Niste prijavljeni Razgovor sa IP adresom Doprinosi Izradi račun Prijava

Stranica Razgovor Čitaj Uredi izvor Vidi historiju Traži

Pratite srpskohrvatsku Wikipediju putem aplikacija za Android i iOS te društvenih mreža Facebook i
Twitter.

Glavna stranica
Napojna voda
Izabrani članci Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nedavne izmene
Napojna voda je obrađena voda koja se koristi u kotlovima (generator pare) za
Slučajna strana
proizvodnju pare (za pogon parne turbine) ili tople vode u termoelektranama i
interakcija - ostalim termoenergetskim postrojenjima (nuklearne elektrane, bioelektrane,
интеракција
elektrane-toplane). U termoelektranama napojna voda se obično nalazi u
Pomoć/Помоћ
posebnom spremniku, nakon pročišćavanja vode i predgrijavanja, a dovodi se u
Pijaca/Пијаца
Portal zajednice
kotao korištenjem napojne pumpe generatora pare. [1]

Ispis/izvoz Sadržaj/Садржај

Napravi knjigu 1 Obrada napojne vode

Preuzmi kao PDF 1.1 Filtriranje
Verzija za ispis 1.2 Ionska izmjena ili demineralizacija
1.2.1 Kationske mase za ionske izmjenjivače
Alatke-Алатке 1.2.2 Anionske mase za ionske izmjenjivače
Što vodi ovdje/Шта води 1.3 Otplinjavanje vode
овде?
2 Glavni razlozi obrade napojne vode
Vezane izmjene
2.1 Taloženje
Posebno/Посебно
Verzije članka/Верзије 2.2 Korozija
чланка 2.3 Odnošenje iz bubnja
Informacije o stranici 3 Izvori
Wikipodaci stavka
Citiraj ovaj članak Napojna pumpa za dovod napojne vode.

Na drugim jezicima
Obrada napojne vode [uredi izvor]

Deutsch Prirodna voda sadrži razne tvari koje treba ukloniti prije korištenja za napajanje u termoenergetskim postrojenjima. Vrsta i sadržaj tih
Ελληνικά
PDFmyURL converts any url to pdf!
 English tvari (nečistoća) zavisi prvenstveno o porijeklu vode: riječna, jezerska, izvorska.
Hrvatski U vodi mogu biti sadržane tvari u obliku: suspendiranih tvari (neotopljenih),
Norsk otopljenih tvari ili otopljenih plinova.
Polski
Simple English Glavni postupci obrade (pripreme) napojne vode su filtriranje, ionska izmjena
Uredi veze (demineralizacija) i otplinjavanje (deaeracija). [2]

Filtriranje [uredi izvor]

Glavni članak: Filtracija Cijev kondenzatora pare sa slojem kamenca

(kalcijev karbonat).
Filtriranje je prva korak obrade napojne vode u cilju uklanjanja neotopljenih
(suspendiranih) tvari. Voda se nakon filtriranja podvrgava ostalim postupcima
obrade u skladu s pogonskim uvjetima generatora pare. Ako se suspendirane
čestice (rđa, pijesak i sl.) dovoljno ne uklone, u uvjetima povišena tlaka i
temperature stvaraju slojeve taloga koji smanjuje prijelaz topline na ogrjevnim
površinama, te smanjuje se stupanj iskorištenja postupaka koji slijede u
postupku obrade vode. Da bi se iz vode otklonile i najsitnije čestice
suspendiranih tvari koje se običnim uređajima za filtriranje (pješčani filtri) inače
ne bi mogle dovoljno učinkovito odstraniti, potrebno je dodati (dozirati)
kemikalije koje imaju svojstvo poništavanja naboja čestica, te stvaranja većih
čestica (bistrenje - koagulacija, flokulacija) koje se iza toga mogu lakše ukloniti
filtriranjem.

Ionska izmjena ili demineralizacija [uredi izvor]

Glavni članak: Ionska izmjena

Minerali otopljeni u vodi sastoje se iz električki nabijenih čestica – iona. Tako

npr., kalcijev karbonat sastoji se od pozitivno nabijenoga iona (kationa) kalcija i Primjer taloženja na izmjenjivaču topline u
termoelektrani.
negativno nabijenoga iona (aniona) bikarbonata. Neki prirodni i sintetički
materijali imaju svojstvo uklanjanja iona minerala iz vode, te njihove zamjene s
drugim ionima. Postoje dvije vrste tzv. ionskih masa koje se zbog svojega svojstva koriste u sistemima za obradu napojne vode:
kationske i anionske.

Kationske mase za ionske izmjenjivače [uredi izvor]

Kationske mase za ionske izmjenjivače reagiraju samo s kationima kalcija (Ca+2) i magnezija (Mg+2). Iako ima više tipova kationskih

PDFmyURL converts any url to pdf!

 masa, one najčešće rade u tzv. ciklusu s vodikom. To znači da se nakon
zasićenja njihova regeneracija, odnosno obrnuti proces od odvajanja kationa iz
vode, vrši pomoću klorovodične (HCl) ili sumporne (H2SO4) kiseline.

Anionske mase za ionske izmjenjivače [uredi izvor]

Anionske mase reagiraju samo s anionima bikarbonata (HCO3-) i anionima

sulfata (SO4-2). Pored što na sebe vežu, te iz vode uklanjaju anione kiselina,
tzv. jako bazične anionske mase imaju svojstvo da iz vode uklanjaju također
ugljikov dioksid (CO2) i silicij (Si). Anionske mase rade u tzv. ciklusu s
hidrooksidom pa se, nakon zasićenja, one regeneriraju u obrnutom procesu s
natrijevom lužinom (NaOH) ili s amonijevim hidrooksidom (NH4OH).

