Hbilt 271

Bilten 271
Godina XXVII · Studeni 2021.

BILTEN 271
IZDAVAČ
Hrvatska narodna banka

Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb
Telefon centrale: 01/4564-555
Telefon: 01/4565-006
Telefaks: 01/4564-687
www.hnb.hr
Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje

na web-stranicama Međunarodnoga monetarnog fonda (http://dsbb.imf.org).
Molimo korisnike ove publikacije da pri korištenju podataka obvezno navedu izvor.
ISSN 1334-0042 (online)

BILTEN 271
Zagreb, studeni 2021.
Osnovne informacije o Hrvatskoj
Ekonomski indikatori
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
Površina (km2) 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594 56.594
Broj stanovnika (mil.)a 4,290 4,280 4,268 4,256 4,238 4,204 4,174 4,125 4,088 4,065 4,047
BDP (mil. HRK, tekuće cijene)b 332.223 337.572 334.592 335.955 335.292 344.034 355.920 372.355 390.856 412.228 378.349
BDP (mil. EUR, tekuće cijene) 45.596 45.408 44.509 44.359 43.944 45.211 47.271 49.913 52.718 55.604 50.225
BDP po stanovniku (EUR) 10.629 10.609 10.429 10.423 10.369 10.754 11.324 12.100 12.896 13.678 12.410
BDP, realna godišnja stopa rasta (%) –1,3 –0,1 –2,3 –0,4 –0,3 2,5 3,5 3,4 2,9 3,5 –8,1
Prosječna godišnja stopa inflacije

1,1 2,3 3,4 2,2 –0,2 –0,5 –1,1 1,1 1,5 0,8 0,1
potrošačkih cijena
Tekući račun platne bilance (mil.
–973 –764 –788 –453 153 1.524 1.089 1.765 993 1.682 –54
EUR)c
Tekući račun platne bilance
–2,1 –1,7 –1,8 –1,0 0,3 3,4 2,3 3,5 1,9 3,0 –0,1
(% BDP-a)
Izvoz robe i usluga (% BDP-a) 35,9 38,4 39,1 39,9 42,8 45,8 47,1 49,3 49,5 50,8 42,1
Uvoz robe i usluga (% BDP-a) 37,5 40,1 40,7 41,9 43,2 45,5 45,9 48,6 50,3 51,1 48,8
Inozemni dug (mil. EUR, na kraju

49.515 49.198 47.624 48.622 49.468 48.340 44.678 43.553 42.589 40.285 40.083
razdoblja)c
Inozemni dug (% BDP-a) 108,6 108,3 107,0 109,6 112,6 106,9 94,5 87,3 80,8 72,5 79,8
Inozemni dug (% izvoza robe i

302,8 282,5 273,7 274,5 262,9 233,2 200,8 176,9 163,2 142,6 189,7
usluga)
Otplaćeni inozemni dug
51,2 42,5 46,1 43,4 46,3 44,0 35,7 33,0 27,0 37,7 34,9
(% izvoza robe i usluga)d
Bruto međunarodne pričuve
10.660 11.195 11.236 12.908 12.688 13.707 13.514 15.706 17.438 18.560 18.943
(mil. EUR, na kraju razdoblja)
Bruto međunarodne pričuve (u
mjesecima uvoza robe i usluga, na 7,5 7,4 7,5 8,3 8,0 8,0 7,5 7,8 7,9 7,8 9,3
kraju razdoblja)
Nacionalna valuta: kuna (HRK)
Devizni tečaj za 31. prosinca

7,3852 7,5304 7,5456 7,6376 7,6615 7,6350 7,5578 7,5136 7,4176 7,4426 7,5369
(HRK : 1 EUR)
Devizni tečaj za 31. prosinca
5,5683 5,8199 5,7268 5,5490 6,3021 6,9918 7,1685 6,2697 6,4692 6,6499 6,1390
(HRK : 1 USD)
Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 EUR) 7,2862 7,4342 7,5173 7,5735 7,6300 7,6096 7,5294 7,4601 7,4141 7,4136 7,5331
Prosječni devizni tečaj (HRK : 1 USD) 5,5000 5,3435 5,8509 5,7059 5,7493 6,8623 6,8037 6,6224 6,2784 6,6223 6,6108
Neto pozajmljivanje (+)/zaduživanje (–)

–21.276 –26.584 –18.236 –18.436 –18.354 –11.736 –3.297 2.804 864 1.202 –27.851
konsolidirane opće države (mil. HRK)e
Neto pozajmljivanje (+)/zaduživanje (–)
–6,4 –7,9 –5,5 –5,5 –5,5 –3,4 –0,9 0,8 0,2 0,3 –7,4
konsolidirane opće države (% BDP-a)e
Dug opće države (% BDP-a)e 57,3 63,7 69,4 80,3 83,9 83,3 79,8 76,7 73,3 71,1 87,3
Stopa nezaposlenosti (prema definiciji

11,6 13,7 15,9 17,3 17,3 16,2 13,1 11,2 8,4 6,6 7,5
ILO-a, stanovništvo starije od 15 g.)
Stopa zaposlenosti (prema definiciji
46,5 44,8 43,2 42,1 43,3 44,2 44,6 45,8 46,9 47,7 47,2
ILO-a, stanovništvo starije od 15 g.)
a
Procjena stanovništva RH za 2000. temelji se na popisu iz 2001., a podaci za razdoblje od 2001. do 2019. zasnivaju se na popisu iz 2011. godine. Podaci za 2020. privremeni su.
b
Podaci su iskazani prema metodologiji ESA 2010. Podaci za 2020. privremeni su.
c
Podaci platne bilance i inozemnog duga temelje se na metodologiji koju propisuje šesto izdanje Priručnika za sastavljanje platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja (BPM6) te na
novoj sektorskoj klasifikaciji institucionalnih jedinica u skladu sa standardom ESA 2010. Podaci platne bilance i inozemnog duga zasnivaju se na posljednjim dostupnim podacima o
platnoj bilanci zaključno s drugim tromjesečjem 2021. i o stanju bruto inozemnog duga na kraju kolovoza 2021.
d
Otplate inozemnog duga uključuju otplate glavnice na osnovi obveznica, dugoročnih trgovinskih kredita i dugoročnih kredita (isključujući obveze prema vlasnički povezanim
poduzećima) te ukupnu otplatu kamata (uključujući FISIM), bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja.
e
Fiskalni podaci iskazani su prema metodologiji ESA 2010.
Izvori: DZS; MF; HNB
Sadržaj
Osnovne informacije o Hrvatskoj iv Tablica D8a: Valutna struktura oročenih depozita kućanstava i
nefinancijskih društava 44
Informacija o gospodarskim kretanjima 1 Tablica D8b: Ročna struktura oročenih depozita po sektorima 45
Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novca 46
Sažetak 3 Tablica D10: Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih
institucija 47
Statistički pregled 19 Tablica D11: Depoziti središnje države i fondova socijalne
sigurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucija 48
Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i Tablica D12: Ograničeni i blokirani depoziti kod drugih
obvezama 21 monetarnih financijskih institucija 48
A. Monetarni i kreditni agregati 23
Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati 23 E. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 49
Tablica E1a: Agregirana bilanca investicijskih fondova (stanja) 49
B. Monetarne financijske institucije 25 Tablica E1b: Agregirana bilanca investicijskih fondova
Tablica B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih (transakcije) 50
institucija 25 Tablica E2a: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema
Tablica B2: Broj drugih monetarnih financijskih institucija vrsti ulaganja i vrsti fonda (stanja) 51
obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija Tablica E2b: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema
prema veličini bilančne aktive 26 vrsti ulaganja i vrsti fonda (transakcije) 51
C. Hrvatska narodna banka 27 F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost 52

Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke 27 Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke 52
Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke 53
D. Druge monetarne financijske institucije 29 Tablica F3: Obvezne pričuve banaka 54
Tablica D1: Konsolidirana bilanca drugih monetarnih Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka 56
financijskih institucija 29
Tablica D2: Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih G. Financijska tržišta 57
institucija 31 Tablica G1a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
Tablica D3: Potraživanja drugih monetarnih financijskih depozite bez valutne klauzule (novi poslovi) 57
institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 32 Tablica G1b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
Tablica D3a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz depozite s valutnom klauzulom (novi poslovi) 58
valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija Tablica G1c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne
od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 32 depozite (novi poslovi) 59
Tablica D4: Potraživanja drugih monetarnih financijskih Tablica G2a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
institucija od ostalih domaćih sektora 33 kredite kućanstvima bez valutne klauzule (novi poslovi) 60
Tablica D4a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz Tablica G2b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija kredite kućanstvima s valutnom klauzulom (novi poslovi) 61
od ostalih domaćih sektora 33 Tablica G2c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne
Tablica D5: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih kredite kućanstvima (novi poslovi) 62
institucija po institucionalnim sektorima 34 Tablica G3a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
Tablica D5a: Distribucija deviznih kredita i kunskih kredita kredite nefinancijskim društvima bez valutne klauzule (novi
s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih poslovi) 63
institucija po institucionalnim sektorima 36 Tablica G3b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
Tablica D5b: Distribucija kredita drugih monetarnih kredite nefinancijskim društvima s valutnom klauzulom
financijskih institucija po institucionalnim sektorima i (novi poslovi) 64
prema izvornom dospijeću 37 Tablica G3c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne
Tablica D5c: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih kredite nefinancijskim društvima (novi poslovi) 65
institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturi 38 Tablica G4: Efektivne kamatne stope kreditnih institucija za
Tablica D5d: Distribucija kredita drugih monetarnih odabrane kredite (novi poslovi) 66
financijskih institucija nefinancijskim društvima prema Tablica G5a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
namjeni i valutnoj strukturi 39 depozite i kredite bez valutne klauzule (stanja) 67
Tablica D5e: Distribucija kredita drugih monetarnih Tablica G5b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
financijskih institucija nefinancijskim društvima prema depozite i kredite s valutnom klauzulom (stanja) 68
veličini nefinancijskog društva 40 Tablica G5c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne
Tablica D6: Depozitni novac kod drugih monetarnih depozite i kredite (stanja) 69
financijskih institucija 42 Tablica G6a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
Tablica D7: Kunski depoziti kod drugih monetarnih financijskih depozite i kredite bez valutne klauzule (novi poslovi) 71
institucija 42 Tablica G6b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske
Tablica D8: Devizni depoziti kod drugih monetarnih depozite i kredite s valutnom klauzulom (novi poslovi) 72
financijskih institucija 43 Tablica G6c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne
depozite i kredite (novi poslovi) 73
Tablica G7a: Kamatne stope ostvarene u trgovini depozitima Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po
na međubankovnom tržištu 75 domaćim sektorima 100
Tablica G7b: Kamatne stope kotirane na međubankovnom Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora 102
tržištu (ZIBOR) 76 Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja – svodna tablica 104
Tablica G8a: Kamatne stope na trezorske zapise RH 77 Tablica H17: Stanje međunarodnih ulaganja – izravna ulaganja 106
Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice RH za Tablica H18: Stanje međunarodnih ulaganja – portfeljna
odabrane valute i rokove dospijeća 78 ulaganja 106
Tablica G10a: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih Tablica H19: Stanje međunarodnih ulaganja – ostala ulaganja 107
tečajeva Hrvatske narodne banke 79
Tablica G10b: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne I. Državne financije – izabrani podaci 108
banke na kraju razdoblja 80 Tablica I1: Nefinancijski računi opće države 108
Tablica G11: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanja 81 Tablica I2: Glavni makro-agregati opće države u skupu računa
ESA 2010 110
H. Gospodarski odnosi s inozemstvom 82 Tablica I3: Dug opće države 112
Tablica H1: Platna bilanca – svodna tablica 82
Tablica H2: Platna bilanca – robe i usluge 83 J. Nefinancijske statistike – izabrani podaci 114
Tablica H3: Platna bilanca – primarni i sekundarni dohodak 84 Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena
Tablica H4: Platna bilanca – izravna i portfeljna ulaganja 85 industrije 114
Tablica H5: Platna bilanca – ostala ulaganja 87 Tablica J1a: Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena 115
Tablica H6: Platna bilanca – svodna tablica 89 Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena 116
Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke i Tablica J3: Indeksi cijena stambenih objekata 117
devizne pričuve banaka 92 Tablica J3a: Hedonistički indeks cijena nekretnina 118
Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnost 93 Tablica J4: Prosječne mjesečne neto plaće 119
Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kune 95 Tablica J5: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja
Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima 96 potrošača 120
Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog
sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji Popis banaka i štedionica 121
ne jamči javni sektor 98 Članovi Savjeta i rukovodstvo Hrvatske narodne banke 123
Kratice i znakovi 124
Informacija o
gospodarskim kretanjima
BILTEN HNB-a • BROJ 271 3
Sažetak
U razdoblju od srpnja do rujna ubrzao se rast gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje te su
se nastavili rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti. Zahvaljujući nastavku povoljnih gospodarskih kretanja broj
zaposlenih nadmašio je razinu ostvarenu prije pandemijske krize. Broj se nezaposlenih smanjio, ali je nezaposlenost
zbog uvoza stranih sezonskih radnika još uvijek iznad pretpandemijske razine. Godišnji rast potrošačkih cijena
ubrzao se s 3,1% u kolovozu na 3,3% u rujnu, što je ponajviše bilo rezultat ubrzavanja godišnjeg rasta cijena
energije (poglavito naftnih derivata). Temeljna je inflacija u rujnu također blago porasla, ali se zadržala na relativno
niskoj razini od 1,9%. Tijekom listopada slobodna novčana sredstva banaka dosegnula su prosječnu razinu od 63,7
mlrd. kuna, pri čemu je dnevni višak kunske likvidnosti domaćega bankovnog tržišta bio viši za 21,1 mlrd. kuna u
odnosu na isti mjesec prethodne godine. Godišnji se rast plasmana banaka u rujnu zadržao na razini iz prethodnog
mjeseca (4,1%) kao rezultat usporavanja rasta plasmana poduzećima s 1,2% u kolovozu na 1,0% u rujnu i blagog
ubrzavanja rasta plasmana stanovništvu na 4,7%, s 4,6%. Pritom su se nastavili rast stambenih kredita i oživljavanje
gotovinskih nenamjenskih kredita. Manjak proračuna opće države prema metodologiji ESA 2010 u prvoj se polovini
godine znatno smanjio u odnosu na isto razdoblje lani zbog oporavka poreznih prihoda i smanjenja fiskalnih potpora.
Model brze procjene BDP-a za treće tromjesečje upućuje ograničenja (Slika 8.).
na ubrzanje realnog rasta u odnosu na razdoblje od travnja do Broj zaposlenih prema sezonski prilagođenim podacima u
lipnja 2021., pri čemu je najveći doprinos dinamiziranju gos- rujnu je porastao za 0,4% u odnosu na kolovoz, dok je u razdo-
podarske aktivnosti vjerojatno proistekao iz dobrih ostvarenja blju od srpnja do rujna ostvaren rast od 1,0% u odnosu na pret-
u turizmu (Slika 1.). Mjesečni podaci pokazuju kako je realni hodno tromjesečje. Najveći doprinos tom porastu dalo je zapo-
promet od trgovine na malo u razdoblju od srpnja do rujna bio šljavanje izvan javnog sektora. Istodobno se smanjila i stopa ne-
za 3,2% veći od prosječnog ostvarenja iz prethodna tri mjese- zaposlenosti, koja je prema desezoniranim podacima dosegnula
ca. Spomenuto kretanje odražava mjesečni rast trgovine u srp- 7,7% radne snage (originalno 7,0%), pri čemu je broj nezaposle-
nju i kolovozu, dok su u rujnu zabilježena stagnantna kretanja. nih u rujnu bio veći nego u istom razdoblju 2019. godine (Slika
Nasuprot tome, industrijska je proizvodnja u trećem tromjeseč- 16.). Viša razina nezaposlenosti u odnosu na pretkrizno razdo-
ju bila za 0,9% manja od prosječnog ostvarenja iz prethodna tri blje, uz istodobni oporavak zaposlenosti, koja se također zadr-
mjeseca, pri čemu se u rujnu smanjila za 1,3% na mjesečnoj ra- žala iznad razine iz istog mjeseca 2019. godine, upućuje na sve
zini. Prema glavnim industrijskim grupacijama smanjenje pro- veće upošljavanje radnika iz zemalja izvan Hrvatske i EU-a kako
izvodnje ponajprije odražava pad proizvodnje energije i netraj- bi se djelomično podmirio rast potražnje za radnom snagom.
nih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih Prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u rujnu 2021. bila
i kapitalnih proizvoda nije se značajno promijenila u odnosu na je za 0,8% veća nego u kolovozu (sezonski prilagođeni poda-
ostvarenje iz prethodnog tromjesečja, dok se proizvodnja traj- ci), kada je rast bio manje izražen i iznosio 0,2% (Slika 17.).
nih dobara za široku potrošnju povećala (slike 3. i 4.). Realna Promatrano na godišnjoj razini, prosječna nominalna bruto pla-
je građevinska aktivnost u srpnju i kolovozu bila za 0,4% niža u ća isplaćena u trećem tromjesečju bila je viša za 4,2% nego u
usporedbi s prosječnim ostvarenjem drugog tromjesečja, stoga je istom razdoblju prethodne godine, pri čemu su plaće rasle po-
zaustavljen rast na tromjesečnoj razini koji je bio neprekinut od djednakom dinamikom i u javnom i u privatnom sektoru. Isplate
kratkotrajne kontrakcije u prvoj polovini prošle godine. Naime, neoporezivih naknada i dalje gotovo u potpunosti izostaju pa je
iako je građevinska aktivnost i privatnog i javnog sektora porasla godišnji porast prosječnoga ukupnog dohotka zaposlenih (od-
u kolovozu u odnosu na prethodni mjesec (mjesečni rast građe- nosno neto plaća uvećanih za neoporezive naknade) u kolovozu
vinskih radova na zgradama iznosio je 3,6%, a na ostalim građe- 2021. bio istovjetan povećanju prosječne nominalne neto plaće.
vinama 2,0%), to nije bilo dovoljno da se nadoknadi njihov pad Godišnja se stopa inflacije potrošačkih cijena blago ubrzala,
u srpnju (slike 5. i 6.). Iz rezultata ankete poduzetnika proizlazi na 3,3% u rujnu, s 3,1% u kolovozu. Taj je porast, kao i u prvoj
da dinamika u spomenuta dva mjeseca odražava nedostatak rad- polovini godine, ponajviše bio rezultat ubrzavanja godišnjeg ra-
ne snage, a istodobno je porastao i broj poduzetnika koji navode sta cijena energije te manjim dijelom i prerađenih prehrambenih
poteškoće s dobavom materijala. proizvoda. Najveći doprinos ubrzavanju rasta cijena energije u
Podaci Ankete o pouzdanju potrošača pokazuju kako se in- rujnu dali su naftni derivati, što odražava porast cijene barela
deks potrošačkog optimizma u listopadu pogoršao i na mjeseč- sirove nafte tipa Brent na svjetskom tržištu s prosječnih 70 USD
noj i na tromjesečnoj razini. Tako su se očekivanja potrošača u u kolovozu na 75 USD u rujnu. Stoga cijene energije i dalje daju
listopadu nalazila na razini s početka ove godine. Promatrano na najveći doprinos inflaciji, koji u rujnu iznosi 1,6 postotnih bo-
mjesečnoj razini, pogoršanje indeksa najviše je posljedica loši- dova, a to je gotovo polovina ukupne inflacije (od toga se 1,4
je ocjene glede financijske situacije u kućanstvu danas u odno- postotna boda odnosi na naftne derivate). Ubrzavanje rasta cije-
su na stanje prije 12 mjeseci te lošijih očekivanja glede ukupne na prerađenih prehrambenih proizvoda uglavnom je bilo rezultat
ekonomske situacije u Hrvatskoj za 12 mjeseci u usporedbi sa povećanja godišnje stope rasta cijena kruha i žitarica te kave,
stanjem danas. Poslovna očekivanja u listopadu su se u svim dje- povezanog s prelijevanjem poskupljenja prehrambenih sirovina
latnostima pogoršala u odnosu na rujan ove godine te je indeks na svjetskom tržištu. Uz to, blago se ubrzao godišnji rast cijena
pouzdanja poslovnih subjekata u svim djelatnostima bio ispod neprerađenih prehrambenih proizvoda. Nasuprot tome, godišnji
prosječne razine iz prethodna tri mjeseca. Pritom najveći udio rast potrošačkih cijena industrijskih proizvoda (bez hrane i ener-
ispitanika u građevinarstvu i dalje navodi da izvođenje građevin- gije) usporio se s 1,0% u kolovozu na samo 0,3% u rujnu, tako
ske aktivnosti ograničava manjak radne snage, posebice kada je da i dalje nije vidljivo znatnije prelijevanje porasta cijena energije
riječ o izgradnji zgrada. U industriji se kao ograničavajući fak- i drugih sirovina na svjetskom tržištu, kao ni učinak zastoja u
tori za poslovanje ističu manjak radne snage i financijska ogra- globalnim lancima nabave i povećanja vozarina na spomenutu
ničenja, a u djelatnosti usluga manjak potražnje te financijska komponentu IPC-a. Nadalje, u rujnu se blago usporio i godišnji
4 BILTEN HNB-a • BROJ 271
rast cijena usluga, ponajviše zbog usporavanja rasta cijena te- izvan kreditnih institucija, pa je višak likvidnosti dosegnuo pro-
lefonskih usluga. U spomenutim uvjetima temeljna se inflacija sječnu razinu od 63,7 mlrd. kuna. U usporedbi s istim mjesecom
ubrzala vrlo blago (na 1,9% u rujnu, s 1,8% u kolovozu) te se prošle godine prosječni dnevni višak kunske likvidnosti domaće-
zadržala na relativno niskoj razini. Godišnja stopa rasta proizvo- ga bankovnog tržišta tako je u listopadu ove godine bio viši za
đačkih cijena na domaćem tržištu također se ubrzala, s 10,2% u 21,1 mlrd. kuna (Slika 55.). U takvim uvjetima izdašne likvid-
kolovozu na 13,7% u rujnu, uglavnom zbog ubrzanja godišnjeg nosti promet na domaćem međubankovnom prekonoćnom trži-
rasta cijena energije (ponajviše u djelatnosti vađenja sirove nafte štu nije ostvaren još od travnja prošle godine, dok se na ostalim
i prirodnog plina te proizvodnji naftnih derivata). To je rezul- segmentima novčanog tržišta tijekom listopada nastavio promet
tat prelijevanja uvezenih inflatornih pritisaka zbog porasta cijena skromnih vrijednosti. Pritom se implicitna kamatna stopa izve-
sirove nafte i prirodnog plina na svjetskom tržištu. Isključujući dena iz trgovanja banaka ugovorima o valutnoj razmjeni nasta-
energiju, godišnji rast proizvođačkih cijena blago se povećao (s vila povećavati te je u listopadu dosegnula prosječnu razinu od
2,7% u kolovozu na 3,0% u rujnu). 0,16%, a prekonoćna kamatna stopa na trgovanje banaka depo-
Početkom trećeg tromjesečja 2021. zabilježen je pad robnog zitnim novcem i kamatna stopa na repo poslove banaka ostale su
izvoza te blagi rast robnog uvoza. Tako se robni izvoz u srpnju nepromijenjene na razini od 0,01% odnosno 0,05% (Slika 28.).
smanjio za 4,3% u odnosu na prosjek prethodnih triju mjese- Istodobno su se kamatne stope na jednogodišnje kunske trezor-
ci (Slika 10.), poglavito zbog manjeg izvoza ostalih prijevoznih ske zapise bez valutne klauzule i eurske trezorske zapise iste roč-
sredstava (uglavnom brodova), a u znatno manjoj mjeri i me- nosti nastavile smanjivati te su u listopadu dosegnule dosad naj-
dicinskih i farmaceutskih proizvoda. Nepovoljno su na izvo- niže razine od 0,0% (Slika 29.) odnosno –0,15%.
zna ostvarenja također utjecali manji izvoz energenata, potom U rujnu su kamatne stope banaka na novougovorene kredi-
proizvoda tekstilne industrije i cestovnih vozila. Istodobno se te poduzećima i stanovništvu, koji uključuju prvi put ugovorene
ukupan robni uvoz blago povećao, za 1,0% (Slika 11.), čemu i ponovno ugovorene kredite, ostale gotovo nepromijenjene, uz
je najviše pridonio rast uvoza nekih vrsta energenata, poglavito iznimku porasta kamatnih stopa na dugoročne kredite poduzeći-
zemnog i industrijskog plina te, u manjoj mjeri, električne ener- ma s valutnom klauzulom (slike 29. i 30.). Njihovo je povećanje
gije. Osim toga, povećao se uvoz ostalih prijevoznih sredstava uglavnom odraz kretanja kamatnih stopa na prvi put ugovorene
(uglavnom brodova), zatim prehrambenih proizvoda te nekih vr- kredite za investicije s valutnom klauzulom (Slika 32.). Što se
sta kapitalnih proizvoda (posebno električnih strojeva, aparata tiče stanovništva, troškovi stambenog financiranja nisu se znat-
i uređaja; Slika 12.). Nasuprot tome, snažno se smanjio uvoz nije promijenili u odnosu na prethodni mjesec (Slika 33.), dok
nafte i naftnih derivata te medicinskih i farmaceutskih proizvo- su se istodobno tek blago smanjile kamatne stope na potrošačko
da. U skladu s opisanim kretanjima robnog izvoza i uvoza vanj- kreditiranje (Slika 34.). Kada je riječ o depozitima, zabilježen
skotrgovinski se manjak povećao za 8,9% u odnosu na prosjek je blagi rast kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva i
prethodnih triju mjeseci (Slika 13.). Uključe li se u analizu i prvi poduzeća (slike 35. i 36.). U skladu s opisanim kretanjima ra-
podaci za kolovoz, pad robnog izvoza bio je nešto slabiji nego u zlika između kamatnih stopa na ukupne nove kredite i depozite
srpnju (za 3,9%), dok je rast uvoza bio snažniji (za 2,9%), što je snizila se na 4,4 postotna boda, dok se razlika za njihova stanja
rezultiralo znatno bržim rastom manjka (za 17,0%). zadržala na 3,8 postotnih bodova (Slika 37.).
Nakon blage aprecijacije početkom listopada nominalni te- Monetarna kretanja u rujnu obilježilo je smanjenje ukupnih
čaj kune prema euru blago je deprecirao te je na kraju listopada likvidnih sredstava (M4) za 0,5 mlrd. kuna ili 0,1% (na os-
iznosio 7,51 EUR/HRK (Slika 23.), što je deprecijacija od 0,2% novi transakcija), pri čemu je snažno pala neto domaća akti-
u usporedbi s krajem rujna. S druge strane, dnevni nominalni va (NDA), a neto inozemna aktiva monetarnog sustava (NIA)
tečaj niži je za 0,8% u odnosu na kraj listopada prošle godine, snažno je porasla (Slika 39.), što je uglavnom rezultat priljeva
kada je neizvjesnost glede negativne epidemiološke situacije do- deviznih sredstava iz predujma Europske komisije na temelju
datno ojačala sezonsku deprecijaciju tečaja. Uz slabljenje pre- Nacionalnog plana oporavka i otpornosti na račun države kod
ma euru, kuna je oslabjela i prema većini ostalih valuta zemalja HNB-a. Novčana masa (M1) u rujnu se također smanjila, i to
glavnih vanjskotrgovinskih partnera, a to je rezultiralo deprecija- za 0,5 mlrd. kuna (0,3%) odražavajući smanjenje gotovog novca
cijom nominalnoga efektivnog tečaja kune, koji je na kraju listo- izvan kreditnih institucija na kraju glavne turističke sezone, za
pada bio za 0,2% viši u odnosu na kraj rujna. Izraženiju depre- razliku od depozitnog novca, koji se povećao. Kvazinovac se ne-
cijaciju efektivnog tečaja ublažilo je jačanje kune prema turskoj znatno povećao u odnosu na kolovoz zahvaljujući rastu deviznih
liri, koje zrcali značajno jačanje eura prema toj valuti na među- depozita stanovništva i poduzeća koji je bio nešto snažniji od
narodnom deviznom tržištu. pada kunskih depozita. Unatoč mjesečnom padu godišnja stopa
Na europskom tržištu novca kratkoročne se kamatne stope rasta M4 ubrzala se s 11,1% u kolovozu na 11,4% u rujnu (Slika
ni tijekom listopada nisu znatnije promijenile. Tako je na kraju 50.), a M1 s 19,8% na 20,7% (Slika 49.), i to zbog izraženijeg
listopada EONIA, prekonoćna kamatna stopa na bankovnom tr- pada tih monetarnih agregata u rujnu prošle godine (učinak ba-
žištu europodručja, tek neznatno porasla, na razinu od –0,49%, znog razdoblja).
dok se šestomjesečni EURIBOR zadržao na –0,53% (Slika 25.). Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima
Premije za rizik europskih zemalja s tržištima u nastajanju ti- (osim središnje države) nastavili su padati i u rujnu, i to za 0,2
jekom listopada uglavnom su se smanjile (Slika 26.), pri čemu mlrd. kuna ili 0,1% (na osnovi transakcija) u odnosu na mjesec
se premija za rizik Hrvatske snizila za gotovo 10 baznih bodo- prije. Godišnja stopa rasta ukupnih plasmana već se treći mje-
va i spustila na razinu od 76 baznih bodova na kraju listopa- sec zaredom zadržala na razini od 4,1% (Slika 41.). Na mje-
da. Unatoč nešto izraženijem padu Hrvatska je nastavila bilježiti sečnoj su razini smanjeni plasmani poduzećima (0,6 mlrd. kuna
nešto više vrijednosti u odnosu na usporedive zemlje Srednje i ili 0,7%) pa se njihova godišnja stopa rasta usporila s 1,2% na
Istočne Europe. Promatraju li se prinosi na desetogodišnje dr- 1,0% (Slika 42.). S druge strane, plasmani stanovništvu porasli
žavne obveznice, tijekom listopada nastavio se njihov rast, u naj- su za 0,5 mlrd. kuna ili 0,3%, pri čemu najveći doprinos njiho-
većoj mjeri zbog i nadalje prisutnih očekivanja promjene smjera vom rastu i dalje dolazi od stambenih kredita, koji su porasli za
monetarne politike. 0,4 mlrd. kuna (0,6%), a nastavilo se i oživljavanje gotovinskih
Tijekom listopada slobodna novčana sredstva banaka pove- nenamjenskih kredita (0,3 mlrd. kuna ili 0,6%). Promatrano
ćala su se uglavnom zbog sezonskog smanjenja gotovog novca na godišnjoj razini, stambeni krediti ubrzali su rast s 10,8% u
kolovozu na 11,2% u rujnu, kao i gotovinski nenamjenski krediti odnosu na isto razdoblje prethodne godine (9,3 mlrd. kuna u
(s 0,8% na 1,3%) pa se rast ukupnih plasmana stanovništvu ubr- usporedbi s 19,6 mlrd. kuna; Tablica 3.). Pad manjka odražava
zao s 4,6% na 4,7% (Slika 43.). povoljna kretanja tijekom drugog tromjesečja, kada je godišnji
Bruto međunarodne pričuve tijekom listopada vrlo su blago rast prihoda (19,4%) bio zamjetno brži od rasta rashoda (3,4%).
porasle (0,1 mlrd. EUR ili 0,6%) u odnosu na rujan te su na Promatrajući kumulativna kretanja u prvoj polovini ove godine,
kraju mjeseca iznosile 24,5 mlrd. EUR (Slika 57.). U odnosu prihodi su povećani za 13,7%, što je ponajprije odraz rasta pri-
na kraj 2020. godine bruto međunarodne pričuve porasle su za hoda od neizravnih poreza, odnosno oporavka osobne potrošnje
5,5 mlrd. EUR ili 29,3%. Neto raspoložive pričuve iznosile su i turističke aktivnosti, kao i provedene izmjene u sustavu tro-
na kraju listopada 19,5 mlrd. EUR kao i tijekom protekla četiri šarina, odnosno povećanja trošarina na duhan i duhanske proi-
mjeseca. zvode. Nadalje, snažan pozitivan doprinos rastu prihodne strane
Tijekom srpnja i kolovoza 2021. zabilježeno je izrazito snaž- dali su i ostali prihodi koji u velikoj mjeri povezani s većim prilje-
no smanjenje neto inozemnog duga, za 4,2 mlrd. EUR, pri čemu vima sredstava iz fondova EU-a. Porasli su i socijalni doprinosi s
su svoju neto inozemnu poziciju poboljšali svi domaći sektori obzirom na oporavak na tržištu rada. U suprotnom smjeru kre-
(Slika 61.). Ipak, tomu je najviše pridonijelo sezonsko poboljša- tali su se prihodi od izravnih poreza (–3,4%), što je posljedica
nje inozemne pozicije banaka, odnosno primjetan rast inozemne rasterećenja u poreznom sustavu, poglavito vezanih uz sniženje
imovine zahvaljujući priljevu deviza tijekom vrhunca turistič- stopa poreza na dohodak. Kada je riječ o rashodnoj strani pro-
ke sezone. Poboljšanje neto inozemne pozicije središnje banke, računa, ona je povećana za 5,5%, čemu je najviše pridonio rast
koje se može povezati s rastom depozita države na računu kod socijalnih naknada, koji se može objasniti povećanjem socijalnih
HNB-a zbog povećanog priljeva sredstava iz fondova EU-a, te potpora i povećanim rashodima u zdravstvu. Vrlo snažno pove-
ostalih domaćih sektora, ponajviše zahvaljujući porastu dužnič- ćani su i rashodi za investicije i ostali rashodi, što uvelike zrcali
kih potraživanja, također je pridonijelo ukupnim kretanjima, ia- pojačano korištenje fondova EU-a. Rast rashoda za zaposlene u
ko u znatno manjoj mjeri. Smanjile su se i inozemne obveze dr- velikoj je mjeri posljedica rasta osnovice za obračun plaća u dr-
žave, čemu je ponajviše pridonijela srpanjska otplata obveznice žavnim i javnim službama. Porasli su i rashodi za intermedijarnu
izdane na domaćem tržištu, a koja je djelomično bila u vlasniš- potrošnju. S druge strane, rast ukupnih rashoda znatno je ubla-
tvu nerezidenata. Stanje bruto inozemnog duga na kraju kolo- žio pad rashoda za subvencije vezanih uz isplaćene potpore za
voza 2021. iznosilo je 45,3 mlrd. EUR (Slika 63.), što je za 0,9 očuvanje radnih mjesta, a unatoč rastu javnoga duga smanjeni
mlrd. EUR više nego na kraju drugog tromjesečja te je isključivo su i rashodi za kamate jer su uvjeti financiranja na tržištu kapita-
posljedica rasta inozemnih obveza središnje banke zbog pora- la i nadalje povoljni. Poboljšanje salda odražava povoljna ciklička
sta obujma repo poslova, kao i obveza na osnovi nove alokacije kretanja i smanjenje privremenih potpora gospodarstvu.
posebnih prava vučenja. No, spomenute transakcije za isti iznos Dug konsolidirane opće države iznosio je na kraju srpnja
povećavaju bruto međunarodne pričuve i time imaju neutralan 344,3 mlrd. kuna, što čini povećanje za 14,1 mlrd. kuna u odno-
učinak na neto inozemnu poziciju samog HNB-a, kao i ukupan su na stanje na kraju 2020. godine (Tablica 5.), dok se relativni
neto inozemni dug. omjer javnog duga i BDP-a smanjio na 87,0% s 87,3% na kraju
Manjak proračuna konsolidirane opće države, prema meto- 2020.
dologiji ESA 2010, znatno je smanjen u prvoj polovini 2021. u
Slika 1. Tromjesečni bruto domaći proizvod Slika 4. Industrijska proizvodnja prema glavnim industrijskim
sezonski prilagođene realne vrijednosti grupacijama
sezonski prilagođeni indeksi
% 20 140 130
2015. = 100
2015. = 100
16 132 120
12 124
110
8 116
100
4 108
90
0 100
80
–4 92
–8 84 70
–12 76 60
–16 68 50
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Godišnja stopa promjene BDP-a

Razina BDP-a (sezonski prilagođene vrijednosti) – desno Intermedijarni proizvodi Netrajni proizvodi za široku potrošnju Energija
Kapitalni proizvodi Trajni proizvodi za široku potrošnju
Napomena: Podatak za treće tromjesečje 2021. odnosi se na Mjesečni pokazatelj
realne gospodarske aktivnosti HNB-a, procijenjen na temelju podataka objavljenih do
29. listopada 2021.
Izvori: DZS (sezonska prilagodba HNB-a); izračun HNB-a Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 2. Promjena BDP-a Slika 5. Fizički obujam građevinskih radova

doprinosi po komponentama
10 10 % % 10 150
2015. = 100
postotni bodovi
8 140
5 5
6
130
0 0 4
120
2
–5 –5 110
0
100
–10 –10 –2
–4 90
–15 –15
–6 80
–20 –20 –6 70
2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Uvoz robe i usluga Izvoz robe i usluga Promjena zaliha

Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa
Bruto investicije u fiksni kapital Potrošnja države
Trend-ciklus – desno
Potrošnja kućanstava Bruto domaći proizvod – desno
Podatak za treće tromjesečje 2021. odnosi se na srpanj i kolovoz.

Izvor: DZS Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 3. Industrijska proizvodnja Slika 6. Zgrade i ostale građevine
% 12 116 180 16 %
2015. = 100
2015. = 100
9 112 160 12
6 108 140 8
3 104 120 4
0 100 100 0
–3 96 80 –4
–6 92 60 –8
–9 88 40 –12
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Zgrade (trend-ciklus)
Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Ostale građevine (trend-ciklus)
Trend-ciklus – desno Zgrade (tromjesečna stopa promjene) – desno
Ostale građevine (tromjesečna stopa promjene) – desno
Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 7. Realni promet od trgovine na malo Slika 10. Robni izvoz (fob)
% 16 140 1,6 20
2015. = 100
mlrd. EUR
%, sezonski prilagođeno
12 130
8 120 1,3 10
4 110
0 100 1,1 0
–4 90
0,9 –10
–8 80
–12 70
0,6 –20
–16 60 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan izvoz (trend-ciklus)
Tromjesečna stopa promjene sezonski prilagođenog indeksa Izvoz bez energenata (trend-ciklus)
Trend-ciklus – desno Ukupan izvoz (tromjesečna stopa promjene) – desno
Izvoz bez energenata (tromjesečna stopa promjene) – desno
Napomena: Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj.

Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 8. Pokazatelji potrošačkog i poslovnog optimizma Slika 11. Robni uvoz (cif)
standardizirane desezonirane vrijednosti
130 2,5 30
mlrd. EUR
120
2,3 20
110
2,0 10
100
90 1,8 0
80 1,5 –10
70
1,3 –20
60
1,0 –30
50 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupan uvoz (trend-ciklus)
Poslovni optimizam u građevinarstvu Poslovni optimizam u industriji Uvoz bez energenata (trend-ciklus)
Poslovni optimizam u trgovini na malo Dugoročni prosjek = 100 Ukupan uvoz (tromjesečna stopa promjene) – desno
Poslovni optimizam u uslužnim djelatnostima Indeks pouzdanja potrošača Uvoz bez energenata (tromjesečna stopa promjene) – desno
Napomena: Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj.

