u
odnosu na volumen spremnika u kojem se nalazi plin.
➢ Međudjelovanje čestica je zanemarivo – čestice imaju
samo kinetičku energiju (potencijalna energija je
zanemariva). Jedine sile koje se javljaju su u sudarima –
čestice se gibaju po isprekidanim pravcima.
➢ Međusobni sudari čestica i čestica sa zidovima
spremnika savršeno su elastični (vrijede ZOE i ZOKG).
➢ Smjerovi brzina su proizvoljni – srednja brzina pojedine
molekule je nula.
➢ Vrijeme sudara zanemarivo je u odnosu na vrijeme
gibanja između dva sudara.
➢ Sve čestice imaju istu masu i srednja gustoća čestica ne
mijenja se u vremenu.
Tlak idealnog plina*
𝟏 𝟏 𝒗𝒙𝒊
∆𝒑𝒙𝒊 = 𝟐𝒎𝒎 𝒗𝒙𝒊 = =
𝒕′ 𝟐𝒂/𝒗𝒙𝒊 𝟐𝒂
𝟐
𝟏 𝒎 𝒎 𝒗𝒙𝒊
∆𝒑′𝒙 = ′ ∆𝒑𝒙𝒊 ∆𝒕 = ∆𝒕
𝒕 𝒂
𝒎𝒎 𝒗𝟐𝒙𝒊 𝒎𝒎 𝑵
𝑭𝒙𝒊 = 𝑭𝒙 = ෍ 𝒗𝟐𝒙𝒊
𝒂 𝒂 𝒊=𝟏
𝑭𝒙 𝒎𝒎 σ𝒊 𝒗𝟐𝒙𝒊 𝒎𝒎 σ𝒊 𝒗𝟐𝒙𝒊
𝒑= 𝟐= 𝟑
=
𝒂 𝒂 𝑽
𝟏 𝑵
𝟐 𝟐 𝟐 𝟐 𝟐 𝟏 𝟐
𝒗𝒙 = ෍ 𝒗𝒙𝒊 𝒗𝒙 = 𝒗𝒚 = 𝒗𝒛 = 𝒗
𝑵 𝒊=𝟏 𝟑

𝒎𝒎 𝑵𝒗𝟐𝒙 𝒎𝒎 𝑵𝒗𝟐 𝟐𝑵
𝒑= = = 𝑬𝒌
𝑽 𝟑𝑽 𝟑𝑽
𝟐𝑵
𝒑𝑽 = 𝑬𝒌
𝟑
 Teorem o ekviparticiji energije
𝟐𝑵 𝟑
𝒑𝑽 = 𝑬𝒌 𝒑𝑽 = 𝒏𝒌𝑩 𝑻 𝑬𝒌 = 𝒌𝑩 𝑻
𝟑 𝟐
𝟑𝒌𝑩 𝑻 ➢ značenje temperature
𝒗𝒔𝒌 = 𝒗𝟐 =
𝒎𝒎
𝟑 3 stupnja slobode za
𝑼 = ෍ 𝑬𝒌𝒊 = 𝑵𝑬𝒌 = 𝑵𝒌𝑩 𝑻 translacijsko gibanje
𝒊 𝟐
➢ Energija sustava u toplinskoj ravnoteži jednoliko je
podijeljena na sve stupnjeve slobode