Za vodu koja prolazi kroz kationski i anionski izmjenjivač kažemo da je prošla

kroz proces demineralizacije, a tako obrađena voda je demineralizira voda
koja se sastoji samo od iona vodika i iona hidrooksida; dakle od čiste vode.

Izgled cilindričnog (Cornwall-skog) kotla

Otplinjavanje vode [uredi izvor]
Glavni članak: Otplinjavanje

Otplinjavanje vode spada u postupak toplinske obrade napojne vode, kojemu je osnovni cilj da se iz nje odstrani otopljeni kisik i tako
spriječi njegovo korozivno djelovanje u sistemu proizvodnje pare. To se vrši u otplinjačima gdje se voda zagrijava u direktnom dodiru
s parom, prilikom čega se smanjuje topivost kisika u vodi iz koje se on na taj način otplinjava. Za potpunije odvajanje otopljena kisika
iz napojne vode koriste se i kemikalije, kao hidrazin (N2H4) koji djeluje prema sljedećoj reakciji:

N2H4 + O2 = 2 H2O + N2

Glavni razlozi obrade napojne vode [uredi izvor]

Glavni pogonski problemi, koji nastaju zbog neodgovarajuće kvalitete napojne vode proizlaze iz taloženja (depozit) u cijevima
generatora pare, korozija cijevi, odnošenje (engl. carryover with steam) čestica vode iz bubnja generatora pare.

Taloženje [uredi izvor]

Isparavanjem vode povećava se koncentracija otopljenih tvari u vodi, što dovodi do njihova izlučivanja u obliku taloga na stjenkama
cijevi. Materijal taloga ima znatno manju toplinsku vodljivost u odnosu na materijal cijevi, što uzrokuje pregrijavanje i oštećenja
(promjena strukture, smanjenje trajne čvrstoće, puknuće). Štetne tvari (nečistoće), koje uzrokuju stvaranje taloga prvenstveno su

PDFmyURL converts any url to pdf!

 bikarbonati kalcija Ca(HCO3)2 i bikarbonati magnezija Mg(HCO3)2. Na povišenim temperaturama dolazi do njihova raspadanja na
ugljikov dioksid CO2 i karbonate koji su netopivi u vodi, te tako stvaraju kompaktne taloge.

Ca(HCO3)2 + toplina = CaCO3 + CO2 + H20

Mg(HCO3)2 + toplina = MgCO3 + CO2 + H2

Talozi se najčešće sastoje iz više spojeva ovisno o vrsti i porijeklu vode, a najčešće su: karbonatni, fosfatni, sulfatni, silikatni i
željezni.

Korozija [uredi izvor]

Korozija je u principu složeni elektrokemijski proces koji najčešće nastaje reakcijom metala s kisikom uz djelovanje ostalih utjecajnih
čimbenika prisutnih u pogonu termoenergetskih postrojenja, što dovodi do različitih oblika oštećenja (destrukcije) materijala. Korozija
u sistemu napojne vode može nastati kao posljedica niske pH vrijednosti, te otopljena kisika (O2) i ugljikova dioksida (CO2) u vodi.

Korozijski procesi se znatno ubrzavanju pod djelovanjem povišenih temperatura i naprezanja materijala. Glavne metode sprječavanja
korozije u termoenergetskim postrojenjima jesu:

uklanjanje otopljena kisika i ugljikovog dioksida iz napojne vode;

održavanje odgovarajuće pH vrijednosti vode u sistemu generatora pare;
održavanje čistoće unutarnjih površina generatora pare;
odgovarajuća zaštita generatora pare tijekom vanpogonskoga stanja;
primjena odgovarajućega kemijskog tretmana napojne vode i povratna kondenzata.

Odnošenje iz bubnja [uredi izvor]

Odnošenje (engl. carryover with steam) je pojava u kojoj se zajedno s parom iz bubnja iznose čestice vode i u njima otopljene te
neotopljene soli, koje se iza toga talože unutar cijevi pregrijača pare i ulaznim dijelovima (sapnicama i lopaticama) parne turbine.
Taloženje u cijevima uzrokuje smanjenje prijelaza topline i pregrijavanje materijala, a na turbinskim lopaticama povećanje unutarnjih
gubitaka kao i povećanje aksijalne sile u rotoru i opterećenja aksijalna ležaja. Glavne metode sprječavanja odnošenja sastoje se u
sljedećem:

održavanje koncentracije soli unutar isparivačkoga sistema u dozvoljenim granicama;

kontrola i sprječavanje onečišćenja povratnoga kondenzata;
održavanje ispravnosti rada uređaja za odvlaživanje (separatora) izlazne pare iz parnoga bubnja.

Izvori [uredi izvor]

1. ↑ [1] "Projektiranje termoenergetskih postrojenja", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.
PDFmyURL converts any url to pdf!
 2. ↑ [2] "Obrada napojne vode u termoenergetskim postrojenjima", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.

Kategorija: Parne mašine

Ova stranica je zadnji put izmijenjena 08:01, 24 juni 2014.

Tekst je dostupan pod Creative Commons Attribution/Share-Alike licencom; dodatni uslovi se mogu primijeniti. Za detalje pogledajte uslove korištenja.

Politika privatnosti - Политика прив атности O Wikipediji - О Википедији Odricanje od odgovornosti Razvijači Izjava o kolačićima Mobilni prikaz

PDFmyURL converts any url to pdf!