Izvori: Ipsos; HNB (sezonska prilagodba HNB-a) Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 9. Indeksi pouzdanja u EU-u Slika 12. Uvoz kapitalnih proizvoda i cestovnih vozila (cif)
sezonski prilagođene serije
20 120 0,45 25
mlrd. EUR
%, bilanca odgovora
dugoročni prosjek = 100
73
0,40 20
10 110
0,35 15
0 100 0,30 10
0,25 5
–10 90 0,20 0
0,15 –5
–20 88
0,10 –10
–30 70 0,05 –15
–50
0,00 –20
–40 60 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Uvoz cestovnih vozila (trend-ciklus)
Indeks pouzdanja poduzeća u industriji Uvoz kapitalnih proizvoda (trend-ciklus)
Indeks pouzdanja potrošača Uvoz cestovnih vozila (tromjesečna stopa promjene) – desno
Indeks ekonomskog raspoloženja (ESI) – desno Uvoz kapitalnih proizvoda (tromjesečna stopa promjene) – desno
Napomena: Uvoz kapitalnih proizvoda odnosi se na odsjeke SMTK-a 71 – 77. Podaci

Napomena: Podaci zaključno s rujnom 2021. za treće tromjesečje odnose se na srpanj.
Izvor: Eurostat Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 13. Saldo robne razmjene Slika 16. Stope nezaposlenosti

sezonski prilagođeni podaci
–0,1 40 % 22
mlrd. EUR
–0,2 30 20
18
–0,3 20
16
–0,4 10
14
–0,5 0 12
–0,6 –10 10
–0,7 –20 8
6
–0,8 –30
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
–0,9 –40
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Administrativna stopa nezaposlenosti Anketna stopa nezaposlenosti
Prilagođena stopa nezaposlenosti
Ukupan saldo (trend-ciklus)
Saldo bez energenata (trend-ciklus)
Napomena: Pri izračunu administrativne stope nezaposlenosti od siječnja 2015. rabe
Ukupan saldo (tromjesečna stopa promjene) – desno se podaci o zaposlenosti prikupljeni iz obrasca JOPPD. Podaci o zaposlenosti
Saldo bez energenata (tromjesečna stopa promjene) – desno revidirani su unatrag od siječnja 2016. do prosinca 2019. Prilagođena stopa
nezaposlenosti procjena je HNB-a i računa se kao udio broja administrativno
Napomena: Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj. nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (nezaposlene osobe i osiguranici HZMO-a).
Izvor: DZS (sezonska prilagodba HNB-a) Izvori: DZS; izračun HNB-a (sezonska prilagodba HNB-a)
Slika 14. Saldo robne razmjene po skupinama proizvoda Slika 17. Prosječna nominalna bruto plaća po djelatnostima
NKD-a
originalni podaci
0,2
mlrd. EUR
13000
HRK
0,0
12000
–0,2
11000
–0,4
10000
–0,6
9000
–0,8
8000
–1,0
7000
–1,2
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
6000
Energenti Kapitalni proizvodi Brodovi 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Cestovna vozila Prehrana Ostalo
Sirovine, osim prehrane i energenata Ukupno O P Q Ostatak gospodarstva Ukupno
Napomena: Serije su prikazane kao tročlani pomični prosjeci mjesečnih podataka. Napomena: O – Javna uprava i obvezno socijalno osiguranje, P – Obrazovanje,
Podaci zaključno sa srpnjem 2021. Q – Zdravstvo
Izvor: DZS Izvori: DZS; izračun HNB-a
Slika 15. Zaposlenost Slika 18. Indeks potrošačkih cijena i temeljna inflacija
originalni podaci mjesečne stope promjene na godišnjoj razinia
1650 % 8
tis.
1600
4
1550
0
1500
–4
1450
1400 –8
I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Indeks potrošačkih cijena Temeljna inflacija

2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
a
Mjesečna stopa promjene izračunata je iz tromjesečnoga pomičnog prosjeka
sezonski prilagođenih indeksa potrošačkih cijena.
Izvor: HZMO Izvori: DZS; izračun HNB-a
Slika 19. Godišnje stope inflacije i doprinosi komponenata Tablica 1. Cjenovni pokazatelji
inflaciji potrošačkih cijena godišnje i mjesečne stope promjene
Godišnje stope Mjesečne stope
4,5 VIII. 21. IX. 21. IX. 20. IX. 21.

postotni bodovi
Indeks potrošačkih cijena i njegove komponente

3,5
Ukupni indeks 3,1 3,3 0,8 1,0
2,5 Energija 8,3 9,8 –0,4 1,0
Neprerađeni prehrambeni proizvodi 2,9 3,0 –0,8 –0,6
1,5
Prerađeni prehrambeni proizvodi 2,9 3,5 –0,4 0,2
0,5 Industrijski neprehrambeni proizvodi
1,0 0,3 4,5 3,8
bez energije
–0,5
Usluge 2,0 1,9 –0,3 –0,5
–1,5 Ostali cjenovni pokazatelji
Temeljna inflacija 1,8 1,9 1,1 1,2
–2,5
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Indeks proizvođačkih cijena industrije
10,2 13,7 0,0 3,2
Energija Neprerađeni prehrambeni proizvodi na domaćem tržištu
Prerađeni prehrambeni proizvodi Usluge Cijene sirove nafte Brent (USD) 58,2 81,6 –7,2 6,5
Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije
Temeljna inflacija (%) a
Indeks potrošačkih cijena (%) HWWI agregatni indeks cijena
36,8 22,8 5,5 –5,3
a
Temeljna inflacija ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i energije ni cijene sirovina (bez energenata, USD)
proizvoda koje su administrativno regulirane. Napomena: Prerađeni prehrambeni proizvodi uključuju alkohol i duhan.
Izvori: DZS; izračun HNB-a Izvori: DZS; Bloomberg; HWWI
Slika 20. Cijene sirove nafte (Brent) Slika 22. Nominalni dnevni tečaj kune prema euru,
američkom dolaru i švicarskom franku
srednji tečaj HNB-a
130 800 9,5 8,0

USD/barel
HRK/barel
120
700 9,0 7,5
110
100
600 8,5 7,0
90
80 500 8,0 6,5
70
60 400 7,5 6,0
50
300 7,0 5,5
40
30 200 6,5 5,0
20
10 100 6,0 4,5
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Brent (USD/barel) Brent (HRK/barel) – desno EUR/HRK USD/HRK – desno CHF/HRK – desno
Izvori: Bloomberg; izračun HNB-a Izvor: HNB
Slika 21. HWWI indeks cijena sirovina (bez energenata) Slika 23. Nominalni i realni efektivni tečajevi kune
200 170
indeks, 2010. = 100
2015. = 100
190 160
180 150
170 140
160 130
150 120
140 110
130 100
120
90
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
110
100
Nominalni Realni, uz proizvođačke cijene
90
Realni, uz potrošačke cijene
80 Realni, uz jedinični trošak rada u ukupnom gospodarstvu
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Realni, uz jedinične troškove rada u prerađivačkoj industriji
Napomena: Realni efektivni tečaj kune uz proizvođačke cijene uključuje hrvatski
HWWI indeks (USD) HWWI indeks (HRK) indeks proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu. Jedinični trošak rada
izračunat je kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i produktivnosti rada
(izraženo kao BDP po zaposlenom), dok su realni efektivni tečajevi kune uz jedinične
troškove rada dobiveni interpolacijom tromjesečnih vrijednosti. Pad indeksa označuje
efektivnu aprecijaciju kune.
Izvori: HWWI; izračun HNB-a Izvor: HNB
Slika 24. Doprinosia pojedinih valuta mjesečnoj stopi Slika 27. Kretanje premije osiguranja od kreditnog
promjene prosječnog indeksa nominalnoga efektivnog tečaja rizika (CDS) za odabrane banke majke domaćih banaka
kune (INET)
1,5 500
bazni bodovi
postotni bodovi
1,0
400
0,5
0,0 300
–0,5
200
–1,0
100
–1,5
–2,0 0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Unicredit S.p.A. Erste Group Bank AG

EUR USD CHF Ostale INETmom Raiffeisen Bank International AG Intesa Sanpaolo S.p.A.
a
Negativne vrijednosti označuju doprinos aprecijaciji INET-a.
Izvor: HNB Izvor: S&P Capital IQ
Slika 25. Kamatne stope na euro i prosječna razlika prinosa Slika 28. Prekonoćne kamatne stope i prometi
na obveznice europskih zemalja s tržištima u nastajanju
1,5 300 % 0,4 50
promet u mlrd. HRK

%
bazni bodovi
0,2
1,0 200 40
0,0
0,5 100 30
–0,2
0,0 0 –0,4 20
–0,6
–0,5 –100 10
–0,8
–1,0 –200 –1,0 0

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2019. 2020. 2021.
Kamatna stopa na prekonoćne depozite kod ESB-a EONIA EURIBOR 6M Repo poslovi banaka – desno Međubankovna trgovina – desno
Razlika prinosa na osnovi indeksa EMBI za europske zemlje s tržištima Trgovanje banaka depozitnim novcem – desno
u nastajanju – desno Kamatna stopa na trgovanje banaka depozitnim novcem
Međubankovna kamatna stopa Trgovanje banaka FX swapovima – desno
Napomena: EMBI je indeks (engl. Emerging Market Bond Index) koji pokazuje razliku Kamatna stopa na repo poslove banaka
prinosa na državne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tržištima u nastajanju, Implicitna kamatna stopa na trgovanje banaka FX swapovima
među kojima je i Hrvatska, u odnosu na nerizične vrijednosne papire koje su izdale
razvijene zemlje.
Izvori: ESB; Bloomberg; J. P. Morgan Izvor: HNB
Slika 26. Kretanje premije osiguranja od kreditnog Slika 29. Kratkoročni troškovi financiranja u kunama bez
rizika (CDS) za petogodišnje državne obveznice odabranih valutne klauzule
zemalja
400 % 10
bazni bodovi
350 9
8
300
7
250
6
200 5
150 4
3
100
2
50
1
0 0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Bugarska Češka Hrvatska Mađarska
Poljska Rumunjska Slovenija Slovačka Trezorski zapisi (364 dana, u kunama)
Njemačka Italija Kratkoročni kunski krediti poduzećima bez valutne klauzule
Kratkoročni kunski krediti stanovništvu bez valutne klauzule
Napomena: Premija osiguranja od kreditnog rizika jest godišnji relativni iznos premije
koju kupac CDS-a plaća kako bi se zaštitio od kreditnog rizika povezanog s
izdavateljem nekog instrumenta.
Izvor: S&P Capital IQ Izvori: MF; HNB
Slika 30. Dugoročni troškovi financiranja u kunama s Slika 33. Kamatne stope na prvi put ugovorene stambene
valutnom klauzulom i devizama kredite stanovništvu
% 10 % 5,5
8 5,0
6 4,5
4,0
4
3,5
2
3,0
0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2,5
Dugoročni krediti poduzećima s valutnom klauzulom
Dugoročni stambeni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom 2,0
Prinos na generičku njemačku 10-godišnju obveznicu + EMBI za Hrvatsku 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Dugoročni krediti stanovništvu s valutnom klauzulom, isključujući stambene
TZ EUR FX-546/547 dana TZ EUR FX-455 dana
Stambeni kunski Stambeni devizni Stambeni ukupno
Napomena: EMBI je indeks (engl. Emerging Market Bond Index) koji pokazuje razliku
prinosa na državne vrijednosne papire koje su izdale zemlje s tržištima u nastajanju,
među kojima je i Hrvatska, u odnosu na nerizične vrijednosne papire koje su izdale
razvijene zemlje.
Izvori: MF; Bloomberg; HNB Izvor: HNB
Slika 31. Kamatne stope banaka na kredite nefinancijskim Slika 34. Kamatne stope na prvi put ugovorene potrošačke i
društvima prema iznosu ostale kredite stanovništvu
6 10
NKS na nove poslove, %
9
5
8
4
7
3
6
2 5
1 4
3
0 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Potrošački kunski Potrošački devizni
Potrošački ukupno Ostali krediti
Razlika između kamatnih stopa na kredite do 7,5 i iznad 7,5 milijuna kuna
Krediti do 7,5 milijuna kuna Krediti iznad 7,5 milijuna kuna Napomena: Potrošački krediti uključuju ukupne kredite stanovništvu, osim stambenih
i ostalih. Ostali krediti stanovništvu uključuju kredite po kreditnim karticama,
prekoračenja po transakcijskim računima, revolving kredite te potraživanja s osnove
kartica s odgodom plaćanja (engl. charge card) te su gotovo isključivo kunski.
Izvor: HNB Izvor: HNB
Slika 32. Kamatne stope na prvi put ugovorene kredite Slika 35. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva
poduzećima
% 9 % 4,0
3,5
7 3,0
2,5
5
2,0
1,5
3
1,0
0,5
1
2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 0,0
Kunski krediti za obrtna sredstva 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Kunski krediti za obrtna sredstva s valutnom klauzulom
Kratkoročni kunski Dugoročni kunski
Kunski krediti za investicije s valutnom klauzulom
Kratkoročni devizni Dugoročni devizni
Kunski revolving, prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja
i krediti po kreditnim karticama Ukupni oročeni depoziti

Slika 36. Kamatne stope na oročene depozite poduzeća Slika 39. Neto inozemna aktiva, neto domaća aktiva i ukupna
likvidna sredstva (M4)
apsolutne promjene u posljednjih 12 mjeseci
% 6 45
mlrd. HRK
5 35
25
4
15
3
5
2
–5
1 –15
0 –25
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Kratkoročni kunski Dugoročni kunski

Kratkoročni devizni Dugoročni devizni NIA NDA M4
Ukupni oročeni depoziti
Slika 37. Prosječne kamatne stope na kredite (bez revolving Slika 40. Neto domaća aktiva, struktura
kredita) i depozite apsolutne promjene u posljednjih 12 mjeseci
% 10 45
mlrd. HRK
35
8
25
6 15
5
4
–5
2
–15
0 –25
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Krediti – stanje Krediti – novi Neto plasmani državi Plasmani

Depoziti – stanje Depoziti – novia Ostala neto aktiva NDA
a
Za oročene depozite kamatne stope na nove poslove vagane su njihovim stanjima.
Slika 38. Razlike između kamatnih stopa na kredite (bez Slika 41. Plasmani
revolving kredita) i kamatnih stopa na depozite
% 8 5 15 %
mlrd. HRK
7 4
10
3
6
5
2
5
1
0
4
0
3 –5
–1
2
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. –2 –10
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Kunski krediti bez valutne klauzule – kunski depoziti bez valutne klauzule
Kunski krediti s valutnom klauzulom – devizni depoziti Transakcije ukupnih plasmana
Ukupno – novi Ukupno – stanja Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno
Napomena: Razliku između prosječnih kamatnih stopa na kredite i prosječnih Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno
kamatnih stopa na depozite treba razlikovati od neto kamatne marže (omjera razlike
kamatnih prihoda i kamatnih rashoda te ukupne imovine kreditnih institucija).
Slika 42. Plasmani poduzećima Slika 45. Godišnje stope promjene plasmana poduzećima
na osnovi transakcija
3 18 % % 15
mlrd. HRK
2 12 10
1 6 5
0 0 0
–1 –6 –5
–2 –12 –10
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Transakcije plasmana poduzećima Kunski plasmani poduzećima Devizni plasmani poduzećima

Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno Ukupni plasmani poduzećima
Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno
Slika 43. Plasmani stanovništvu Slika 46. Struktura plasmana monetarnih financijskih
institucija
1,6 10 % 400
mlrd. HRK
mlrd. HRK
350
0,8 5 300
250
0,0 0 200
150
–0,8 –5 100
50
–1,6 –10 0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Transakcije plasmana stanovništvu Plasmani ostalim domaćim sektorima Plasmani središnjoj državi
Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno Plasmani stanovništvu Plasmani trgovačkim društvima
Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno
Slika 44. Godišnje stope promjene plasmana stanovništvu Slika 47. Plasmani monetarnih financijskih institucija
na osnovi transakcija središnjoj državi
% 30 120 50 %
mlrd. HRK
25
105 40
20
90 30
15
10 75 20
5 60 10
0
45 0
–5
–10 30 –10
–15 15 –20
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Kunski plasmani stanovništvu Devizni plasmani stanovništvu Plasmani središnjoj državi (stanje)
Ukupni plasmani stanovništvu Godišnja stopa promjene – desno

Slika 48. Udio kunskih plasmana u ukupnim plasmanima Slika 51. Struktura monetarnog agregata M4
sektora
% 60 440
mlrd. HRK
400
55
360
50 320
45 280
240
40
200
35 160
30 120
80
25
40
20 0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Plasmani nefinancijskim poduzećima Plasmani stanovništvu M1 Kunski depoziti Devizni depoziti

Plasmani ostalim domaćim sektorima (uklj. sektor države) Obveznice, instrumenti tržišta novca i udjeli novčanih fondova
Slika 49. Novčana masa (M1) Slika 52. Kunski štedni i oročeni depoziti
195 45 % 37 20 %
mlrd. HRK
mlrd. HRK
180
40
165
150 35 34 10
135 30
120
25
105 31 0
90 20
75 15
60 28 –10
10
45
30 5
15 0 25 –20
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
M1 (stanje) Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno Kunski depoziti (stanje)
Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno Godišnja stopa promjene – desno
Napomena: Stopa rasta na osnovi transakcija od ožujka 2019. isključuje učinak

reklasifikacije novčanih fondova.
Slika 50. Ukupna likvidna sredstva (M4) Slika 53. Devizni depoziti
410 16 % 190 16 %
mlrd. HRK
mlrd. HRK
380 180
12
12
350 170
8
320 8 160
4
290 150
4
0
260 140
230 0 130 –4
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
M4 (stanje) Devizni depoziti (stanje)

Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno Godišnja stopa promjene (na osnovi stanja) – desno
Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno Godišnja stopa promjene (na osnovi transakcija) – desno

Slika 54. Udio kunskih izvora Slika 57. Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke
tekući tečaj
% 50 25
mlrd. EUR
45 23
40 21
35 19
30 17
25 15
20 13
15 11
10 9
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2011.
2012.
2013.
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
2020.
2021.
Udio kunskih u ukupnim izvorima drugih monetarnih financijskih institucija Međunarodne pričuve Neto raspoložive pričuvea
Udio kunskih u ukupnim izvorima drugih monetarnih financijskih institucija
(isklj. depozitni novac)
a
NRP = međunarodne pričuve – devizna inozemna pasiva – devizni dio obvezne
pričuve – devizni depoziti države
Slika 55. Likvidnost banaka i prekonoćna kamatna stopa na Tablica 2. Platna bilanca
trgovanje banaka depozitnim novcem preliminarni podaci, u milijunima eura
Indeksi
% 1,5 80 2. tr. 2. tr.
2020.
mlrd. HRK
2021.a 2020./
2021.a/
1,3 70 2019.
2020.
1,1 60
Tekuće transakcije –53,8 –326,5 –3,2 607,5
0,9 50
Kapitalne transakcije 1074,4 1175,3 120,8 109,4
0,7 40
0,5 30 Financijske transakcije

19,1 –3601,9 1,3 –
(bez pričuva)
0,3 20
0,1 10 Međunarodne pričuve

603,5 4551,7 61,0 754,3
HNB-a
–0,1 0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Neto pogreške i propusti –398,1 101,0 295,9 –
Prekonoćna kamatna stopa
Višak likvidnosti (uključujući prekonoćni depozit kod HNB-a) – desno
a
Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.
Izvor: HNB
Napomena: Višak likvidnosti je razlika između stanja na računima za namiru poslovnih
banaka kod HNB-a i iznosa koji banke moraju održavati na tim računima prema
obračunu obvezne pričuve. Prekonoćna kamatna stopa do kraja 2015. odnosi se na
prekonoćnu međubankovnu kamatnu stopu, a od početka 2016. odnosi se na
prekonoćnu kamatnu stopu na trgovanje banaka depozitnim novcem.
Izvor: HNB
Slika 56. Promptne (SPOT) transakcije na deviznom tržištu Slika 58. Tokovi na tekućem i kapitalnom računu
(neto promet)
3 8 8
mlrd. EUR
% BDP-a
mlrd. EUR
2
6 6
1
4 4
0
2 2
–1
–2 0 0
–3 –2 –2
–4
–4 –4
–5 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. Primarni dohodak Usluge Roba
Banke s pravnim osobama Banke s fizičkim osobama Sekundarni dohodak Kapitalne transakcije
Banke sa stranim bankama Banke s HNB-om Tekući i kapitalni račun Tekući i kapitalni računa – desno
Ukupno banke HNB s državom i EK-om Tek. i kap. rač. bez jednokr. učinakaa – desno
Napomena: Pozitivne vrijednosti označuju neto kupnju, a negativne vrijednosti neto a
Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
prodaju. Pravne osobe uključuju državu. Podaci za četvrto tromjesečje odnose se na Napomena: Jednokratni učinci uključuju konverziju kredita vezanih uz švicarski franak
listopad. u 2015. te rezervacije banaka za kredite odobrene koncernu Agrokor u 2017. i 2018.
Slika 59. Tokovi na financijskom računu prema vrsti ulaganja Slika 62. Transakcije bruto inozemnog duga
5 10 4
mlrd. EUR
% BDP-a
mlrd. EUR
4 8 3
3 6
2
2 4
1
1 2
0 0 0
–1 –2 –1
–2 –4
–2
–3 –6
–3
–4 –8
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. –4
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Izravna ulaganja Portfeljna ulaganja
Ostala ulaganja Promjena bruto međunarodnih pričuva
Opća država Središnja banka Druge monetarne financijske institucije
Financijske izvedenice Ukupni neto tokovia – desno
Ostali domaći sektori Izravna ulaganja Ukupno
a
Napomena: Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo Napomena: Transakcije su promjena duga isključujući međuvalutne promjene i ostale
(uključujući i rast međunarodnih pričuva). prilagodbe. Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj i kolovoz.
Slika 60. Tokovi na financijskom računu prema Slika 63. Bruto inozemni dug
vlasničko-dužničkom odnosu na kraju razdoblja
5 15 60
mlrd. EUR
% BDP-a
mlrd. EUR
4 12
50
3 9
2 6 40
1 3
0 0 30
–1 –3
20
–2 –6
–3 –9 10
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Vlasničke obveze, neto Dužničke obveze isklj. pričuve, neto 0
Promjena međunarodnih pričuvaa Financijske izvedenice 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
Ukupni neto tokovi kapitala, isklj. pričuvea Ukupni neto tokovi kapitalab – desno
Ukupni neto tokovi kapitala, isklj. pričuvea,b – desno Opća država Središnja banka
Druge monetarne financijske institucije Izravna ulaganja
a
Promjena bruto međunarodnih pričuva umanjena je za inozemne obveze HNB-a.
Ostali domaći sektori
b
Napomena: Pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Neto
tokovi jesu razlika između promjene sredstava i obveza. Napomena: Podaci zaključno s kolovozom 2021.
Slika 61. Transakcije neto inozemnog duga Slika 64. Dug opće države
4 100 100
udio u dugu opće države, %
% BDP-a
mlrd. EUR
83,9 83,3 87,3

90 79,8 87,0 90
3 76,7
80 73,3 80
2 71,1
70 70
1
60 60
0
50 50
–1
40 40
–2
30 30
–3 20 20
–4 10 10
–5 0 0
2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. VII. 2021.
Opća država Središnja banka Ostali domaći sektori Unutarnji dug opće države Inozemni dug opće države
Izravna ulaganja Druge monetarne financijske institucije Ukupno Referentna vrijednost prema PSR-u (60%) – desno
Dug opće države – desno
Napomena: Transakcije jesu promjena duga isključujući međuvalutne promjene i ostale
prilagodbe. Neto inozemni dug jest bruto inozemni dug umanjen za dužnička potraživanja Napomena: Za izračun relativnog pokazatelja korišten je nominalni BDP za posljednja
prema inozemstvu. Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj i kolovoz. četiri dostupna tromjesečja.
Tablica 3. Saldo konsolidirane opće države Tablica 5. Promjena duga opće države
prema metodologiji ESA 2010, u milijunima kuna u milijunima kuna
I. – VI. 2020. I. – VI. 2021. VII. 2020. VII. 2021.

Ukupni prihodi 82.566 93.841 Ukupna promjena duga 32.049 4.719
Izravni porezi 11.964 11.554 Promjena unutarnjeg duga 22.255 –8.446
Neizravni porezi 31.874 37.491 – Gotovina i depoziti 43 –342
Socijalni doprinosi 21.883 24.108 – Vrijednosni papiri osim dionica, kratkoročni 5.961 –1.486
Ostalo 16.845 20.687 – Vrijednosni papiri osim dionica, dugoročni 10.662 –7.756
Ukupni rashodi 97.762 103.111 – Kratkoročni krediti 2.514 –278
Socijalne naknade 31.322 33.452 – Dugoročni krediti 5.925 1.324
Subvencije 9.134 6.450 Promjena inozemnog duga 9.794 13.164
Kamate 3.795 3.497 – Gotovina i depoziti 0 0
Naknade zaposlenicima 24.942 26.444 – Vrijednosni papiri osim dionica, kratkoročni 0 1.487
Intermedijarna potrošnja 14.942 15.967 –V

rijednosni papiri osim dionica, dugoročni 7.941 7.943
Investicije 7.506 9.311 – Kratkoročni krediti 0 –29
Ostalo 6.121 7.990 – Dugoročni krediti 1.853 3.763
Neto pozajmljivanje (+) / zaduživanje (–) –15.196 –9.270 Dodatak:
Izvori: Eurostat; DZS Promjena ukupno izdanih jamstava 371 787

Napomena: Promjena unutarnjeg duga opće države = (promjena pojedinih kategorija –
konsolidacijski elementi)
Tablica 4. Državni proračun Izvor: HNB
prema metodologiji računskog plana, u milijunima kuna
I. – VIII. I. – VIII.
2020. 2021.
1. Prihodi 85.448 99.416
2. Prodaja nefinancijske imovine 378 255
3. Rashodi 98.236 107.097
4. Nabava nefinancijske imovine 2.834 2.909

5. Neto pozajmljivanje (+) / zaduživanje (–)
–15.245 –10.335
(1+2-3-4)
Izvori: MF; izračun HNB-a
Statistički pregled
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • KLASIFIKACIJA I ISKAZIVANJE PODATAKA O POTRAŽIVANJIMA I OBVEZAMA 21
Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i obvezama
Hrvatska narodna banka u svojim statistikama započela je s Najveće promjene odnose se na sektor financijska društva.
primjenom standarda ESA 2010, što ujedno podrazumijeva i re- Sektor financijskih društava obuhvaća sljedeće podsektore:
viziju povijesnih podataka koji su proizvedeni u skladu sa stan- monetarne financijske institucije, druga financijska društva, osi-
dardom ESA 1995. Primjena standarda ESA 2010 odnosi se na guravajuća društva i mirovinske fondove.
statistiku odnosa s inozemstvom (tablice platne bilance, stanja Monetarne financijske institucije čine središnja banka i dru-
inozemnih ulaganja i inozemnog duga), na statistiku duga opće ge monetarne financijske institucije. Središnja banka je Hrvat-
države te na područje monetarne statistike. Uvođenje standarda ska narodna banka. Druge monetarne financijske institucije di-
ESA 2010 za statistiku odnosa s inozemstvom samo je dio šireg jele se na društva za primanje depozita osim središnje banke i
paketa promjena koji je obuhvaćen uvođenjem metodologije koju novčane fondove. Društva koja primaju depozite osim središnje
propisuje Priručnik za platnu bilancu (Balance of Payments and banke jesu kreditne institucije (banke, štedne banke i stambe-
International Investment Position Manual), 6. izdanje (BPM6). ne štedionice). Kreditne institucije jesu institucije kojima je Hr-
Primjena standarda ESA 2010, između ostalog, donosi pro- vatska narodna banka izdala odobrenje za rad u skladu sa Za-
mjene u dijelu sektorske klasifikacije institucionalnih jedinica. konom o kreditnim institucijama. U sektor kreditnih institucija
Tako će se sektorska klasifikacija protustranaka obavljati u skla- ne uključuju se banke u likvidaciji i banke u stečaju. Novčani
du s Odlukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sekto- fondovi obuhvaćaju sva financijska društva i kvazidruštva, osim
ra koju objavljuje Državni zavod za statistiku (DZS), a koja se onih razvrstanih u podsektor središnje banke i kreditnih institu-
temelji na Europskom sustavu nacionalnih računa (ESA 2010). cija, koja poglavito obavljaju financijsko posredovanje. Njihovo
Ova je sektorizacija obvezatan statistički standard Europske uni- poslovanje sastoji se od izdavanja udjela te ulaganja ponajprije u
je te je usklađena s temeljnim međunarodnim statističkim stan- kratkoročne dužničke instrumente, depozite i udjele ili jedinice
dardom – Sustavom nacionalnih računa (SNA 2008). novčanih fondova. Ulagački cilj im je održavanje glavnice fonda i
ostvarivanje prinosa u skladu s kamatnim stopama instrumenata
Tablica 1. Prikaz sektora u skladu sa sektorizacijom prema ESA-i
2010 tržišta novca.
Druga financijska društva sastoje se od investicijskih fondova
Sektorizacija prema ESA-i 2010
osim novčanih fondova, drugih financijskih posrednika, pomoć-
Nefinancijska društva nih financijskih institucija i vlastitih financijskih institucija i za-
Javna nefinancijska društva jmodavaca.
Domaća privatna nefinancijska društva
Investicijski fondovi osim novčanih sastoje se od svih oblika
Nefinancijska društva pod inozemnom kontrolom
kolektivnog ulaganja, osim onih razvrstanih u podsektor novča-
Financijska društva
nih investicijskih fondova, a koji prije svega obavljaju financijsko
Monetarne financijske institucije
posredovanje. Njihovo poslovanje sastoji se od izdavanja udjela
Središnja banka
Druge monetarne financijske institucije
ili jedinica u investicijskim fondovima koji nisu bliski supstituti
Društva koja primaju depozite osim središnje banke (Kreditne institucije) za depozite i, za vlastiti račun, ulaganja pretežno u dugoročnu
Novčani fondovi financijsku imovinu.
Financijska društva, osim monetarnih financijskih institucija i osiguravajućih Drugi financijski posrednici jesu institucije čija je glavna ak-
društava i mirovinskih fondova (Druga financijska društva)
tivnost financijsko posredovanje preuzimanjem obveza koje nisu
Investicijski fondovi osim novčanih fondova
Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih
u obliku novca, depozita i bliskih supstituta depozita. To su, pri-
fondova (Drugi financijski posrednici) mjerice, društva za lizing, faktoring-društva, banke u likvidaciji,
Pomoćne financijske institucije banke u stečaju, kreditne unije i sl.
Vlastite financijske institucije i zajmodavci
Pomoćne financijske institucije jesu institucije čija je glavna
Osiguravajuća društva
aktivnost pružanje pomoćnih financijskih poslova, a obuhvaćaju,
Mirovinski fondovi
primjerice, burze, mjenjačnice, financijska regulatorna tijela, po-
Opća država
srednike i zastupnike u osiguranju, investicijska društva, društva
Središnja država
za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, SKDD,
Regionalna država
Lokalna država
Hanfu, Finu i sl.
Fondovi socijalne sigurnosti Vlastite financijske institucije i zajmodavci obuhvaćaju fi-
Kućanstva nancijska društva i kvazidruštva koja se ne bave ni financijskim
Neprofitne institucije koje služe kućanstvima
posredovanjem ni pružanjem pomoćnih financijskih usluga
te većina njihove aktive ili pasive nije predmet transakcija na
Inozemstvo
otvorenim tržištima. Primjerice, to su: a) jedinice kao pravni
subjekti poput zaklada, ostavina, računa agencija ili društa-
Podaci o potraživanjima i obvezama klasificiraju se prema in- va koji postoje samo na papiru; b) holding društva koja ima-
stitucionalnim sektorima i financijskim instrumentima. ju kontrolnu razinu udjela u grupaciji društava kćeri i čija je
Sektor nefinancijska društva obuhvaća javna nefinancijska glavna aktivnost vlasništvo nad grupacijom bez upravljanja i
društva, domaća privatna nefinancijska društva i nefinancijska pružanja bilo kakvih daljnjih usluga društvima u grupaciji; c)
društva pod inozemnom kontrolom. Ovamo ulaze sve institu- subjekti posebne namjene koji se kvalificiraju kao institucio-
cionalne jedinice koje zadovoljavaju kriterije propisane sektor- nalne jedinice i skupljaju sredstva na otvorenom tržištu radi
skom klasifikacijom institucionalnih jedinica za pripadni pod- njihova korištenja od strane društva majke; d) jedinice koje ra-
sektor. Nefinancijska društva sastoje se od institucionalnih je- zličitim klijentima pružaju financijske usluge isključivo vlasti-
dinica koje su neovisni pravni subjekti i tržišni proizvođači te tim sredstvima ili sredstvima sponzora i preuzimaju financijski
čija je glavna aktivnost proizvodnja dobara i (ili) nefinancijskih rizik neisplate duga, primjer su zajmodavci, društva koja uzaj-
usluga. mljuju studentima ili za vanjsku trgovinu iz sredstava dobivenih
22 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • KLASIFIKACIJA I ISKAZIVANJE PODATAKA O POTRAŽIVANJIMA I OBVEZAMA
od sponzora poput državne jedinice ili neprofitne ustanove te u naravi u njihovoj ulozi potrošača te uplate sredstava države i
zalagaonice koje se većinom bave uzajmljivanjem i e) državni vlasnički dohoci.
fondovi posebne namjene, poznati kao državni fondovi bogat- Sektor inozemstvo je grupa jedinica bez karakterističnih
stva (engl. Sovereign Wealth Funds), ako se klasificiraju kao funkcija i izvora; sastoji se od nerezidentnih jedinica koje obav-
financijska društva. ljaju transakcije s rezidentnim institucionalnim jedinicama ili
Osiguravajuća društva sastoje se od svih financijskih društava imaju druge ekonomske veze s rezidentnim jedinicama. Njiho-
i kvazidruštava koja se poglavito bave financijskim posredova- vi računi omogućavaju opći pregled ekonomskih veza između
njem s ciljem dijeljenja rizika uglavnom u obliku izravnog osigu- nacionalnoga gospodarstva i inozemstva. Ovdje su uključene i
ranja ili reosiguranja. institucije Europske unije i međunarodne institucije. Sektor ino-
Mirovinski fondovi sastoje se od svih financijskih i kvazidru- zemstvo obuhvaća strane fizičke i pravne osobe.
štava koja prije svega obavljaju poslove financijskog posredo- U tablicama skupina A do G do studenoga 2010. sektorska
vanja s ciljem dijeljenja društvenih rizika i potreba osiguranika klasifikacija institucionalnih jedinica temelji se na sektorizaciji
(socijalno osiguranje). Mirovinski fondovi kao oblici socijalne propisanoj Odlukom o kontnom planu za banke, a podaci se za-
sigurnosti osiguravaju dohodak u mirovini te često mirovine na- snivaju na izvještajnom sustavu u skladu s Odlukom o statistič-
kon smrti i invalidnosti. kom izvješću banke. Od prosinca 2010. sektorska klasifikacija
Sektor opća država sastoji se od institucionalnih jedinica koje protustranaka obavlja se u skladu s Odlukom o statističkoj kla-
su netržišni proizvođači čija je proizvodnja namijenjena indivi- sifikaciji institucionalnih sektora koju je objavio Državni zavod
dualnoj i zajedničkoj potrošnji, a koje se financiraju obveznim za statistiku (DZS), a koja se temelji na Europskom sustavu na-
plaćanjima jedinica koje pripadaju drugim sektorima, te od insti- cionalnih računa (ESA 2010). Podaci se zasnivaju na izvještaj-
tucionalnih jedinica koje ponajprije provode preraspodjelu naci- nom sustavu u skladu s Odlukom o statističkom i bonitetnom
onalnog dohotka i bogatstva. izvješćivanju.
Sastoji se od podsektora središnje države, regionalne drža- U tablicama od A1 do D12 svi podaci o potraživanjima i ob-
ve, lokalne države i fondova socijalne sigurnosti. Središnja drža- vezama odnose se na stanje na kraju razdoblja, a u tablicama
va obuhvaća tijela državne uprave (ministarstva, državne urede D1 i D5 i na mjesečne neto transakcije. Vrijednost transakcija
Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i urede tijekom izvještajnog razdoblja izračunava se kao razlika između
državne uprave u županijama), ali i Hrvatske autoceste (od si- stanja financijskih pozicija na kraju razdoblja (tekućeg i pret-
ječnja 2008.), Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HRT, HŽ Infra- hodnog mjeseca) prilagođenih za kretanje tečaja, revaluacije i
strukturu, HROTE, HAMAG-BICRO, HERA-u, DAB i Hrvat- reklasifikacije. Revaluacije obuhvaćaju otpise kredita i cjenov-
sku banku za obnovu i razvitak. ne prilagodbe vrijednosnih papira. Reklasifikacije obuhvaćaju
Fondovi socijalne sigurnosti obuhvaćaju Hrvatski zavod za promjene u stanjima bilanca nastale zbog promjena u sastavu i
mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osigura- strukturi populacije monetarnih financijskih institucija (npr. ne-
nje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Lokalna država obuhvaća stanka izvještajne jedinice iz izvještajne populacije zbog likvida-
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te instituci- cije ili stečaja), promjena u klasifikaciji financijskih instrumenata
onalne jedinice koje osniva i kontrolira lokalna država. U RH ne ili promjena u statističkim definicijama.
postoji podsektor regionalne države. U tablicama od A1 do D12 i od G1a do G6c sektor kućan-
Sektor kućanstva sastoji se uglavnom od pojedinaca potro- stva obuhvaća i neprofitne institucije koje služe kućanstvima. Ta-
šača, ali i od pojedinaca potrošača i poduzetnika (tržišnih proi- blicama su obuhvaćene i podružnice stranih banaka.
zvođača). Ovaj sektor uključuje i pojedince ili grupe pojedinaca Devizne stavke iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti prema
u ulozi proizvođača dobara i nefinancijskih usluga za isključivo srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja. U
vlastitu finalnu uporabu. tablicama u kojima postoji podjela na kunske i devizne stavke
Sektor neprofitne institucije koje služe kućanstvima sastoji devizne stavke uključuju i stavke u kunama uz valutnu klauzulu.
se od neprofitnih institucija koje su zasebni pravni subjekti, koje Sve se stavke iskazuju na bruto načelu (tj. prije umanjenja za
služe kućanstvima i koje su privatni netržišni proizvođači. Nji- iznose ispravaka vrijednosti).
hovi su glavni izvori dobrovoljni prilozi kućanstava u gotovini ili
Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati
na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima
Godina Mjesec Primarni Novčana Ukupna Monetarni agregati Neto Plasmani Mjesečne stope rasta
novac masa likvidna prema definiciji ESB-a domaća Primarni Novčana Ukupna Monetarni agregati Neto Plasmani
sredstva aktiva novac masa likvidna p
rema definiciji ESB-a domaća

sredstva
aktiva
M1 M4 M1 M2 M3 M1 M4 M1 M2 M3
2005. prosinac 40.390,8 38.817,1
159.167,3 .... .... ....
135.873,9
149.743,8 9,38 4,34 0,04 .... .... .... 1,85 1,86
2006. prosinac 46.331,2 48.521,0

188.080,9 .... .... ....
160.528,1
184.675,5 3,17 4,75 1,61 .... .... .... 3,36 3,01
2007. prosinac 51.923,9 57.878,3

221.726,6 .... .... ....
172.320,0
213.048,8 3,73 6,71 3,93 .... .... .... 3,51 2,67
2008. prosinac 49.743,0 55.222,3 230.792,5 .... .... .... 189.134,4 235.840,0 –9,89 8,17 3,17 .... .... .... 5,61 2,06
2009. prosinac 56.141,9 47.181,7 228.521,7 .... .... .... 186.016,1 234.506,4 4,55 3,13 –0,19 .... .... .... –0,81 0,11
2010. prosinac 56.249,1 47.900,8 232.721,4 74.729,7 204.369,8 204.390,8 190.852,8 245.564,3 2,81 –0,76 –2,12 – – – –0,02 –1,39
2011. prosinac 62.379,2 51.409,5

245.867,0 78.008,8
207.665,3
214.571,2
214.695,7
257.362,6 3,81 3,55 2,82 1,50 –0,09 3,22 5,79 1,02
2012. prosinac 61.264,7 51.886,7 254.642,3 78.995,3 212.008,9 220.942,7 207.191,3 242.086,5 3,19 4,14 0,11 3,55 –0,31 –0,25 0,40 –2,17
A. Monetarni i kreditni agregati
2013. prosinac 62.693,1 57.858,9

264.840,7 87.001,8
218.127,4
227.490,0
202.517,1
240.772,8 2,31 2,90 0,31 1,07 0,03 –0,04 0,39 –0,68
2014. prosinac 63.318,0 63.412,3 273.248,6 95.961,0 220.425,6 229.551,7 198.127,0 237.004,6 1,10 4,58 –0,24 3,30 –0,14 –0,52 0,39 –0,54
2015. prosinac 63.748,5 70.623,3 287.328,4 109.592,4 231.457,7 240.377,3 194.176,8 230.005,1 2,45 2,10 –0,36 1,49 –0,38 –0,49 0,81 –0,81
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • A. MONETARNI I KREDITNI AGREGATI
2016. prosinac 73.263,6 83.468,6 300.897,3 134.521,7 240.495,6 251.358,2 196.243,0 221.511,0 14,60 5,82 0,82 2,26 0,82 0,93 1,36 –0,33
2017. prosinac 86.397,9 99.436,3 307.243,8 160.871,0 253.170,2 261.000,3 185.408,3 218.933,3 13,46 4,85 0,39 1,92 0,75 0,50 2,51 –0,89
2018. prosinac 101.817,6 119.994,8 324.030,2 196.860,9 276.304,0 282.684,3 194.082,3 223.237,0 14,01 3,50 0,52 1,47 0,54 0,49 2,26 –0,46
2019. prosinac 108.384,8 137.156,7 333.306,5 224.042,2 293.684,0 293.689,3 192.404,7 229.528,1 4,42 2,47 –0,12 0,31 –0,11 –0,11 1,36 0,28
2020. studeni 116.108,5 157.242,6 362.480,0 263.985,6 324.913,2 324.914,2 210.187,1 234.940,8 4,22 1,95 0,61 2,03 0,70 0,70 0,29 –0,02
prosinac 125.135,2 160.465,6 364.466,2 264.429,3 327.135,0 327.135,0 214.531,3 238.507,3 7,77 2,05 0,55 0,17 0,68 0,68 2,07 1,52
2021. siječanj 129.696,0 162.023,1 364.648,3 266.004,3 328.206,9 328.206,9 214.147,2 239.423,7 3,64 0,97 0,05 0,60 0,33 0,33 –0,18 0,38
veljača 134.492,6 164.394,0 366.557,9 268.828,7 330.247,5 330.247,5 219.014,7 240.006,9 3,70 1,46 0,52 1,06 0,62 0,62 2,27 0,24
ožujak 135.957,2 165.865,4 368.887,2 272.170,9 333.175,3 333.175,3 213.198,9 241.219,4 1,09 0,90 0,64 1,24 0,89 0,89 –2,66 0,51
travanj 137.689,3 167.380,4 371.317,3 274.182,5 336.051,7 336.051,7 215.684,3 240.031,7 1,27 0,91 0,66 0,74 0,86 0,86 1,17 –0,49
svibanj 140.884,3 172.478,4 374.873,3 280.088,5 340.184,4 340.184,4 220.451,8 240.336,5 2,32 3,05 0,96 2,15 1,23 1,23 2,21 0,13
lipanj 141.193,4 175.536,1 379.702,8 285.892,5 344.640,7 344.640,7 222.051,0 240.514,0 0,22 1,77 1,29 2,07 1,31 1,31 0,73 0,07
srpanj 140.375,4 184.164,3 390.060,0 297.132,2 355.925,8 355.925,8 221.717,0 242.175,3 –0,58 4,92 2,73 3,93 3,27 3,27 –0,15 0,69
kolovoz 138.233,5 185.883,3 398.349,2 306.258,7 364.421,1 364.421,1 214.840,2 241.400,6 –1,53 0,93 2,13 3,07 2,39 2,39 –3,10 –0,32
rujan 137.354,6 185.356,0 398.356,5 307.760,1 364.603,5 364.603,5 207.004,9 241.334,4 –0,64 –0,28 0,00 0,49 0,05 0,05 –3,65 –0,03
listopad 139.316,9 186.030,5 399.515,6 308.222,5 366.785,1 366.785,1 207.758,5 242.662,0 1,43 0,36 0,29 0,15 0,60 0,60 0,36 0,55
23
24 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • A. MONETARNI I KREDITNI AGREGATI
Tablica A1: Monetarni i kreditni agregati • U tablici se u Od studenoga 2015. godine Hrvatska narodna banka zapo-
stupcima iskazuju podaci o nekim osnovnim monetarnim i kre- činje s objavom monetarnih agregata prema definiciji Europske
ditnim agregatima te njihove mjesečne stope rasta. središnje banke.
Primarni novac u cijelosti je preuzet iz Bilance Hrvatske na- Monetarni agregati obuhvaćaju novčane obveze monetarnih
rodne banke (Tablica C1). financijskih institucija prema ostalim rezidentima, isključujući
Novčana masa M1 definirana je jednako kao i istoimena stav- središnju državu.
ka u Konsolidiranoj bilanci monetarnih financijskih institucija Monetarni agregat M1 (najuži monetarni agregat) obuhva-
(Tablica B1) te obuhvaća gotov novac izvan kreditnih instituci- ća gotovinu u optjecaju i prekonoćne depozite u kunama i stra-
ja, depozite ostalih financijskih institucija kod Hrvatske narodne noj valuti. Prekonoćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune
banke te depozitni novac kod kreditnih institucija. (uključujući i ograničene depozite), štedne depozite i prekonoć-
Ukupna likvidna sredstva M4 obuhvaćaju novčanu masu M1, ne kredite.
štedne i oročene depozite, devizne depozite, obveznice i instru- Monetarni agregat M2 (širi monetarni agregat) obuhvaća
mente tržišta novca te izdane udjele novčanih fondova (navede- monetarni agregat M1, oročene depozite u kunama i stranoj va-
ne komponente preuzete su iz Bilance monetarnih financijskih luti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uklju-
institucija (Tablica B1). čujući i primljene kredite osim prekonoćnih kredita i kredita na
Neto domaća aktiva definirana je kao razlika između uku- osnovi repo poslova) te depozite u otkaznom roku do (uključu-
pnih likvidnih sredstava i inozemne aktive (neto). jući) tri mjeseca.
Do studenoga 2010. plasmani su potraživanja banaka i stam- Monetarni agregat M3 (najširi monetarni agregat) obuhvaća
benih štedionica od ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova, izdane
institucija i nebankarskih financijskih institucija. udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim
Od prosinca 2010. plasmani su potraživanja kreditnih insti- dospijećem do (uključujući) dvije godine.
tucija od ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih posredni-
ka, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava te
mirovinskih fondova.
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • B. MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 25
B. Monetarne financijske institucije
Tablica B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

na kraju razdoblja, u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. IX. X. | | | | | | | | |
AKTIVA
1.
Inozemna aktiva (neto) 104.654,2 121.835,5 129.947,9 140.901,8 149.935,0 155.688,3 157.651,8 191.351,6 191.757,1
2.
Plasmani 294.275,9 279.163,5 286.489,5 288.274,3 314.098,0 315.352,7 323.573,1 310.120,9 313.485,3
2.1. Potraživanja od središnje države i fondova

socijalne sigurnosti (neto) 72.764,9 60.230,2 63.252,4 58.746,2 75.590,7 74.133,2 83.059,1 68.786,5 70.823,3
2.2. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 214.774,8 212.996,0 217.082,7 223.136,0 231.918,1 233.971,6 234.096,9 235.172,8 236.327,4

2.3. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....