𝒊
𝑼 = 𝑵𝒌𝑩 𝑻
𝟐
dvoatomni plin:
i = 5 za T < 1000 K – translacija i rotacija
i = 7 za T > 1000 K – translacija, rotacija i vibracija
 Molarni toplinski kapaciteti plinova*
𝟏 𝝏𝑸 𝟏 𝝏𝑼
𝑪𝒑 = 𝑪𝑽 =
𝒏 𝝏𝑻 𝒑
𝒏 𝝏𝑻 𝑽
𝑪𝒑 − 𝑪𝑽 = 𝑹
𝒊
𝑼 = 𝑵𝒌𝑩 𝑻 𝑵𝒌𝑩 = 𝒏𝑹
𝟐
𝒊 𝒊
𝑪𝑽 = 𝑹 𝑪𝒑 = 𝟏 + 𝑹
𝟐 𝟐
𝑪𝒑 𝟐
𝜿= 𝜿=𝟏+
𝑪𝑽 𝒊
𝟑 𝟓 𝟓
➢ jednoatomni plin: 𝑪𝑽 = 𝑹
𝟐
𝑪𝒑 = 𝑹 𝜿𝟏 =
𝟐 𝟑
➢ dvoatomni plin: 𝟓 𝟕 𝟕
𝑪𝑽 = 𝑹 𝑪𝒑 = 𝑹 𝜿𝟏 =
𝟐 𝟐 𝟓
➢ troatomni plin: 𝑪𝑽 = 𝟑𝑹 𝑪𝒑 = 𝟒𝑹 𝜿𝟏 =
𝟒
𝟑
 Molarni toplinski kapaciteti krutih tijela*
𝟏 𝟐
𝑬𝒌 = (𝒗𝒙 + 𝒗𝟐𝒚 + 𝒗𝟐𝒛 )
𝟐
3 stupnja slobode
𝟏
𝑬𝒑 = 𝒌(𝒙𝟐 + 𝒚𝟐 + 𝒛𝟐 )
𝟐
3 stupnja slobode

➢ za jednu česticu: ➢ za N čestica:

𝟔
𝑼𝟏č = 𝑵𝒌𝑩 𝑻 𝑼 = 𝟑𝑵𝒌𝑩 𝑻 = 𝟑𝒏𝑹𝑻
𝟐
𝟏 𝝏𝑼
𝑪= = 𝟑𝑹 Dulong-Petitovo pravilo
𝒏 𝝏𝑻
 Maxwellova raspodjela po brzinama
𝟑
𝒎 𝟐 𝒎𝒗𝟐
𝟐 −
𝑵𝒗 = 𝟒𝝅𝑵 𝒗 𝒆 𝟐𝒌𝑩 𝑻
𝟐𝝅𝒌𝑩 𝑻
Idealni plin prolazi kroz kružni proces prikazan na slici. Od
A do B proces je adijabatski, a od B do C izobaran pri čemu
je sustavu dovedeno 100 kJ topline. Od C do D proces je
izoterman, a od D do A izobaran pri čemu sustav predaje
okolini 150 kJ topline. Kolika je razlika unutarnjih energija
u stanjima B i A?
(42.9 kJ)
Argon ulazi u turbinu brzinom 80 kg/min pri temperaturi
800˚C i tlaku 1.5 MPa. Širi se adijabatski gurajući lopatice
turbine i izlazi pri tlaku 300 kPa.
a) Kolika je temperatura argona na izlasku iz turbine?
b) Kolika je (maksimalna) izlazna snaga turbine?
c) Turbina je jedan dio modela toplinskog stroja u kojem
se provodi kružni proces. Koliki je maksimalni mogući
koeficijent iskorištenja tog stroja?
(564 K, 212 kW, 47.5%)
Napravili ste čaj od 0.25 kg vode temperature 85˚C i pustite
ga da se ohladi na sobnu temperaturu (20˚C) prije nego što
ga popijete.
a) Kolika je promjena entropije vode u tom procesu
hlađenja?
b) Proces hlađenja približno je izoterman za zrak u kuhinji.
Kolika je promjena entropije zraka dok se čaj hladi uz
pretpostavku da sva toplina iz vode prelazi u zrak?
c) Kolika je ukupna promjena entropije sustava čaj + zrak?
(-210 J/K, 232 J/K, 22 J/K)
Jedan mol dvoatomnog idealnog plina temperature 300 K i
volumena 5 L nalazi se u cilindru s teškim pomičnim
klipom. Koliki je konačni volumen plina nakon što je 4.4 kJ
topline dovedeno plinu?
(7.52 L)