2.4. Potraživanja od nebankarskih financijskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....
2.5. Potraživanja od investicijskih fondova osim

novčanih fondova 701,2 602,0 1.076,2 1.363,1 1.180,2 1.023,7 847,7 773,0 831,5

2.6. Potraživanja od drugih financijskih posrednika 4.538,2 3.602,3 3.765,5 3.934,2 3.894,5 4.363,9 4.417,2 4.387,4 4.409,2

2.7. Potraživanja od pomoćnih financijskih institucija 1.080,4 1.180,5 877,4 722,8 776,1 774,5 788,4 640,1 767,3
2.8. Potraživanja od osiguravajućih društava i

mirovinskih fondova 416,3 552,5 435,2 372,0 738,4 1.085,8 363,8 361,1 326,7
Ukupno (1+2) 398.930,1 400.999,0 416.437,4 429.176,1 464.033,0 471.041,0 481.224,9 501.472,5 505.242,4
PASIVA
1.
Novčana masa 83.468,6 99.436,3 119.994,8 137.156,7 160.465,6 165.865,4 175.536,1 185.356,0 186.030,5
2.
Štedni i oročeni depoziti 35.609,8 35.182,5 34.603,7 32.013,8 31.205,7 30.907,6 32.491,9 30.615,0 30.622,0
3.
Devizni depoziti 169.704,4 164.103,9 162.231,2 162.962,8 171.927,3 170.973,7 170.584,5 181.311,7 181.833,0
4.
Obveznice i instrumenti tržišta novca 2.400,2 1.014,8 931,0 1.170,6 867,7 1.140,6 1.090,2 1.073,9 1.030,1
5.
Udjeli novčanih fondova 9.714,2
7.506,3
6.269,5 2,6 – – – – –
6.
Ograničeni i blokirani depoziti 3.243,8 4.013,9 4.501,2 6.237,6 6.091,4 7.013,2 7.483,3 7.430,1 8.628,9
7.
Ostalo (neto) 94.789,1 89.741,3 87.906,0 89.632,1 93.475,3 95.140,6 94.038,8 95.685,8 97.097,9
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7) 398.930,1 400.999,0 416.437,4 429.176,1 464.033,0 471.041,0 481.224,9 501.472,5 505.242,4
Tablica B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih in- Novčana masa je zbroj gotovog novca izvan kreditnih insti-
stitucija • Bilanca monetarnih financijskih institucija prikazuje tucija, depozita ostalih financijskih institucija kod Hrvatske na-
konsolidirane podatke iz Bilance Hrvatske narodne banke (Ta- rodne banke i depozitnog novca kod kreditnih institucija (stavka
blica C1) i Konsolidirane bilance drugih monetarnih financijskih Depozitni novac iz Konsolidirane bilance drugih monetarnih fi-
institucija (Tablica D1). nancijskih institucija, Tablica D1).
Inozemna aktiva (neto) jest razlika između zbroja inozemnih Stavke Štedni i oročeni depoziti, Devizni depoziti te Obve-
aktiva Hrvatske narodne banke i drugih monetarnih financijskih znice i instrumenti tržišta novca u cijelosti su preuzete iz Kon-
institucija i zbroja inozemnih pasiva Hrvatske narodne banke i solidirane bilance drugih monetarnih financijskih institucija, dok
drugih monetarnih financijskih institucija. je stavka Ograničeni i blokirani depoziti zbroj pripadnih stavki iz
Plasmani su zbroj odgovarajućih stavki iz Bilance Hrvatske Bilance Hrvatske narodne banke (isključujući blokirane depozi-
narodne banke i Konsolidirane bilance drugih monetarnih finan- te kreditnih institucija kod Hrvatske narodne banke) i Konsoli-
cijskih institucija, s tim da su potraživanja od središnje države dirane bilance drugih monetarnih financijskih institucija. Izdani
iskazana neto, tj. umanjena za depozite središnje države kod Hr- udjeli odnose se na izdane udjele novčanih fondova. Ostalo (ne-
vatske narodne banke i kod drugih monetarnih financijskih in- to) jesu neraspoređene stavke pasive umanjene za neraspoređe-
stitucija. ne stavke aktive.
26 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • B. MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
Tablica B2: Broj drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini
bilančne aktive
Godina Mjesec Ukupan Ukupan Banke Štedne Stam- Štedi- Podruž- Nov- Druge monetarne financijske institucije
broj broj banke bene onice nice čani klasificirane po veličini bilančne aktive
drugih kreditnih štedi- stranih fondovi Manje Od Od 500 Od Od 10 i
mone institucija onice banaka od 100 do mil. do 1 do 2 do više
tarnih 100 manje manje manje manje mlrd. kn
financij- mil. kn od 500 od 1 od 2 od 10
skih mil. kn mlrd. kn mlrd. kn mlrd. kn
institucija
1 2 3 = 4 + 9 + 10 4 = 5 do 8 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
2005.
prosinac 43 43 36 0 4 3 0 0 4 10 8 8 7 6
2006.
prosinac 43 43 35 0 5 3 0 0 6 6 6 11 6 8
2007.
prosinac 42 42 35 0 5 2 0 0 5 5 2 16 5 9
2008.
prosinac 43 43 35 1 5 2 0 0 4 8 1 14 7 9
2009.
prosinac 43 43 34 2 5 2 0 0 5 6 3 14 7 8
2010.
prosinac 38 38 32 1 5 0 0 0 1 5 2 12 10 8
2011.
prosinac 59 37 31 1 5 0 0 22 9 15 4 12 11 8
2012.
prosinac 56 36 30 1 5 0 0 20 6 15 3 13 11 8
2013.
prosinac 55 35 29 1 5 0 0 20 6 14 4 13 10 8
2014.
prosinac 53 33 27 1 5 0 0 20 5 13 4 13 9 9
2015.
prosinac 52 33 27 1 5 0 0 19 4 12 5 14 8 9
2016.
prosinac 51 31 25 1 5 0 1 19 3 12 4 12 11 9
2017.
prosinac 52 30 24 1 5 0 1 21 5 13 4 11 11 8
2018.
prosinac 46 25 21 0 4 0 1 20 5 13 2 9 9 8
2019.
prosinac 25 23 20 0 3 0 1 1 1 0 1 5 10 8
2020.
studeni 25 23 20 0 3 0 1 1 1 0 1 6 9 8
prosinac 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 1 6 9 8
2021.
siječanj 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 1 6 9 8
veljača 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 1 6 9 8
ožujak 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 1 6 9 8
travanj 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
svibanj 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
lipanj 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
srpanj 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
kolovoz 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
rujan 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
listopad 24 23 20 0 3 0 1 0 0 0 2 5 9 8
Tablica B2: Broj drugih monetarnih institucija obuhvaćenih narodnu banku i čije je poslovanje prikazano u Konsolidiranoj
monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini bi- bilanci drugih monetarnih financijskih institucija.
lančne aktive • U tablici se iskazuje ukupan broj kreditnih in- U tablici se također iskazuje klasifikacija kreditnih institucija
stitucija i novčanih fondova, koji mjesečno izvješćuju Hrvatsku i novčanih fondova prema veličini bilančne aktive.
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • C. HRVATSKA NARODNA BANKA 27
C. Hrvatska narodna banka
Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

AKTIVA
1.
Inozemna aktiva 105.789,7 125.966,3 131.408,8 142.605,3 148.495,6 161.565,0 167.464,9 188.891,2 190.619,8

1.1. Zlato – – – – – – – – –

1.2. Posebna prava vučenja 2.963,3 2.745,9 2.757,9 2.808,6 2.701,1 2.783,1 2.750,5 8.992,0 9.112,6

1.3. Pričuvna pozicija kod MMF-a 2,2 2,2 2,5 2,7 2,8 2,9 3,1 3,1 3,2
1.4. Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama 12.495,5 19.752,7 9.516,8 7.341,4 33.757,4 32.313,9 26.406,4 40.053,8 45.845,4
1.5. Oročeni depoziti u stranim bankama 14.492,5 21.299,9 33.985,9 28.114,0 18.032,4 31.188,8 36.760,3 42.920,2 38.229,8
1.6. Plasmani u vrijednosne papire u devizama 72.182,8 74.209,9 83.084,5 99.870,7 88.275,5 93.523,3 95.442,2 90.567,0 90.707,2

1.7. Nekonvertibilna devizna aktiva – – – – – – – – –

1.8. Ostala potraživanja 3.653,5 7.955,8 2.061,2 4.467,9 5.726,5 1.753,0 6.102,4 6.355,1 6.721,7
2.
Potraživanja od središnje države 0,7 – 0,4 0,0 19.977,0 19.888,7 19.783,3 18.557,1 18.575,2
2.1. Potraživanja u kunama 0,7 – 0,4 0,0 16.658,3 16.570,5 16.496,0 15.285,2 15.294,6
Obveznice RH – – – – 16.658,3 16.570,5 16.496,0 15.285,2 15.294,6

Krediti za premošćivanje – – – – – – – – –

Krediti po posebnim propisima – – – – – – – – –

Ostali krediti 0,7 – 0,4 0,0 – – – – –

2.2. Potraživanja u devizama – – – – 3.318,7 3.318,2 3.287,3 3.271,9 3.280,7
Obveznice RH – – – – 3.318,7 3.318,2 3.287,3 3.271,9 3.280,7
3.
Potraživanja od ostalih domaćih sektora 1,5 1,2 1,0 0,8 0,6 0,6 0,6 0,5 0,5
4.
Potraživanja od kreditnih institucija 1.113,1 1.274,4 2.020,9 1.883,9 4.519,1 4.518,8 3.768,7 3.068,6 3.068,6

4.1. Krediti kreditnim institucijama 1.113,1 1.274,4 2.020,9 1.883,9 4.519,1 4.518,8 3.768,7 3.068,6 3.068,6

Krediti za refinanciranje – – – – – – – – –

Krediti na temelju vrijednosnih papira – – – – – – – – –

Lombardni krediti – – – – – – – – –

Kratkoročni kredit za likvidnost – – – – – – – – –

Ostali krediti 9,7 9,0 5,4 2,9 2,1 1,8 1,7 1,6 1,6

Obratni repo krediti (redovite operacije) 110,0 – – – – – – – –

Obratni repo krediti (strukturne operacije) 993,4 – – – – – – – –
Krediti uz financijsko osiguranje (strukturne operacije) – 1.265,4 2.015,5 1.881,0 4.517,0 4.517,0 3.767,0 3.067,0 3.067,0

Krediti uz financijsko osiguranje (redovite operacije) – – – – – – – – –

4.2. Dospjela nenaplaćena potraživanja – – – – – – – – –
5.
Potraživanja od ostalih financijskih institucija – – – – – – – – –
Ukupno (1+2+3+4+5) 106.905,0 127.241,9 133.431,1 144.490,1 172.992,3 185.973,1 191.017,5 210.517,4 212.264,1
PASIVA
1.
Primarni novac 73.263,6 86.397,9 101.817,6 108.384,8 125.135,2 135.957,2 141.193,4 137.354,6 139.316,9
1.1. Gotov novac izvan kreditnih institucija 22.466,5 25.562,1 28.137,6 30.976,5 34.130,0 34.572,4 36.610,8 37.361,3 36.724,5

1.2. Blagajne kreditnih institucija 5.447,5 6.129,4 6.908,5 7.758,1 7.662,7 7.478,6 8.224,8 8.439,8 7.908,3
1.3. Depoziti kreditnih institucija 45.349,7 54.705,7 66.771,4 69.650,2 83.235,6 93.812,2 96.259,8 91.462,5 94.593,1
Računi za namiru kreditnih institucija 23.786,3 32.557,5 43.288,8 44.759,9 63.278,7 73.094,1 75.082,4 69.297,0 72.258,1
Izdvojena kunska obvezna pričuva 21.563,3 22.148,2 23.482,6 24.890,3 19.957,0 20.718,1 21.177,4 22.165,5 22.335,0

Upisani obvezni blagajnički zapisi HNB-a – – – – – – – – –

Prekonoćni depoziti – – – – – – – – –
1.4. Depoziti ostalih financijskih institucija – 0,8 – – 106,9 94,0 98,0 91,0 91,0
2.
Ograničeni i blokirani depoziti 140,1 158,4 133,5 339,2 338,1 370,1 183,9 223,9 228,4

2.1. Izdvojena devizna obvezna pričuva – – – – – – – – –

2.2. Ograničeni depoziti 140,1 158,4 133,5 339,2 338,1 370,1 183,9 223,9 228,4

2.3. Blokirani devizni depoziti – – – – – – – – –
3.
Inozemna pasiva 10.727,2 15.322,8 12.293,7 9.210,5 6.733,5 12.842,8 15.358,0 24.652,6 25.729,0

3.1. Krediti MMF-a – – – – – – – – –

3.2. Obveze prema međunarodnim institucijama 3.546,6 3.303,6 3.078,1 3.212,4 2.977,1 2.967,6 2.990,4 9.299,1 9.663,8
3.3. Obveze prema stranim bankama 7.180,6 12.019,2 9.215,6 5.998,0 3.756,4 9.875,3 12.367,6 15.353,5 16.065,2
28 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • C. HRVATSKA NARODNA BANKA
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

4. Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti 3.452,4 4.202,4 3.739,1 6.880,0 19.150,0 18.360,1 13.532,2 27.043,0 24.766,9
4.1. Depozitni novac 3.397,8 4.162,0 3.707,4 6.810,0 16.168,1 12.050,1 13.031,3 15.053,3 12.892,0
Depozitni novac središnje države 2.834,7 3.648,9 3.116,5 6.235,3 15.296,5 11.094,7 12.045,2 14.010,5 11.848,2

Depozitni novac fondova socijalne sigurnosti 563,1 513,1 590,9 574,7 871,6 955,4 986,1 1.042,8 1.043,8
4.2. Devizni depoziti središnje države 54,5 40,4 31,7 70,0 2.981,9 6.310,0 500,9 11.989,7 11.874,9

4.3. Blagajnički zapisi HNB-a – – – – – – – – –
5.
Blagajnički zapisi HNB-a – – – – – – – – –

5.1. Blagajnički zapisi HNB-a u kunama – – – – – – – – –

5.2. Blagajnički zapisi HNB-a u stranoj valuti – – – – – – – – –
6.
Kapitalski računi 16.711,6 14.310,6 14.526,4 16.419,0 17.146,9 16.143,7 14.763,5 15.177,2 15.225,1
7.
Ostalo (neto) 2.610,1 6.849,8 920,9 3.256,6 4.488,6 2.299,3 5.986,5 6.066,0 6.998,0
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7) 106.905,0 127.241,9 133.431,1 144.490,1 172.992,3 185.973,1 191.017,5 210.517,4 212.264,1
Tablica C1: Bilanca Hrvatske narodne banke • U tablici se Primarni novac čine gotov novac izvan kreditnih instituci-
iskazuju podaci o potraživanjima i obvezama monetarnih vlasti. ja, novčana sredstva u blagajnama kreditnih institucija, depoziti
IInozemna aktiva obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih kreditnih institucija kod Hrvatske narodne banke i depoziti osta-
potraživanja od stranih fizičkih i pravnih osoba: zlato, posebna lih financijskih institucija kod Hrvatske narodne banke.
prava vučenja, pričuvnu poziciju kod Međunarodnoga monetar- Depozite kreditnih institucija čine novčana sredstva na raču-
nog fonda, efektivni strani novac u trezoru, sredstva na tekućim nima za namiru kreditnih institucija, sredstva obvezne pričuve
računima kod stranih banaka, oročene depozite kod stranih ba- izdvojena na posebne račune kod Hrvatske narodne banke (u
naka i pripadajuće obračunate kamate, plasmane u vrijednosne koja je od ožujka 2006. uključena i posebna obvezna pričuva iz-
papire u devizama i ostala potraživanja. dvojena na obveze po izdanim vrijednosnim papirima), obvezno
Potraživanja od središnje države jesu krediti, dospjela potra- upisani blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke te prekonoćni
živanja od državnog proračuna Republike Hrvatske i ulaganja depoziti kreditnih institucija.
u kratkoročne vrijednosne papire Republike Hrvatske. Prema Depoziti ostalih financijskih institucija jesu novčana sredstva
Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, koji je na snazi od srpnja za namiru HBOR-a i depoziti SKDD-a za trgovanje vrijedno-
2008., Hrvatska narodna banka ne može odobravati kredite Re- snim papirima.
publici Hrvatskoj, pa se unutar te stavke iskazuju samo dospjela Ograničeni i blokirani depoziti obuhvaćaju izdvojenu deviznu
potraživanja od državnog proračuna nastala na osnovi obavljanja obveznu pričuvu i pripadajuće obračunate kamate, ograniče-
platnog prometa te na osnovi obveza izvršenih prema Međuna- ne depozite i blokirane devizne depozite. Na određene devizne
rodnome monetarnom fondu i stranim bankama. izvore sredstava kreditne institucije izdvajaju deviznu obveznu
Potraživanja od ostalih domaćih sektora jesu krediti i dospjela pričuvu na posebne račune HNB-a, a od kolovoza 2004. do li-
nenaplaćena potraživanja od ostalih domaćih sektora (od siječ- stopada 2008. i graničnu obveznu pričuvu. Ograničeni depozi-
nja 2004. do studenoga 2010. ova stavka uključuje Potraživanja ti jesu kunska sredstva izdvojena po nalogu suda ili na teme-
banaka u stečaju). lju propisa te u razdoblju od svibnja 1999. do travnja 2002. i
Od svibnja 1999. Potraživanja od ostalih financijskih institu- depoziti banaka u stečaju. Od ožujka 2010. ovdje se uključuju
cija (do ožujka 2013. objavljivana pod nazivom Potraživanja od sredstva HBOR-a koja se odnose na račune programa razvoja
ostalih bankarskih institucija) uključuju i potraživanja HNB-a gospodarstva. Blokirani devizni depoziti jesu sredstva koja su bi-
po kreditima iz primarne emisije nenaplaćenima od kreditnih in- la izdvajana na posebne račune kod Hrvatske narodne banke za
stitucija nad kojima je pokrenut stečajni postupak. podmirenje dospjelih neplaćenih obveza prema inozemnim vje-
Potraživanja od kreditnih institucija jesu krediti kreditnim in- rovnicima.
stitucijama i dospjela nenaplaćena potraživanja od kreditnih in- Inozemna pasiva obuhvaća kredite primljene od Međunarod-
stitucija. Krediti kreditnim institucijama jesu lombardni krediti noga monetarnog fonda, obveze prema međunarodnim financij-
(do rujna 2017.), kratkoročni krediti za likvidnost, ostali kredi- skim institucijama i stranim bankama s pripisanim obračunatim
ti, obratne repo operacije, strukturne repo operacije (od veljače kamatama te alokaciju posebnih prava vučenja koja je do 2008.
2016.) i krediti uz financijsko osiguranje (od rujna 2017.). U bila prikazana u sklopu Kapitalskih računa.
stavku Lombardni krediti uključeni su i krediti kreditnim institu- Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti je-
cijama za premošćivanje nelikvidnosti, koji su u prosincu 1994. su depozitni novac i devizni računi središnje države i fondova
zamijenjeni lombardnim kreditima. Kratkoročni krediti za likvid- socijalne sigurnosti kod Hrvatske narodne banke te blagajnički
nost, koji se odobravaju od početka 1999., također služe za pre- zapisi Hrvatske narodne banke koje su dragovoljno upisale insti-
mošćivanje nelikvidnosti. Ostali krediti su: interventni krediti, tucije iz sektora središnje države i fondova socijalne sigurnosti.
specijalni krediti za premošćivanje nelikvidnosti kreditnih insti- Blagajnički zapisi su dragovoljno upisani blagajnički zapisi
tucija odobravani prijašnjih godina (inicijalni krediti, predsana- Hrvatske narodne banke u kunama i stranoj valuti, osim blagaj-
cijski krediti), dospjeli, a nenaplaćeni krediti te depoziti Hrvat- ničkih zapisa Hrvatske narodne banke koje su dragovoljno upi-
ske narodne banke kod kreditnih institucija. Od travnja 2005. sale institucije iz sektora središnje države i fondova socijalne si-
obratne repo transakcije provode se tjedno. Dospjela nenapla- gurnosti.
ćena potraživanja od kreditnih institucija uključuju prekoračenja Kapitalski računi uključuju pričuve, rezervacije i račune pri-
raspoloživih sredstava na njihovim računima za namiru (do po- hoda i rashoda.
lovine 1994.) te neurednosti kreditnih institucija pri izdvajanju i Ostalo (neto) jesu neraspoređeni računi pasive umanjeni za
održavanju obvezne pričuve. neraspoređene račune aktive Bilance Hrvatske narodne banke.
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • D. DRUGE MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE 29
D. Druge monetarne financijske institucije
Tablica D1: Konsolidirana bilanca drugih monetarnih financijskih institucija

stanja na kraju razdoblja, transakcije tijekom razdoblja, u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

STANJA
AKTIVA
1. Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke 54.475,8 68.802,1 75.741,6 82.109,0 96.858,1 103.264,0 110.623,9 106.285,4 109.252,4
1.1. Kunske pričuve kod središnje banke 50.822,3 60.846,3 73.680,4 77.641,1 91.131,6 101.511,0 104.521,5 99.930,4 102.530,8

1.2. Devizne pričuve kod središnje banke 3.653,5 7.955,8 2.061,2 4.467,9 5.726,5 1.753,0 6.102,4 6.355,1 6.721,7
2. Inozemna aktiva 43.838,9 39.349,2 40.886,8 35.801,8 38.538,6 40.458,0 36.932,8 54.672,4 54.722,6
3. Potraživanja od središnje države i fondova socijalne sigurnosti 93.506,3 81.781,3 84.162,7 86.213,5 93.051,3 90.129,5 93.890,0 94.995,4 94.996,5
4. Potraživanja od ostalih domaćih sektora 214.773,3 212.994,8 217.081,7 223.135,2 231.917,5 233.971,0 234.096,4 235.172,2 236.326,8

4.1. Potraživanja od lokalne države 4.166,6 4.055,3 4.348,8 4.971,6 6.508,7 6.551,4 6.840,5 7.265,2 7.301,9
4.2. Potraživanja od nefinancijskih društava 92.986,6 89.900,7 88.232,7 85.037,3 89.209,3 89.889,8 88.346,2 86.844,5 87.359,9
4.3. Potraživanja od kućanstava 117.620,2 119.038,8 124.500,2 133.126,3 136.199,5 137.529,8 138.909,6 141.062,6 141.665,1
5. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....
6. Potraživanja od nebankarskih financijskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....
7. Potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih fondova 701,2 602,0 1.076,2 1.363,1 1.180,2 1.023,7 847,7 773,0 831,5
8. Potraživanja od drugih financijskih posrednika 4.538,2 3.602,3 3.765,5 3.934,2 3.894,5 4.363,9 4.417,2 4.387,4 4.409,2
9. Potraživanja od pomoćnih financijskih institucija 1.080,4 1.180,5 877,4 722,8 776,1 774,5 788,4 640,1 767,3
10. Potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova 416,3 552,5 435,2 372,0 738,4 1.085,8 363,8 361,1 326,7
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 413.330,4 408.864,6 424.027,1 433.651,5 466.954,7 475.070,3 481.960,1 497.287,1 501.633,1
PASIVA
1. Depozitni novac 61.002,1 73.873,4 91.857,2 106.180,2 126.228,7 131.199,0 138.827,4 147.903,7 149.215,0
2. Štedni i oročeni depoziti 35.609,8 35.182,5 34.603,7 32.013,8 31.205,7 30.907,6 32.491,9 30.615,0 30.622,0
3. Devizni depoziti 169.704,4 164.103,9 162.231,2 162.962,8 171.927,3 170.973,7 170.584,5 181.311,7 181.833,0
4. Obveznice i instrumenti tržišta novca 2.400,2 1.014,8 931,0 1.170,6 867,7 1.140,6 1.090,2 1.073,9 1.030,1
5. Udjeli novčanih fondova 9.714,2

7.506,3
6.269,5 2,6 – – – – –
6. Inozemna pasiva 34.247,2 28.157,2 30.054,0 28.294,8 30.365,7 33.491,9 31.387,9 27.559,4 27.856,4
7. Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti 17.289,7 17.348,7 17.171,6 20.587,3 18.287,6 17.524,8 17.082,0 17.722,9 17.981,6
8. Krediti primljeni od središnje banke 1.113,1 1.274,4 2.020,9 1.883,9 4.519,1 4.518,8 3.768,7 3.068,6 3.068,6
9. Ograničeni i blokirani depoziti 3.103,7 3.855,5 4.367,7 5.898,4 5.753,3 6.643,1 7.299,3 7.206,2 8.400,5
10. Kapitalski računi 86.042,7 84.958,5 81.140,2 78.899,4 82.546,4 83.340,9 83.746,5 84.911,8 85.132,6
11. Ostalo (neto) –6.896,7 –8.410,6 –6.619,8 –4.242,2 –4.746,8 –4.670,0 –4.318,3 –4.086,0 –3.506,7
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11) 413.330,4 408.864,6 424.027,1 433.651,5 466.954,7 475.070,3 481.960,1 497.287,1 501.633,1
TRANSAKCIJE
AKTIVA
1. Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke 8.768,6 14.648,7 12.146,8 7.254,3 11.411,8 1.401,0 3.235,0 626,2 2.955,7
1.1. Kunske pričuve kod središnje banke 8.861,3 9.826,8 12.215,8 4.328,8 8.670,6 1.403,5 –847,1 –55,1 2.600,4
1.2. Devizne pričuve kod središnje banke –92,6 4.821,9 –69,1 2.925,5 2.741,2 –2,5 4.082,1 681,3 355,3
2. Inozemna aktiva –8.196,9 –5.172,5 –5.973,0 –5.202,1 –8.537,6 90,9 –3.748,5 275,9 –87,8
3. Potraživanja od središnje države i fondova socijalne sigurnosti –1.398,7 –7.887,0 1.722,1 –230,5 154,3 77,8 3.851,7 –314,7 –16,1
4. Potraživanja od ostalih domaćih sektora –161,6 553,9 –778,9 1.114,3 3.394,7 635,1 1.016,3 –71,1 990,5
4.1. Potraživanja od lokalne države 225,4 283,8 104,7 283,6 815,6 –43,9 39,1 71,9 32,9
4.2. Potraživanja od nefinancijskih društava –1,9 12,8 –1.068,0 147,2 2.364,1 –66,6 –267,8 –602,4 469,3

4.3. Potraživanja od kućanstava –385,1 257,3 184,5 683,5 215,0 745,6 1.244,9 459,4 488,3
5. Potraživanja od ostalih bankarskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....
6. Potraživanja od nebankarskih financijskih institucija .... .... .... .... .... .... .... .... ....
7. Potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih fondova 62,4 –210,0 36,7 69,2 143,8 –89,0 –81,0 –51,2 53,4
8. Potraživanja od drugih financijskih posrednika –85,0 –56,3 210,4 –60,7 314,7 546,9 –165,0 16,6 19,3
9. Potraživanja od pomoćnih financijskih institucija –47,7 –92,4 –7,4 –0,0 –21,5 –6,6 29,7 –127,8 127,3
10. Potraživanja od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova –48,9 –61,3 12,5 –110,5 283,5 355,3 –138,3 46,5 –34,6
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) –1.107,8 1.723,0 7.369,2 2.834,0 7.143,8 3.011,4 3.999,9 400,3 4.007,7
30 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • D. DRUGE MONETARNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

PASIVA
1. Depozitni novac 4.115,5 4.150,1 3.770,4 3.048,8 2.867,0 1.411,7 2.085,8 312,3 1.311,3
2. Štedni i oročeni depoziti –144,2 316,4 –306,8 –469,6 1.482,6 –103,9 218,5 –1.619,9 7,0
3. Devizni depoziti –3.077,1 –2.186,3 –1.806,5 –3.212,5 –1.181,3 816,4 1.709,7 1.709,5 33,2
4. Obveznice i instrumenti tržišta novca 44,5 –324,3 –11,0 –11,3 –805,6 11,7 3,9 –22,0 –64,3
5. Udjeli novčanih fondova 355,5 –259,7 –99,3 1,3 –1,0 – – – –
6. Inozemna pasiva –988,2 –826,3 4.968,4 773,3 4.125,8 261,5 –1.544,0 –803,1 240,5
7. Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti –1.638,5 329,0 1.092,4 2.104,2 586,5 –505,4 379,2 –16,3 244,1
8. Krediti primljeni od središnje banke 30,0 –0,0 971,9 –0,2 0,0 –0,1 –0,0 –0,1 0,0
9. Ograničeni i blokirani depoziti –153,4 –407,3 –727,9 151,3 –280,0 168,6 612,5 –79,0 1.187,7
10. Kapitalski računi –72,0 –162,8 –900,7 –364,0 –176,8 530,8 10,1 180,2 194,5
11. Ostalo (neto) 420,0 1.094,2 418,1 812,7 526,6 420,1 524,2 738,7 853,7
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11) –1.107,8 1.723,0 7.369,2 2.834,0 7.143,8 3.011,4 3.999,9 400,3 4.007,7
Tablica D1: Konsolidirana bilanca drugih monetarnih finan- Štedni i oročeni depoziti jesu kunski štedni depoziti po viđe-
cijskih institucija• U konsolidiranu bilancu drugih monetarnih nju te kunski oročeni depoziti, kunski depoziti s otkaznim ro-
financijskih institucija uključeni su podaci o potraživanjima i ob- kom.
vezama drugih monetarnih financijskih institucija (kreditnih in- Devizni depoziti su devizni depoziti po viđenju, devizni oro-
stitucija i novčanih fondova). čeni depoziti i devizni depoziti s otkaznim rokom.
Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke jesu kunske Obveznice i instrumenti tržišta novca jesu neto obveze kre-
i devizne. Kunske pričuve su novčana sredstva kreditnih institu- ditnih institucija po izdanim vrijednosnim papirima i primljeni
cija u blagajnama i kunska novčana sredstva kreditnih institucija krediti. Izdani podređeni i hibridni instrumenti koje su upisali
na računima kod središnje banke. Devizne pričuve su devizna inozemni investitori nisu obuhvaćeni ovom stavkom.
novčana sredstva na deviznim računima Hrvatske narodne ban- Izdani udjeli novčanih fondova jesu preostala potraživanja
ke. prema aktivi institucionalnih jedinica koje su izdale udjele ili je-
Inozemna aktiva su sljedeći oblici deviznih i kunskih potraži- dinice.
vanja od stranih fizičkih i pravnih osoba: strani efektivni novac Inozemna pasiva obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih
u blagajnama, sredstva na tekućim računima i oročeni depoziti obveza prema stranim fizičkim i pravnim osobama: transakcijske
kod inozemnih banaka (uključujući loro akreditive i ostala po- račune, štedne depozite (uključujući loro akreditive i ostala po-
krića), vrijednosni papiri, krediti i dionice. krića), oročene depozite, primljene kredite i dospjele obveze. U
Potraživanja od središnje države jesu sljedeći oblici kunskih i sklopu primljenih kredita iskazuju se i izdani podređeni i hibrid-
deviznih potraživanja: vrijednosni papiri i krediti. ni instrumenti koje su upisali inozemni investitori.
Potraživanja od ostalih domaćih sektora obuhvaćaju sljedeće Depoziti središnje države jesu svi oblici kunskih i deviznih
oblike kunskih i deviznih potraživanja: instrumente tržišta nov- obveza (osim ograničenih i blokiranih depozita) kreditnih insti-
ca, obveznice, kredite (uključujući akceptne kredite) i dionice. tucija prema središnjoj državi.
Do studenoga 2010. potraživanja od ostalih bankarskih in- Krediti primljeni od središnje banke jesu krediti primljeni od
stitucija i nebankarskih financijskih institucija obuhvaćaju iste Hrvatske narodne banke i depoziti Hrvatske narodne banke kod
oblike kunskih i deviznih potraživanja, s tim da potraživanja od kreditnih institucija, pri čemu se kao krediti tretiraju i poslovi
ostalih bankarskih institucija obuhvaćaju još i depozite. Od pro- reotkupa vrijednosnih papira.
sinca 2010. potraživanja od ostalih financijskih posrednika, od Do studenoga 2010. Ograničeni i blokirani depoziti obuhva-
pomoćnih financijskih institucija i od osiguravajućih društava i ćaju sljedeće obveze banaka: kunske i devizne ograničene de-
mirovinskih fondova obuhvaćaju iste oblike kunskih i deviznih pozite ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija,
potraživanja. nebankarskih financijskih institucija, središnje države te stranih
Do studenoga 2010. stavke Depozitni novac, Štedni i oro- pravnih i fizičkih osoba i blokirane devizne depozite stanovništva
čeni depoziti, Devizni depoziti te Obveznice i instrumenti trži- regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u
šta novca obuhvaćaju obveze kreditnih institucija prema ostalim javni dug Republike Hrvatske.
domaćim sektorima, ostalim bankarskim institucijama te neban- Od prosinca 2010. Ograničeni i blokirani depoziti obuhvaća-
karskim financijskim institucijama. Od prosinca 2010. ove stav- ju sljedeće obveze kreditnih institucija: kunske i devizne ograni-
ke obuhvaćaju obveze kreditnih institucija prema ostalim doma- čene depozite ostalih domaćih sektora, ostalih financijskih po-
ćim sektorima, investicijskim fondovima osim novčanih fondova, srednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih dru-
drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim in- štava i mirovinskih fondova, središnje države te stranih pravnih
stitucijama i osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima. i fizičkih osoba i blokirane devizne depozite stanovništva reguli-
Depozitni novac uključuje novčana sredstva na transakcij- rane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni
skim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kun- dug Republike Hrvatske.
skim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva Kapitalski računi su dionički kapital, zadržana dobit (gubi-
u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kreditnih tak), dobit (gubitak) prethodne godine, dobit (gubitak) tekuće
institucija i čekove poslane na naplatu). godine, zakonske rezerve, statutarne i ostale kapitalne rezerve,
rezerve za opće bankovne rizike, odgođeni porez u kapitalu, di- i posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi.
vidende isplaćene tijekom tekuće godine, revalorizacijske rezer- Ostalo (neto) jesu neraspoređeni računi pasive umanjeni za
ve, posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj i poje- neraspoređene račune aktive, uključujući fer vrijednost izvede-
dinačnoj osnovi po izvanbilančnim stavkama, ispravci vrijednosti nih financijskih instrumenata.
Tablica D2: Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih institucija

| | | | | |
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021.
| XII. | XII. | XII. | XII. | XII. | III. | VI. | IX. | X.
1.
Devizna inozemna aktiva 41.504,1 37.571,4 39.218,3 34.271,5 36.972,3 38.905,4 35.371,1 53.125,5 53.008,1
1.1. Potraživanja od stranih financijskih institucija 32.527,1 28.961,4 31.288,9 24.597,8 27.448,5 29.317,1 25.645,5 43.119,7 43.051,3
Efektivni strani novac 2.266,5 2.319,3 2.375,1 3.186,6 4.506,6 4.548,6 5.532,3 5.732,9 5.064,5
Tekući računi 9.013,1 9.126,3 8.725,6 4.913,6 6.619,3 6.992,2 5.934,2 8.527,1 7.777,3
Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 11.268,2 8.874,1 9.790,4 8.618,2 8.341,0 7.534,0 6.373,5 10.357,7 10.272,7
Vrijednosni papiri 3.861,5 3.378,6 3.298,8 2.992,0 2.534,4 2.736,8 2.559,6 2.630,4 2.622,2
Krediti 5.154,7 3.246,7 5.142,0 2.829,0 3.239,9 5.335,1 3.195,9 13.827,3 15.277,9
Dionice stranih financijskih institucija 963,1 2.016,4 1.957,0 2.058,4 2.207,3 2.170,5 2.049,9 2.044,3 2.036,7

1.2. Potraživanja od stranih nefinancijskih institucija 8.977,0 8.610,0 7.929,5 9.673,7 9.523,9 9.588,3 9.725,6 10.005,8 9.956,8
Potraživanja od stranih država 6.723,3 6.283,7 5.728,7 7.556,1 7.043,4 7.199,3 7.464,1 7.600,1 7.581,9
Potraživanja od stranih osoba 2.213,1 2.257,1 2.036,0 1.860,3 2.393,6 2.302,4 2.190,0 2.334,3 2.306,6

Vrijednosni papiri 12,2 206,2 221,3 267,1 282,1 282,0 209,4 212,8 228,8
Krediti 2.200,9 2.050,9 1.814,7 1.593,2 2.111,5 2.020,4 1.980,6 2.121,5 2.077,9

Dionice stranih osoba 40,7 69,1 164,8 257,3 86,9 86,6 71,5 71,5 68,3
2.
Kunska inozemna aktiva 2.334,8 1.777,8 1.668,5 1.530,3 1.566,3 1.552,6 1.561,7 1.546,9 1.714,5

2.1. Potraživanja od stranih financijskih institucija 2.271,8 1.752,1 1.639,8 1.478,8 1.510,6 1.498,3 1.507,1 1.492,3 1.643,5

2.2. Potraživanja od stranaca 63,0 25,7 28,7 51,5 55,6 54,3 54,6 54,5 71,0

Od toga: Krediti 62,7 25,4 27,9 50,6 54,7 53,4 52,9 52,9 69,4
Ukupno (1+2) 43.838,9 39.349,2 40.886,8 35.801,8 38.538,6 40.458,0 36.932,8 54.672,4 54.722,6
Tablice D2 – D12 • Ovaj skup tablica (osim tablica D5, D5a, Inozemna aktiva kreditnih institucija obuhvaća deviznu ino-
D5b, D5c i D5d) razrađeni je prikaz odgovarajućih stavki akti- zemnu aktivu i kunsku inozemnu aktivu. I u sklopu devizne i u
ve i pasive Konsolidirane bilance drugih monetarnih financijskih sklopu kunske inozemne aktive posebno su prikazana potraži-
institucija (Tablica D1). vanja od stranih financijskih institucija i potraživanja od stranih
Tablica D2: Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih nefinancijskih institucija (ukupno i po financijskim instrumen-
institucija• U tablici se iskazuju potraživanja drugih monetarnih tima).
financijskih institucija od stranih fizičkih i pravnih osoba.
Tablica D3: Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Kunska potraživanja 31.680,4 31.324,8 31.777,5 36.039,7 45.087,1 43.030,8 46.172,2 46.860,9 46.852,7
1.1.
Potraživanja od središnje države 31.679,9 31.324,8 31.776,5 36.034,0 45.079,9 43.024,0 46.164,5 46.853,4 46.844,5
Od toga: Obveznice za blokiranu deviznu

štednju građana – – – – – – – – –
Krediti 7.283,7 6.425,0 6.393,9 7.961,4 15.088,5 14.950,9 18.270,5 17.988,5 18.187,3

1.2.
Potraživanja od fondova socijalne sigurnosti 0,6 – 1,0 5,7 7,2 6,8 7,7 7,5 8,2

Vrijednosni papiri – – – – – – – – –

Krediti 0,6 – 1,0 5,7 7,2 6,8 7,7 7,5 8,2
2.
Devizna potraživanja 61.825,9 50.456,5 52.385,2 50.173,8 47.964,2 47.098,7 47.717,9 48.134,5 48.143,8
2.1.
Krediti 39.719,4 29.495,6 29.941,9 29.089,9 27.955,0 25.763,5 25.363,0 24.930,0 24.170,6

2.2.
Potraživanja od fondova socijalne sigurnosti – – – – – – – – –


Krediti – – – – – – – – –
Ukupno (1+2) 93.506,3 81.781,3 84.162,7 86.213,5 93.051,3 90.129,5 93.890,0 94.995,4 94.996,5
Tablica D3: Potraživanja drugih monetarnih financijskih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova
institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti socijalne sigurnosti.
• U tablici se iskazuju kunska i devizna potraživanja drugih
Tablica D3a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od središnje
države i fondova socijalne sigurnosti
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
1.1.
Krediti 30.310,8 21.664,3 7.205,8 4.264,0 2.538,0 252,5 189,3 166,1 166,5

1.2.


Krediti – – – – – – – – –
2.
Kunska potraživanja uz valutnu klauzulu 15.707,3 13.915,5 29.360,4 32.368,0 32.055,9 32.058,2 31.552,9 31.131,5 30.710,8
2.1.
Od toga: Obveznice za blokiranu deviznu

štednju građana – – – – – – – – –
Krediti 9.408,6 7.831,3 22.736,1 24.825,9 25.416,9 25.511,0 25.173,6 24.764,0 24.004,1

2.2.


Krediti – – – – – – – – –
Ukupno (1+2) 61.825,9 50.456,5 52.385,2 50.173,8 47.964,2 47.098,7 47.717,9 48.134,5 48.143,8
Tablica D3a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz iskazuje razrada stavke Devizna potraživanja iz Tablice D3, tako
valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od što se posebno iskazuju devizna potraživanja i potraživanja uz
središnje države i fondova socijalne sigurnosti • U tablici se valutnu klauzulu.
Tablica D4: Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Kunska potraživanja 88.199,2 94.033,9 100.353,6 109.464,0 113.996,2 115.079,0 115.869,3 117.265,6 117.831,9

1.1. Instrumenti tržišta novca 4.293,0 3.226,9 2.695,0 323,0 233,2 221,1 209,5 182,7 181,9

1.2. Obveznice 1.912,7 2.132,8 2.014,1 1.853,3 1.812,0 1.806,2 1.830,4 1.990,6 1.991,1
1.3. Krediti 81.104,8 87.917,2 95.088,3 106.659,3 111.460,7 112.553,5 113.416,9 114.671,0 115.249,6

1.4. Dionice 888,7 757,0 556,2 628,3 490,3 498,1 412,4 421,2 409,3
2.

2.1. Vrijednosni papiri 891,1 392,1 462,3 345,7 401,5 484,5 473,6 485,0 483,5
2.2. Krediti 125.683,0 118.568,7 116.265,8 113.325,5 117.519,8 118.407,5 117.753,5 117.421,6 118.011,4
Ukupno (1+2) 214.773,3 212.994,8 217.081,7 223.135,2 231.917,5 233.971,0 234.096,4 235.172,2 236.326,8
Tablica D4: Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora, klasificirana prema fi-
institucija od ostalih domaćih sektora • U tablici se iskazuju nancijskim instrumentima: instrumenti tržišta novca, obveznice,
kunska i devizna potraživanja drugih monetarnih financijskih krediti i dionice.
Tablica D4a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih
domaćih sektora
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.

1.1. Instrumenti tržišta novca 35,4 9,7 – – – – – – –

1.2. Obveznice 399,7 200,2 351,9 323,0 386,2 462,6 448,3 459,1 457,5
1.3. Krediti 15.078,1 16.856,1 17.884,0 16.401,7 19.235,5 19.206,7 18.932,2 18.192,6 18.712,7

1.4. Dionice – – – – – – – – –
2.
Kunska potraživanja uz valutnu klauzulu 111.060,9 101.894,8 98.492,2 96.946,6 98.299,5 99.222,7 98.846,5 99.255,0 99.324,7

2.1. Vrijednosni papiri 456,1 182,2 110,4 22,7 15,3 21,8 25,2 26,0 26,0
2.2. Krediti 110.604,9 101.712,6 98.381,8 96.923,9 98.284,2 99.200,8 98.821,3 99.229,0 99.298,7
Ukupno (1+2) 126.574,2 118.960,9 116.728,1 113.671,3 117.921,3 118.892,0 118.227,1 117.906,6 118.494,9
Tablica D4a: Devizna potraživanja i kunska potraživanja uz Devizna potraživanja iz Tablice D4, tako što se posebno iskazuju
valutnu klauzulu drugih monetarnih financijskih institucija od devizna potraživanja i potraživanja uz valutnu klauzulu.
ostalih domaćih sektora • U tablici se iskazuje razrada stavke
Tablica D5: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima
stanja na kraju razdoblja, transakcije tijekom razdoblja, u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

STANJA
KUNSKI KREDITI
1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti 7.284,2 6.425,0 6.394,9 7.967,1 15.095,7 14.957,7 18.278,2 17.996,0 18.195,5
1.1. Krediti središnjoj državi 7.283,7 6.425,0 6.393,9 7.961,4 15.088,5 14.950,9 18.270,5 17.988,5 18.187,3

1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti 0,6 – 1,0 5,7 7,2 6,8 7,7 7,5 8,2
2. Krediti lokalnoj državi 1.069,5 1.444,0 2.220,7 3.177,3 4.912,5 5.024,6 5.299,7 5.703,1 5.753,6
3. Krediti nefinancijskim društvima 31.120,9 29.043,3 28.214,6 31.221,4 31.590,8 32.085,2 31.436,7 31.138,9 31.394,8
4. Krediti kućanstvima 48.914,4 57.429,8 64.653,0 72.260,5 74.957,4 75.443,7 76.680,5 77.829,0 78.101,2
Od toga: Stambeni krediti 10.523,7 14.082,8 15.790,7 17.519,0 19.462,4 19.793,0 20.239,3 20.600,0 20.581,0
5. Krediti ostalim bankarskim institucijama .... .... .... .... .... .... .... .... ....
6. Krediti nebankarskim financijskim institucijama .... .... .... .... .... .... .... .... ....
7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 77,3 58,0 32,5 140,4 4,1 8,2 7,9 8,0 39,3
8. Krediti drugim financijskim posrednicima 1.287,2 1.190,4 1.529,9 1.495,3 1.209,5 1.339,4 1.299,9 1.319,5 1.327,9
9. Krediti pomoćnim financijskim institucijama 335,4 362,5 327,8 254,3 230,9 237,0 232,7 164,9 180,1
10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 228,3 185,0 172,6 87,5 95,0 105,0 10,0 69,0 34,0
A. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 90.317,3 96.138,1 103.546,1 116.604,0 128.095,9 129.200,8 133.245,7 134.228,5 135.026,4
DEVIZNI KREDITI

1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti – – – – – – – – –
Od toga: Stambeni krediti 41.994,0 38.745,1 38.249,8 39.916,3 42.710,9 43.920,3 44.693,4 46.220,3 46.557,6
8. Krediti drugim financijskim posrednicima 1.577,4 738,6 498,1 705,6 1.061,7 1.401,7 1.494,4 1.444,0 1.458,5
B. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 167.589,9 149.602,8 147.693,6 143.712,3 147.550,5 146.969,4 145.244,3 144.294,8 144.255,6
UKUPNO (A+B) 257.907,2 245.740,9 251.239,7 260.316,3 275.646,4 276.170,2 278.490,0 278.523,3 279.282,0
TRANSAKCIJE
KUNSKI KREDITI
1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti –597,5 –68,1 675,2 268,1 202,1 –4,1 3.938,4 –24,1 199,4
1.1. Krediti središnjoj državi –597,4 –68,1 674,4 265,8 203,6 –5,9 3.937,9 –23,9 198,7
1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti –0,1 – 0,9 2,4 –1,5 1,8 0,4 –0,2 0,7
2. Krediti lokalnoj državi 217,5 302,1 125,0 326,9 775,8 –21,0 57,2 2,3 50,5
3. Krediti nefinancijskim društvima –531,3 47,8 –217,6 –338,1 –559,3 –78,9 27,4 –55,1 260,0
4. Krediti kućanstvima 249,8 444,4 122,3 535,4 –352,2 581,3 684,5 338,2 275,3
7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 8,1 0,8 –125,5 –63,8 1,1 4,9 –0,2 0,2 31,3
8. Krediti drugim financijskim posrednicima –77,0 –71,7 225,9 –8,2 80,3 44,6 –74,8 17,4 8,4
9. Krediti pomoćnim financijskim institucijama –21,2 –22,2 –0,1 –3,7 –12,4 –0,3 1,5 –58,6 15,2
10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima –43,7 –47,2 –36,0 –34,7 0,0 0,0 –70,0 47,0 –35,0
A. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) –795,2 585,8 769,4 682,0 135,4 526,7 4.563,9 267,3 805,1
DEVIZNI KREDITI
1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti –1.475,2 –7.167,6 890,0 –401,4 227,9 –100,1 2,3 –387,4 –803,0
1.1. Krediti središnjoj državi –1.475,2 –7.167,6 890,0 –401,4 227,9 –100,1 2,3 –387,4 –803,0

2. Krediti lokalnoj državi 3,4 –18,5 –23,6 –43,3 40,8 –22,4 –17,9 66,1 –18,6
3. Krediti nefinancijskim društvima 340,7 28,4 –498,8 474,3 2.974,2 8,2 –246,0 –619,1 219,4
4. Krediti kućanstvima –635,4 –186,5 61,0 152,0 567,2 164,2 560,4 121,2 213,0
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 54,8 –184,6 158,0 29,6 69,1 –94,0 –81,8 –52,2 –0,4
8. Krediti drugim financijskim posrednicima 2,3 53,1 22,0 –52,4 233,9 502,4 –71,3 –1,9 12,0
9. Krediti pomoćnim financijskim institucijama –26,5 –69,4 2,4 3,5 –9,9 –6,4 28,1 –69,3 112,2
10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima –5,2 –8,0 23,6 –76,3 195,5 425,8 –16,1 0,1 2,8
B. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) –1.741,1 –7.553,1 634,6 85,9 4.298,7 877,7 157,7 –942,4 –262,5
UKUPNO (A+B) –2.536,3 –6.967,3 1.404,0 767,9 4.434,1 1.404,4 4.721,7 –675,1 542,6
Tablica D5: Distribucija kredita drugih monetarnih financij- za obrazovanje, stambene kredite, hipotekarne kredite, kredite
skih institucija po institucionalnim sektorima • U tablici se iska- za automobile, kredite po kreditnim karticama, prekoračenja po
zuju podaci o kunskim i deviznim kreditima kreditnih institucija transakcijskim računima, maržne kredite, lombardne kredite,
domaćim sektorima. Krediti obuhvaćaju sljedeće vrste kredita: kredite za obrtna sredstva, kredite za građevinarstvo, kredite za
prekonoćne kredite, kredite za izvršena plaćanja s osnove ga- poljoprivredu, kredite za turizam, kredite za investicije, kredite
rancija i drugih jamstava, obratne repo kredite, udjele u sindi- za financiranje izvoza, gotovinske nenamjenske kredite, fakto-
ciranim kreditima, financijski najam, potrošačke kredite, kredite ring i forfaiting.
Tablica D5a: Distribucija deviznih kredita i kunskih kredita s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih institucija po
institucionalnim sektorima
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

DEVIZNI KREDITI
1. Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti 30.310,8 21.664,3 7.205,8 4.264,0 2.538,0 252,5 189,3 166,1 166,5
1.1. Krediti središnjoj državi 30.310,8 21.664,3 7.205,8 4.264,0 2.538,0 252,5 189,3 166,1 166,5

2. Krediti lokalnoj državi 3,4 1,7 – – – – – – –
4. Krediti kućanstvima 188,8 215,2 170,0 226,6 230,7 243,6 260,0 214,9 202,1
8. Krediti drugim financijskim posrednicima 595,9 195,8 350,3 542,0 980,5 1.325,8 1.379,0 1.334,6 1.349,7
10. Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima – 157,3 23,7 20,9 213,7 715,4 40,8 62,7 66,2
A. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 46.452,6 39.424,8 26.414,5 21.776,6 23.750,7 22.164,3 21.094,5 20.129,8 20.669,6
KUNSKI KREDITI S VALUTNOM KLAUZULOM

7. Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 6,6 – – – – – – – –
8. Krediti drugim financijskim posrednicima 981,5 542,8 147,8 163,6 81,2 75,9 115,5 109,4 108,9
B. Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 121.137,3 110.178,0 121.279,1 121.935,7 123.799,8 124.805,1 124.149,9 124.165,0 123.586,1
UKUPNO (A+B) 167.589,9 149.602,8 147.693,6 143.712,3 147.550,5 146.969,4 145.244,3 144.294,8 144.255,6
Tablice D5a – D5d • Ovaj skup tablica razrađeni je prikaz Tablica D5a: Distribucija deviznih kredita i kunskih kredita
odgovarajućih stavki iz Tablice D5 Distribucija kredita drugih s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih instituci-
monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektori- ja po institucionalnim sektorima • U tablici se iskazuje razrada
ma. stavke Devizni krediti iz Tablice D5, tako što se posebno iskazu-
ju devizni krediti i krediti uz valutnu klauzulu.
Tablica D5b: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima i prema izvornom dospijeću
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Krediti središnjoj državi i fondovima socijalne sigurnosti 47.003,7 35.920,7 36.336,8 37.057,0 43.050,7 40.721,2 43.641,2 42.926,1 42.366,1

Do 1 godine 737,9 83,7 356,0 196,6 458,0 550,7 157,7 170,6 194,7
Od 1 do 5 godina 19.002,4 14.877,4 12.160,1 11.686,8 13.026,3 10.540,7 9.007,7 8.692,8 7.896,9
Više od 5 godina 27.262,8 20.959,5 23.819,6 25.167,9 29.559,1 29.622,9 34.468,0 34.055,2 34.266,2

1.2. Krediti fondovima socijalne sigurnosti 0,6 – 1,0 5,7 7,2 6,8 7,7 7,5 8,2

Do 1 godine – – 1,0 5,7 7,2 6,8 7,7 7,5 8,2

Od 1 do 5 godina 0,6 – – – – – – – –

Više od 5 godina – – – – – – – – –
2.
Krediti lokalnoj državi 4.136,0 4.035,8 4.338,4 4.964,0 6.501,6 6.546,0 6.784,7 7.209,0 7.244,8

Do 1 godine 258,3 243,9 562,8 692,9 900,1 911,1 1.000,8 1.028,0 1.057,8

Od 1 do 5 godina 743,3 828,9 973,8 953,2 751,0 640,2 636,1 810,5 792,8
Više od 5 godina 3.134,4 2.963,0 2.801,8 3.317,9 4.850,6 4.994,6 5.147,7 5.370,4 5.394,2
3.
Krediti nefinancijskim društvima 85.035,1 83.416,0 82.528,8 81.902,9 86.282,3 86.888,4 85.476,3 83.821,2 84.351,3
Do 1 godine 20.607,3 18.616,2 18.729,4 16.221,9 13.567,4 14.100,1 13.412,6 12.049,0 12.376,0
Od 1 do 5 godina 18.082,5 18.773,6 17.654,6 17.110,2 18.227,5 18.217,3 18.709,1 18.567,7 18.485,5
Više od 5 godina 46.345,2 46.026,2 46.144,9 48.570,7 54.487,4 54.571,0 53.354,6 53.204,4 53.489,8
4.
Krediti kućanstvima 117.616,7 119.034,1 124.487,0 133.118,0 136.196,4 137.526,7 138.909,5 141.062,5 141.664,9
Do 1 godine 11.097,7 10.502,8 10.442,2 10.726,2 10.025,9 9.808,3 9.900,1 9.823,3 9.919,9
Od 1 do 5 godina 9.347,9 9.522,0 9.307,7 10.240,0 10.123,3 10.113,5 10.412,6 10.631,5 10.700,1
Više od 5 godina 97.171,1 99.009,4 104.737,1 112.151,8 116.047,3 117.604,9 118.596,8 120.607,7 121.045,0
5.
Krediti investicijskim fondovima osim novčanim fondovima 370,7 302,3 861,2 648,7 675,6 566,8 434,2 359,7 391,5

Do 1 godine 370,7 300,0 861,2 648,7 675,6 566,8 434,2 359,7 391,5

Od 1 do 5 godina – 2,3 – – – – – – –

Više od 5 godina – – – – – – – – –
6.
Krediti drugim financijskim posrednicima 2.864,7 1.929,0 2.028,1 2.200,9 2.271,3 2.741,1 2.794,3 2.763,5 2.786,4

Do 1 godine 797,3 636,7 749,5 683,3 296,3 338,6 354,6 178,4 180,3
Od 1 do 5 godina 1.184,3 528,1 590,6 949,8 1.322,4 1.842,6 1.849,4 1.994,6 2.016,1

Više od 5 godina 883,0 764,2 688,0 567,8 652,6 559,9 590,3 590,5 590,0
7.
Krediti pomoćnim financijskim institucijama 650,2 759,2 462,2 305,7 350,8 351,1 368,4 220,8 348,3

Do 1 godine 418,1 554,4 164,2 37,9 33,5 35,2 64,2 40,7 56,4

Od 1 do 5 godina 26,6 39,1 76,8 64,7 80,1 80,5 71,5 14,4 14,0

Više od 5 godina 205,5 165,7 221,2 203,1 237,2 235,3 232,7 165,6 278,0
8.
Krediti osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima 230,2 343,8 197,4 119,1 317,6 828,9 81,4 160,7 128,7

Do 1 godine 73,3 187,3 57,6 17,5 221,0 733,5 34,9 116,6 85,4
Od 1 do 5 godina 155,0 155,0 85,0 40,0 40,0 40,0 – – 0,0

Više od 5 godina 1,8 1,5 54,8 61,6 56,6 55,4 46,5 44,1 43,3
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8) 257.907,2 245.740,9 251.239,7 260.316,3 275.646,4 276.170,2 278.490,0 278.523,3 279.282,0
Do 1 godine 34.360,6 31.125,0 31.923,9 29.230,6 26.185,1 27.051,2 25.366,9 23.773,9 24.270,1
Od 1 do 5 godina 48.542,7 44.726,5 40.848,6 41.044,7 43.570,7 41.474,9 40.686,5 40.711,5 39.905,4
Više od 5 godina 175.003,9 169.889,4 178.467,3 190.040,9 205.890,7 207.644,1 212.436,7 214.038,0 215.106,5
Tablica D5b: Distribucija kredita drugih monetarnih financij- krediti prema institucionalnim sektorima i izvornom dospijeću, s
skih institucija po institucionalnim sektorima i prema izvornom podjelom do jedne godine, od jedne godine do pet godina i više
dospijeću • U tablici se iskazuje razrada stavki Kunski kredi- od pet godina.
ti i Devizni krediti iz Tablice D5, tako što se posebno iskazuju
Tablica D5c: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturi
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

|
XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. IX. X. | | | | | | | |
1.
Potrošački krediti 18,0 16,2 13,1 13,3 10,9 7,7 6,9 6,5 6,4
1.1. Kunski krediti bez valutne klauzule 16,3 15,0 11,6 11,0 9,3 7,3 6,6 6,1 6,0

1.2. Kunski krediti s valutnom klauzulom 1,7 1,2 1,5 2,3 1,6 0,4 0,3 0,4 0,4

Od toga: uz euro 1,7 1,2 1,5 2,3 1,6 0,4 0,3 0,4 0,4

Od toga: uz švicarski franak – – – – – – – – –

1.3. Devizni krediti – – – – – – – – –
2.
Stambeni krediti 52.517,7 52.827,9 54.040,4 57.435,3 62.173,3 63.713,3 64.932,7 66.820,4 67.138,5
2.1. Kunski krediti bez valutne klauzule 10.523,7 14.082,8 15.790,7 17.519,0 19.462,4 19.793,0 20.239,3 20.600,0 20.581,0
2.2. Kunski krediti s valutnom klauzulom 41.991,0 38.743,0 38.248,5 39.913,6 42.705,7 43.914,5 44.683,6 46.210,9 46.548,1
Od toga: uz euro 40.525,9 37.793,0 37.522,1 39.278,6 42.142,3 43.373,4 44.166,4 45.701,6 46.033,2

Od toga: uz švicarski franak 1.414,7 899,6 672,4 586,5 523,9 501,2 480,0 473,4 479,2

2.3. Devizni krediti 3,0 2,1 1,3 2,7 5,1 5,9 9,8 9,5 9,5
3.
Hipotekarni krediti 2.227,5 1.970,7 1.901,8 1.882,8 2.030,7 2.095,9 2.118,4 2.103,8 2.115,9


Od toga: uz euro 2.001,5 1.744,4 1.679,4 1.568,5 1.604,6 1.631,9 1.592,0 1.578,5 1.581,8

3.3. Devizni krediti 6,2 1,7 1,2 1,1 1,1 2,3 1,2 0,4 0,4
4.
Krediti za automobile 988,8 838,5 665,2 534,5 404,9 381,2 358,4 335,3 327,9


Od toga: uz euro 248,3 194,9 170,3 146,2 115,7 107,5 95,2 87,6 85,3

Od toga: uz švicarski franak 8,5 5,9 4,9 2,7 2,5 2,3 2,1 2,1 2,1

4.3. Devizni krediti 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
5.
Krediti po kreditnim karticama 3.608,3 3.529,5 3.644,9 3.851,7 3.664,3 3.488,2 3.426,8 3.315,0 3.294,8

5.2. Kunski krediti s valutnom klauzulom 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 – – –

Od toga: uz euro 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 – – –

5.3. Devizni krediti 1,2 1,0 0,9 0,7 0,4 0,4 0,4 0,5 0,5
6.
Prekoračenje po transakcijskim računima 7.423,6 6.995,2 6.855,3 6.759,4 6.414,1 6.372,2 6.369,3 6.379,0 6.386,0



Od toga: uz euro 0,7 0,4 0,4 0,1 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0

6.3. Devizni krediti 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4
7.
Gotovinski nenamjenski krediti 40.745,6 42.955,4 47.716,0 52.940,8 52.251,8 52.401,1 52.665,4 53.188,3 53.390,6
Od toga: uz euro 17.151,7 14.053,8 13.269,3 13.170,7 11.235,2 10.961,5 10.533,0 10.243,9 10.247,4

7.3. Devizni krediti 0,1 3,6 3,3 3,0 2,9 2,9 3,0 3,1 4,3
8.
Ostali krediti 10.087,1 9.900,7 9.650,2 9.700,2 9.246,5 9.067,0 9.031,6 8.914,2 9.004,7


Od toga: uz euro 6.867,6 6.459,7 6.162,5 5.719,0 5.252,5 5.134,4 4.982,5 4.815,3 4.815,5

8.3. Devizni krediti 178,0 206,6 163,0 218,7 220,7 231,7 245,2 201,0 186,9
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8) 117.616,7 119.034,1 124.487,0 133.118,0 136.196,4 137.526,7 138.909,5 141.062,5 141.664,9
Tablica D5c: Distribucija kredita drugih monetarnih financij- iskazuju krediti bez valutne klauzule, krediti uz valutnu klauzulu
skih institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturi i devizni krediti. U sklopu kredita uz valutnu klauzulu kao stavke
• U tablici se iskazuje razrada kunskih i deviznih kredita sekto- “Od toga” iskazuju se krediti indeksirani uz valute eura odnosno
ru kućanstva iz Tablice D5 prema namjeni, tako što se posebno švicarskog franka.
Tablica D5d: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema namjeni i valutnoj strukturi
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Krediti za obrtna sredstva 34.336,4 33.129,7 31.707,8 29.477,7 28.345,4 28.807,6 28.197,1 27.037,0 27.237,2
Od toga: uz euro 12.203,7 11.845,1 10.852,3 9.471,5 9.257,0 9.284,9 9.318,8 8.835,9 8.792,2


1.3. Devizni krediti 5.126,1 5.763,8 6.296,1 4.402,7 3.899,3 3.785,0 3.889,7 3.524,8 3.675,4
Od toga: u eurima 4.730,0 5.677,8 5.995,1 4.126,2 3.604,1 3.601,2 3.496,4 3.127,6 2.983,9

Od toga: u američkim dolarima 350,5 77,5 292,4 268,0 286,7 175,2 384,8 336,9 629,3
2.
Krediti za investicije 31.415,9 31.412,7 31.250,2 33.989,7 36.243,9 35.929,8 34.926,9 34.332,1 34.735,9

Od toga: uz euro 19.818,9 19.591,6 20.141,7 20.292,2 21.340,5 21.169,5 20.532,8 19.939,2 19.752,4


2.3. Devizni krediti 3.943,6 4.722,3 4.755,2 4.996,0 5.525,5 5.491,1 5.251,0 5.230,6 5.513,9
Od toga: u eurima 3.875,8 4.677,6 4.719,8 4.968,4 5.504,2 5.469,8 5.230,4 5.216,0 5.499,5

3.
Ostali krediti 19.282,83 18.873,61 19.570,81 18.435,41 21.692,97 22.150,97 22.352,25 22.452,0 22.378,2
Od toga: uz euro 6.249,04 5.849,91 5.483,00 4.665,29 5.021,20 5.319,45 5.450,36 5.864,2 5.834,9

3.3. Devizni krediti 5.816,31 6.153,01 6.662,72 6.776,45 9.580,07 9.687,05 9.531,52 9.222,3 9.321,3
Od toga: u eurima 5.236,60 5.720,48 6.360,54 6.665,43 9.453,62 9.586,47 9.428,91 9.144,6 9.224,5

Ukupno (1+2+3) 85.035,1 83.416,0 82.528,8 81.902,9 86.282,3 86.888,4 85.476,3 83.821,2 84.351,3
Tablica D5d: Distribucija kredita drugih monetarnih financij- bez valutne klauzule, krediti uz valutnu klauzulu i devizni kredi-
skih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinan- ti. U sklopu kredita uz valutnu klauzulu kao stavke “Od toga”
cijskim društvima prema valutnoj strukturi • U tablici se iskazu- iskazuju se krediti indeksirani uz valute eura odnosno švicarskog
je razrada kunskih i deviznih kredita nefinancijskim društvima iz franka.
Tablice D5 prema namjeni, tako što se posebno iskazuju krediti
Tablica D5e: Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema veličini nefinancijskog društva
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

|
A.
Mikro 17.075,7 14.407,6 13.310,0 14.516,8 14.904,2 14.974,2 14.301,5 14.133,1 14.326,9
1.

1.1. Kunski krediti 2.489,3 1.924,7 1.676,8 2.258,9 2.248,1 2.314,5 2.097,6 2.128,1 2.199,2

Kratkoročni 1.180,0 804,8 791,2 641,9 593,4 603,5 641,1 623,0 641,5
Dugoročni 1.309,3 1.119,9 885,6 1.616,9 1.654,7 1.710,9 1.456,5 1.505,1 1.557,8

1.2. Devizni krediti 3.229,2 2.328,1 2.092,0 1.846,2 1.431,5 1.410,8 1.377,0 1.246,1 1.247,0

Kratkoročni 1.033,7 612,0 498,7 703,3 247,0 302,6 277,0 244,0 240,0
Dugoročni 2.195,5 1.716,1 1.593,3 1.142,9 1.184,4 1.108,2 1.100,0 1.002,1 1.007,0
2.

2.1. Kunski krediti 2.042,8 1.550,6 1.452,2 2.038,5 2.291,4 2.322,5 2.315,2 2.300,6 2.380,4

Kratkoročni 201,4 141,2 58,9 90,8 37,2 35,2 32,8 22,0 23,4
Dugoročni 1.841,4 1.409,4 1.393,2 1.947,6 2.254,2 2.287,3 2.282,4 2.278,6 2.357,0

2.2. Devizni krediti 6.573,8 5.907,2 5.823,2 6.402,9 6.799,4 6.720,8 6.202,2 6.075,2 6.086,9

Kratkoročni 447,3 332,3 120,3 211,6 85,9 64,2 65,8 63,8 62,0
Dugoročni 6.126,5 5.574,8 5.702,9 6.191,4 6.713,5 6.656,7 6.136,4 6.011,4 6.024,9
3.
Ostali krediti 2.740,6 2.697,0 2.265,8 1.970,3 2.133,9 2.205,7 2.309,5 2.383,1 2.413,3

3.1. Kunski krediti 1.186,3 1.130,4 1.025,1 1.049,4 962,5 944,6 895,6 865,6 864,1

Kratkoročni 790,7 635,5 677,5 525,0 517,3 503,3 495,7 471,6 471,4

Dugoročni 395,6 494,9 347,6 524,4 445,2 441,3 399,9 394,0 392,6

3.2. Devizni krediti 1.554,3 1.566,6 1.240,7 920,8 1.171,3 1.261,0 1.413,9 1.517,4 1.549,2

Kratkoročni 366,3 310,0 315,8 285,6 491,4 516,3 488,1 188,3 189,6

Dugoročni 1.188,0 1.256,6 924,9 635,2 679,9 744,8 925,8 1.329,1 1.359,6
B.
Mala 21.557,0 20.333,1 19.467,0 19.001,6 18.561,9 18.634,9 18.349,7 18.097,0 18.245,7
1. Krediti za obrtna sredstva 6.955,0 6.668,3 6.165,9 6.101,1 5.589,5 5.741,2 6.032,7 5.863,5 5.995,0

1.1. Kunski krediti 3.455,2 3.125,3 2.869,0 3.188,9 2.975,6 3.063,7 3.374,1 3.350,8 3.449,8
Kratkoročni 1.808,6 1.356,9 1.310,9 1.286,0 979,7 974,9 1.084,4 954,1 997,7
Dugoročni 1.646,6 1.768,4 1.558,1 1.902,9 1.995,9 2.088,8 2.289,7 2.396,7 2.452,1

1.2. Devizni krediti 3.499,7 3.543,1 3.296,9 2.912,2 2.613,8 2.677,5 2.658,6 2.512,6 2.545,2

Kratkoročni 1.019,0 738,4 662,6 635,3 410,7 448,5 452,1 425,1 419,5
Dugoročni 2.480,8 2.804,7 2.634,2 2.276,9 2.203,2 2.228,9 2.206,5 2.087,6 2.125,7
2.

2.1. Kunski krediti 1.756,3 2.131,1 2.070,0 2.155,3 2.373,7 2.368,3 2.437,4 2.464,3 2.508,0

Kratkoročni 290,1 283,0 273,5 23,3 15,3 16,7 10,6 7,9 7,9
Dugoročni 1.466,2 1.848,2 1.796,5 2.132,1 2.358,4 2.351,6 2.426,8 2.456,4 2.500,1

2.2. Devizni krediti 8.025,6 7.630,3 7.525,9 6.913,6 6.938,3 6.817,7 6.726,9 6.527,4 6.489,8

Kratkoročni 610,5 289,4 214,3 40,1 29,5 15,8 28,3 17,1 9,6
Dugoročni 7.415,1 7.340,9 7.311,6 6.873,5 6.908,8 6.801,9 6.698,6 6.510,3 6.480,2
3.
Ostali krediti 4.820,1 3.903,4 3.705,2 3.831,6 3.660,5 3.707,7 3.152,7 3.241,8 3.252,8

3.1. Kunski krediti 1.617,5 1.591,3 1.591,9 1.690,4 1.461,2 1.545,1 1.505,9 1.494,5 1.484,1

Kratkoročni 912,6 954,3 940,6 1.048,5 923,2 988,7 991,3 946,7 932,0

Dugoročni 704,9 636,9 651,3 641,9 537,9 556,4 514,6 547,8 552,1

3.2. Devizni krediti 3.202,7 2.312,1 2.113,3 2.141,2 2.199,3 2.162,6 1.646,8 1.747,4 1.768,7

Kratkoročni 598,9 568,6 458,7 387,8 439,5 423,2 310,0 252,1 302,8
Dugoročni 2.603,8 1.743,5 1.654,6 1.753,3 1.759,8 1.739,4 1.336,8 1.495,3 1.465,9
C.
Srednja 20.027,5 18.628,1 23.159,1 22.173,6 24.594,2 24.639,7 24.496,9 24.044,6 23.960,2
1.

1.1. Kunski krediti 4.569,6 3.977,0 3.983,0 4.193,6 3.642,3 3.749,3 3.858,1 3.719,0 3.762,3
Kratkoročni 2.259,5 2.198,8 2.285,7 1.723,8 1.064,4 1.142,5 1.149,5 1.155,0 1.145,2
Dugoročni 2.310,1 1.778,3 1.697,4 2.469,8 2.577,9 2.606,8 2.708,7 2.564,0 2.617,1

1.2. Devizni krediti 4.223,8 3.466,0 5.510,2 3.737,2 3.625,6 3.649,8 3.622,2 3.618,4 3.617,0

Kratkoročni 986,7 864,1 1.597,9 1.031,9 631,6 720,7 699,9 642,9 681,6
Dugoročni 3.237,0 2.601,9 3.912,3 2.705,3 2.994,0 2.929,1 2.922,3 2.975,5 2.935,4
2.

2.1. Kunski krediti 1.530,1 1.522,9 1.471,6 2.158,5 2.262,9 2.160,0 1.916,2 1.998,6 2.063,0
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.


Kratkoročni 288,1 161,9 – 0,0 0,8 0,0 0,0 0,0 0,1
Dugoročni 1.242,1 1.361,1 1.471,6 2.158,5 2.262,1 2.160,0 1.916,2 1.998,5 2.062,9

2.2. Devizni krediti 5.231,0 4.872,9 5.587,3 6.049,5 6.255,3 6.151,5 5.953,1 5.543,9 5.359,4

Kratkoročni 39,9 8,6 1,2 6,4 4,5 2,6 4,3 1,3 1,2
Dugoročni 5.191,0 4.864,4 5.586,1 6.043,1 6.250,8 6.148,9 5.948,8 5.542,7 5.358,2
3.
Ostali krediti 4.473,0 4.789,2 6.607,0 6.034,8 8.808,1 8.929,1 9.147,3 9.164,7 9.158,5

3.1. Kunski krediti 1.756,4 1.496,4 2.327,0 2.317,6 2.277,4 2.288,2 2.496,9 2.411,3 2.384,2
Kratkoročni 983,4 843,8 1.090,3 1.169,8 1.076,4 1.043,5 1.070,2 1.000,1 980,7
Dugoročni 773,0 652,6 1.236,8 1.147,8 1.201,0 1.244,7 1.426,6 1.411,3 1.403,4

3.2. Devizni krediti 2.716,6 3.292,8 4.280,0 3.717,2 6.530,7 6.640,9 6.650,4 6.753,4 6.774,4

Kratkoročni 362,0 303,7 375,5 250,6 176,9 167,1 169,0 187,7 186,2
Dugoročni 2.354,6 2.989,1 3.904,5 3.466,6 6.353,7 6.473,8 6.481,4 6.565,7 6.588,2
D.
Velika 25.437,8 29.032,1 25.508,5 25.482,3 27.123,8 27.346,4 26.851,0 25.846,9 25.787,3
1.

1.1. Kunski krediti 6.232,4 6.281,2 5.864,7 5.842,4 6.200,1 6.472,0 5.517,7 5.335,5 5.207,4
Kratkoročni 3.512,3 3.612,1 3.038,4 2.322,6 2.315,9 2.621,2 1.735,5 1.399,9 1.441,7
Dugoročni 2.720,0 2.669,1 2.826,3 3.519,8 3.884,2 3.850,8 3.782,2 3.935,6 3.765,8

1.2. Devizni krediti 6.348,8 8.169,5 6.102,5 5.269,8 5.362,4 5.189,7 5.399,8 4.832,8 4.902,6
Kratkoročni 1.245,1 1.995,6 2.265,2 2.289,8 1.657,0 1.576,0 1.576,1 1.503,2 1.805,3
Dugoročni 5.103,7 6.174,0 3.837,3 2.980,0 3.705,3 3.613,7 3.823,7 3.329,6 3.097,2
2.

2.1. Kunski krediti 1.581,5 1.357,3 990,7 2.049,0 2.125,2 2.092,9 2.120,9 2.012,1 2.002,3

Kratkoročni 11,4 0,0 0,0 20,0 0,9 0,6 0,8 0,5 0,5
Dugoročni 1.570,1 1.357,3 990,7 2.029,0 2.124,4 2.092,3 2.120,1 2.011,5 2.001,8

2.2. Devizni krediti 4.311,5 6.051,4 5.846,6 5.867,5 6.492,7 6.453,4 6.299,3 6.240,8 6.362,0

Kratkoročni 3,3 88,4 217,1 0,7 2,7 2,0 2,1 1,8 1,8
Dugoročni 4.308,1 5.963,0 5.629,5 5.866,8 6.490,0 6.451,4 6.297,2 6.239,0 6.360,2
3.
Ostali krediti 6.963,6 7.172,7 6.703,9 6.453,6 6.943,4 7.138,5 7.513,3 7.425,7 7.313,0

3.1. Kunski krediti 2.460,2 2.457,6 2.303,6 1.852,0 2.310,0 2.285,6 2.380,7 2.493,6 2.384,1
Kratkoročni 963,8 894,5 803,1 950,6 1.333,7 1.407,3 1.413,4 1.448,5 1.331,3

Dugoročni 1.496,4 1.563,1 1.500,5 901,4 976,3 878,3 967,3 1.045,1 1.052,8

3.2. Devizni krediti 4.503,4 4.715,1 4.400,3 4.601,5 4.633,4 4.852,8 5.132,6 4.932,1 4.928,9

Kratkoročni 441,3 337,4 464,7 424,9 374,9 351,7 522,8 293,1 291,5
Dugoročni 4.062,1 4.377,7 3.935,6 4.176,7 4.258,4 4.501,1 4.609,8 4.639,0 4.637,3
E.
Nerazvrstano 937,2 1.015,2 1.084,1 728,6 1.098,3 1.293,1 1.477,2 1.699,7 2.031,2
UKUPNO (A+B+C+D+E) 85.035,1 83.416,0 82.528,8 81.902,9 86.282,3 86.888,4 85.476,3 83.821,2 84.351,3
Tablica D5e: Distribucija kredita drugih monetarnih finan- izvještaji) koje su nefinancijska društva dužna redovito dostav-
cijskih institucija nefinancijskim društvima prema veličini nefi- ljati Financijskoj agenciji. Pokazatelji na osnovi kojih se razvrsta-
nancijskog društva • U tablici se iskazuje razrada kredita nefi- vaju nefinancijska društva jesu: iznos ukupne aktive, iznos pri-
nancijskim društvima iz tablice D5 prema veličini nefinancijskog hoda i prosječan broj zaposlenika tijekom poslovne godine.
društva. Zasebno se iskazuju mikro, mala, srednja i velika nefi- Za sve subjekte koji su predali GFI-POD izvještaj za najma-
nancijska društva. U sklopu mikro, malih, srednjih i velikih nefi- nje jedno izvještajno razdoblje navedeno u tablici dodijelit će se
nancijskih društava iskazuju se krediti za obrtna sredstva, krediti njihova veličina koja je procijenjena pomoću određenog algori-
za investicije i ostali krediti s razradom na kunske i devizne kre- tma. Subjekti koji nisu predali godišnje financijske izvještaje ni
dite te na kratkoročne i dugoročne kredite. za jedno izvještajno razdoblje iskazuju se u kategoriji Nerazvr-
Razvrstavanje nefinancijskih društava prema veličini temelji stano.
se na članku 5. Zakona o računovodstvu (NN, br. 78/2015.) Podaci u tablici revidiraju se jednom godišnje nakon priku-
i Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Za pljenih godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu
izračun veličine nefinancijskog društva uzimaju se posljednji godinu.
dostupni podaci iz godišnjih financijskih izvještaja (GFI-POD
Tablica D6: Depozitni novac kod drugih monetarnih financijskih institucija

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1. Lokalna država 3.290,5 3.752,5 4.648,0 4.928,5 5.195,1 5.144,9 5.077,4 5.684,0 5.733,0
2. Nefinancijska društva 26.598,1 31.904,5 38.588,4 42.098,2 49.735,3 49.956,7 53.585,1 59.551,1 59.796,4
3. Kućanstva 27.729,6 33.957,2 42.867,6 53.619,2 64.978,9 68.600,7 72.632,8 75.286,4 75.970,2
4. Ostale bankarske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....
5. Nebankarske financijske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....
6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 266,7 512,0 241,8 1.554,2 1.063,9 1.947,8 1.657,8 1.384,7 1.273,3
7. Drugi financijski posrednici 733,2 1.106,3 1.115,8 1.066,1 869,7 929,4 971,9 1.251,1 1.262,5
8. Pomoćne financijske institucije 1.436,4 813,2 1.064,4 1.400,2 1.516,1 1.687,0 1.477,2 1.655,4 1.614,5
9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 947,6 1.827,8 3.331,4 1.513,8 2.869,7 2.932,4 3.425,2 3.090,9 3.565,1
10. Manje: Čekovi banaka i obračun čekova banaka – – – – – – – – –
Ukupno (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10) 61.002,1 73.873,4 91.857,2 106.180,2 126.228,7 131.199,0 138.827,4 147.903,7 149.215,0
Tablica D6: Depozitni novac kod drugih monetarnih financij- naplatu). Od prosinca 2010. depozitni novac je zbroj novčanih
skih institucija • U tablici se iskazuje depozitni novac kod kre- sredstava na transakcijskim računima ostalih domaćih sektora,
ditnih institucija, klasificiran prema domaćim institucionalnim investicijskih fondova osim novčanih fondova, ostalih financij-
sektorima. skih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osigurava-
Do studenoga 2010. depozitni novac je zbroj novčanih sred- jućih društava i mirovinskih fondova, umanjen za novčana sred-
stava na transakcijskim računima ostalih domaćih sektora, osta- stva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kre-
lih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih instituci- ditnih institucija i čekove poslane na naplatu). Obveze kreditnih
ja umanjen za novčana sredstva u platnom prometu (odnosno institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja uključe-
za čekove u blagajnama kreditnih institucija i čekove poslane na ne su u sektor kućanstava.
Tablica D7: Kunski depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Štedni depoziti 2.509,9 2.726,9 2.887,5 3.228,1 3.612,3 4.733,3 5.680,9 6.036,1 4.454,8

1.1. Lokalna država 4,6 1,4 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.2. Nefinancijska društva 560,2 510,7 420,8 470,4 506,8 787,5 591,7 1.063,3 953,2

1.3. Kućanstva 1.931,3 2.208,2 2.453,0 2.714,3 3.103,6 3.357,0 3.467,8 3.464,5 3.501,1

1.4. Ostale bankarske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....

1.5. Nebankarske financijske institucije .... .... .... .... .... .... .... .... ....

1.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova – – – – – – 60,0 – –

1.7. Drugi financijski posrednici 12,2 6,6 13,6 36,2 1,9 0,8 0,8 0,7 0,5

1.8. Pomoćne financijske institucije 1,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
1.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi – – – 7,1 – 588,0 1.560,5 1.507,6 –
2.

2.1. Lokalna država 369,0 306,5 270,4 305,7 311,8 412,6 381,0 316,6 359,6

2.2. Nefinancijska društva 7.171,5 6.670,7 5.911,8 4.947,9 4.863,1 4.408,2 4.917,6 3.793,2 3.874,1
2.3. Kućanstva 22.655,0 22.616,0 22.249,2 20.733,3 18.736,3 18.467,9 17.991,3 17.330,7 17.131,7


2.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 25,0 30,1 226,4 529,4 582,0 1.175,0 946,2 859,5 1.016,0



2.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 1.808,5 1.563,2 2.423,8 1.815,2 2.897,9 1.528,5 2.380,0 2.037,3 3.562,5
Ukupno (1+2) 35.609,8 35.182,5 34.603,7 32.013,8 31.205,7 30.907,6 32.491,9 30.615,0 30.622,0
Tablica D7: Kunski depoziti kod drugih monetarnih financij- prosinca 2010. u tablici se iskazuju kunski štedni i oročeni depo-
skih institucija • Do studenoga 2010. u tablici se iskazuju kun- ziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih
ski štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, ostalih ban- fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih
karskih institucija te nebankarskih financijskih institucija. Od institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.
Tablica D8: Devizni depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Štedni depoziti 46.739,0 56.616,5 71.695,0 81.155,4 97.920,1 98.710,9 101.824,0 113.420,0 114.108,8

1.1. Lokalna država 37,5 44,0 56,1 88,7 113,4 136,3 125,3 163,6 166,4
1.3. Kućanstva 30.286,8 38.276,0 50.378,9 59.826,5 70.553,2 72.319,8 75.169,8 82.129,0 83.727,5


1.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 888,2 814,9 1.265,6 999,7 1.653,4 1.082,7 2.174,3 2.078,8 2.085,3


1.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 627,3 965,5 1.117,1 337,4 1.124,2 1.366,7 593,8 698,4 574,4
2.
Oročeni depoziti 122.965,4 107.487,4 90.536,1 81.807,4 74.007,2 72.262,8 68.760,5 67.891,7 67.724,2

2.1. Lokalna država 44,5 35,9 30,2 29,3 35,8 36,0 34,5 30,8 30,9

Od toga: uz valutnu klauzulu 39,5 32,6 27,3 21,9 28,1 27,9 26,5 26,1 26,2


2.3. Kućanstva 110.785,8 97.452,5 84.827,3 74.814,9 67.164,7 65.785,8 63.264,6 62.137,5 61.868,0
Od toga: uz valutnu klauzulu 6.531,9 6.220,1 5.982,5 5.713,6 5.234,9 5.006,8 4.810,1 4.748,4 4.727,7


Od toga: uz valutnu klauzulu .... .... .... .... .... .... .... .... ....


Od toga: uz valutnu klauzulu .... .... .... .... .... .... .... .... ....
2.6. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 181,2 147,0 288,8 1.484,8 1.337,8 737,5 603,4 508,9 469,2

Od toga: uz valutnu klauzulu – – – – – – – – –


2.8. Pomoćne financijske institucije 31,8 416,3 44,7 40,2 106,6 – 30,0 52,5 60,1
Od toga: uz valutnu klauzulu 0,1 0,1 0,1 0,0 – – – – –

2.9. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 1.055,5 735,9 496,8 629,2 644,1 1.519,3 416,2 380,1 305,5

Ukupno (1+2) 169.704,4 164.103,9 162.231,2 162.962,8 171.927,3 170.973,7 170.584,5 181.311,7 181.833,0
Tablica D8: Devizni depoziti kod drugih monetarnih finan- novčanih fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih fi-
cijskih institucija • Do studenoga 2010. u tablici se iskazuju de- nancijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fon-
vizni štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, ostalih dova.
bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija. Devizni štedni depoziti jesu svi devizni depoziti po viđenju i
Od prosinca 2010. u tablici se iskazuju devizni štedni i oroče- izdani devizni instrumenti plaćanja, a devizni oročeni depoziti
ni depoziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim obuhvaćaju i devizne depozite s otkaznim rokom.
Tablica D8a: Valutna struktura oročenih depozita kućanstava i nefinancijskih društava

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

|
1.
Kunski depoziti bez valutne klauzule 29.826,5 29.286,7 28.161,0 25.681,2 23.599,4 22.876,1 22.908,9 21.124,0 21.005,8
1.1. Depoziti kućanstava 22.655,0 22.616,0 22.249,2 20.733,3 18.736,3 18.467,9 17.991,3 17.330,7 17.131,7

1.2. Depoziti nefinancijskih društava 7.171,5 6.670,7 5.911,8 4.947,9 4.863,1 4.408,2 4.917,6 3.793,2 3.874,1
2.
Kunski depoziti s valutnom klauzulom 6.959,9 6.585,1 6.317,9 6.062,8 5.532,7 5.272,0 5.065,9 5.031,5 5.011,6

2.1.1. Od toga: uz euro 6.435,0 6.145,5 5.915,8 5.654,0 5.183,4 4.958,6 4.763,1 4.702,7 4.681,5

2.1.2. Od toga: uz američki dolar 27,5 21,8 19,7 18,3 14,3 13,1 12,7 12,0 11,9

2.1.3. Od toga: uz ostale valute 69,3 52,8 47,0 41,2 37,2 35,1 34,4 33,7 34,2

2.2. Depoziti nefinancijskih društava 428,0 365,0 335,5 349,2 297,7 265,2 255,8 283,0 284,0

2.2.1. Od toga: uz euro 427,5 364,8 335,3 349,2 297,7 265,2 255,8 283,0 284,0

2.2.2. Od toga: uz američki dolar 0,2 – – – 0,0 – – – –
2.2.3. Od toga: uz ostale valute 0,3 0,2 0,1 – – – – – –
3.
3.1.1. Od toga: u eurima 93.528,2 82.905,1 71.359,0 62.224,7 56.235,6 55.019,7 52.942,9 51.943,7 51.686,3
3.1.2. Od toga: u američkim dolarima 7.959,7 6.136,8 5.572,7 5.116,5 4.115,6 4.200,0 4.007,7 3.972,9 3.957,3
3.1.3. Od toga: u ostalim valutama 2.766,0 2.190,4 1.913,2 1.760,1 1.578,6 1.559,3 1.503,8 1.472,6 1.496,7

3.2. Depoziti nefinancijskih društava 9.868,1 7.683,3 4.283,5 4.290,9 4.302,1 3.804,1 4.032,5 4.450,1 4.657,8
3.2.1. Od toga: u eurima 8.605,5 6.827,4 3.618,1 3.824,6 3.961,8 3.411,4 3.653,0 4.021,7 4.251,9

3.2.2. Od toga: u američkim dolarima 1.245,7 842,6 653,6 420,1 285,8 298,1 333,9 415,4 391,9

3.2.3. Od toga: u ostalim valutama 17,0 13,3 11,7 46,2 54,5 94,6 45,5 13,0 14,0
Ukupno (1+2+3) 150.908,4 134.787,5 117.607,3 105.136,3 95.364,0 92.731,2 90.461,7 87.994,7 87.815,6
Tablica D8a: Valutna struktura oročenih depozita kućanstava valutne klauzule, kunski depoziti uz valutnu klauzulu i devizni
i nefinancijskih društava • U tablici se iskazuje razrada stavke depoziti. U sklopu depozita uz valutnu klauzulu i deviznih depo-
Oročeni depoziti kućanstava i Nefinancijska društava iz tabli- zita zasebno se iskazuju valute eura odnosno američkog dolara
ce D7 i D8, tako što se posebno iskazuju kunski depoziti bez te ukupno ostale valute.
Tablica D8b: Ročna struktura oročenih depozita po sektorima

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Lokalna država 413,5 342,4 300,6 335,0 347,6 448,6 415,4 347,4 390,5

Do 1 godine 231,1 188,3 141,5 171,4 178,3 336,2 294,8 243,1 286,1
Od 1 do 2 godine 132,3 100,7 108,8 127,0 87,5 45,2 41,7 38,6 38,6

Više od 2 godine 50,1 53,4 50,3 36,5 81,9 67,2 78,9 65,7 65,7
2.
Nefinancijska društva 17.467,6 14.719,0 10.530,7 9.588,1 9.463,0 8.477,5 9.205,8 8.526,4 8.815,9

Do 1 godine 9.987,7 7.801,4 6.844,1 5.797,8 4.768,2 4.552,9 4.355,6 4.200,6 4.272,2

Od 1 do 2 godine 5.264,7 3.160,8 1.770,4 1.520,8 2.351,5 2.101,2 2.225,0 2.184,4 2.376,6

Više od 2 godine 2.215,2 3.756,8 1.916,2 2.269,4 2.343,3 1.823,4 2.625,2 2.141,3 2.167,2
3.
Kućanstva 133.440,8 120.068,5 107.076,6 95.548,3 85.901,0 84.253,6 81.255,9 79.468,3 78.999,7
Do 1 godine 52.355,4 45.971,4 39.540,7 34.124,2 29.233,1 28.836,5 27.791,1 27.099,2 26.907,7
Od 1 do 2 godine 34.532,8 31.109,1 27.450,2 23.519,3 20.924,6 20.525,8 19.969,5 19.544,2 19.441,6
Više od 2 godine 46.552,5 42.988,0 40.085,7 37.904,9 35.743,2 34.891,4 33.495,2 32.824,9 32.650,3
4.
Investicijski fondovi osim novčanih fondova 206,2 177,2 515,2 2.014,2 1.919,8 1.912,4 1.549,6 1.368,4 1.485,2

Do 1 godine 188,7 150,0 350,5 2.006,7 1.919,8 1.912,4 1.549,6 1.368,4 1.485,2

Od 1 do 2 godine 3,1 – – 7,5 – – – – –

Više od 2 godine 14,4 27,1 164,7 – – – – – –
5.
Drugi financijski posrednici 1.120,8 1.189,1 503,1 233,7 164,2 158,6 165,0 105,2 90,5

Do 1 godine 932,2 1.043,1 405,2 201,4 131,4 128,6 137,5 85,4 71,2

Od 1 do 2 godine 163,0 145,4 94,2 29,0 32,7 30,1 25,5 17,8 17,2

Više od 2 godine 25,5 0,6 3,6 3,3 0,0 0,0 2,0 2,0 2,0
6.
Pomoćne financijske institucije 552,6 1.147,8 405,6 429,6 262,8 138,3 183,6 237,4 241,6

Do 1 godine 504,2 973,0 352,4 329,7 211,0 92,5 136,8 190,7 194,7

Od 1 do 2 godine 2,5 129,1 7,2 54,1 6,0 0,1 0,1 0,1 0,1

Više od 2 godine 45,8 45,8 45,9 45,9 45,8 45,7 46,7 46,7 46,7
7.
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi 2.864,0 2.299,1 2.920,6 2.444,4 3.542,0 3.047,8 2.796,2 2.417,4 3.868,1

Do 1 godine 949,0 1.037,3 2.135,3 1.506,8 2.640,1 2.215,8 2.007,8 1.691,6 3.292,5

Od 1 do 2 godine 726,9 489,6 230,7 237,3 104,3 114,9 100,3 75,1 74,7

Više od 2 godine 1.188,1 772,3 554,6 700,3 797,5 717,1 688,1 650,8 500,9
Ukupno oročeni depoziti (1+2+3+4+5+6+7) 156.065,4 139.943,1 122.252,4 110.593,1 101.600,6 98.437,1 95.571,5 92.470,6 93.891,4
Do 1 godine 65.148,4 57.164,5 49.769,8 44.137,9 39.082,0 38.074,9 36.273,2 34.879,0 36.509,7
Od 1 do 2 godine 40.825,5 35.134,6 29.661,5 25.495,0 23.506,8 22.817,3 22.362,2 21.860,2 21.948,9
Više od 2 godine 50.091,5 47.644,0 42.821,0 40.960,3 39.011,8 37.544,8 36.936,2 35.731,4 35.432,8
Tablica D8b: Ročna struktura oročenih depozita po sektori- prema sektorima, s podjelom prema izvornom dospijeću do jed-
ma • U tablici se iskazuje razrada stavke Oročeni depoziti iz ne godine, od jedne do dvije godine i više od dvije godine.
tablice D7 i D8, tako što se posebno iskazuju oročeni depoziti
Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novca

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Instrumenti tržišta novca (neto) – – – – – – – – –
2.
Obveznice (neto) 1.251,5 690,7 820,1 1.167,8 867,6 1.132,9 1.083,0 1.067,0 1.023,4
3.
Primljeni krediti 1.148,7 324,1 110,9 2,7 0,0 7,7 7,3 6,9 6,7

3.1. Lokalna država – – – – – – – – –

3.2. Nefinancijska društva 1.130,7 310,8 110,8 0,0 0,0 0,0 – – –


3.5. Investicijski fondovi osim novčanih fondova 2,8 2,8 – 2,7 – – – – –

3.6. Drugi financijski posrednici 0,3 0,2 0,1 – – – – – –

3.7. Pomoćne financijske institucije 14,9 10,3 – – – – – – –
3.8. Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi – – – – 0,0 7,7 7,3 6,9 6,7
Ukupno (1+2+3) 2.400,2 1.014,8 931,0 1.170,6 867,7 1.140,6 1.090,2 1.073,9 1.030,1
Tablica D9: Obveznice i instrumenti tržišta novca • U tablici blagajničkih zapisa, izdanih mjenica, akceptiranih mjenica i
se iskazuju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih ostalih izdanih vrijednosnih papira, a od prosinca 2010. obuhva-
vrijednosnih papira i krediti primljeni od ostalih domaćih sek- ćaju neto obveze na osnovi izdanih komercijalnih zapisa i nepre-
tora, do studenoga 2010. prema ostalim bankarskim instituci- nosivih instrumenata (dužničkih vrijednosnih papira).
jama te nebankarskim financijskim institucijama, a od prosinca Obveznice (neto) obuhvaćaju neto obveze kreditnih institu-
2010. prema ostalim financijskim posrednicima, pomoćnim fi- cija na osnovi izdanih kunskih i deviznih obveznica te izdanih
nancijskim institucijama i osiguravajućim društvima i mirovin- podređenih i hibridnih instrumenata, osim onih koje su upisali
skim fondovima. inozemni investitori.
Instrumenti tržišta novca (neto) do studenoga 2010. obu- Primljeni krediti iskazani su ukupno i klasificirani prema in-
hvaćaju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih stitucionalnim sektorima.
Tablica D10: Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih institucija

2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Devizna inozemna pasiva 30.690,9 24.505,1 25.808,6 23.922,9 24.841,3 25.520,5 23.531,3 23.352,6 23.272,6
1.1. Obveze prema stranim financijskim institucijama 18.767,2 14.755,3 16.962,0 15.195,2 15.613,6 16.368,2 14.576,8 14.019,8 13.916,8
Od toga: uz valutnu klauzulu 1.519,1 1.462,0 1.446,5 1.184,6 1.212,8 1.290,1 239,5 146,1 131,4
Podređeni i hibridni instrumenti 3.799,3 4.069,5 3.349,8 3.115,6 3.155,1 3.168,7 2.316,8 1.718,6 1.706,6

Depozitni novac 629,8 494,7 483,3 462,7 607,6 752,4 881,6 793,8 756,7
Krediti 5.729,7 4.620,4 4.750,6 5.339,8 5.428,9 6.329,3 5.250,5 4.662,6 4.562,1

Obveznice – – 11,5 13,2 323,2 395,4 695,4 3.671,6 3.677,4

Udjeli novčanih fondova 321,4 279,3 268,2 – – – – – –

1.2. Obveze prema stranim nefinancijskim institucijama 11.923,7 9.749,8 8.846,5 8.727,7 9.227,7 9.152,2 8.954,5 9.332,9 9.355,9


Podređeni i hibridni instrumenti 22,4 41,3 37,1 37,2 – – – – –
Štedni i oročeni depoziti 11.854,6 9.690,3 8.794,2 8.690,4 9.227,7 9.152,2 8.954,5 9.332,9 9.355,9
Štedni depoziti 3.068,1 3.647,5 4.321,5 4.778,0 5.956,1 6.027,0 5.786,5 6.177,9 6.214,8

Krediti – – 0,8 – – – – – –

Obveznice – – – – – – – – –

2.
Kunska inozemna pasiva 3.556,3 3.652,1 4.245,4 4.371,9 5.524,3 7.971,4 7.856,6 4.206,7 4.583,8

2.1. Obveze prema stranim financijskim institucijama 2.533,4 2.370,4 2.774,6 2.809,1 3.766,2 6.076,0 5.960,0 2.138,6 2.330,7

Podređeni i hibridni instrumenti 20,0 24,9 24,9 24,9 24,9 24,9 24,9 24,9 24,9
Depozitni novac 1.350,0 1.731,5 2.100,5 2.154,3 3.347,7 2.374,6 2.167,3 1.889,6 2.156,5

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 1.148,7 610,4 585,4 579,6 348,8 376,4 292,9 224,1 149,3

Krediti – – – – –
3.300,0
3.475,0 – –

Obveznice 11,9 – 59,7 44,8 44,9 – – – –

Udjeli novčanih fondova 2,8 3,6 4,0 5,5 – – – – –

2.2. Obveze prema stranim nefinancijskim institucijama 1.022,9 1.281,8 1.470,9 1.562,8 1.758,1 1.895,4 1.896,5 2.068,1 2.253,1

Podređeni i hibridni instrumenti 3,6 3,6 – – – – – – –
Depozitni novac 654,3 911,1 1.186,1 1.376,7 1.614,5 1.761,2 1.766,2 1.939,9 2.092,6

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 349,2 349,8 275,4 186,0 143,6 134,2 130,3 128,2 160,5

Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Obveznice – – – – – – – – –

Ukupno (1+2) 34.247,2 28.157,2 30.054,0 28.294,8 30.365,7 33.491,9 31.387,9 27.559,4 27.856,4
Tablica D10: Inozemna pasiva drugih monetarnih financij- obuhvaća deviznu i kunsku inozemnu pasivu.
skih institucija • U tablici se iskazuju ukupne devizne i kunske I u sklopu devizne i u sklopu kunske inozemne pasive poseb-
obveze drugih monetarnih financijskih institucija prema stranim no su prikazane obveze prema stranim financijskim institucijama
fizičkim i pravnim osobama, osim ograničenih kunskih i devi- i obveze prema stranim nefinancijskim institucijama (ukupno i
znih depozita stranih fizičkih i pravnih osoba. po financijskim instrumentima). Stavke Depozitni novac i Šted-
Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih institucija ni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune i štedne depozite.
Tablica D11: Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucija
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Kunski depoziti 8.119,2 7.875,5 8.890,8 9.504,9 9.462,2 9.280,1 9.554,2 9.818,1 10.252,5

1.1. Depoziti središnje države 8.118,9 7.875,4 8.890,7 9.504,8 9.461,8 9.279,7 9.553,9 9.817,9 10.252,4
Depozitni novac 2.361,3 3.004,6 4.390,7 4.853,7 5.260,4 5.172,0 5.725,9 5.675,1 6.051,1

Štedni depoziti 12,7 0,1 0,0 11,2 0,2 0,0 0,0 0,0 0,0

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 1.046,9 785,0 880,7 785,4 363,3 300,1 326,9 624,1 631,9
Krediti 4.698,0 4.085,8 3.619,3 3.854,4 3.838,0 3.807,5 3.501,1 3.518,7 3.569,3

1.2. Depoziti fondova socijalne sigurnosti 0,3 0,1 0,1 0,1 0,4 0,4 0,3 0,2 0,1

Depozitni novac 0,3 0,1 0,1 0,1 0,4 0,4 0,3 0,2 0,1

Štedni depoziti – – – – – – – – –

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom – – – – – – – – –

Krediti – – – – – – – – –
2.

2.1. Depoziti središnje države 9.161,9 9.468,5 8.275,3 11.072,7 8.817,6 8.234,5 7.521,5 7.897,8 7.722,8
Štedni depoziti 1.596,4 1.517,8 1.166,9 3.194,3 4.237,7 3.866,2 3.614,3 4.195,3 4.024,3
Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 728,3 1.752,0 1.268,6 3.251,1 80,4 5,9 32,7 2,7 2,7
Refinancirani krediti 6.837,2 6.198,7 5.839,8 4.627,2 4.499,4 4.362,3 3.874,5 3.699,8 3.695,8

2.2. Depoziti fondova socijalne sigurnosti 8,5 4,6 5,5 9,7 7,8 10,3 6,4 7,0 6,4

Štedni depoziti 5,0 1,6 3,0 7,5 5,8 8,6 4,7 5,3 4,7

Oročeni depoziti i depoziti s otkaznim rokom 3,6 3,0 2,6 2,3 2,0 1,7 1,7 1,7 1,7

Krediti – – – – – – – – –
Ukupno (1+2) 17.289,7 17.348,7 17.171,6 20.587,3 18.287,6 17.524,8 17.082,0 17.722,9 17.981,6
Tablica D11: Depoziti središnje države i fondova socijalne si- U tablici su odvojeno iskazani kunski i devizni depoziti sre-
gurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucija • U ta- dišnje države i fondova socijalne sigurnosti. Kunski depoziti
blici se iskazuju ukupne kunske i devizne obveze kreditnih insti- obuhvaćaju depozitni novac, štedne depozite, oročene depozite
tucija prema središnjoj državi, osim ograničenih (kunskih i devi- i depozite s otkaznim rokom te kredite primljene od središnje
znih) depozita središnje države kod kreditnih institucija. države. Devizni depoziti obuhvaćaju štedne depozite, oročene
depozite i depozite s otkaznim rokom.
Tablica D12: Ograničeni i blokirani depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

1.
Ograničeni depoziti 3.103,7 3.855,5 4.367,7 5.898,4 5.753,3 6.643,1 7.299,3 7.206,2 8.400,5

1.1. Kunski depoziti 2.348,3 2.734,5 2.681,2 3.078,3 2.831,1 3.207,2 3.494,9 3.228,6 3.515,8

1.2. Devizni depoziti 755,4 1.120,9 1.686,5 2.820,1 2.922,2 3.435,9 3.804,4 3.977,6 4.884,8
2.
Blokirani devizni depoziti – – – – – – – – –

2.1. Depoziti središnje države – – – – – – – – –

2.2. Depoziti nefinancijskih društava – – – – – – – – –

2.3. Blokirani devizni depoziti kućanstava – – – – – – – – –
Ukupno (1+2) 3.103,7 3.855,5 4.367,7 5.898,4 5.753,3 6.643,1 7.299,3 7.206,2 8.400,5
Tablica D12: Ograničeni depoziti kod drugih monetarnih fi-

nancijskih institucija • U tablici se iskazuju ograničeni depoziti
(kunski i devizni).
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • E. INVESTICIJSKI FONDOVI OSIM NOVČANIH FONDOVA 49
E. Investicijski fondovi osim novčanih fondova
Tablica E1a: Agregirana bilanca investicijskih fondova (stanja)

u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. VII. VIII. IX. | | | | | | | | | |
AKTIVA
1.
Dani depoziti i zajmovi 1.653,0 1.781,1 2.271,1 5.190,2 5.272,9 5.747,2 6.422,8 6.124,5 6.459,3 5.893,9
1.1.
Domaći sektori 1.644,9 1.771,9 2.260,7 5.170,8 5.246,1 5.711,9 6.387,3 6.085,6 6.416,6 5.851,9
od toga: Monetarne financijske institucije 1.475,1 1.610,8 2.184,2 5.105,0 5.212,8 5.681,5 6.346,5 6.045,7 6.361,7 5.789,1

1.2.
Inozemstvo 8,1 9,2 10,4 19,4 26,8 35,3 35,5 38,9 42,7 42,0
2.
Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 4.402,2 6.771,8 9.716,6 17.957,0 13.689,2 13.955,1 13.559,6 14.283,5 14.237,8 14.902,3
2.1.
Domaći sektori 4.137,6 6.066,1 8.471,4 14.084,5 8.731,0 8.897,1 8.804,3 9.166,2 9.182,5 9.102,9

od toga: Nefinancijska društva 197,7 110,9 114,3 206,1 213,7 198,5 180,6 182,3 183,2 189,9

od toga: Financijska društva 33,1 20,4 37,1 54,8 66,0 95,2 93,7 99,2 99,1 104,5
od toga: Opća država 3.906,8 5.934,9 8.320,0 13.823,6 8.451,2 8.603,5 8.530,0 8.884,7 8.900,2 8.808,5
2.2.
Inozemstvo 264,5 705,7 1.245,2 3.872,5 4.958,2 5.058,0 4.755,4 5.117,4 5.055,4 5.799,4


od toga: Opća država 221,0 630,0 1.231,8 3.817,6 4.904,6 5.005,9 4.704,7 5.066,7 5.001,5 5.745,5
3.
Ulaganja u dionice i ostali dionički kapital 5.018,3 5.339,1 4.560,5 5.514,5 4.940,1 5.230,6 5.854,5 5.925,8 6.083,8 6.307,7
3.1.
Domaći sektori 3.271,7 3.122,6 2.645,5 3.069,6 2.321,6 2.165,3 2.290,6 2.207,8 2.183,8 2.233,2
od toga: Nefinancijska društva 2.851,6 2.704,0 2.241,0 2.426,2 1.888,6 1.743,5 1.877,0 1.803,1 1.770,4 1.825,3

3.2.
Inozemstvo 1.746,5 2.216,6 1.915,0 2.444,9 2.618,6 3.065,3 3.563,9 3.718,0 3.900,0 4.074,5
od toga: Nefinancijska društva 1.268,9 1.569,7 1.340,8 1.574,6 1.729,4 1.944,0 2.170,6 2.227,4 2.273,7 2.278,7
od toga: Financijska društva 477,6 646,9 574,2 870,2 888,8 1.120,2 1.393,1 1.490,4 1.626,0 1.795,5
4.
Nefinancijska imovina 65,4 77,4 51,9 0,0 21,2 46,7 28,5 33,9 38,7 35,9
5.
Ostala imovina (uključujuči financijske derivate) 272,6 96,4 50,2 49,6 49,1 59,2 260,0 61,1 41,8 88,0
Ukupno (1+2+3+4+5) 11.411,4 14.065,8 16.650,3 28.711,3 23.972,5 25.038,8 26.125,5 26.428,9 26.861,4 27.227,8
PASIVA
1.
Primljeni depoziti i zajmovi 449,2 370,9 864,5 1.137,2 675,6 611,1 507,8 484,7 476,4 425,3
2.
Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova 10.508,5 13.429,8 15.595,2 27.308,2 23.013,1 24.119,8 25.145,7 25.615,8 26.003,0 26.382,1
2.1.
Domaći sektori 9.897,5 12.802,6 14.835,5 25.883,4 22.253,0 23.346,0 24.360,8 24.816,4 25.178,5 25.555,8
od toga: Nefinancijska društva 695,2 942,7 1.029,3 2.579,0 1.692,0 1.713,9 1.739,5 1.835,4 1.843,7 1.795,9
od toga: Financijska društva 1.877,4 2.457,8 2.781,5 4.685,8 4.834,7 4.921,0 4.979,4 5.013,6 5.027,5 5.165,6
od toga: Kućanstva 5.398,6 7.388,9 9.108,1 16.207,3 13.620,5 14.568,0 15.382,0 15.726,9 16.086,6 16.365,5

2.2.
Inozemstvo 611,0 627,2 759,7 1.424,9 760,0 773,8 784,9 799,5 824,5 826,2



od toga: Kućanstva 159,5 188,1 285,0 422,8 366,9 382,3 383,9 398,4 420,9 424,6
3.
Ostale obveze (uključujući financijske derivate) 453,8 265,1 190,5 265,8 283,8 308,0 472,0 328,4 382,0 420,4
Ukupno (1+2+3) 11.411,4 14.065,8 16.650,3 28.711,3 23.972,5 25.038,8 26.125,5 26.428,9 26.861,4 27.227,8
Napomena: Podaci sa stanjem 31. 3. 2019. uvećani su reklasifikacijom stanja fondova koji svoje poslovanje nisu uskladili s odredbama Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća
od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima.
Tablice skupine E1 • U tablicama se iskazuju podaci o stanju investicijskih fondova.

potraživanja i obveza svih alternativnih i UCITS investicijskih fon- Stanja i neto transakcije financijski značajnijih pozicija aktive
dova (osim novčanih fondova koji se agregiraju u bilancu kreditnih i pasive prikazani su zasebno za protustranke rezidente i nerezi-
institucija) te mjesečne neto transakcije za svaku poziciju aktive dente te prema pripadnosti protustranke određenom ekonom-
i pasive. Podaci se iskazuju agregirano, što znači da imovina in- skom sektoru.
vesticijskih fondova uključuje i ulaganja fondova u udjele drugih
50 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • E. INVESTICIJSKI FONDOVI OSIM NOVČANIH FONDOVA
Tablica E1b: Agregirana bilanca investicijskih fondova (transakcije)

u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

| | | | | | 2. tr. | | |
3. tr. VII. VIII. IX. |
AKTIVA
1.
Dani depoziti i zajmovi 976,9 139,7 496,3 –986,7 109,3 704,0 –533,3 –302,7 343,1 –573,6

1.1.
Domaći sektori 977,2 138,5 495,0 –995,6 101,6 703,1 –539,3 –306,0 339,3 –572,6
od toga: Monetarne financijske institucije 911,4 146,4 577,6 –946,1 80,5 692,8 –561,2 –305,2 324,3 –580,4

1.2. Inozemstvo –0,3 1,1 1,2 8,9 7,7 0,9 6,0 3,3 3,8 –1,1
2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 2.033,6 2.403,9 3.052,0 4.598,8 –4.258,8 –250,9 1.392,8 663,1 –49,6 779,4
2.1.
Domaći sektori 1.929,5 1.962,7 2.468,2 2.225,4 –5.248,5 5,5 290,4 325,9 4,5 –40,0

od toga: Nefinancijska društva 57,1 –61,0 2,3 46,8 16,9 –14,4 7,3 1,4 0,5 5,5
od toga: Financijska društva 20,1 –12,6 16,6 –3,6 11,9 –1,3 10,7 5,5 –0,1 5,4
od toga: Opća država 1.852,3 2.036,4 2.449,3 2.182,2 –5.277,4 21,2 272,3 319,1 4,0 –50,8

2.2.
Inozemstvo 104,1 441,2 583,8 2.373,4 989,7 –256,3 1.102,5 337,2 –54,1 819,4
od toga: Nefinancijska društva –27,0 22,4 –29,1 –7,7 –2,0 –0,7 3,2 0,0 3,2 0,0

od toga: Financijska društva 15,0 8,6 –5,0 0,4 1,3 –0,8 0,1 0,1 0,0 0,1

od toga: Opća država 116,1 410,2 618,0 2.380,6 990,5 –254,9 1.099,1 337,2 –57,3 819,3
3. Ulaganja u dionice i ostali dionički kapital –45,2 318,3 –206,9 308,2 –191,5 330,9 500,2 88,5 130,5 281,2

3.1.
Domaći sektori 39,6 26,0 –91,8 183,1 –331,8 24,2 33,9 –12,6 24,7 21,8
od toga: Nefinancijska društva 1,2 –3,7 –79,9 –4,0 –156,7 28,3 36,5 –8,9 17,6 27,8
od toga: Financijska društva 38,4 29,7 –11,8 187,0 –175,1 –4,2 –2,6 –3,6 7,0 –6,0

3.2.
Inozemstvo –84,7 292,3 –115,1 125,1 140,4 306,7 466,2 101,0 105,8 259,5

od toga: Nefinancijska društva –55,6 150,8 –96,0 –55,2 98,5 86,5 88,7 18,5 4,6 65,5

od toga: Financijska društva –29,1 141,5 –19,2 180,4 41,7 221,0 377,5 82,5 101,1 193,8
4.
Nefinancijska imovina –3,9 12,0 –3,3 –0,9 7,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
5. Ostala imovina (uključujuči financijske derivate) 19,3 –270,3 –90,5 –27,9 –38,8 –659,6 –173,0 –211,1 –13,4 51,5
Ukupno (1+2+3+4+5) 2.980,7 2.603,6 3.247,6 3.891,4 –4.372,3 124,4 1.186,7 237,7 410,5 538,5
PASIVA
1.
Primljeni depoziti i zajmovi 316,5 –58,3 468,7 –187,3 –433,0 –91,7 –90,3 –24,2 –10,2 –56,0
2.
Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova 2.556,7 2.859,7 2.927,7 4.153,4 –3.586,2 105,8 1.362,5 420,0 376,9 565,7
2.1.
Domaći sektori 2.254,0 2.849,2 2.779,4 3.826,9 –2.965,6 88,5 1.322,4 406,7 355,2 560,5

od toga: Nefinancijska društva 210,4 246,9 145,4 621,1 –789,1 –94,6 80,7 105,8 8,8 –33,8

od toga: Financijska društva 351,1 598,9 548,2 148,8 246,9 –46,9 210,3 25,4 17,5 167,5
od toga: Kućanstva 1.575,9 2.035,1 1.941,9 3.208,7 –2.347,0 237,4 1.017,8 269,6 328,1 420,2

2.2.
Inozemstvo 302,7 10,5 148,4 326,5 –620,5 17,3 40,1 13,2 21,7 5,2

od toga: Nefinancijska društva 10,8 5,4 12,8 –11,7 –7,1 9,2 –0,6 –0,2 –0,3 0,0
od toga: Financijska društva 258,2 –22,7 33,8 250,3 –561,9 8,3 3,2 –0,6 3,6 0,1

od toga: Kućanstva 33,7 28,1 101,8 87,9 –51,5 –0,2 37,5 14,1 18,4 5,0
3. Ostale obveze (uključujući financijske derivate) 107,6 –197,9 –148,8 –74,7 –353,2 110,4 –85,5 –158,0 43,8 28,8
Ukupno (1+ 2+ 3) 2.980,7 2.603,5 3.247,6 3.891,4 –4.372,3 124,4 1.186,7 237,7 410,5 538,5
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • E. INVESTICIJSKI FONDOVI OSIM NOVČANIH FONDOVA 51
Tablica E2a: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja i vrsti fonda (stanja)
u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. VII. VIII. IX. | | | | | | | | | |
Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja
1. Obveznički 4.142,1 6.432,6 8.979,3 18.710,0 14.432,9 14.944,6 15.195,6 15.488,5 15.680,1 15.943,8
2. Dionički 3.390,4 3.504,1 3.070,1 3.483,5 3.291,9 3.679,7 4.106,0 4.186,9 4.282,4 4.293,2
3. Mješoviti 1.226,2 1.439,3 1.655,9 2.535,7 3.387,5 3.720,5 3.943,8 4.040,0 4.113,3 4.140,3

4. Nekretninski 70,7 80,6 57,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
5. Ostali 1.679,0 1.973,1 1.832,4 2.579,1 1.900,8 1.775,1 1.900,3 1.900,5 1.927,2 2.004,8
Ukupno (1+2+3+4+5) 10.508,5 13.429,8 15.595,2 27.308,2 23.013,1 24.119,8 25.145,7 25.615,8 26.003,0 26.382,1
Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti fonda
1. Otvoreni 9.002,3 11.876,9 14.202,2 25.774,4 21.576,5 22.523,2 23.412,2 23.871,4 24.261,0 24.640,0
2. Zatvoreni 1.506,1 1.552,9 1.393,1 1.533,9 1.436,5 1.596,6 1.733,4 1.744,4 1.742,1 1.742,1
Ukupno (1+2) 10.508,5 13.429,8 15.595,2 27.308,2 23.013,1 24.119,8 25.145,7 25.615,8 26.003,0 26.382,1
Napomena: Podaci sa stanjem 31. 3. 2019. uvećani su reklasifikacijom stanja fondova koji svoje poslovanje nisu uskladili s odredbama Uredbe (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća
od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima.
Tablice skupine E2 • U tablicama se iskazuje detaljnija struk- fondovi rizičnoga kapitala i ostali).
tura izdanih udjela svih alternativnih i UCITS investicijskih fon- Prema vrsti fonda razlikujemo otvorene i zatvorene fondove.
dova (osim novčanih fondova koji se agregiraju u bilancu kredit- Udjeli u otvorenom investicijskom fondu otkupljuju se, izravno
nih institucija) prema vrsti ulaganja i vrsti fonda. ili neizravno, na zahtjev imatelja udjela iz imovine investicijskog
Vrsta ulaganja podrazumijeva prospektom definiranu politi- fonda. Udjeli u zatvorenom fondu, osnovanom u obliku dionič-
ku ulaganja fonda pretežno u obveznice, dionice, kombinaciju kog društva ili društva s ograničenom odgovornošću, nisu otku-
obveznica i dionica (mješoviti fondovi), nekretnine te ostale vr- pivi iz imovine zatvorenog fonda na zahtjev imatelja.
ste ulaganja (fondovi za omeđivanje rizika, engl. hedge funds,
Tablica E2b: Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja i vrsti fonda (transakcije)
u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

| | | | | | |
2. tr. | |
3. tr. VII. VIII. IX. |
Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti ulaganja

1. Obveznički 2.559,2 2.206,2 2.666,3 2.793,6 –3.949,7 406,8 811,5 257,4 207,4 346,8

2. Dionički –36,5 164,4 –112,0 –125,4 –45,2 173,6 153,6 65,1 52,5 36,0

3. Mješoviti –146,2 233,1 271,6 721,0 711,4 22,4 216,8 68,8 57,7 90,3

4. Nekretninski –5,8 9,9 –1,0 –0,2 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

5. Ostali 185,9 246,0 102,9 764,4 –302,8 –497,0 180,7 28,7 59,4 92,6
Ukupno (1+2+3+4+5) 2.556,7 2.859,8 2.927,7 4.153,4 –3.586,2 105,8 1.362,5 420,0 376,9 565,7
Izdani udjeli/dionice investicijskih fondova prema vrsti fonda
1. Otvoreni 2.614,9 2.878,4 2.889,2 4.186,4 –3.585,3 94,6 1.363,1 411,4 381,7 570,0

2. Zatvoreni –58,2 –18,7 38,5 –33,0 –0,8 11,1 –0,6 8,6 –4,8 –4,3
Ukupno (1+2) 2.556,7 2.859,8 2.927,7 4.153,4 –3.586,2 105,8 1.362,5 420,0 376,9 565,7
52 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • F. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I LIKVIDNOST
F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost

Tablica F1: Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne banke
u postocima, na godišnjoj razini
Godina Mjesec Eskontna Repo Aktivne kamatne stope

stopa stopa Na Na Na interventne Na kredite Na Na nepravilno Na nepropisno
HNB-a HNB-a lombardne prekonoćne kredite za korištene kratkoročni obračunatu korištena
kredite kredite premošćivanje unutar jednog kredit za ili manje sredstva i
nelikvidnosti dana likvidnost izdvojenu dospjele
obveznu nenaplaćene
pričuvu obveze
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
2006.
prosinac 4,50 3,50 7,50 – – – 8,50 15,00 15,00
2007. prosinac 9,00 a 4,06 7,50 – – – 8,50 15,00 15,00
2008.
prosinac 9,00 6,00 9,00 – – – 10,00 15,00 14,00
2009.
prosinac 9,00 – 9,00 – – – 10,00 15,00 14,00
2010.
prosinac 9,00 – 9,00 – – – 10,00 15,00 14,00
2011.
prosinac 7,00 – 6,25 – – – 7,25 15,00 12,00
2012.
prosinac 7,00 – 6,25 – – – 7,25 14,50 12,00
2013. prosinac 7,00 – 5,00 b – – – 6,00 b 12,00 b 12,00
2014.
prosinac 7,00 – 5,00 – – – 6,00 12,00 12,00
2015.
prosinac 3,00 0,50 2,50 – – – 4,00 8,00 10,14
2016.
prosinac 3,00 0,30 2,50 – – – 4,00 8,00 9,88
2017.
prosinac 3,00 0,30 – 2,50 – – 4,00 8,00 9,41
2018.
prosinac 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 8,82
2019.
prosinac 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 8,30
2020.
studeni 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,89
prosinac 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,89
2021.
siječanj 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,75 c
veljača 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,75
ožujak 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,75
travanj 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,75
svibanj 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,75
lipanj 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,75
srpanj 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,61 d
kolovoz 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,61
rujan 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,61
listopad 3,00 – – 2,50 – – 4,00 8,00 7,61
Od 31. prosinca 2007.

a
b Od 7. prosinca 2013.
Od 1. siječnja 2021.
c
d Od 1. srpnja 2021.
Napomena: Lomovi u serijama podataka nastali zbog izmjena instrumentarija HNB-a opisani su u metodološkim objašnjenjima.
Tablica F1: Aktivne kamatne stope HNB-a • U tablici su iska- lombardne kredite, na koje je Hrvatska narodna banka obraču-
zane kamatne stope prema kojima Hrvatska narodna banka obra- navala i naplaćivala kamate po stopi koja je za 1,5 postotnih bo-
čunava i naplaćuje kamate na plasmane iz primarne emisije i na dova bila veća od vagane prosječne kamatne stope na dragovolj-
sva druga potraživanja. Aktivne kamatne stope Hrvatske narodne no upisane blagajničke zapise Hrvatske narodne banke, koji su
banke utvrđuju se odlukama Hrvatske narodne banke na godiš- služili kao zalog za lombardne kredite, onda kada je ta vagana
njoj razini. Vremenske serije iskazane u tablici sadržavaju određe- prosječna kamatna stopa bila veća od 16,5%. Kamatna stopa za
ne lomove zbog izmjena instrumentarija Hrvatske narodne banke. rujan 1996. jest vagani prosjek kamatnih stopa primjenjivanih
U stupcu 4 do studenoga 2008. prikazani su vagani prosje- u prvih deset dana toga mjeseca prema navedenom režimu te
ci vaganih repo stopa, a od prosinca 2008. vagani prosjeci fik- fiksne kamatne stope koja se primjenjuje od 11. rujna 1996. Od
snih repo stopa ostvarenih na redovitim obratnim repo aukcija- 28. rujna 2017. ukida se mogućnost korištenja lombardnoga
ma Hrvatske narodne banke u izvještajnom mjesecu. Od rujna kredita, a uvodi se mogućnost korištenja prekonoćnoga kredita.
2017. repo stopa HNB-a uključuje i vagane fiksne stope na kre- Podaci o kamatnim stopama na prekonoćne kredite prikazuju
dit uz financijsko osiguranje. se u stupcu 6.
U stupcu 5 do studenoga 1994. iskazane su kamatne sto- Podaci iskazani u stupcu 8 do rujna 1994. odnose se na ka-
pe na kredite za održavanje dnevne likvidnosti, a od prosinca matne stope na posebne kredite za isplate štednih uloga i za pla-
1994. kamatne stope na lombardne kredite. Od lipnja 1995. do ćanja s tekućih računa građana, a od listopada 1994. do rujna
kolovoza 1996. iskazuje se vagana prosječna kamatna stopa na 1997. na kamatne stope na dnevne kredite za štedne uloge i
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • F. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I LIKVIDNOST 53
Tablica F2: Pasivne kamatne stope Hrvatske narodne banke

u postocima, na godišnjoj razini
Godina Mjesec Kamatne Kamatne Kamatne stope na dragovoljno Kamatne stope na dragovoljno Kamatne
stope na stope na upisane blagajničke zapise HNB-a upisane blagajničke zapise HNB-a stope na
sredstva upisane s rokom dospijećaa u stranoj valuti s rokom dospijeća prekonoćne
izdvojene obvezne Od 7 Od 35 Od 70 Od 105 Od 35 Od 63 Od 91 Od 182 Od 364 depozite
obvezne blag. zapise dana dana dana dana dana dana dana dana dana kod
pričuvea HNB-a HNB-a
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
2006. prosinac 0,75 – – – – – – – – – – 0,50
2007. prosinac 0,75 0,75 – – – – – – – – – 0,50
2008. prosinac 0,75 0,25 – – – – – – – – – 0,50
2009. prosinac 0,75 0,25 – – – – – – – – – 0,50
2010. prosinac 0,75 – – – – – – – – – – 0,50
2011. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,25
2012. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,25
2013. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2014. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2015. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2016. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2017. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2018. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2019. prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2020. studeni 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
prosinac 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
2021. siječanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
veljača 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
ožujak 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
travanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
svibanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
lipanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
srpanj 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
kolovoz 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
rujan 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
listopad 0,00 – – – – – – – – – – 0,00
Napomena: Lomovi u serijama podataka nastali zbog izmjena instrumentarija HNB-a opisani su u metodološkim objašnjenjima.
tekuće račune građana u kunama. Za razliku od posebnih kre- od listopada 2015. uvećana za 1 postotni bod. Od rujna 2017.
dita, dnevni se krediti vraćaju istoga dana. Od listopada 1997. kamatna stopa na kratkoročne kredite za likvidnost s rokom do
taj se instrument zamjenjuje dnevnim kreditom za premošćivanje tri mjeseca određuje se kao kamatna stopa na prekonoćni kredit
tekuće nelikvidnosti do visine nominalne vrijednosti blagajničkih uvećana za 1 postotni bod za razdoblje korištenja kredita do tri
zapisa HNB-a založenih u tu svrhu, a od prosinca 1998. do trav- mjeseca.
nja 1999. inkorporira se u lombardni kredit, s diferenciranom U stupcu 10 iskazane su kamatne stope na nepravilno obra-
kamatnom stopom za njegovo korištenje tijekom jednog dana. čunatu ili manje izdvojenu obveznu pričuvu. Do lipnja 1994. ista
Podaci iskazani u stupcu 9 odnose se za razdoblje do pro- kamatna stopa obračunavala se i na iznos korištenih sredstava
sinca 1994. na kamatne stope na inicijalne kredite za premo- iznad raspoloživih sredstava na žiroračunu banke. Od srpnja do
šćivanje nelikvidnosti, od 18. ožujka 1998. na kamatnu stopu rujna 1994. na ovu kategoriju kredita obračunavala se kamatna
na kredit za premošćivanje nelikvidnosti bankama nad kojima je stopa od 21%, a od listopada 1994. primjenjuje se kamatna sto-
pokrenut postupak za ocjenu mogućnosti i ekonomske oprav- pa iskazana u stupcu 11 (kamatna stopa na nepropisno korište-
danosti sanacije i restrukturiranja banke, a od veljače 1999. na na sredstva i dospjele nenaplaćene obveze).
kamatnu stopu na kratkoročni kredit za likvidnost. Od prosinca Kamatne stope prikazane u stupcu 12 odnose se na dopušte-
1999. do rujna 2015. ta se kamatna stopa odnosi na kratkoroč- no korištenje sredstava obvezne rezerve. Na korištena sredstva
ne kredite za likvidnost korištene s rokom dužim od tri mjeseca obvezne rezerve iznad dopuštenog iznosa i/ili roka primjenjivala
te se određuje kao kamatna stopa na lombardni kredit uvećana se (do rujna 1994.) kamatna stopa iskazana u stupcu 10. Od
za 1 postotni bod, a od listopada 2015. uvećana za 1,5 postotnih listopada 1994. na svako korištenje sredstava izdvojene obvezne
bodova. Od rujna 2017. kamatna stopa na kratkoročne kredite rezerve primjenjuje se kamatna stopa prikazana u stupcu 11. Od
za likvidnost s rokom dužim od tri mjeseca određuje se kao ka- 28. prosinca 2002. ukida se mogućnost korištenja sredstava iz-
matna stopa na prekonoćni kredit uvećana za 1,5 postotnih bo- dvojene obvezne pričuve.
dova za razdoblje korištenja kredita dulje od tri mjeseca. Za ko- Tablica F2: Pasivne kamatne stope HNB-a • U tablici su
rištenje kratkoročnoga kredita za likvidnost s rokom do tri mje- iskazane kamatne stope prema kojima Hrvatska narodna banka
seca od prosinca 1999. do rujna 2015. primjenjivala se kamatna obračunava i plaća kamate na sredstva deponirana kod Hrvatske
stopa na lombardni kredit uvećana za 0,5 postotnih bodova, a narodne banke te na izdane vrijednosne papire.
Tablica F3: Obvezne pričuve banaka

prosječna dnevna stanja i stope, u milijunima kuna i postocima
Godina Mjesec Vagana Obračunata obvezna pričuva Ostali Izdvojena Prosječna Prosječna
prosječna obvezni obvezna pričuva stopa stopa
stopa Ukupno U kunama U stranoj depoziti kod U kunama U stranoj remuneracije remuneracije
obvezne valuti HNB-a valuti na kunska na devizna
pričuve imobilizirana izdvojena
sredstva sredstva
1 2 3 4=5+6 5 6 7 8 9 10 11
2006. prosinac 17,00 40.736,4 28.966,1 11.770,4 7.332,5 20.257,0 8.780,9 0,52 1,06
2007. prosinac 17,00 44.465,9 31.809,1 12.656,8 6.641,1 22.266,4 9.203,5 0,53 1,29
2008. prosinac 14,87 41.474,4 29.179,7 12.294,7 461,9 20.425,8 8.807,0 0,52 0,81
2009. prosinac 14,00 40.423,5 33.693,7 6.729,8 30,9 23.585,6 4.898,0 0,52 –
2010. prosinac 13,00 38.990,6 32.374,8 6.615,8 – 22.662,4 4.736,7 0,52 –
2011. prosinac 14,00 44.443,2 36.936,6 7.506,7 – 25.654,6 5.437,9 – –
2012. prosinac 13,50 42.272,1 35.107,8 7.164,3 – 24.575,4 5.120,7 – –
2013. prosinac 12,48 39.283,2 32.733,2 6.550,0 2.655,2 22.913,3 4.605,3 – –
2014. prosinac 12,00 37.589,8 31.351,3 6.238,5 3.568,0 21.945,9 3.743,1 – –
2015. prosinac 12,00 38.279,3 31.941,1 6.338,2 – 22.358,8 3.802,9 – –
2016.
prosinac 12,00 36.798,5 30.938,4 5.860,1 – 21.656,9 – – –
2017.
prosinac 12,00 37.231,6 31.588,2 5.643,4 – 22.111,7 – – –
2018.
prosinac 12,00 38.993,6 33.512,8 5.480,8 – 23.459,0 – – –
2019.
prosinac 12,00 41.127,8 35.561,9 5.565,9 – 24.893,3 – – –
2020.
studeni 9,00 32.785,7 28.432,4 4.353,3 – 19.902,7 – – –
prosinac 9,00 32.835,7 28.489,7 4.346,0 – 19.942,8 – – –
2021.
siječanj 9,00 33.049,8 28.714,9 4.334,9 – 20.100,4 – – –
veljača 9,00 33.599,1 29.241,0 4.358,0 – 20.468,7 – – –
ožujak 9,00 33.894,0 29.548,4 4.345,6 – 20.683,9 – – –
travanj 9,00 34.079,3 29.732,5 4.346,8 – 20.812,7 – – –
svibanj 9,00 34.386,8 30.012,0 4.374,8 – 21.008,4 – – –
lipanj 9,00 34.549,0 30.214,9 4.334,1 – 21.150,4 – – –
srpanj 9,00 34.760,6 30.444,6 4.315,9 – 21.311,2 – – –
kolovoz 9,00 35.133,1 30.742,3 4.390,8 – 21.519,6 – – –
rujan 9,00 35.971,6 31.467,5 4.504,0 – 22.027,2 – – –
listopad 9,00 36.378,2 31.813,5 4.564,7 – 22.269,4 – – –
Kamatne stope Hrvatske narodne banke na sredstva izdvo- Od travnja 1998. u stupcima od 9 do 13 iskazuju se vagane
jene obvezne pričuve utvrđuju se odlukom Savjeta Hrvatske na- prosječne kamatne stope postignute na aukcijama dragovoljno
rodne banke. Do travnja 2005. izdvojena sredstva obvezne pri- upisanih blagajničkih zapisa u stranoj valuti. Blagajnički zapisi
čuve obuhvaćaju sredstva obračunate obvezne pričuve izdvojena upisuju se u eurima i američkim dolarima (do prosinca 1998.
na posebnom računu obvezne pričuve kod Hrvatske narodne godine u njemačkim markama i američkim dolarima). Kamatna
banke te sredstva koja se, u svrhu održavanja prosječnoga dnev- stopa izračunata je kao vagani prosjek upisanih iznosa tih dviju
nog stanja obvezne pričuve, izdvajaju na račune za namiru ba- valuta.
naka i na poseban račun u Hrvatskoj narodnoj banci za namiru U stupcu 14 iskazuje se kamatna stopa na prekonoćni depo-
neto pozicije iz Nacionalnoga klirinškog sustava, a od travnja zit kod Hrvatske narodne banke.
2005. obuhvaćaju sredstva obračunate obvezne pričuve izdvo- Tablica F3: Obvezne pričuve banaka • U tablici se iskazuju
jena na poseban račun obvezne pričuve kod Hrvatske narodne osnovni podaci o mjesečnim prosjecima dnevnih stanja obveznih
banke. Od ožujka 2011. na sredstva obvezne pričuve Hrvatska pričuva banaka kod Hrvatske narodne banke u kunama i u stra-
narodna banka ne plaća naknadu (stupac 3). noj valuti. Štedionice se uključuju od srpnja 1999. godine.
Kamatne stope na obvezno upisane blagajničke zapise Hr- U stupcu 3 iskazana je ukupna vagana prosječna stopa obve-
vatske narodne banke utvrđuju se odlukom Savjeta Hrvatske na- zne pričuve kao postotni udio ukupno obračunate obvezne pri-
rodne banke. čuve u kunama i u stranoj valuti (stupac 4) u osnovici za obra-
Kamatna stopa na dragovoljno upisane blagajničke zapise Hr- čun obvezne pričuve.
vatske narodne banke formira se na aukcijama blagajničkih zapisa. Obračunata obvezna pričuva (stupac 4) jest propisani iznos
U stupcima 5, 6 i 7 iskazuju se vagane prosječne kamatne stope po- sredstava koji su banke dužne izdvojiti na poseban račun obve-
stignute na aukcijama blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke. zne pričuve kod Hrvatske narodne banke ili održavati prosječ-
Do listopada 1994. iskazane su kamatne stope na dragovoljno upi- nim dnevnim stanjem na svojim računima za namiru i u bla-
sane blagajničke zapise Hrvatske narodne banke s rokom dospijeća gajnama, odnosno na računima likvidnih deviznih potraživanja
od 30 dana (stupac 6) i 90 dana respektivno (stupac 7). Od stude- (koja uključuju efektivni strani novac i čekove u stranoj valuti,
noga 1994. do siječnja 2001. iskazane su kamatne stope na drago- likvidna devizna potraživanja na računima kod prvoklasnih ino-
voljno upisane blagajničke zapise Hrvatske narodne banke s rokom zemnih banaka i blagajničke zapise Hrvatske narodne banke u
dospijeća od 91 dana (stupac 7) odnosno 182 dana (stupac 8). stranoj valuti).
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • F. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE I LIKVIDNOST 55
U stupcu 5 iskazuje se iznos obračunate obvezne pričuve u se banke koristile za održavanje propisane minimalne likvidnos-
kunama. Od siječnja 1995. godine do prosinca 2000. godine ti, posebnu obveznu pričuvu do srpnja 1995. godine te od ožuj-
taj se iznos poklapa s instrumentom obvezne pričuve, dok je do ka 2006. do veljače 2009. posebnu obveznu pričuvu na obveze
prosinca 1994. godine obuhvaćao dva instrumenta: obveznu pri- po izdanim vrijednosnim papirima, obveznu pričuvu na devizne
čuvu i zahtjev za održavanje minimalne likvidnosti banaka (osim depozite, devizne kredite inozemnih banaka i garancije za takve
u dijelu u kojem su banke tom zahtjevu udovoljavale dragovolj- kredite te graničnu obveznu pričuvu (od kolovoza 2004. do li-
nim upisom blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke). U stopada 2008.).
prosincu 2000. obavljena je unifikacija obvezne pričuve u kuna- U stupcu 8 iskazuje se dio ukupne obračunate obvezne pri-
ma i u stranoj valuti. U tom smislu unificirani su stopa obvezne čuve u kunama koji su banke izdvojile na račun obvezne pričuve
pričuve, obračunska razdoblja te rokovi izdvajanja i održavanja kod Hrvatske narodne banke (do prosinca 1994. godine taj se
obvezne pričuve, kao i postotak minimalnog izdvajanja obvezne iznos poklapa s instrumentom obvezne pričuve, a od siječnja
pričuve kod Hrvatske narodne banke. Od rujna 2001. godine 1995. godine utvrđuje se minimalni postotak obračunate obve-
stupac 5 obuhvaća i dio obvezne pričuve u stranoj valuti koji se zne pričuve koji su banke dužne izdvojiti na poseban račun ob-
izdvaja/održava u kunama. vezne pričuve kod Hrvatske narodne banke). Od travnja 2005.
U stupcu 6 iskazuje se iznos obračunate obvezne pričuve u godine postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve je
stranoj valuti, tj. propisani iznos sredstava koje su banke dužne fiksan i iznosi 70%.
izdvojiti na devizne račune Hrvatske narodne banke ili održa- U stupcu 9 iskazuje se dio ukupno obračunate obvezne pri-
vati prosječnim dnevnim stanjem na računima likvidnih potra- čuve u stranoj valuti koji su banke izdvojile na devizne račune
živanja. Do studenoga 2000. godine osnovicu za obračun čini Hrvatske narodne banke. Postotak izdvajanja deviznog dijela
prosječno stanje devizne štednje kućanstava s preostalim rokom obvezne pričuve do prosinca 2015. iznosio je 60%, a od siječnja
dospijeća do tri mjeseca, a od prosinca 2000. godine osnovica 2016. iznosi 0%.
se sastoji od deviznih izvora sredstava, i to redovnih deviznih U stupcu 10 iskazuje se vagana prosječna stopa remunera-
računa, posebnih deviznih računa, deviznih računa i štednih cije svih oblika kunskih imobiliziranih sredstava, koja uključu-
uloga po viđenju, primljenih deviznih depozita, primljenih de- ju obračunatu obveznu pričuvu i ostale obvezne depozite kod
viznih kredita te obveza po izdanim vrijednosnim papirima u HNB-a. Od ožujka 2011. godine na sredstva obvezne pričuve
stranoj valuti (osim vlasničkih vrijednosnih papira banke). Od Hrvatska narodna banka ne plaća naknadu.
studenoga 2001. godine osnovica uključuje i hibridne i podre- U stupcu 11 iskazuje se vagana prosječna stopa remune-
đene instrumente. racije na izdvojena sredstva u stranoj valuti, uključujući sred-
U stupcu 7 iskazuje se ukupan iznos ostalih obveznih depo- stva granične obvezne pričuve (od kolovoza 2004. do listopada
zita kod Hrvatske narodne banke koji obuhvaća obvezno upisa- 2008.). Od studenoga 2009. Hrvatska narodna banka na sred-
ne blagajničke zapise Hrvatske narodne banke, dio dragovoljno stva izdvojenoga deviznog dijela obvezne pričuve ne plaća na-
upisanih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke kojima su knadu.
Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka

prosječna dnevna stanja i stope, u milijunima kuna i postocima
Godina Mjesec Slobodna novčana sredstva Stopa Korišteni Blagajnički Blagajnički Trezorski
U kunama U stranoj valuti primarne sekundarni izvori zapisi HNB-a zapisi HNB-a u zapisi MF-a
likvidnosti likvidnosti u kunama stranoj valuti u kunama
1 2 3 4 5 6 7 8 9
2006. prosinac 840,8 20.239,1 0,83 – – – 5.993,7
2007. prosinac 1.161,5 30.412,6 1,03 330,4 – – 4.449,4
2008. prosinac 1.168,7 28.101,4 1,03 289,1 – – 6.171,2
2009. prosinac 880,0 24.885,6 0,91 – – – 4.776,6
2010. prosinac 407,1 30.511,9 0,42 – – – 5.705,9
2011. prosinac 333,0 15.693,8 0,32 97,3 – – 8.157,7
2012. prosinac 612,4 5.113,4 0,61 – – – 8.010,0
2013. prosinac 5.390,9 4.944,6 5,14 2,3 – – 12.495,7
2014. prosinac 5.970,3 7.473,8 5,67 – – – 14.588,2
2015. prosinac 7.283,7 9.956,2 6,76 – – – 11.741,9
2016. prosinac 10.029,3 14.447,2 9,01 – – – 8.381,4
2017. prosinac 19.714,7 11.303,0 16,14 – – – 8.473,1
2018. prosinac 29.211,6 8.696,9 20,5 – – – 7.916,9
2019. prosinac 34.134,9 9.712,4 21,71 – – – 9.209,3
2020. studeni 46.080,6 14.104,5 26,98 – – – 7.181,1
prosinac 52.751,0 13.154,1 30,73 – – – 6.886,0
2021. siječanj 58.333,0 11.261,2 33,42 – – – 6.565,8
veljača 63.216,2 9.778,4 35,19 – – – 5.884,8
ožujak 66.175,6 9.071,7 36,07 – – – 5.044,9
travanj 67.336,3 9.825,9 36,31 – – – 4.877,2
svibanj 68.903,6 10.438,0 36,72 – – – 4.939,6
lipanj 69.823,3 10.520,2 36,51 – – – 4.927,4
srpanj 66.786,8 11.000,7 34,35 – – – 4.822,9
kolovoz 63.659,8 13.407,1 32,61 – – – 4.698,6
rujan 62.811,0 14.388,0 31,48 – – – 4.227,5
listopad 63.607,5 13.621,6 31,59 – – – 4.143,0
Tablica F4: Indikatori likvidnosti banaka • U tablici se iska- dnevnih stanja depozita koji čine osnovicu za obračun obvezne
zuju mjesečni prosjeci dnevnih stanja nekih indikatora likvidnos- pričuve.
ti banaka. Štedionice se uključuju od srpnja 1999. godine. U stupcu 6 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja kori-
U stupcu 3 iskazuju se slobodna novčana sredstva u kunama, štenih sekundarnih izvora likvidnosti. Sekundarni izvori likvid-
definirana kao razlika između ostvarenog prosjeka na računu za nosti obuhvaćaju: lombardne kredite (od prosinca 1994. godine),
namiru i u blagajni (do listopada 2008.), a od studenoga 2008. kratkoročne kredite za likvidnost (od veljače 1999. godine) te ne-
kao razlika između ostvarenog prosjeka na računu za namiru u podmirene dospjele obveze prema Hrvatskoj narodnoj banci.
razdoblju održavanja kunskog dijela obvezne pričuve i minimal- U stupcu 7 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja dra-
no potrebnog prosjeka na računu za namiru prema obračunu govoljno upisanih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke u
kunskog dijela obvezne pričuve. kunama (do prosinca 1994. godine taj je iznos bio umanjen za
U stupcu 4 iskazuju se slobodna novčana sredstva u stranoj dio dragovoljno upisanih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne
valuti, definirana kao sredstva za održavanje obvezne pričuve u banke kojima su se banke služile za održavanje propisane mini-
stranoj valuti (efektivni strani novac i čekovi u stranoj valuti, li- malne likvidnosti).
kvidna devizna potraživanja na računima kod prvoklasnih inoze- U stupcu 8 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja upisa-
mnih banaka i blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke u stranih blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke u stranoj valuti
noj valuti) umanjena za minimalno potrebno stanje tih sredstava (u eurima i američkim dolarima).
u istom razdoblju. U stupcu 9 iskazuje se mjesečni prosjek dnevnih stanja upisa-
U stupcu 5 iskazuje se stopa primarne likvidnosti kao po- nih trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama. Do rujna
stotni udio mjesečnog prosjeka dnevnih stanja slobodnih nov- 2002. iskazuje se diskontirana vrijednost trezorskih zapisa, a od
čanih sredstava u kunama (stupac 3) u mjesečnom prosjeku listopada 2002. godine iskazuje se njihova nominalna vrijednost.
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • G. FINANCIJSKA TRŽIŠTA 57
G. Financijska tržišta
Tablica G1a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite bez valutne klauzule (novi poslovi)
vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini i iznosi u milijunima kuna
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. IX. | | | | | | | | X.
| |
Kamatna stopa Iznos
1. Kućanstva

1.1. Prekonoćni depoziti 0,13 0,10 0,06 0,05 0,04 0,04 0,04 0,03 0,03
80.010,0

Od toga: transakcijski računi 0,06 0,04 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01
76.427,2

Od toga: štedni depoziti 1,24 1,01 0,72 0,64 0,60 0,57 0,55 0,55 0,54 3.501,1

1.2. Oročeni depoziti 1,26 0,97 0,57 0,25 0,11 0,09 0,06 0,06 0,06 711,2

1.2.1. Do 3 mjeseca 0,57 0,28 0,13 0,08 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 172,6

1.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,01 0,50 0,24 0,14 0,04 0,04 0,03 0,03 0,09 32,1

1.2.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 1,25 0,97 0,50 0,21 0,08 0,09 0,06 0,06 0,07 305,0

1.2.4. Od 1 do 2 godine 1,72 1,41 0,69 0,30 0,16 0,11 0,09 0,10 0,06 153,6

1.2.5. Više od 2 godine 1,88 1,80 1,15 0,57 0,32 0,22 0,14 0,15 0,14 47,9

1.3. Depoziti u otkaznom roku – – – – – – – – – –

1.3.1. Do 3 mjeseca – – – – – – – – – –

1.3.2. Više od 3 mjeseca – – – – – – – – – –
2. Nefinancijska društva

61.103,9

60.149,8

Od toga: štedni depoziti 0,67 0,23 0,15 0,11 0,05 0,05 0,04 0,04 0,05 953,2


2.2.1. Do 3 mjeseca 0,35 0,21 0,17 0,11 0,03 0,02 0,02 0,02 0,01 499,4

2.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,54 0,30 0,37 0,14 0,06 0,04 0,12 0,05 0,13 29,8


2.2.4. Od 1 do 2 godine 1,19 0,90 0,63 0,28 0,37 0,31 0,22 0,03 0,07 9,0

2.2.5. Više od 2 godine 0,77 1,28 1,02 0,85 0,06 0,02 0,02 1,17 0,05 23,1
3.
Krediti s osnove repo poslova 0,19 0,00 – – – – – – – –
Tablice skupine G1 • U tablicama se iskazuju vagani mje- Kunski i devizni depoziti koji služe kao polog za odobravanje
sečni prosjeci kamatnih stopa te sume iznosa novih depozitnih kredita obuhvaćeni su podacima u tablici.
poslova kreditnih institucija u izvještajnom mjesecu, posebno za Kratkoročni depoziti jesu depoziti s izvornim dospijećem do
kunske depozite bez valutne klauzule, za kunske depozite s va- i uključujući jednu godinu, a dugoročni depoziti jesu depoziti s
lutnom klauzulom i za devizne depozite. U tablicama od G1a do izvornim dospijećem dužim od jedne godine.
G1c navodi se daljnja podjela na depozite kućanstava i nefinan- Prekonoćni depoziti dijele se na transakcijske račune i na
cijskih društava, podjela po instrumentima, podjela po ročnosti štedne depozite. Transakcijski račun jest račun preko kojeg vla-
i podjela prema valuti indeksacije odnosno prema valutama, ovi- snik računa u izvještajnoj instituciji plaća svoje obveze i preko
sno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici. kojeg naplaćuje svoja potraživanja.
Načelno, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka kod de- Izvještajna institucija koristi se ovim instrumentom samo za
pozita jesu iznosi primljeni tijekom izvještajnog mjeseca (novi prikaz novčanih sredstava na računima s potražnim stanjem.
poslovi), dok su kod prekonoćnih depozita osnova za izračuna- Transakcijski račun jest račun otvoren kod izvještajne institucije
vanje vaganih prosjeka knjigovodstvena stanja na kraju izvještaj- na temelju ugovora o otvaranju takvog računa. U ovu poziciju
nog mjeseca. uključuju se i ograničeni depoziti, tj. razni privremeni (ograniče-
Novi poslovi su novoprimljeni depoziti u izvještajnom mjese- ni) depoziti koji mogu biti s određenom svrhom preneseni s te-
cu, a definiraju se kao svaki novi ugovor između klijenta i izvje- kućih računa i žiroračuna (primjerice sredstva izdvojena po na-
štajne institucije. To znači da obuhvaćaju sve financijske ugovore logu suda, sredstva za plaćanja u inozemstvo, sredstva za kupnju
kojima se prvi put utvrđuju kamatne stope na depozite i sve po- deviza te kupnju vrijednosnih papira, depoziti na osnovi broker-
novne sporazume o uvjetima postojećih ugovora o depozitima. skih poslova i skrbništva, pokrića za akreditive i slično). Šted-
Kod pregovaranja o novim uvjetima već postojećih ugovora ni depoziti jesu depoziti koji nemaju unaprijed utvrđeni datum
bitno je aktivno sudjelovanje klijenta u pregovorima, dok se sve dospijeća ili otkazni rok te na čiji teret deponent ne može dava-
automatske promjene uvjeta ugovora od strane izvještajne insti- ti platne naloge bezgotovinskoga platnog prometa. Takvi računi
tucije ne smatraju novim poslovima. namijenjeni su prije svega štednji.
58 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • G. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Tablica G1b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite s valutnom klauzulom (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1. Kućanstva

1.1. Prekonoćni depoziti 0,14 1,19 1,82 0,43 0,31 0,23 0,18 0,17 0,16 6,4

Od toga: transakcijski računi 0,01 0,05 0,13 0,09 0,07 0,06 0,06 0,06 0,05 2,0



1.2.1. Do 3 mjeseca 0,49 0,70 0,77 0,07 0,09 0,09 0,09 0,08 0,12 1,5

1.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 0,02 0,07 0,04 0,02 0,1


1.2.4. Od 1 do 2 godine 0,75 0,96 0,32 0,03 0,03 0,06 0,04 0,09 0,10 0,8

1.2.5. Više od 2 godine 1,63 1,21 1,08 0,52 0,23 0,40 0,43 0,41 0,39 43,0

Od toga: uz euro 1,35 1,15 1,05 0,50 0,23 0,38 0,38 0,40 0,37 45,4
Kratkoročno 0,42 0,41 0,41 0,07 0,07 0,07 0,10 0,33 0,15 1,6
Dugoročno 1,42 1,20 1,07 0,51 0,23 0,39 0,40 0,40 0,38 43,8

Od toga: uz američki dolar – – – – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –


1.3.1. Do 3 mjeseca – – – – – – – – – –

1.3.2. Više od 3 mjeseca – – – – – – – – – –

2.1. Prekonoćni depoziti 0,61 0,30 0,36 0,15 0,10 0,12 0,13 0,14 0,14 62,9

Od toga: transakcijski računi – 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,0



2.2.1. Do 3 mjeseca 0,62 1,18 0,51 0,42 0,10 0,01 0,01 – – –

2.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,12 – 0,01 0,01 0,09 0,01 0,01 0,01 0,01 0,3

2.2.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 0,01 0,02 0,00 0,01 – 0,06 0,02 0,00 0,01 0,2

2.2.4. Od 1 do 2 godine 0,49 0,05 0,10 0,01 0,02 0,01 0,01 – 0,01 0,6

2.2.5. Više od 2 godine 0,42 0,00 0,20 0,18 0,12 0,01 0,00 0,01 0,00 9,2

Od toga: uz euro 0,40 1,17 0,21 0,17 0,11 0,01 0,00 0,01 0,00 10,3
Kratkoročno 0,21 1,18 0,30 0,14 0,10 0,04 0,02 0,00 0,01 0,5
Dugoročno 0,42 0,03 0,20 0,18 0,11 0,01 0,00 0,01 0,00 9,8


Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –
3.
Krediti s osnove repo poslova – – – – – – – – – –
Oročeni depoziti jesu depoziti čije se upotrebe deponent Krediti na osnovi repo poslova protustavka su novčanih sred-
odriče na određeno dogovoreno vrijeme. Sredstva oročenih de- stava primljenih u zamjenu za vrijednosne papire koje su izvje-
pozita ne mogu se koristiti za plaćanja. Ovi depoziti uključuju i štajne institucije prodale po određenoj cijeni uz čvrstu obvezu
oročene depozite s ugovorenim otkaznim rokom kod kojih za- ponovne kupnje istih (ili sličnih) vrijednosnih papira po fiksnoj
htjev za raspolaganje sredstvima nije još podnesen. cijeni na određeni datum u budućnosti.
Depoziti u otkaznom roku jesu štedni depoziti i oročeni de-
poziti kod kojih je podnesen zahtjev za raspolaganje sredstvima.
Tablica G1c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1. Kućanstva

84.289,9

76.075,6


1.2. Oročeni depoziti 0,65 0,37 0,27 0,14 0,08 0,08 0,13 0,14 0,11 1.896,2

1.2.1. Do 3 mjeseca 0,27 0,09 0,06 0,07 0,04 0,04 0,04 0,04 0,04 180,7

1.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,44 0,14 0,11 0,13 0,06 0,08 0,06 0,05 0,05 81,5


1.2.4. Od 1 do 2 godine 0,78 0,49 0,33 0,15 0,09 0,07 0,12 0,06 0,07 645,8

1.2.5. Više od 2 godine 0,98 0,74 0,56 0,24 0,13 0,15 0,16 0,50 0,12 257,3

Od toga: u euru 0,67 0,37 0,21 0,10 0,07 0,07 0,14 0,14 0,10 1.704,4
Kratkoročno 0,56 0,24 0,11 0,08 0,05 0,06 0,14 0,07 0,12 848,0
Dugoročno 0,84 0,58 0,32 0,13 0,09 0,07 0,12 0,21 0,08 856,4

Od toga: u američkom dolaru 0,66 0,39 0,75 0,43 0,24 0,23 0,15 0,23 0,14 138,5
Kratkoročno 0,59 0,35 0,29 0,29 0,18 0,16 0,10 0,12 0,12 103,8
Dugoročno 0,85 0,48 1,20 0,64 0,35 0,37 0,30 0,45 0,23 34,8


1.3.1. Do 3 mjeseca – – – – – – – – – –

1.3.2. Više od 3 mjeseca – – – – – – – – – –

27.543,6

23.040,3



2.2.1. Do 3 mjeseca 0,14 0,68 1,32 0,75 0,01 0,01 0,03 0,09 0,09 133,9

2.2.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,32 0,35 0,66 0,12 0,03 0,08 0,11 0,02 0,16 84,3


2.2.4. Od 1 do 2 godine 0,50 0,22 0,55 0,41 0,07 0,05 0,01 0,01 0,01 206,6

2.2.5. Više od 2 godine 0,53 0,24 0,25 0,29 0,02 0,05 0,01 0,20 0,02 59,5

Od toga: u euru 0,09 0,09 0,53 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,04 423,1
Kratkoročno 0,08 0,07 0,55 0,02 0,02 0,01 0,03 0,02 0,09 157,0
Dugoročno 0,54 0,25 0,49 0,05 0,04 0,11 0,01 0,03 0,01 266,1

Kratkoročno 0,50 1,07 1,90 1,27 0,14 0,05 0,11 0,11 0,11 110,0
Dugoročno 0,27 0,00 1,32 1,53 0,24 – – – – –
3.
Krediti s osnove repo poslova – – – – – – – – – –
Tablica G2a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite kućanstvima bez valutne klauzule (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2021. | | | | | |
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1. Revolving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu
te potraživanja i krediti po kreditnim karticama 8,21 7,48 7,20 6,92 6,49 6,41 6,32 6,23 6,19 9.723,8

Od toga: revolving krediti 7,00 5,56 5,00 4,19 3,89 3,57 4,14 3,62 3,31 52,2

Od toga: prekoračenja po transakcijskom računu 9,27 8,68 8,32 8,17 7,65 7,53 7,43 7,32 7,29 5.894,0

Od toga: krediti po kreditnim karticama 7,84 7,32 6,53 6,08 5,69 5,61 5,52 5,41 5,36 3.178,3

Od toga: obrtnici 8,71 8,06 7,40 6,76 6,44 6,25 6,28 6,13 5,94 205,9
2. Potrošački krediti 6,39 6,02 5,42 4,81 4,93 4,03 4,01 4,17 3,89 5,9

2.1. Kratkoročno 6,99 9,46 6,70 9,64 8,79 7,60 7,96 7,45 7,45 0,1
2.1.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog

fiksiranja kamatne stope do 1 godine 6,99 9,46 6,70 9,64 8,79 7,60 7,96 7,45 7,45 0,1

2.2. Dugoročno 6,36 6,00 5,39 4,78 4,81 4,01 3,99 4,14 3,85 5,8

fiksiranja kamatne stope do 1 godine 6,49 – 4,23 – – 5,71 – – 5,54 0,1

fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine 6,35 6,00 8,74 4,78 4,81 3,99 3,99 4,14 3,83 5,7
3. Stambeni krediti 4,55 3,89 3,59 2,88 2,52 2,95 2,47 2,88 2,85 285,5
3.1. Promjenjiva kamatna stopa i razdoblje početnog


3.2. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 5 godina 4,63 3,95 3,64 3,00 2,94 2,99 2,77 2,83 2,97 73,3


3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina 4,55 3,90 3,47 3,10 2,37 3,46 2,34 3,02 2,97 47,4

Od toga: s fiksnom kamatnom stopom 4,45 3,92 3,50 3,17 2,42 3,36 3,11 3,34 3,21 54,4

Kratkoročno 4,76 – – – – – – 3,04 – –
Dugoročno 4,43 3,92 3,50 3,17 2,42 3,36 3,11 3,34 3,21 54,4
4. Za ostale namjene 7,76 6,99 6,63 6,07 5,70 5,65 5,35 5,23 5,33 1.660,3

4.1. Kratkoročno 6,76 6,22 5,87 5,02 5,48 5,20 5,00 5,19 6,39 90,3


4.2. Dugoročno 7,85 7,05 6,68 6,14 5,71 5,67 5,37 5,23 5,26 1.570,0


fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine 7,81 7,29 6,78 6,22 5,92 5,84 5,54 5,31 5,33 1.244,8

Od toga: obrtnici 5,84 5,22 4,76 4,45 4,14 4,20 3,37 3,71 3,75 105,9
Tablice skupine G2 • U tablicama se iskazuju vagani mjesečni Novi poslovi jesu novoodobreni krediti u izvještajnom mjese-
prosjeci kamatnih stopa te sume iznosa novih kreditnih poslova cu, a definiraju se kao svaki novi ugovor između klijenta i izvje-
kreditnih institucija sa kućanstvima u izvještajnom mjesecu, po- štajne institucije. To znači da obuhvaćaju sve financijske ugovore
sebno za kunske kredite bez valutne klauzule, za kunske kredite s koji prvi put utvrđuju kamatne stope na kredite i sve novode-
valutnom klauzulom i za devizne kredite. U tablicama od G2a do finirane uvjete postojećih ugovora. Kod pregovaranja o novim
G2c navodi se daljnja podjela na kredite kućanstvima prema in- uvjetima već postojećih ugovora bitno je aktivno sudjelovanje
strumentima, prema izvornom dospijeću, prema razdoblju počet- klijenta u pregovorima, dok se sve automatske promjene uvjeta
nog fiksiranja kamatne stope i prema valuti indeksacije (uz euro ugovora od strane izvještajne institucije ne smatraju novim po-
i uz švicarski franak) odnosno prema valutama (euro i švicarski slovima.
franak), ovisno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope razdoblje je
Na pojedinim mjestima u tablicama, u sklopu kredita kućan- koje je definirano kao unaprijed određeno razdoblje na počet-
stvima, kao stavke “od toga” iskazuju se krediti dani obrtnicima. ku ugovora tijekom kojeg se vrijednost kamatne stope ne može
Načelno, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka kod kre- promijeniti.
dita jesu iznosi kredita odobreni tijekom izvještajnog mjeseca Krediti s fiksnom kamatnom stopom jesu krediti čija je ka-
(novi poslovi), dok su kod revolving kredita, prekoračenja po matna stopa nepromjenjiva tijekom cijeloga životnog vijeka kre-
transakcijskim računima i kredita kod kreditnih kartica osno- dita.
va za izračunavanje vaganih prosjeka knjigovodstvena stanja na Kratkoročni krediti jesu krediti s izvornim dospijećem do i
kraju izvještajnog mjeseca. Obuhvaćeni su samo krediti razvr- uključujući jednu godinu, a dugoročni krediti jesu krediti s
stani u rizičnu skupinu A. izvornim dospijećem duljim od jedne godine.
Tablica G2b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite kućanstvima s valutnom klauzulom (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2021. | | | | | |
|
| |
Kamatna stopa Iznos
te potraživanja i krediti po kreditnim karticama 6,61 5,97 4,74 4,09 3,93 4,02 4,17 3,58 3,43 18,5

Od toga: prekoračenja po transakcijskom računu 7,48 5,98 5,89 – – – – – – –

Od toga: uz euro 7,48 5,98 5,89 – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno 7,48 5,98 5,89 – – – – – – –

Od toga: krediti po kreditnim karticama – – – – – – – – – –

Od toga: uz euro – – – – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –

Od toga: obrtnici 6,62 5,94 4,65 4,06 3,93 4,02 4,17 3,57 3,42 18,4
2. Potrošački krediti 3,77 4,46 3,90 3,74 3,83 4,65 4,07 4,68 4,98 0,8

2.1. Kratkoročno 9,49 – – – – – – – – –

fiksiranja kamatne stope do 1 godine 9,49 – – – – – – – – –

2.2. Dugoročno 3,77 4,46 3,90 3,74 3,83 4,65 4,07 4,68 4,98 0,8

fiksiranja kamatne stope do 1 godine 5,75 – 3,51 – – – – 4,90 4,90 0,1


Od toga: uz euro 3,77 4,46 3,90 3,74 3,83 4,65 4,07 4,68 4,98 0,8

Kratkoročno 9,49 – – – – – – – – –
Dugoročno 3,77 4,46 3,90 3,74 3,83 4,65 4,07 4,68 4,98 0,8

Od toga: uz švicarski franak – – – – – – – – – –

Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –
3. Stambeni krediti 4,00 3,56 3,41 2,94 2,61 2,85 2,38 2,66 2,66 929,7


Od toga: uz euro 4,00 3,56 3,41 2,94 2,61 2,85 2,38 2,66 2,66 929,7

Kratkoročno 3,96 – – – – – – – – –
Dugoročno 4,01 3,56 3,41 2,94 2,61 2,85 2,38 2,66 2,66 929,7

Od toga: uz švicarski franak 3,23 – – – – 3,28 – 3,28 – –

Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno 3,23 – – – – 3,28 – 3,28 – –

Od toga: s fiksnom kamatnom stopom 4,21 3,65 3,53 3,20 2,63 3,13 2,72 2,95 2,94 117,2

Od toga: kratkoročno uz euro 3,79 – – – – – – – – –
Od toga: dugoročno uz euro 4,29 3,65 3,53 3,20 2,63 3,13 2,72 2,95 2,94 117,2
4. Za ostale namjene 6,65 5,84 5,63 4,82 5,26 4,66 4,39 4,58 4,19 436,3

4.1. Kratkoročno 5,77 4,49 4,34 3,66 3,00 3,44 3,00 3,35 4,34 6,6


4.2. Dugoročno 6,70 5,89 5,65 4,84 5,29 4,68 4,41 4,60 4,19 429,7



Od toga: uz euro 6,67 5,85 5,64 4,83 5,27 4,67 4,39 4,59 4,20 434,7
Kratkoročno 5,83 4,49 4,47 3,78 3,00 3,44 3,00 3,35 4,41 6,3
Dugoročno 6,71 5,90 5,66 4,85 5,30 4,69 4,42 4,61 4,19 428,3

Od toga: obrtnici 5,53 4,32 3,73 3,94 3,26 3,72 3,51 3,63 3,03 90,9
Tablica G2c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne kredite kućanstvima (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2021. | | | | | |
|
| |
Kamatna stopa Iznos


Od toga: prekoračenja po transakcijskom računu 7,77 7,38 6,82 6,30 5,89 5,75 5,75 5,75 5,75 0,4

Od toga: krediti po kreditnim karticama 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,5

Od toga: obrtnici 6,72 4,05 3,03 4,66 7,48 5,93 7,63 6,92 6,78 0,1
2. Potrošački krediti – – – – – – – – – –

2.1. Kratkoročno – – – – – – – – – –

fiksiranja kamatne stope do 1 godine – – – – – – – – – –

2.2. Dugoročno – – – – – – – – – –

fiksiranja kamatne stope do 1 godine – – – – – – – – – –

fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine – – – – – – – – – –
3. Stambeni krediti – – – – – – 3,10 – – –

fiksiranja kamatne stope do 1 godine – – – – – – 3,10 – – –
3.2. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 5 godina – – – – – – – – – –
3.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina – – – – – – – – – –
3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – – – – – – – – –
4. Za ostale namjene 4,90 – 4,84 2,70 6,06 5,43 1,27 2,09 4,07 1,3

4.1. Kratkoročno 4,90 – 6,25 – – 4,50 0,00 – – –

fiksiranja kamatne stope do 1 godine 4,90 – 6,25 – – 4,50 0,00 – – –

4.2. Dugoročno 4,90 – 4,66 2,70 6,06 5,46 2,15 2,09 4,07 1,3

fiksiranja kamatne stope do 1 godine 6,68 – 5,90 – – 4,35 – – 4,07 1,3

fiksiranja kamatne stope dulje od 1 godine 4,74 – 4,40 2,70 6,06 5,57 2,15 2,09 – –

Od toga: obrtnici 4,17 – 4,84 2,70 – 5,21 2,53 1,95 – –
Revolving krediti uključuju kredite koji zadovoljavaju sljede- na mjesec. Potrošački krediti jesu krediti odobreni kućanstvima
će uvjete: ne postoji obveza redovite otplate kredita, klijent se u osobne svrhe za kupnju robe i usluga.
može koristiti sredstvima ili ih povući do ugovorenog limita bez Stambeni krediti uključuju sve hipotekarne i druge kredite
prethodne obavijesti izvještajnoj instituciji, iznos raspoloživoga odobrene: za kupnju, izgradnju i dovršenje stana, za kupnju, iz-
kredita može se povećavati ili smanjivati ovisno o povlačenju i gradnju i dovršenje objekata u kojima nema više od četiri stana
otplati sredstava, kreditom se može koristiti u više navrata. Ova ili za adaptaciju stana, stambenih objekata ili stambenih zgrada
stavka ne uključuje revolving kredite odobrene preko kreditnih (neovisno o tome jesu li odobreni dužniku pojedincu ili zajed-
kartica i prekoračenja po transakcijskim računima. nički svim stanarima stambene zgrade). Kreditiranje za kupnju
Prekoračenja po transakcijskim računima odnose se na po- stambenog prostora obuhvaća kredite osigurane stambenom
traživanja s osnove iskorištenih prekoračenja po transakcijskim imovinom koji se koriste za kupnju stambenog prostora i, kad
računima protustranaka. ih je moguće identificirati, druge kredite za kupnju stambenog
Osim navedenih, u tablici su posebno iskazani i krediti po prostora na osobnoj osnovi ili osigurane drugim tipom imovine.
kreditnim karticama s naplatom kamata, koji uključuju i kredite Krediti za ostale namjene obuhvaćaju sljedeće vrste kredita:
po kreditnim karticama uz jamstvo kartičarske kuće. prekonoćne kredite, kredite za izvršena plaćanja s osnove garan-
Potraživanja s osnove kartica s odgodom plaćanja nisu iska- cija i drugih jamstava, obratne repo kredite, udjele u sindicira-
zana kao zasebna stavka, već se prikazuju unutar stavke Re- nim kreditima, financijski najam, kredite za obrazovanje, hipote-
volving krediti, prekoračenja po transakcijskom računu te potra- karne kredite, kredite za automobile, maržne kredite, lombardne
živanja i krediti po kreditnim karticama. kredite, kredite za obrtna sredstva, kredite za građevinarstvo,
Kartica s odgodom plaćanja jest kartica kod koje je komitent kredite za poljoprivredu, kredite za turizam, kredite za investici-
dužan, bez plaćanja kamata, podmiriti svoje obveze nakon što o je, kredite za financiranje izvoza, gotovinske nenamjenske kredi-
tome dobije obavijest od izvještajne institucije, obično jedanput te, faktoring i forfaiting te ostale kredite.
Tablica G3a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite nefinancijskim društvima bez valutne klauzule (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2021. | | | | | |
|
| |
Kamatna stopa Iznos
te potraživanja i krediti po kreditnim karticama 5,61 4,85 4,27 3,79 3,31 3,26 3,17 3,51 3,11 3.128,6

Od toga: revolving krediti i prekoračenja po transakcijskom računu 5,57 4,79 4,20 3,71 3,23 3,19 3,10 3,45 3,02 3.034,0

Od toga: krediti po kreditnim karticama 9,88 9,55 9,13 8,90 8,84 8,80 8,84 8,85 8,89 57,9
2. Krediti do 2 milijuna kuna 5,16 4,20 3,79 3,23 3,06 3,03 2,85 2,74 2,81 738,0
fiksiranja kamatne stope do 3 mjeseca 5,29 4,38 3,86 3,11 3,08 2,93 2,77 2,77 2,75 299,0
2.2. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od
3 mjeseca do 1 godine 5,11 3,81 3,55 3,01 2,73 2,67 2,57 2,48 2,38 267,6

2.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 3 godine 5,03 4,39 4,01 3,79 3,65 3,82 3,79 3,21 4,00 100,3



3. Krediti od 2 do 7,5 milijuna kuna 3,81 2,65 2,02 2,48 2,64 2,38 2,37 2,20 2,49 496,9




4. Krediti veći od 7,5 milijuna kuna 3,55 2,63 2,06 1,89 2,00 1,46 1,54 1,49 1,41 1.753,5




4.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – 2,52 – 2,61 2,49 1,85 1,99 1,26 1,49 32,0
Tablice skupine G3 • U tablicama se iskazuju vagani mjeseč- cjelokupno poslovanje između nefinancijskih društava i izvještaj-
ni prosjeci kamatnih stopa te sume iznosa novih kreditnih poslo- nih jedinica. Razlog tome jest odvajanje kredita velikim i malim
va kreditnih institucija s nefinancijskim društvima u izvještajnom poduzećima. Bez te podjele krediti velikim poduzećima domi-
mjesecu, posebno za kunske kredite bez valutne klauzule, za nirali bi ponderiranom prosječnom kamatnom stopom. Daljnja
kunske kredite s valutnom klauzulom i za devizne kredite. U ta- podjela odnosi se na izvorno dospijeće i valutu (euro i švicarski
blicama od G3a do G3c navodi se podjela kredita nefinancijskim franak), odnosno valutu indeksacije (uz euro i švicarski franak)
društvima na revolving kredite, prekoračenja po transakcijskom ovisno o prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici. Vrste kre-
računu, potraživanja i kredite po kreditnim karticama te podjela dita, osnova za izračunavanje vaganih prosjeka, definicija novih
prema visini odobrenih kredita: krediti do 2 milijuna kuna, kre- poslova te razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope objašnje-
diti od 2 do 7,5 milijuna kuna i krediti veći od 7,5 milijuna kuna. ni su u sklopu metodoloških pojašnjenja koja se odnose na tabli-
Taj iznos odnosi se na jednu kreditnu transakciju, a ne na ce skupine G2.
Tablica G3b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske kredite nefinancijskim društvima s valutnom klauzulom (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2021. | | | | | |
|
XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. IX.* | | | | | | | | X.
| |
Kamatna stopa Iznos

Od toga: revolving krediti i prekoračenja po transakcijskom računu 5,40 4,58 3,46 3,13 3,09 3,04 2,87 2,77 2,67 407,7





2.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – 4,86 5,13 2,73 3,32 3,42 2,65 3,08 3,16 2,9

Od toga: uz euro 5,34 4,65 4,16 3,73 4,03 3,87 3,50 3,40 3,67 154,9
Kratkoročno 5,52 4,50 3,88 3,53 3,93 3,25 3,32 3,00 3,36 40,9
Dugoročno 5,19 4,76 4,29 3,88 4,07 4,14 3,54 3,53 3,78 114,0


Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –





Od toga: uz euro 4,64 3,80 3,56 2,83 3,17 3,27 2,90 2,26 2,53 334,8
Kratkoročno 5,24 3,72 3,53 2,16 3,18 2,68 2,66 1,49 2,13 67,0
Dugoročno 4,16 3,82 3,59 3,05 3,17 3,40 2,96 2,58 2,63 267,8


Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –


4.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 2,73 – 1,93 1,14 2,09 1,77 2,20 1,00 1,27 37,5



Od toga: uz euro 4,16 3,54 2,86 1,77 2,31 2,47 2,10 2,10 1,88 1.224,1
Kratkoročno 4,16 3,73 3,35 1,83 2,54 1,52 2,13 0,65 1,27 119,5
Dugoročno 4,16 3,50 2,81 1,76 2,28 2,61 2,10 2,15 1,94 1.104,6


Kratkoročno – – – – – – – – – –

Dugoročno – – – – – – – – – –
* Revidirani podaci.
Tablica G3c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne kredite nefinancijskim društvima (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. 2021. | | | | | |
|
| |
Kamatna stopa Iznos

Od toga: revolving krediti i prekoračenja po transakcijskom računu 4,93 4,41 3,28 2,48 2,50 2,43 2,73 2,24 2,25 281,9



2.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 3,31 3,25 2,78 – 3,97 2,92 2,56 2,74 3,27 1,6

2.5. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina 3,77 2,62 2,68 – 1,83 3,39 2,10 2,39 – –

2.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – – 2,50 – – – 3,04 – –

Od toga: u euru 4,88 4,09 4,02 2,55 2,17 2,36 2,49 2,29 2,27 64,6
Kratkoročno 5,21 4,24 4,20 2,48 2,08 2,21 2,32 2,18 2,24 59,9
Dugoročno 3,87 3,50 3,03 2,92 2,52 2,75 3,09 2,83 2,59 4,7

Kratkoročno 5,44 5,62 2,86 2,20 0,66 0,75 0,46 0,25 1,85 3,8

Dugoročno – – – – 3,56 – – – – –

3.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 3 godine 3,77 3,45 1,81 2,51 2,91 – 1,71 2,03 1,94 5,5

3.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina 3,78 – 2,61 2,10 – 2,93 2,04 1,20 2,44 6,6

3.5. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina 4,39 3,25 3,30 2,28 2,50 1,91 2,13 – 1,62 17,6

3.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – – – – – – – – – –

Od toga: u euru 2,86 3,52 2,68 1,42 1,58 0,69 0,60 0,64 1,12 160,3
Kratkoročno 2,63 3,04 2,12 0,84 0,69 0,39 0,33 0,44 0,85 125,5
Dugoročno 3,23 4,46 3,50 2,49 4,00 2,38 1,96 2,02 2,06 34,8

Od toga: u američkom dolaru 1,00 1,89 2,71 2,30 0,42 0,39 0,40 – – –
Kratkoročno 0,92 1,78 2,71 2,30 0,42 0,39 0,40 – – –

Dugoročno 3,53 3,53 – – – – – – – –
fiksiranja kamatne stope do 3 mjeseca 2,00 2,38 2,66 0,84 0,99 1,17 1,61 1,48 0,84 1.563,3

4.3. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 1 do 3 godine 3,70 2,56 1,99 2,17 – 0,50 2,30 0,75 – –

4.4. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 3 do 5 godina – 2,27 2,88 0,61 3,12 1,83 1,26 – – –

4.5. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope od 5 do 10 godina 3,88 3,63 1,64 2,16 1,43 1,70 2,27 1,33 – –

4.6. Razdoblje početnog fiksiranja kamatne stope dulje od 10 godina – 2,48 – – – – 1,87 – 1,45 44,5

Od toga: u euru 2,36 2,49 2,18 0,81 1,27 1,29 1,89 1,61 0,84 1.204,4
Kratkoročno 1,94 3,04 2,26 0,87 0,49 0,55 0,54 0,66 0,41 402,2
Dugoročno 2,48 2,26 2,09 0,71 2,15 2,49 2,73 2,15 1,06 802,1

Kratkoročno 0,93 1,86 3,36 1,60 0,89 1,06 1,07 1,01 0,94 489,8

Dugoročno – – 3,72 – – 1,11 – – – –
Tablica G4: Efektivne kamatne stope kreditnih institucija za odabrane kredite (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1. Kućanstva
1.1. Kunski krediti

1.1.1. Potrošački krediti 8,29 8,24 5,53 4,94 5,12 4,80 5,26 5,46 5,16 5,9

1.1.2. Stambeni krediti 4,82 4,14 3,95 3,25 2,82 3,34 2,78 3,30 3,31 285,5
1.2. Krediti uz valutnu klauzulu

1.2.1. Potrošački krediti 6,58 7,02 3,98 3,81 3,91 4,75 5,07 4,87 5,27 0,8
Od toga: uz euro 6,58 7,02 3,98 3,81 3,91 4,75 5,07 4,87 5,27 0,8
Kratkoročno 10,04 – – – – – – – – –
Dugoročno 6,58 7,02 3,98 3,81 3,91 4,75 5,07 4,87 5,27 0,8

Kratkoročno – – – – – – – – – –
Dugoročno – – – – – – – – – –

Od toga: uz euro 4,37 3,90 3,84 3,30 2,91 3,17 2,58 3,04 3,07 929,7
Kratkoročno 4,04 – – – – – – – – –
Dugoročno 4,41 3,90 3,84 3,30 2,91 3,17 2,58 3,04 3,07 929,7

Kratkoročno – – – – – – – – – –
Dugoročno 5,24 – – – – 3,51 – 3,41 – –
1.3. Devizni krediti

1.3.1. Potrošački krediti – – – – – – – – – –

1.3.2. Stambeni krediti – – – – – – 3,42 – – –
2. Krediti nefinancijskim društvima
2.1. Kunski krediti

2.1.1. Krediti do 7,5 milijuna kuna 4,96 3,83 3,34 3,28 3,13 2,98 2,83 2,87 2,91 1.234,9

2.1.2. Krediti veći od 7,5 milijuna kuna 3,81 2,75 2,71 2,00 2,35 1,52 1,63 1,57 1,67 1.753,5
2.2. Krediti uz valutnu klauzulu

2.2.1. Krediti do 7,5 milijuna kuna 5,56 4,57 4,42 3,34 3,74 3,86 3,45 2,79 3,07 489,8

2.3. Devizni krediti

2.3.1. Krediti do 7,5 milijuna kuna 2,96 3,49 3,08 1,85 1,71 0,99 1,00 1,14 1,51 228,7

Tablica G4: Efektivne kamatne stope kreditnih institucija za Krediti kućanstvima dijele se na kunske kredite, kredite s
odabrane kredite (novi poslovi) • U tablici se iskazuju vagani valutnom klauzulom te na devizne kredite. Unutar kredita s
mjesečni prosjeci efektivnih kamatnih stopa te sume iznosa no- valutnom klauzulom prikazana je podjela po vrsti, valuti in-
vih kreditnih poslova kreditnih institucija u izvještajnom mje- deksacije (uz euro i uz švicarski franak) i izvornom dospijeću.
secu, posebno za kunske kredite, za kunske kredite s valutnom Krediti nefinancijskim društvima dijele se prema valuti i prema
klauzulom i za devizne kredite te odvojeno za kredite kućanstvi- visini odobrenih kredita: krediti do 7,5 milijuna kuna i krediti
ma i za kredite nefinancijskim društvima. veći od 7,5 milijuna kuna. Vrste kredita, osnova za izračuna-
Efektivne kamatne stope dostavljaju izvještajne institucije u vanje vaganih prosjeka i definicija novih poslova objašnjeni su
skladu s Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institu- u sklopu metodoloških pojašnjenja koja se odnose na tablice
cija i kreditnih unija te ugovaranjem usluga s potrošačima. skupine G2.
Tablica G5a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite bez valutne klauzule (stanja)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1.
Depoziti 1,65 1,30 1,04 0,66 0,44 0,41 0,38 0,37 0,36
21.045,8

1.1. Kućanstva 1,87 1,44 1,13 0,73 0,49 0,45 0,42 0,41 0,40
17.158,5

1.1.1. Oročeni depoziti 1,87 1,44 1,13 0,73 0,49 0,45 0,42 0,41 0,40
17.158,5
1.1.1.1. Kratkoročno 1,50 0,99 0,70 0,36 0,19 0,17 0,17 0,18 0,18 7.110,4
1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,83 0,40 0,29 0,19 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 908,3
1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,19 0,64 0,36 0,15 0,05 0,05 0,03 0,03 0,03 924,4
1.1.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 1,69 1,17 0,84 0,42 0,24 0,22 0,21 0,23 0,23 5.277,7
1.1.1.2. Dugoročno 2,27 1,83 1,46 1,01 0,69 0,65 0,60 0,57 0,56
10.048,1
1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 2,13 1,59 1,19 0,56 0,24 0,20 0,18 0,17 0,16 3.535,1
1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,42 2,08 1,68 1,30 0,95 0,90 0,83 0,80 0,78 6.513,0

1.2. Nefinancijska društva 1,19 0,90 0,72 0,36 0,25 0,24 0,22 0,21 0,18 3.887,3

1.2.1. Oročeni depoziti 1,19 0,90 0,72 0,36 0,25 0,24 0,22 0,21 0,18 3.887,3
1.2.1.1. Kratkoročno 0,91 0,61 0,61 0,24 0,13 0,12 0,11 0,10 0,08 2.377,7
1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,53 0,38 0,34 0,16 0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 543,2
1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,75 0,50 1,09 0,16 0,08 0,06 0,06 0,11 0,05 712,9
1.2.1.2. Dugoročno 1,63 1,28 0,91 0,51 0,43 0,44 0,39 0,35 0,34 1.509,7
1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,91 1,30 0,85 0,46 0,30 0,29 0,18 0,16 0,17 429,6
1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,19 1,25 0,97 0,54 0,50 0,53 0,51 0,44 0,40 1.080,1

1.3. Krediti s osnove repo poslova 0,24 0,05 0,00 – – – – – – –
2.
Krediti 6,54 6,00 5,66 5,19 4,83 4,75 4,68 4,61 4,56
101.623,9

2.1. Kućanstva 7,53 6,87 6,47 6,05 5,64 5,55 5,45 5,35 5,32
73.559,7

2.1.1. Stambeni krediti 4,91 4,41 4,12 3,71 3,40 3,33 3,25 3,17 3,16
19.976,8
2.1.1.1. Kratkoročno 5,43 4,91 3,00 4,80 4,25 3,89 3,99 2,94 3,04 0,0
2.1.1.2. Dugoročno 4,91 4,41 4,12 3,71 3,40 3,33 3,25 3,17 3,16
19.976,8
2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,64 4,34 4,06 3,66 3,40 3,34 3,28 3,26 3,25 68,5
2.1.1.2.2. Više od 5 godina 4,91 4,41 4,12 3,71 3,40 3,33 3,25 3,17 3,16
19.908,3

2.1.2. Potrošački i ostali krediti 8,26 7,68 7,24 6,82 6,46 6,37 6,27 6,17 6,13
53.582,9
2.1.2.1. Kratkoročno 8,11 7,37 7,12 6,90 6,49 6,42 6,33 6,25 6,22 9.067,7
2.1.2.2. Dugoročno 8,32 7,78 7,28 6,80 6,45 6,36 6,26 6,15 6,11
44.515,2
2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 8,20 7,65 7,17 6,68 6,26 6,16 6,04 5,98 5,94 8.583,2
2.1.2.2.2. Više od 5 godina 8,35 7,81 7,30 6,82 6,50 6,41 6,31 6,19 6,15
35.932,0
Od toga: obrtnici 6,33 5,82 5,38 4,83 4,45 4,38 4,32 4,18 4,12 2.433,9

2.2. Nefinancijska društva 4,56 3,84 3,42 2,94 2,72 2,70 2,66 2,64 2,56
28.064,2

2.2.1. Krediti 4,56 3,84 3,42 2,94 2,72 2,70 2,66 2,64 2,56
28.064,2
2.2.1.1. Kratkoročno 4,62 3,91 3,37 2,91 2,83 2,80 2,73 2,71 2,65 7.050,1
2.2.1.2. Dugoročno 4,51 3,79 3,45 2,96 2,68 2,66 2,64 2,62 2,53
21.014,1
2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,89 3,88 3,41 2,89 2,60 2,55 2,56 2,62 2,45 8.198,0
2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,28 3,72 3,47 3,01 2,73 2,73 2,69 2,61 2,58
12.816,1
Tablice skupine G5 • U tablicama se iskazuju vagani mjeseč- franak) odnosno prema valuti (euro i švicarski franak), ovisno o
ni prosjeci kamatnih stopa za stanja odabranih depozita i kredita prezentacijskom formatu u pojedinoj tablici. Na pojedinim mje-
kreditnih institucija te sume iznosa knjigovodstvenih stanja tih stima u tablicama, u sklopu kredita kućanstvima, kao stavke “od
depozita i kredita, po izvještajnim mjesecima. toga” iskazuju se krediti dani obrtnicima.
Depoziti i krediti kućanstvima i nefinancijskim društvima Osnova za izračunavanje vaganih prosjeka kod depozita i
dijele se na depozite i kredite bez valutne klauzule, na depozite kredita jesu knjigovodstvena stanja depozita i kredita na kraju
i kredite s valutnom klauzulom te na devizne depozite i kredite. izvještajnog mjeseca.
U tablicama od G5a do G5c navodi se daljnja podjela na de- Opisi instrumenata nalaze se u sklopu metodoloških pojaš-
pozite i kredite kućanstvima prema instrumentima, prema izvor- njenja koja se odnose na tablice skupine G1 odnosno G2.
nom dospijeću te prema valuti indeksacije (uz euro i uz švicarski
Tablica G5b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite s valutnom klauzulom (stanja)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1.
Depoziti 2,61 2,34 2,11 1,69 1,13 1,04 0,96 0,91 0,89 5.019,7

1.1. Kućanstva 2,68 2,42 2,17 1,74 1,17 1,06 0,99 0,94 0,91 4.729,5

1.1.1.1. Kratkoročno 0,71 0,40 0,33 0,27 0,25 0,26 0,24 0,19 0,17 53,6
1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,52 0,49 0,62 0,08 0,21 0,09 0,14 0,11 0,10 4,1
1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,43 0,23 0,11 0,16 0,15 0,32 0,30 0,14 0,07 11,9
1.1.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 0,83 0,44 0,32 0,33 0,28 0,26 0,23 0,21 0,21 37,7
Od toga: uz euro 0,77 0,44 0,36 0,30 0,27 0,29 0,27 0,21 0,19 47,7
Od toga: uz američki dolar 0,22 0,07 0,06 0,06 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 5,6
1.1.1.2. Dugoročno 2,72 2,45 2,19 1,76 1,18 1,07 1,00 0,95 0,92 4.675,9
1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,39 1,10 0,78 0,46 0,22 0,23 0,23 0,20 0,13 76,8
1.1.1.2.2. Više od 2 godine 2,76 2,49 2,23 1,79 1,20 1,09 1,01 0,96 0,94 4.599,1
Od toga: uz euro 2,75 2,47 2,21 1,78 1,19 1,08 1,00 0,96 0,93 4.635,7
Od toga: uz američki dolar 0,30 0,17 0,07 0,08 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 6,3

1.2. Nefinancijska društva 1,62 1,13 1,03 0,83 0,54 0,57 0,54 0,50 0,50 290,3

1.2.1. Oročeni depoziti 1,62 1,13 1,03 0,83 0,54 0,57 0,54 0,50 0,50 290,3
1.2.1.1. Kratkoročno 0,92 0,59 0,62 0,12 0,08 0,08 0,07 0,08 0,08 22,0
1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,47 0,88 0,13 0,31 0,06 0,14 0,04 0,03 0,10 0,2
1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,20 0,09 0,24 0,04 0,05 0,06 0,08 0,06 0,05 5,4
Od toga: uz euro 0,92 0,59 0,62 0,12 0,08 0,08 0,07 0,08 0,08 22,0
Od toga: uz američki dolar 0,88 – – – 0,10 – – – – –
1.2.1.2. Dugoročno 1,75 1,26 1,10 0,89 0,61 0,63 0,61 0,55 0,53 268,3
1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 0,96 0,22 0,14 0,14 0,18 0,03 0,03 0,01 0,01 17,1
1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,84 1,52 1,28 0,94 0,66 0,69 0,65 0,58 0,57 251,2
Od toga: uz euro 1,75 1,26 1,10 0,89 0,61 0,63 0,61 0,55 0,53 268,3
Od toga: uz američki dolar 0,40 – – – – – – – – –

1.3. Krediti s osnove repo poslova – – – – – – – – – –
2.
Krediti 5,58 4,97 4,43 3,99 3,63 3,53 3,44 3,35 3,33
88.775,9

2.1. Kućanstva 6,00 5,43 4,92 4,45 4,04 3,91 3,81 3,71 3,69
59.077,1

2.1.1. Stambeni krediti 5,01 4,54 4,10 3,69 3,38 3,29 3,22 3,15 3,14
44.678,8
2.1.1.1. Kratkoročno 5,77 4,70 2,99 2,52 2,15 2,66 3,22 3,41 3,44 0,0
Od toga: uz euro 5,77 4,70 2,99 2,52 2,15 2,66 3,22 3,41 3,44 0,0
2.1.1.2. Dugoročno 5,01 4,54 4,10 3,69 3,38 3,29 3,22 3,15 3,14
44.678,7
2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,51 3,76 3,91 3,29 3,08 3,05 2,99 2,95 2,92 79,5
2.1.1.2.2. Više od 5 godina 5,01 4,55 4,10 3,69 3,38 3,29 3,22 3,15 3,14
44.599,3
Od toga: uz euro 5,04 4,56 4,11 3,69 3,39 3,30 3,22 3,15 3,14
44.381,1
Od toga: uz švicarski franak 2,89 2,89 2,82 2,77 2,73 2,71 2,71 2,71 2,71 263,1

14.398,3
2.1.2.1. Kratkoročno 5,55 4,68 3,78 3,53 3,11 3,13 3,06 3,29 3,33 51,1
Od toga: uz euro 5,57 4,69 3,78 3,54 3,11 3,13 3,05 3,29 3,33 51,0
Od toga: uz švicarski franak – – 2,07 – – – – – – –
2.1.2.2. Dugoročno 7,75 7,12 6,53 6,05 5,75 5,60 5,53 5,47 5,43
14.347,2
2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 6,49 5,56 4,99 4,70 4,22 4,16 4,14 4,14 4,14 944,6
2.1.2.2.2. Više od 5 godina 7,86 7,23 6,64 6,14 5,85 5,70 5,63 5,56 5,52
13.402,6
Od toga: uz euro 7,77 7,13 6,54 6,05 5,76 5,61 5,54 5,48 5,44
14.305,4
Od toga: obrtnici 5,75 5,30 4,80 4,29 4,06 3,96 3,90 3,82 3,80 1.774,0

29.698,8

2.2.1. Krediti 4,64 4,10 3,54 3,12 2,86 2,81 2,73 2,64 2,60
29.698,8
2.2.1.1. Kratkoročno 5,15 4,13 3,45 2,49 2,61 2,66 2,81 2,41 2,38 1.477,9
Od toga: uz euro 5,15 4,13 3,45 2,49 2,61 2,66 2,81 2,41 2,38 1.477,6
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
Od toga: uz švicarski franak 3,20 3,20 3,20 3,20 0,00 – – – – –
2.2.1.2. Dugoročno 4,59 4,10 3,55 3,18 2,87 2,82 2,72 2,66 2,61
28.220,9
2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 5,00 4,11 3,45 2,98 2,61 2,58 2,59 2,54 2,55 5.942,9
2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,51 4,10 3,57 3,22 2,93 2,87 2,76 2,69 2,63
22.278,0
Od toga: uz euro 4,60 4,10 3,56 3,18 2,87 2,82 2,72 2,66 2,62
28.197,3
Tablica G5c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite i kredite (stanja)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1.
Depoziti 1,29 0,78 0,49 0,32 0,22 0,20 0,19 0,19 0,18
61.823,8

1.1. Kućanstva 1,32 0,79 0,48 0,31 0,21 0,20 0,19 0,18 0,18
57.156,6

1.1.1. Oročeni depoziti 1,32 0,79 0,48 0,31 0,21 0,20 0,19 0,18 0,18
57.156,6
1.1.1.1. Kratkoročno 0,76 0,35 0,22 0,16 0,11 0,11 0,11 0,12 0,12
19.743,7
1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,31 0,22 0,15 0,13 0,04 0,04 0,03 0,03 0,03 1.947,8
1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,41 0,18 0,10 0,10 0,04 0,04 0,04 0,03 0,03 2.208,6
1.1.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 0,86 0,38 0,25 0,17 0,12 0,12 0,13 0,14 0,15
15.587,4
Od toga: u euru 0,78 0,35 0,21 0,14 0,10 0,10 0,11 0,12 0,12
17.365,8
Od toga: u američkom dolaru 0,68 0,39 0,32 0,37 0,21 0,18 0,16 0,14 0,13 1.693,7
1.1.1.2. Dugoročno 1,68 1,07 0,64 0,39 0,27 0,25 0,23 0,22 0,21
37.412,9
1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,32 0,70 0,39 0,22 0,15 0,14 0,13 0,12 0,12
15.829,7
1.1.1.2.2. Više od 2 godine 1,98 1,36 0,83 0,51 0,35 0,32 0,30 0,29 0,28
21.583,2
Od toga: u euru 1,71 1,08 0,64 0,37 0,26 0,23 0,21 0,20 0,20
34.336,8
Od toga: u američkom dolaru 1,48 0,97 0,68 0,64 0,49 0,47 0,43 0,39 0,38 2.263,7


1.2.1.1. Kratkoročno 0,52 0,52 0,70 0,47 0,14 0,13 0,09 0,05 0,06 1.872,5
1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,15 0,63 0,65 0,32 0,06 0,10 0,04 0,07 0,07 246,9
1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,41 0,40 0,59 0,33 0,05 0,06 0,05 0,04 0,06 309,1
Od toga: u euru 0,39 0,34 0,41 0,37 0,12 0,11 0,08 0,04 0,05 1.661,4
1.2.1.2. Dugoročno 1,52 0,87 0,60 0,67 0,49 0,48 0,42 0,37 0,33 2.794,7
1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,57 0,73 0,47 0,58 0,43 0,41 0,34 0,32 0,27 1.929,9
1.2.1.2.2. Više od 2 godine 1,35 0,95 0,76 0,79 0,63 0,65 0,63 0,48 0,46 864,8
Od toga: u euru 1,54 0,87 0,58 0,52 0,43 0,43 0,39 0,34 0,30 2.599,8

2.
Krediti 4,19 3,44 2,66 2,28 1,99 2,00 1,92 1,94 1,84
17.837,0

2.1. Kućanstva 4,09 4,26 2,89 2,66 2,67 2,85 2,88 2,47 2,44 221,2


2.1.1.1. Kratkoročno – – – – – – – – – –
Od toga: u euru – – – – – – – – – –
Od toga: u švicarskom franku – – – – – – – – – –
2.1.1.2. Dugoročno 4,49 4,22 4,16 3,83 3,41 3,14 3,12 3,08 3,08 9,5
2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina – – – 3,56 3,56 3,56 3,56 3,56 3,56 0,2
2.1.1.2.2. Više od 5 godina 4,49 4,22 4,16 3,89 3,39 3,11 3,11 3,07 3,07 9,3
Od toga: u euru 4,49 4,22 4,31 3,86 3,41 3,13 3,12 3,08 3,08 9,3
Od toga: u švicarskom franku – – 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 3,28 0,2

2.1.2. Potrošački i ostali krediti 4,09 4,26 2,88 2,65 2,65 2,84 2,87 2,44 2,41 211,7
2.1.2.1. Kratkoročno 0,46 0,37 0,11 1,68 0,28 2,41 2,72 0,15 0,11 34,0
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
| | |
XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. IX.* | | | | | | X.
| |
Kamatna stopa Iznos
Od toga: u euru 0,45 0,37 0,10 1,68 0,27 2,41 2,72 0,14 0,11 34,0
Od toga: u švicarskom franku 7,88 7,41 6,82 6,30 5,89 5,75 5,75 5,75 5,75 0,0
2.1.2.2. Dugoročno 5,24 5,36 3,99 3,08 2,98 3,00 2,96 2,82 2,85 177,7
2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 5,55 6,07 3,47 3,25 4,18 4,56 4,74 4,97 5,06 11,9
2.1.2.2.2. Više od 5 godina 5,16 4,72 4,06 3,06 2,89 2,86 2,80 2,67 2,69 165,8
Od toga: u euru 5,26 5,38 3,99 3,07 2,98 3,00 2,96 2,82 2,85 177,5
Od toga: u švicarskom franku 3,83 3,78 3,74 3,72 3,70 3,57 – – – –
Od toga: obrtnici 5,12 4,65 3,89 2,98 2,86 2,85 2,88 2,73 2,75 136,5

17.615,8

2.2.1. Krediti 4,19 3,43 2,66 2,28 1,98 1,98 1,90 1,93 1,83
17.615,8
2.2.1.1. Kratkoročno 3,83 3,37 2,62 1,79 1,48 1,32 1,27 1,52 1,25 2.143,5
Od toga: u euru 3,95 3,37 2,44 1,71 1,52 1,34 1,31 1,41 1,14 1.409,8
2.2.1.2. Dugoročno 4,24 3,44 2,67 2,38 2,05 2,08 2,00 1,98 1,91
15.472,3
2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,66 3,95 2,67 2,46 2,23 2,43 2,23 2,18 2,13 2.430,7
2.2.1.2.2. Više od 5 godina 4,08 3,16 2,66 2,36 2,02 2,03 1,97 1,93 1,87
13.041,6
Od toga: u euru 4,23 3,42 2,65 2,37 2,05 2,08 2,00 1,98 1,91
15.456,7
Tablica G6a: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite bez valutne klauzule (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1.
Depoziti 0,85 0,68 0,45 0,22 0,10 0,07 0,06 0,10 0,04 1.344,6

1.1. Kućanstva 1,26 0,97 0,57 0,25 0,11 0,09 0,06 0,06 0,06 711,2

1.1.1.1. Kratkoročno 1,03 0,73 0,38 0,17 0,06 0,07 0,05 0,05 0,06 509,7
1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,57 0,28 0,13 0,08 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 172,6
1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 1,01 0,50 0,24 0,14 0,04 0,04 0,03 0,03 0,09 32,1
1.1.1.2. Dugoročno 1,77 1,54 0,87 0,42 0,22 0,14 0,11 0,11 0,08 201,5
1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,72 1,41 0,69 0,30 0,16 0,11 0,09 0,10 0,06 153,6
1.1.1.2.2. Više od 2 godine 1,88 1,80 1,15 0,57 0,32 0,22 0,14 0,15 0,14 47,9


1.2.1.1. Kratkoročno 0,48 0,33 0,28 0,14 0,09 0,04 0,06 0,03 0,02 601,2
1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,35 0,21 0,17 0,11 0,03 0,02 0,02 0,02 0,01 499,4
1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,54 0,30 0,37 0,14 0,06 0,04 0,12 0,05 0,13 29,8
1.2.1.2. Dugoročno 1,13 0,98 0,69 0,59 0,22 0,24 0,15 0,94 0,06 32,1
1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 1,19 0,90 0,63 0,28 0,37 0,31 0,22 0,03 0,07 9,0
1.2.1.2.2. Više od 2 godine 0,77 1,28 1,02 0,85 0,06 0,02 0,02 1,17 0,05 23,1

1.3. Krediti s osnove repo poslova 0,19 0,00 – – – – – – – –
2.
Krediti 7,03 6,41 6,17 5,56 5,21 5,29 4,99 4,99 5,04
16.122,1

2.1. Kućanstva 8,04 7,36 7,09 6,72 6,23 6,22 5,98 6,00 6,00
11.623,3


2.1.1.1. Kratkoročno 4,49 – – – – – – 3,04 – –
2.1.1.2. Dugoročno 4,56 3,89 3,59 2,88 2,52 2,95 2,47 2,88 2,85 285,5
2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,48 4,09 3,82 3,54 2,96 3,19 2,91 3,26 3,32 2,7
2.1.1.2.2. Više od 5 godina 4,56 3,88 3,59 2,87 2,52 2,94 2,46 2,88 2,85 282,9

11.337,8
2.1.2.1. Kratkoročno 8,14 7,40 7,17 6,96 6,52 6,46 6,36 6,29 6,27 8.642,8
2.1.2.2. Dugoročno 8,29 7,61 7,10 6,43 6,05 5,88 5,63 5,45 5,46 2.695,0
2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 8,07 7,43 6,96 6,59 6,20 6,05 5,90 5,75 5,67 1.563,5
2.1.2.2.2. Više od 5 godina 8,58 7,87 7,29 6,14 5,71 5,64 5,21 5,07 5,16 1.131,5
Od toga: obrtnici 8,06 7,54 6,99 6,20 5,93 5,71 5,12 5,38 5,55 263,8


2.2.1. Krediti 4,47 3,74 3,39 2,89 2,83 2,77 2,57 2,49 2,56 4.498,7
2.2.1.1. Kratkoročno 4,56 3,82 3,43 3,16 3,03 2,85 2,69 2,99 2,81 2.860,8
2.2.1.2. Dugoročno 4,16 3,47 3,18 2,41 2,51 2,57 2,35 1,82 2,11 1.638,0
2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,64 3,87 3,15 2,56 2,33 2,55 2,25 1,49 2,18 686,1
2.2.1.2.2. Više od 5 godina 3,86 3,12 3,25 2,29 2,68 2,60 2,60 2,39 2,06 951,9
Tablice skupine G6 • Podaci o kamatnim stopama i iznosima kredita. Prekoračenja po transakcijskom računu te potraživanja i
novih poslova za potkategorije kredita i depozita iz tablica G6a krediti po kreditnim karticama prikazani su kao knjigovodstvena
do G6c prikazani su detaljnije u tablicama skupina od G1 do G3. stanja. Depoziti i krediti kućanstvima i nefinancijskim društvi-
U tablice od G6a do G6c nisu uključeni prekonoćni depoziti ma dijele se na depozite i kredite bez valutne klauzule (Tablica
i revolving krediti. U tablicama se iskazuju vagani mjesečni pro- G6a), na depozite i kredite s valutnom klauzulom (Tablica G6b)
sjeci kamatnih stopa kreditnih institucija za odabrane agregirane i na devizne depozite i kredite (Tablica G6c).
kategorije novih depozitnih poslova (samo za oročene depozite) Opisi podjele po instrumentima, sektoru protustranke, roč-
i novih kreditnih poslova (za kredite koji nisu prekoračenja po nosti i valuti nalaze se u sklopu metodoloških pojašnjenja koja se
transakcijskom računu te potraživanja i krediti po kreditnim kar- odnose na tablice skupina G1 do G3. 
ticama) te sume iznosa novih poslova za te kategorije depozita i
Tablica G6b: Kamatne stope kreditnih institucija na kunske depozite i kredite s valutnom klauzulom (novi poslovi)
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
1.
Depoziti 1,11 1,16 0,88 0,47 0,18 0,31 0,22 0,19 0,30 55,7

1.1. Kućanstva 1,35 1,15 1,05 0,50 0,23 0,38 0,38 0,40 0,37 45,4

1.1.1.1. Kratkoročno 0,42 0,41 0,41 0,07 0,07 0,07 0,10 0,33 0,15 1,6
1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,49 0,70 0,77 0,07 0,09 0,09 0,09 0,08 0,12 1,5
1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,06 0,06 0,06 0,07 0,07 0,02 0,07 0,04 0,02 0,1
Od toga: uz euro 0,42 0,41 0,41 0,07 0,07 0,07 0,10 0,33 0,15 1,6
1.1.1.2. Dugoročno 1,42 1,20 1,07 0,51 0,23 0,39 0,40 0,40 0,38 43,8
1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 0,75 0,96 0,32 0,03 0,03 0,06 0,04 0,09 0,10 0,8
1.1.1.2.2. Više od 2 godine 1,63 1,21 1,08 0,52 0,23 0,40 0,43 0,41 0,39 43,0
Od toga: uz euro 1,42 1,20 1,07 0,51 0,23 0,39 0,40 0,40 0,38 43,8


1.2.1.1. Kratkoročno 0,21 1,18 0,30 0,14 0,10 0,04 0,02 0,00 0,01 0,5
1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,62 1,18 0,51 0,42 0,10 0,01 0,01 – – –
1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,12 – 0,01 0,01 0,09 0,01 0,01 0,01 0,01 0,3
1.2.1.1.3. Od 6 mjeseci do 1 godine 0,01 0,02 0,00 0,01 – 0,06 0,02 0,00 0,01 0,2
Od toga: uz euro 0,21 1,18 0,30 0,14 0,10 0,04 0,02 0,00 0,01 0,5
1.2.1.2. Dugoročno 0,42 0,03 0,20 0,18 0,11 0,01 0,00 0,01 0,00 9,8
1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 0,49 0,05 0,10 0,01 0,02 0,01 0,01 – 0,01 0,6
1.2.1.2.2. Više od 2 godine 0,42 0,00 0,20 0,18 0,12 0,01 0,00 0,01 0,00 9,2
Od toga: uz euro 0,42 0,03 0,20 0,18 0,11 0,01 0,00 0,01 0,00 9,8

2.
Krediti 4,61 3,97 3,62 2,61 2,94 3,09 2,59 2,65 2,60 3.080,6

2.1. Kućanstva 5,61 4,56 4,50 3,55 3,28 3,41 2,73 3,16 3,15 1.366,7


2.1.1.1. Kratkoročno 3,96 – – – – – – – – –
Od toga: uz euro 3,96 – – – – – – – – –
2.1.1.2. Dugoročno 4,01 3,56 3,41 2,94 2,61 2,85 2,38 2,66 2,66 929,7
2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,08 3,35 3,70 3,27 2,92 3,04 2,63 2,79 2,69 5,0
2.1.1.2.2. Više od 5 godina 4,01 3,56 3,41 2,94 2,61 2,85 2,38 2,66 2,66 924,7
Od toga: uz euro 4,01 3,56 3,41 2,94 2,61 2,85 2,38 2,66 2,66 929,7

2.1.2.1. Kratkoročno 5,77 4,49 4,34 3,66 3,00 3,44 3,00 3,35 4,34 6,6
Od toga: uz euro 5,83 4,49 4,47 3,78 3,00 3,44 3,00 3,35 4,41 6,3
2.1.2.2. Dugoročno 6,64 5,88 5,65 4,83 5,29 4,68 4,41 4,60 4,19 430,5
2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 4,61 5,11 5,36 3,29 4,06 4,18 4,11 4,31 4,06 73,9
2.1.2.2.2. Više od 5 godina 7,06 6,00 5,69 5,13 5,45 4,79 4,46 4,67 4,21 356,6
Od toga: uz euro 6,65 5,88 5,65 4,84 5,29 4,69 4,42 4,61 4,20 429,1
Od toga: uz švicarski franak – – – – 3,28 3,28 – – – –
Od toga: obrtnici 5,55 4,32 3,74 3,94 3,26 3,72 3,51 3,63 3,03 90,9


2.2.1. Krediti 4,31 3,68 3,18 2,18 2,63 2,84 2,43 2,25 2,17 1.713,8
2.2.1.1. Kratkoročno 4,49 3,88 3,55 2,17 2,96 2,23 2,74 1,60 1,90 227,5
Od toga: uz euro 4,49 3,88 3,55 2,17 2,96 2,23 2,74 1,60 1,90 227,5
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
|
| |
Kamatna stopa Iznos
2.2.1.2. Dugoročno 4,22 3,64 3,09 2,19 2,58 2,96 2,40 2,32 2,21 1.486,4
2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 4,70 3,45 2,95 1,89 2,43 2,98 2,59 2,35 2,42 440,3
2.2.1.2.2. Više od 5 godina 3,97 3,68 3,15 2,51 2,71 2,94 2,31 2,31 2,12 1.046,0
Od toga: uz euro 4,22 3,64 3,09 2,19 2,58 2,96 2,40 2,32 2,21 1.486,4
Tablica G6c: Kamatne stope kreditnih institucija na devizne depozite i kredite (novi poslovi)
| | | | | |
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. 2021. | 2021.
| XII. | XII. | XII. | XII. | XII. | III. | VI. | IX. | X.
| Kamatna stopa | Iznos
1.
Depoziti 0,49 0,45 0,60 0,36 0,06 0,07 0,10 0,13 0,09 2.430,5

1.1. Kućanstva 0,65 0,37 0,27 0,14 0,08 0,08 0,13 0,14 0,11 1.896,2

1.1.1.1. Kratkoročno 0,55 0,24 0,13 0,11 0,07 0,07 0,14 0,07 0,13 993,1
1.1.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,27 0,09 0,06 0,07 0,04 0,04 0,04 0,04 0,04 180,7
1.1.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,44 0,14 0,11 0,13 0,06 0,08 0,06 0,05 0,05 81,5
Od toga: u euru 0,56 0,24 0,11 0,08 0,05 0,06 0,14 0,07 0,12 848,0
1.1.1.2. Dugoročno 0,84 0,57 0,41 0,18 0,10 0,09 0,13 0,22 0,08 903,1
1.1.1.2.1. Od 1 do 2 godine 0,78 0,49 0,33 0,15 0,09 0,07 0,12 0,06 0,07 645,8
1.1.1.2.2. Više od 2 godine 0,98 0,74 0,56 0,24 0,13 0,15 0,16 0,50 0,12 257,3
Od toga: u euru 0,84 0,58 0,32 0,13 0,09 0,07 0,12 0,21 0,08 856,4


1.2.1.1. Kratkoročno 0,19 0,66 1,18 0,69 0,02 0,02 0,04 0,05 0,10 268,2
1.2.1.1.1. Do 3 mjeseca 0,14 0,68 1,32 0,75 0,01 0,01 0,03 0,09 0,09 133,9
1.2.1.1.2. Od 3 do 6 mjeseci 0,32 0,35 0,66 0,12 0,03 0,08 0,11 0,02 0,16 84,3
Od toga: u euru 0,08 0,07 0,55 0,02 0,02 0,01 0,03 0,02 0,09 157,0
1.2.1.2. Dugoročno 0,51 0,22 0,51 0,40 0,06 0,05 0,01 0,03 0,01 266,1
1.2.1.2.1. Od 1 do 2 godine 0,50 0,22 0,55 0,41 0,07 0,05 0,01 0,01 0,01 206,6
1.2.1.2.2. Više od 2 godine 0,53 0,24 0,25 0,29 0,02 0,05 0,01 0,20 0,02 59,5
Od toga: u euru 0,54 0,25 0,49 0,05 0,04 0,11 0,01 0,03 0,01 266,1
Od toga: u američkom dolaru 0,27 0,00 1,32 1,53 0,24 – – – – –

2.
Krediti 2,20 2,50 2,51 1,08 1,25 1,18 1,59 1,39 0,94 1.971,5

2.1. Kućanstva 0,55 0,06 0,16 1,34 1,51 0,91 0,29 0,77 0,22 34,8

2.1.1. Stambeni krediti – – – – – – 3,10 – – –

2.1.1.1. Kratkoročno – – – – – – – – – –
Od toga: u euru – – – – – – – – – –

2.1.1.2. Dugoročno – – – – – – 3,10 – – –
2.1.1.2.1. Od 1 do 5 godina – – – – – – – – – –
2.1.1.2.2. Više od 5 godina – – – – – – 3,10 – – –
Od toga: u euru – – – – – – 3,10 – – –

2.1.2.1. Kratkoročno 0,19 0,06 0,07 0,05 0,10 0,11 0,07 0,07 0,07 33,5
|
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | |
2021. 2021.
| | |
XII. XII. XII. XII. XII. III. VI. IX. | | | | | | X.
| |
Kamatna stopa Iznos
Od toga: u euru 0,18 0,05 0,06 0,05 0,09 0,10 0,07 0,07 0,06 33,5
Od toga: u švicarskom franku 7,88 7,41 6,82 6,30 5,89 5,75 5,75 5,75 5,75 0,0
2.1.2.2. Dugoročno 4,90 – 4,66 2,70 6,06 5,46 2,15 2,09 4,07 1,3
2.1.2.2.1. Od 1 do 5 godina 3,79 – 4,66 4,20 6,06 4,30 2,15 – – –
2.1.2.2.2. Više od 5 godina 6,84 – – 2,69 – 5,67 – 2,09 4,07 1,3
Od toga: u euru 4,90 – 4,66 2,70 6,06 5,46 2,15 2,09 4,07 1,3
Od toga: obrtnici 4,16 0,00 4,58 2,69 0,00 5,10 2,52 1,95 0,00 0,0


2.2.1. Krediti 2,25 2,53 2,56 1,07 1,25 1,18 1,61 1,41 0,95 1.936,7
2.2.1.1. Kratkoročno 1,84 2,77 2,62 1,11 0,72 0,69 0,79 0,89 0,83 1.095,1
Od toga: u euru 2,53 3,16 2,38 0,97 0,65 0,63 0,64 0,82 0,74 601,5
2.2.1.2. Dugoročno 2,56 2,36 2,46 0,95 2,35 2,45 2,70 2,15 1,11 841,6
2.2.1.2.1. Od 1 do 5 godina 2,40 3,82 3,07 1,08 2,86 2,56 2,73 1,79 3,53 61,4
2.2.1.2.2. Više od 5 godina 2,62 2,10 2,14 0,90 1,87 2,03 2,68 2,70 0,92 780,2
Od toga: u euru 2,56 2,35 2,23 0,95 2,35 2,49 2,70 2,15 1,11 841,6
Od toga: u američkom dolaru 3,53 3,53 3,72 – 3,56 1,11 – – – –
Tablica G7a: Kamatne stope ostvarene u trgovini depozitima na međubankovnom tržištu

vagani mjesečni prosjeci kamatnih stopa, u postocima na godišnjoj razini
Godina Mjesec O/N T/N S/N Do opoziva 2 – 6 dana 1 tj. 2 tj. 1 mj. 3 mj.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
2005. 2,97 4,45 4,91 4,27 3,52 3,69 4,20 4,57 5,33
2006. 2,36 2,37 2,30 2,82 2,31 2,77 2,68 3,36 3,81
2007. 4,97 5,30 4,91 4,00 5,45 5,51 5,59 5,87 5,86
2008. 5,86 5,64 4,79 – 5,22 6,59 6,50 6,88 7,38
2009. 7,22 6,97 6,30 6,50 7,76 7,79 8,53 8,98 9,31
2010. 0,89 1,23 1,25 – 1,16 1,23 1,82 1,74 2,92
2011. 0,86 0,98 1,92 – 0,89 1,22 1,46 2,25 3,31
2012. 1,09 1,67 1,37 – 1,09 1,38 2,20 1,75 3,79
2013. 0,37 0,33 1,00 – 0,73 1,01 0,62 1,02 2,36
2014. 0,34 0,36 0,82 – 0,48 0,54 0,57 0,79 0,95
2015. 0,44 1,19 – – 0,47 0,68 0,85 0,81 1,17
2016. 0,33 0,60 – – 0,34 0,32 0,46 – 0,81
2017. 0,10 – – – 0,10 0,04 0,13 – –
2018. 0,11 – – – 0,14 0,06 0,00 0,00 0,29
2019. 0,03 – – – 0,40 0,33 0,45 0,00 –
2020. 0,10 – – – – 0,05 0,20 – –
2020.
studeni – – – – – 0,00 – – –
prosinac – – – – – 0,05 0,20 – –
2021.
siječanj – – – – – – – – –
veljača – – – – – – – – 0,20
ožujak – – – – – – – – –
travanj – – – – – – – – –
svibanj – – – – – – – – –
lipanj – – – – – – – – –
srpanj – – – – – – – – –
kolovoz – – – – – – – – –
rujan – – – – – – – – –
listopad – – – – – – – – –
Tablica G7a: Kamatne stope ostvarene u trgovini depozitima transakcije, a povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu
na međubankovnom tržištu • U Tablici G7a iskazuju se vagani 4 – T/N (“TOM/NEXT”), to jest odobrenje sredstava obavlja
mjesečni prosjeci kamatnih stopa ostvarenih u izravnoj među- se prvi radni dan nakon dana zaključivanja transakcije, a povrat
sobnoj trgovini depozitima kreditnih institucija u izvještajnom sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 5 – S/N (“SPOT/
mjesecu te ne uključuju izravnu i repo trgovinu vrijednosnim NEXT”), to jest odobrenje sredstava obavlja se drugi radni dan
papirima niti transakcije s drugim pravnim i fizičkim osobama. nakon dana zaključivanja transakcije, a povrat sredstava sljede-
Godišnji prosjeci izračunati su kao jednostavni prosjeci vaga- ćega radnog dana, u stupcu 6 dospijeće do opoziva, u stupcu 7
nih mjesečnih prosjeka. Kamatne stope detaljnije su podijeljene dospijeće 2 do 6 dana, zatim u sljedećim stupcima: 1 tjedan, 2
prema roku dospijeća: u stupcu 3 – O/N (prekonoćno dospije- tjedna, 1 mjesec te 3 mjeseca.
će), to jest odobrenje sredstava obavlja se na dan zaključivanja
Tablica G7b: Kamatne stope kotirane na međubankovnom tržištu (ZIBOR)

jednostavni mjesečni prosjeci jednostavnih dnevnih prosjeka kotacija banaka
Godina Mjesec O/N T/N S/N 1 tj. 2 tj. 1 mj. 3 mj. 6 mj. 9 mj. 12 mj.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2004. 5,31 5,42 5,56 5,79 6,04 10,11 7,33 7,61 – –
2005. 3,62 3,74 3,79 4,30 4,59 5,98 6,21 6,45 – –
2006. 2,90 2,96 3,00 3,28 3,52 4,24 4,49 4,67 4,66 4,82
2007. 5,18 5,28 5,27 5,50 5,61 5,73 5,66 5,58 5,55 5,59
2008. 5,96 6,15 6,23 6,72 6,80 6,88 7,17 7,19 7,18 7,20
2009. 7,16 7,49 7,72 8,33 8,63 9,15 8,96 8,68 8,48 8,41
2010. 1,04 1,05 1,05 1,17 1,31 1,57 2,44 3,32 3,74 4,12
2011. 1,03 1,06 1,09 1,27 1,53 2,11 3,15 3,84 4,12 4,39
2012. 1,23 1,21 1,20 1,37 1,58 2,12 3,42 4,14 4,37 4,58
2013. 0,59 0,60 0,60 0,67 0,75 0,94 1,50 2,10 2,40 2,66
2014. 0,47 0,47 0,47 0,58 0,63 0,75 0,97 1,32 1,57 1,81
2015. 0,70 0,66 0,61 0,82 0,90 1,05 1,23 1,43 1,65 1,88
2016. 0,48 – – 0,53 0,59 0,68 0,86 1,03 1,20 1,37
2017. 0,37 – – 0,42 0,47 0,52 0,60 0,69 0,75 0,84
2018. 0,31 0,32 0,34 0,44 0,50 0,51 0,52 0,54
2019. 0,29 – – 0,30 0,32 0,39 0,46 0,47 0,48 0,51
2019. siječanj 0,30 0,30 0,33 0,42 0,49 0,49 0,50 0,52
veljača 0,31 0,32 0,34 0,42 0,49 0,49 0,50 0,52
ožujak 0,30 0,30 0,33 0,42 0,49 0,49 0,50 0,52
travanj 0,30 0,30 0,33 0,41 0,47 0,48 0,50 0,52
svibanj 0,30 0,30 0,32 0,42 0,48 0,49 0,50 0,53
lipanj 0,31 0,32 0,33 0,41 0,49 0,49 0,50 0,53
srpanj 0,28 0,30 0,32 0,40 0,47 0,48 0,49 0,52
kolovoz 0,29 0,30 0,31 0,38 0,45 0,46 0,47 0,49
rujan 0,30 0,31 0,32 0,39 0,47 0,47 0,48 0,51
listopad 0,29 0,30 0,31 0,36 0,43 0,44 0,46 0,49
studeni 0,27 0,29 0,30 0,35 0,41 0,44 0,46 0,48
prosinac 0,27 0,28 0,30 0,34 0,39 0,42 0,45 0,47
Napomene: Od 21. rujna 2015. ukinut je izračun ZIBOR-a za dospijeća T/N (“TOM/NEXT”) i S/N (“SPOT/NEXT”). Slijedom odluke da se izračun ZIBOR-a neće usklađivati s Uredbom (EU) br.
2016/1011 (EU Benchmarks Regulation – BMR), ZIBOR se nakon 1. siječnja 2020. prestaje upotrebljavati kao referentna stopa (https://www.hnb.hr/-/zibor-mora-biti-zamijenjen-drugim-stopama).
U skladu s time podaci u Tablici G7b više se neće ažurirati.
Tablica G7b: Kamatne stope kotirane na međubankovnom (prekonoćno dospijeće), to jest odobrenje sredstava obavlja se
tržištu (ZIBOR) • U Tablici G7b iskazuju se jednostavni mje- na dan zaključivanja transakcije, povrat sredstava sljedećega
sečni prosjeci dnevnih vrijednosti kamatnog indeksa ZIBOR, a radnog dana, u stupcu 4 – T/N (“TOM/NEXT”), to jest odo-
godišnji prosjeci jesu jednostavni prosjeci jednostavnih mjeseč- brenje sredstava obavlja se prvi radni dan nakon dana zaklju-
nih prosjeka. Indeksi ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered čivanja transakcije, povrat sredstava sljedećega radnog dana, u
Rates) jedinstvene su referentne kamatne stope na hrvatskom stupcu 5 – S/N (“SPOT/NEXT”), to jest odobrenje sredstava
međubankovnom tržištu. Službeni izračun ZIBOR-a prema dos- obavlja se drugi radni dan nakon dana zaključivanja transakcije,
pijećima temelji se na izračunu prosječnih vrijednosti kamatnih povrat sredstava sljedećega radnog dana, u stupcu 6 tjedan da-
stopa osam najvećih hrvatskih banaka kotiranih na Reutersovu na, zatim u sljedećim stupcima: 2 tjedna, 1 mjesec, 3 mjeseca, 6
sustavu točno u 11.00 sati svakoga radnog dana. Kamatne stope mjeseci, 9 mjeseci te 12 mjeseci.
detaljnije su podijeljene prema roku dospijeća: u stupcu 3 – O/N
Tablica G8a: Kamatne stope na trezorske zapise RH
Godina Mjesec Izdani u kunama Izdani uz valutnu Izdani u eurima

klauzulu u eurima
3 mj. 6 mj. 12 mj. 3 mj. 12 mj. 12 mj. 15 mj. 18 mj.
2005.
3,96 4,65 4,99 – – – – –
2006.
3,07 3,37 3,87 – – – – –
2007.
3,29 3,49 4,08 – – – – –
2008. 4,39 5,24 5,98 – 7,95 – – –
2009. 6,95 7,25 7,52 – 7,09 – – –
2010. 2,19 3,28 4,01 – 3,37 – – –
2011. 2,60 3,53 3,91 3,76 3,46 – – –
2012. 2,74 3,59 3,93 2,71 3,26 4,85 – 5,25
2013. 0,97 1,70 2,54 0,64 1,38 – – 5,00
2014. 0,49 0,99 1,86 0,38 0,51 – – –
2015. 0,36 0,50 1,50 0,23 0,40 – – 1,95
2016. 0,40 0,43 0,95 0,20 0,24 – 0,70 –
2017. 0,20 0,27 0,41 – 0,02 – 0,10 –
2018. – 0,06 0,09 – 0,00 – – –
2019. 0,03 0,06 0,08 – –0,03 – 0,00 –
2020. – – 0,06 – –0,03 0,06 – –
2020.
studeni – – – – – – – –
prosinac – – 0,06 – – – – –
2021.
siječanj – – 0,05 – – – – –
veljača – – 0,03 – – – – –
ožujak – 0,00 0,02 – – – – –
travanj – – 0,02 – – – – –
svibanj – – 0,02 – –0,05 –0,05 – –
lipanj – – 0,02 – – – – –
srpanj – – – – – – – –
kolovoz – – 0,01 – – – – –
rujan – – – – – – – –
listopad – – 0,00 – –0,15 – – –
Tablica G8a: Kamatne stope na trezorske zapise Republike računa obični prosjek u svakoj takvoj skupini. Preostalo do
Hrvatske • U Tablici G8a iskazuju se vagani mjesečni prosjeci spijeće obveznice na dan računa se kao prirodno zaokruženi broj
dnevnih kamatnih stopa ostvarenih na aukcijama trezorskih za- (interval t–0,5 do t+0,5) uz pretpostavku godine s 365 dana.
pisa Ministarstva financija Republike Hrvatske. Dnevne kamatne Ovisno o tržištu na kojemu su obveznice izdane, u Republi-
stope odgovaraju ostvarenom jedinstvenom prinosu pri izdava- ci Hrvatskoj ili na inozemnim tržištima kapitala, i s obzirom na
nju na aukcijama trezorskih zapisa Ministarstva financija. raspoloživost podataka za izračun prinosa do dospijeća, primije-
Godišnji prosjeci jesu obični prosjek vaganih mjesečnih pro- njena je djelomično različita metodologija.
sjeka. a) Obveznice izdane na domaćem tržištu kapitala
Vagani mjesečni prosjeci dnevnih kamatnih stopa izračunava- Dnevni prinosi do dospijeća izračunavaju se na temelju vaga-
ju se zasebno za trezorske zapise izdane u kunama i za trezorske nog prosjeka ostvarene prosječne cijene trgovanja na svim seg
zapise izdane uz valutnu klauzulu u eurima te posebno za svako mentima trgovanja Zagrebačke burze.
ugovoreno izvorno dospijeće (91 dan, 182 ili 364 dana). Dnevni prinosi izračunavaju se i u slučaju da određenog dana
Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice Republike nisu ostvarene transakcije trgovanja, uz pretpostavku zadržava-
Hrvatske za odabrane valute i rokove dospijeća • U Tablici G8b nja zadnje prosječne cijene.
iskazuju se prosječni mjesečni i godišnji prinosi do dospijeća na Dnevni prinosi ne izračunavaju se na dane državnih praznika
obveznice Republike Hrvatske za odabrane valute i rokove. i blagdana u RH.
Prosječni mjesečni prinosi do dospijeća obični su prosjek b) Obveznice izdane na inozemnim tržištima kapitala
dnevnih prinosa do dospijeća. Dnevni se prinosi do dospijeća preuzimaju preko Bloomber-
Prosječni godišnji prinosi su obični prosjek mjesečnih pro- gova financijskog servisa, a izračunati su na temelju dnevnih po-
sjeka. dataka o zadnjoj ponudbenoj (“bid”) kotiranoj cijeni.
Dnevni se prinosi računaju za svako preostalo dospijeće (za- U izračun prosječnoga mjesečnog prinosa ne uzimaju se dani
okruženo na cijeli broj godina) tako da se obveznice prvo gru- za koje nije raspoloživ podatak o dnevnom prinosu.
piraju u skupine prema preostalom roku dospijeća, a zatim se
78
Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice RH za odabrane valute i rokove dospijeća
Godina Mjesec USD EUR HRK s valutnom klauzulom u EURa HRK
2 g. 3 g. 4 g. 5 g. 6 g. 7 g. 8 g. 9 g. 10 g. 12 g. 20 g. 3 g. 4 g. 6 g. 11 g. 13 g. 14 g. 19 g. 2 g. 3 g. 4 g. 5 g. 6 g. 7 g. 8 g. 9 g.
2001. – – – – – – – – – – – 6,51 – – – – – – – – – – – – – –
2002. – – 5,77 – 5,58 6,31 5,80 6,51 – – – 5,92 – 5,69 – – – – – – – – – – – –
2003. – 3,19 – 4,69 4,62 4,83 4,93 – – – – – – 4,70 – – – – – – 6,01 6,07 – – – –
2004. 3,38 3,00 3,66 4,14 4,35 4,75 – 4,37 5,03 – – 3,64 3,85 – – – – – – 5,82 6,19 – – – – –
2005. 3,99 – 3,19 3,36 3,48 – 3,66 3,78 – – – 3,20 3,62 3,73 – – 4,30 – 4,07 5,17 4,24 5,68 – – – –
2006. – – 4,04 4,08 – 4,24 4,19 – – – – 4,02 – 4,36 – 4,42 4,27 – 4,06 4,60 4,15 – – 4,72 – 4,67
2007. – 5,60 4,62 – 4,93 4,72 – – – – – – 5,66 5,17 – 4,52 – – 4,71 4,24 – – 4,98 4,72 5,18 4,95
2008. 5,18 4,20 – 7,41 5,29 – – – – – – 6,56 5,89 5,55 6,00 – – – 5,50 – – 6,05 5,32 6,26 6,18 5,80
2009. 8,46 – 4,51 6,18 7,35 – – – – – – 7,11 5,91 6,52 6,67 – – – – – 8,14 7,41 7,95 7,73 7,89 –
2010. – – 4,30 5,10 – – – – – – – 4,69 5,20 5,07 – – – – – 5,28 5,97 5,70 5,81 6,05 – 6,43
2011. – – 5,04 – – 7,14 – – – – – 4,37 4,96 – 6,94 – – – 4,75 5,30 5,66 5,82 6,27 6,09 7,06 6,31
2012. – – – – 5,66 7,60 – – – – – 4,65 5,98 – 7,18 – – – 6,36 4,63 5,54 5,82 6,63 4,85 6,69 –
2013. – 4,24 – 4,14 4,05 – – – – – – 3,18 – 4,58 5,42 – – – 3,35 3,74 4,17 4,35 4,99 4,57 – –
2014. 3,32 3,54 3,08 3,95 – 3,50 3,83 – – – – – – 4,18 5,50 – – – 2,87 3,67 3,91 3,77 4,23 – – –
2015. 3,09 – 2,72 – 3,86 3,48 – 4,15 3,82 – – – 2,68 – – – – – 2,33 2,72 3,10 3,13 – – – –
2016. – 3,55 – 2,52 3,12 – 2,89 3,61 – – – 1,47 1,91 2,99 – – – – 1,58 1,90 2,26 2,32 – – – 3,44
2017. 2,70 3,11 1,16 1,66 – 1,91 2,54 2,33 2,83 2,72 – 1,11 – 2,19 – – – – 0,66 1,28 1,69 2,03 1,47 – 2,56 2,62
2018. 3,65 3,72 0,99 – 1,73 1,84 2,33 2,36 2,63 2,75 – – 0,70 1,48 – – 2,87 – 0,14 0,57 0,80 1,08 1,04 1,74 1,91 2,04
2019. 3,09 2,31 – 0,32 0,81 0,50 1,15 1,18 0,78 – – 0,26 0,41 1,19 – 2,12 2,84 – 0,17 0,32 0,20 0,65 0,75 0,70 1,09 1,53
2020. 1,09 1,80 0,29 0,86 0,55 0,98 0,97 1,08 1,25 – – –0,10 0,47 0,62 – 1,01 1,18 1,38 0,29 0,50 0,51 0,58 0,54 0,67 0,73 0,83
2020. studeni 1,12 1,19 0,26 – 0,50 – 0,58 0,67 – – – – 0,20 0,62 – – 1,07 1,39 – 0,23 0,29 0,31 0,45 0,69 – 0,73
prosinac 1,03 1,10 0,16 – 0,36 0,47 0,52 0,57 0,58 – – – 0,13 0,61 – – 1,13 1,31 – 0,20 0,27 0,21 0,38 0,57 – 0,63
2021. siječanj 0,87 0,96 0,17 – 0,30 0,46 0,53 0,57 0,63 – – –0,06 0,00 0,61 1,02 – 1,09 1,28 – 0,15 0,22 0,15 0,33 0,44 0,58 0,59
veljača 0,66 0,81 0,23 – 0,35 0,54 0,64 0,68 0,79 – – 0,21 – 0,61 1,01 – 0,99 1,25 – 0,11 0,15 – 0,26 0,36 0,52 –
ožujak 0,72 0,86 0,27 – 0,43 0,62 0,83 0,85 1,00 1,17 1,65 0,25 – 0,61 1,03 – 1,12 1,28 – 0,06 0,16 – 0,24 0,36 0,51 –
travanj 0,66 0,82 0,15 – 0,37 0,53 0,77 0,81 0,96 1,14 1,63 0,07 – 0,61 0,98 – 1,11 1,57 – 0,06 0,11 – 0,20 0,41 0,50 –
svibanj 0,55 0,70 0,09 – 0,41 0,57 0,82 0,90 1,11 1,28 1,73 0,08 – 0,60 0,96 – 1,11 1,57 0,04 0,06 0,10 – 0,18 0,41 0,50 –
lipanj 0,54 0,69 0,02 – 0,36 0,55 0,77 0,86 1,06 1,21 1,68 0,09 – 0,60 0,95 1,13 – 1,55 0,06 0,08 0,05 0,15 0,14 0,40 0,49 –
srpanj 0,61 0,75 –0,03 – 0,32 0,51 0,72 0,81 0,98 1,12 1,61 0,09 – 0,60 0,93 1,10 – 1,57 0,05 0,06 0,05 0,07 – 0,47 0,45 –
kolovoz 0,68 – –0,08 – 0,22 0,41 0,62 – 0,77 0,93 1,44 0,10 – 0,60 0,92 1,06 – 1,57 0,00 0,10 0,04 0,04 0,45 0,37 0,43 –
rujan 0,78 – –0,07 0,34 0,25 0,45 0,67 – 0,89 0,92 1,43 0,05 – 0,60 0,90 1,02 – 1,57 0,02 0,08 0,02 0,07 0,36 0,31 0,37 –
listopad 1,06 – – 0,41 – 0,58 0,82 – 1,08 – – 0,02 – 0,59 0,89 1,04 – – 0,02 0,07 0,00 0,06 0,26 0,25 0,32 –
a Obveznice izdane u HRK s valutnom klauzulom u EUR uključuju i obveznice izdane u kunama i indeksirane uz kretanje tečaja kuna/euro.
Napomena: Potpuni prikaz Tablice G8b sa svim rokovima dospijeća za odabrane valute dostupan je na web-stranicama Hrvatske narodne banke u sklopu Statističkog pregleda Tablica G8b: Prinosi do dospijeća na obveznice RH za odabrane valute i rokove dospijeća.
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • G. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
Tablica G10a: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva Hrvatske narodne banke
| | |
Godina Mjesec EUR/HRK ATS/HRK FRF/HRK | | | | |
100 ITL/HRK CHF/HRK GBP/HRK USD/HRK DEM/HRK |
2001. 7,471006 0,542939 1,138947 0,385845 4,946810 12,010936 8,339153 3,819865
2002. 7,406976 5,049125 11,793108 7,872490
2003. 7,564248 4,978864 10,943126 6,704449
2004. 7,495680 4,854986 11,048755 6,031216
2005. 7,400047 4,780586 10,821781 5,949959
2006. 7,322849 4,656710 10,740292 5,839170
2007. 7,336019 4,468302 10,731537 5,365993
2008. 7,223178 4,553618 9,101622 4,934417
2009. 7,339554 4,861337 8,233112 5,280370
2010. 7,286230 5,285859 8,494572 5,500015
2011. 7,434204 6,035029 8,566138 5,343508
2012. 7,517340 6,237942 9,269634 5,850861
2013. 7,573548 6,154290 8,922067 5,705883
2014. 7,630014 6,282424 9,465973 5,749322
2015. 7,609601 7,133762 10,489299 6,862262
2016. 7,529383 6,907710 9,221675 6,803718
2017. 7,460100 6,722335 8,517207 6,622397
2018. 7,414111 6,419731 8,381674 6,278406
2019. 7,413605 6,662175 8,454193 6,622347
2020. 7,533080 7,039882 8,476807 6,610754
2020. studeni 7,559151 7,018034 8,436323 6,396810
prosinac 7,538106 6,971602 8,324826 6,204191
2021. siječanj 7,559122 7,004148 8,472626 6,211006
veljača 7,566050 6,976586 8,661641 6,254728
ožujak 7,574976 6,850300 8,815126 6,355859
travanj 7,565690 6,856488 8,761096 6,331979
svibanj 7,521969 6,858556 8,715090 6,195396
lipanj 7,494933 6,851865 8,726350 6,211936
srpanj 7,496131 6,900443 8,750053 6,340079
kolovoz 7,490529 6,962536 8,786087 6,364003
rujan 7,486224 6,896124 8,740186 6,354274
listopad 7,505860 7,001151 8,852772 6,473433
Tablica G10a: Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva HNB-a prikazani su za odabrane valute od 1992. godi-
tečajeva Hrvatske narodne banke • Godišnji prosjeci srednjih ne do danas i iskazani su u kunama. Za razdoblja izračuna od
deviznih tečajeva HNB-a izračunati su na osnovi srednjih devi- početka 1992. godine, kad je hrvatski dinar bio zakonito sred-
znih tečajeva za radne dane u godini, prema tečajnicama HNB-a stvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, pa do uvođenja kune 30.
koje po datumu primjene pripadaju razdoblju izračuna. svibnja 1994. godišnji i mjesečni prosjeci iskazani su u kunskoj
Mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva HNB-a izraču- vrijednosti tako da su iznosi denominirani dijeljenjem s tisuću
nati su na osnovi srednjih deviznih tečajeva za radne dane u mje- (1000).
secu, prema tečajnicama HNB-a koje po datumu primjene pri- Godišnji i mjesečni prosjeci srednjih deviznih tečajeva za eu-
padaju razdoblju izračuna. ro u razdoblju od 1992. do kraja 1998. prosjeci su srednjih devi-
Podaci o godišnjim i mjesečnim prosjecima srednjih deviznih znih tečajeva koji su se primjenjivali za ECU.
Tablica G10b: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja
| | |
Godina Mjesec EUR/HRK ATS/HRK FRF/HRK | | | |
100 ITL/HRK CHF/HRK GBP/HRK USD/HRK DEM/HRK | |
2001. 7,370030 0,535601 1,123554 0,380630 4,977396 12,101856 8,356043 3,768237
2002. 7,442292 5,120256 11,451442 7,145744
2003. 7,646909 4,901551 10,860544 6,118506
2004. 7,671234 4,971314 10,824374 5,636883
2005. 7,375626 4,744388 10,753209 6,233626
2006. 7,345081 4,571248 10,943208 5,578401
2007. 7,325131 4,412464 9,963453 4,985456
2008. 7,324425 4,911107 7,484595 5,155504
2009. 7,306199 4,909420 8,074040 5,089300
2010. 7,385173 5,929961 8,608431 5,568252
2011. 7,530420 6,194817 8,986181 5,819940
2012. 7,545624 6,245343 9,219971 5,726794
2013. 7,637643 6,231758 9,143593 5,549000
2014. 7,661471 6,368108 9,784765 6,302107
2015. 7,635047 7,059683 10,361035 6,991801
2016. 7,557787 7,035735 8,815802 7,168536
2017. 7,513648 6,431816 8,467991 6,269733
2018. 7,417575 6,588129 8,205282 6,469192
2019. 7,442580 6,838721 8,724159 6,649911
2020. 7,536898 6,948371 8,353910 6,139039
2020. studeni 7,551837 6,984681 8,436864 6,334902
prosinac 7,536898 6,948371 8,353910 6,139039
2021. siječanj 7,557591 7,010752 8,527125 6,229982
veljača 7,582237 6,910533 8,693232 6,259586
ožujak 7,569509 6,844041 8,876066 6,448721
travanj 7,553299 6,856662 8,689944 6,232609
svibanj 7,509865 6,855820 8,741549 6,163711
lipanj 7,491244 6,835700 8,717845 6,290406
srpanj 7,501328 6,968904 8,811615 6,306287
kolovoz 7,483066 6,933901 8,724573 6,342119
rujan 7,495959 6,918282 8,691975 6,426577
listopad 7,509157 7,074100 8,889732 6,444522
Tablica G10b: Srednji devizni tečajevi Hrvatske narodne ban- do uvođenja kune 30. svibnja 1994. srednji devizni tečajevi koji
ke na kraju razdoblja • Tablica prikazuje srednje devizne teča- se primjenjuju na kraju razdoblja iskazani su u kunskoj vrijed-
jeve HNB-a koji se primjenjuju posljednjega dana promatranog nosti tako da su iznosi denominirani dijeljenjem s tisuću (1000).
razdoblja. Srednji devizni tečajevi za euro koji su se primjenjivali po-
Podaci o srednjim deviznim tečajevima HNB-a prikazani su sljednjeg dana promatranog razdoblja od 1992. do kraja 1998.
za odabrane valute od 1992. godine do danas i iskazani su u srednji su devizni tečajevi na kraju razdoblja koji su se primjenji-
kunama. Za razdoblja od početka vremenske serije 1992. godine vali za ECU.
Tablica G11: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanja

u milijunima EUR, tekući tečaj
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

V. VI. VII. VIII. IX. | | | | | | | | | |
A. Kupnja stranih sredstava plaćanja
1. Pravne osobe 15.892,4 19.406,7 15.302,1 14.529,1 12.427,4 1.301,1 1.184,4 1.222,6 944,6 1.090,8
2. Fizičke osobea 5.638,5 5.681,9 6.093,2 5.841,7 4.927,1 443,8 518,5 622,3 632,7 545,6

2.1. Domaće fizičke osobe 5.131,4 – – – – – – – – –

2.2. Strane fizičke osobe 507,2 – – – – – – – – –
3. Domaće banke 11.525,9 12.832,4 8.409,4 6.348,6 6.461,3 690,5 495,4 886,0 631,8 792,5
4. Strane banke 7.308,1 8.806,2 6.650,4 6.598,1 6.704,3 569,2 581,5 855,8 599,2 560,8
5. Hrvatska narodna banka – – – –

2.725,6 – – –
Ukupno (1+2+3+4+5) 40.365,0 46.727,1 36.455,1 33.317,5 33.245,7 3.004,6 2.779,8 3.586,7 2.808,3 2.989,7
B. Prodaja stranih sredstava plaćanja
1. Pravne osobe 20.350,1 25.345,5 19.941,1 21.330,2 19.515,2 1.722,1 1.881,0 2.456,5 2.150,6 1.939,1
2. Fizičke osobe
a
1.444,7 1.466,3 2.316,4 1.791,0 1.950,7 165,5 189,9 214,9 267,8 283,9

2.1. Domaće fizičke osobe 1.436,6 – – – – – – – – –

2.2. Strane fizičke osobe 8,0 – – – – – – – – –
3. Domaće banke 11.525,9 12.832,4 8.409,4 6.348,6 6.461,3 690,5 495,4 886,0 631,8 792,5
4. Strane banke 8.107,7 8.942,1 8.559,1 8.404,7 8.223,8 734,1 765,4 931,6 733,3 783,7
5. Hrvatska narodna banka 1.018,8 1.757,0 1.808,9 1.088,8 130,0 – 120,0 – – –
Ukupno (1+2+3+4+5) 42.447,2 50.343,3 41.034,9 38.963,4 36.281,0 3.312,2 3.451,7 4.489,0 3.783,5 3.799,2
C. Neto kupnja stranih sredstava plaćanja banaka (A-B)
1. Pravne osobe –4.457,7 –5.938,8 –4.639,0 –6.801,1 –7.087,8 –421,0 –696,6 –1.233,9 –1.206,0 –848,3
2. Fizičke osobea 4.193,9 4.215,5 3.776,8 4.050,7 2.976,4 278,3 328,6 407,4 364,9 261,7

2.1. Domaće fizičke osobe 3.694,7 – – – 0,0 – – – – –

2.2. Strane fizičke osobe 499,1 – – – 0,0 – – – – –
3. Strane banke –799,6 –135,9 –1.908,7 –1.806,6 –1.519,5 –164,9 –183,9 –75,8 –134,1 –222,9
4. Hrvatska narodna banka –1.018,8 –1.757,0 –1.808,9 –1.088,8 2.595,6 – –120,0 – – –
Ukupno (1+2+3+4) –2.082,3 –3.616,2 –4.579,8 –5.645,9 –3.035,3 –307,6 –671,9 –902,3 –975,2 –975,2
Bilješka: Ostale transakcije Hrvatske narodne banke
Kupnja stranih sredstava plaćanja 125,6 30,6 30,4 691,7 3.004,0 553,3 301,6 2,5 1,9 1,7
Od toga: s MF-om 125,6 30,6 30,4 691,7 3.004,0 553,3 301,6 2,5 1,9 1,7
Prodaja stranih sredstava plaćanja 277,8 0,0 0,0 463,6 0,0 – 0,0 – 0,0 –

Od toga: s MF-om 0,0 0,0 0,0 463,6 0,0 – 0,0 – 0,0 –
a Od siječnja 2017. godine Odlukom o uvjetima i načinu na koji ovlašteni mjenjači obavljaju mjenjačke poslove (NN, br. 22/2016.) ukinuta je mogućnost podjele fizičkih osoba na rezidente i
nerezidente.
Tablica G11: Trgovanje banaka stranim sredstvima plaćanja • (pravne i fizičke osobe, domaće i strane banke i Hrvatska narod-
Podaci o trgovanju banaka stranim sredstvima plaćanja obuhva- na banka). Izvor su podataka izvješća banaka o trgovanju stra-
ćaju promptne (spot) transakcije kupnje i prodaje stranih sred- nim sredstvima plaćanja uključujući i podatke o kupnji i proda-
stava plaćanja na domaćem deviznom tržištu. Promptni poslovi ji stranih sredstava plaćanja od fizičkih osoba preko ovlaštenih
su ugovorene transakcije kupoprodaje deviza koje se realiziraju mjenjača.
najkasnije u roku od 48 sati. Ostale transakcije HNB-a obuhvaćaju kupnju i prodaju stra-
Transakcije su klasificirane prema kategorijama sudionika nih sredstava plaćanja koje HNB obavlja uime drugih.
82 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • H. GOSPODARSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM
H. Gospodarski odnosi s inozemstvom

Tablica H1: Platna bilanca – svodna tablica
u milijunima EUR
2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | |

2020.* 2021.
| | | | | | 1. tr.* | 2. tr.* | 3. tr.* | |
4. tr.* |
1. tr.* 2. tr.a
A. TEKUĆE TRANSAKCIJE (1 + 6) 1.089,0 1.764,7 992,6 1.682,1 –53,8 –1.358,5 –469,6 2.000,7 –226,3 –1.298,5 –802,3
1. Roba, usluge i primarni dohodak (2 + 5) –344,7 142,3 –704,5 –208,0 –2.243,3 –1.801,4 –1.096,3 1.479,4 –825,0 –2.026,4 –1.323,5
1.1. Prihodi 22.641,1 25.543,9 28.412,5 30.987,7 23.925,8 5.189,6 4.670,6 8.240,7 5.824,9 5.131,4 6.963,9
1.2. Rashodi 22.985,8 25.401,6 29.117,0 31.195,7 26.169,0 6.991,0 5.766,9 6.761,3 6.649,9 7.157,8 8.287,4
2. Roba i usluge (3 + 4) 570,7 350,5 –417,4 –148,1 –3.400,9 –2.104,4 –1.246,7 1.440,9 –1.490,8 –2.154,2 –1.304,9
2.1. Prihodi 22.248,0 24.623,6 26.102,7 28.241,7 21.130,2 4.444,8 4.071,5 7.619,8 4.994,2 4.387,9 6.147,2
2.2. Rashodi 21.677,3 24.273,2 26.520,2 28.389,8 24.531,1 6.549,2 5.318,2 6.178,8 6.485,0 6.542,1 7.452,1
3.
Roba –7.606,9 –8.450,1 –9.642,2 –10.450,6 –8.697,7 –2.502,6 –1.937,6 –2.137,4 –2.120,1 –2.514,0 –2.610,0
3.1. Prihodi 10.510,6 11.708,7 12.229,7 12.867,1 12.191,9 3.053,1 2.624,2 3.131,6 3.383,0 3.220,1 3.800,4
3.2. Rashodi 18.117,6 20.158,8 21.871,9 23.317,7 20.889,6 5.555,7 4.561,9 5.268,9 5.503,1 5.734,0 6.410,4
4.
Usluge 8.177,6 8.800,5 9.224,8 10.302,5 5.296,8 398,2 691,0 3.578,3 629,3 359,7 1.305,1
4.1. Prihodi 11.737,3 12.914,9 13.873,1 15.374,6 8.938,3 1.391,7 1.447,3 4.488,2 1.611,2 1.167,8 2.346,8

4.2. Rashodi 3.559,7 4.114,3 4.648,3 5.072,1 3.641,5 993,5 756,3 909,9 981,9 808,1 1.041,7
5.
Primarni dohodak –915,4 –208,2 –287,1 –59,9 1.157,6 303,0 150,4 38,5 665,8 127,8 –18,7

5.1. Prihodi 393,2 920,3 2.309,8 2.746,1 2.795,6 744,8 599,1 620,9 830,7 743,5 816,7

5.2. Rashodi 1.308,6 1.128,5 2.596,8 2.806,0 1.637,9 441,8 448,7 582,4 164,9 615,7 835,4
6.
Sekundarni dohodak 1.433,7 1.622,4 1.697,1 1.890,1 2.189,5 442,8 626,7 521,3 598,7 727,9 521,2
6.1. Prihodi 2.814,0 3.048,7 3.227,7 3.598,7 3.903,6 897,4 1.042,5 908,6 1.055,1 1.240,3 955,3

6.2. Rashodi 1.380,4 1.426,3 1.530,6 1.708,6 1.714,1 454,5 415,8 387,4 456,5 512,4 434,1
B.
KAPITALNE TRANSAKCIJE 665,9 454,7 672,0 889,7 1.074,4 215,2 286,7 235,9 336,6 264,9 337,9
C.
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE 1.478,9 2.317,6 1.787,3 2.437,2 622,6 –1.370,1 81,9 1.912,8 –2,2 –1.134,6 173,6
1.
Izravna ulaganja –1.997,4 –1.119,1 –841,7 –3.396,5 –673,0 –351,6 –160,9 –223,6 63,2 –490,6 –363,1

1.1. Imovina –1.629,1 –671,8 235,5 80,3 373,1 27,9 106,6 180,9 57,6 157,0 685,4

1.2. Obveze 368,3 447,3 1.077,2 3.476,8 1.046,1 379,6 267,5 404,5 –5,6 647,6 1.048,6
2.
Portfeljna ulaganja 1.389,3 396,7 993,3 1.318,7 –75,3 –317,4
–1.496,4 1.394,0 344,5 –654,0 –16,4

2.1. Imovina –93,8 439,6 460,5 1.194,8 616,9 13,0 –66,7 338,0 332,7 389,9 162,7
2.2. Obveze –1.483,1 42,9 –532,8 –123,9 692,3 330,4 1.429,7 –1.056,0 –11,8 1.043,9 179,1
3.
Financijske izvedenice –149,1 –371,5 84,4 –113,2 –346,2 –95,8 –25,1 –188,1 –37,2 –217,1 –15,5
4.
Ostala ulaganja 2.501,1 819,6 6,4 3.638,9 1.113,6 1.531,4 932,4 –184,7 –1.165,5 –1.914,2 66,5

4.1. Imovina 367,5 712,4 –93,1 –528,6 482,4 986,0 567,1 680,2
–1.750,9 229,3 239,3
4.2. Obveze –2.133,6 –107,2 –99,4 –4.167,5 –631,2 –545,4 –365,4 864,9 –585,4 2.143,6 172,8
5.
Međunarodne pričuve –265,0 2.592,0 1.544,9 989,4 603,5 –2.136,6 832,0 1.115,2 792,9 2.141,4 502,2
D.
NETO POGREŠKE I PROPUSTI –276,0 98,3 122,6 –134,6 –398,1 –226,7 264,8 –323,7 –112,4 –100,9 638,1
Preliminarni podaci.
a
Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka platne bilance počevši od 2000. godine zbog unapređenja izvora podataka i računskih metoda te poboljšanja
kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl.
round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil.
EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR). U cijeloj seriji podataka HBOR je reklasificiran iz Ostalih sektora u sektor Opća država.
U poziciji neto pogrešaka i propusta nalazi se i protustavka dijela prihoda od usluga putovanja koji se odnosi na takve prihode koji nisu zabilježeni u evidenciji kreditnih institucija.
Tablice H1 – H6: Platna bilanca • Platna bilanca Republike procjene i statistička istraživanja koje provodi Hrvatska narod-
Hrvatske sustavan je prikaz vrijednosti ekonomskih transakcija na banka, 2. specijalizirana izvješća Hrvatske narodne banke (o
hrvatskih rezidenata s inozemstvom u određenom razdoblju. Od ostvarenom platnom prometu s inozemstvom, monetarnoj sta-
1993. do kraja 2013. platna bilanca sastavljala se u skladu s me- tistici, statistici vrijednosnih papira i međunarodnim pričuvama)
todologijom koju je preporučio Međunarodni monetarni fond u te 3. izvješća državnih institucija (Državnog zavoda za statistiku,
5. izdanju svog priručnika za sastavljanje platne bilance (priruč- Ministarstva financija, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu-
nik BPM5), dok se, počevši s 2014. godinom, platna bilanca sa- ranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje).
stavlja prema 6. izdanju priručnika (priručnik BPM6). Također, Platna bilanca Republike Hrvatske iskazuje se u tri valute: u
s početkom primjene priručnika BPM6, u skladu s novom me- euru (EUR), američkom dolaru (USD) i kuni (HRK). U sva tri
todologijom, rekonstruirane su i povijesne serije podataka platne slučaja rabe se isti izvori podataka i primjenjuju se ista nače-
bilance za godine 2000. – 2013. la obuhvata transakcija i kompiliranja pojedinih stavki. Izvor-
Tri su vrste izvora podataka za sastavljanje platne bilance: 1. ni podaci iskazani su u različitim valutama, pa je vrijednost
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • H. GOSPODARSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM 83
Tablica H2: Platna bilanca – robe i usluge

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020.* | | | | | | |

2020.* 2021.
| | | | | | 1. tr.* | 2. tr.* | 3. tr.* | 4. tr.* | 1. tr.* | 2. tr.a
Roba –7.606,9 –8.450,1 –9.642,2 –10.450,6 –8.697,7 –2.502,6 –1.937,6 –2.137,4 –2.120,1 –2.514,0 –2.610,0
1. Prihodi 10.510,6 11.708,7 12.229,7 12.867,1 12.191,9 3.053,1 2.624,2 3.131,6 3.383,0 3.220,1 3.800,4
1.1. Izvoz (fob) u vanjskotrgovinskoj statistici 12.270,7 13.983,4 14.505,1 15.186,3 14.831,8 3.671,3 3.207,2 3.767,3 4.186,1 4.007,6 4.692,3
1.2. Prilagodbe za obuhvat –1.825,0 –2.322,4 –2.334,0 –2.369,6 –2.721,6 –633,9 –597,9 –663,2 –826,5 –809,6 –913,8
1.3. Neto izvoz u poslovima preprodaje robe 19,1 14,2 20,2 10,0 13,7 3,6 3,2 3,9 3,1 1,1 1,0

1.4. Nemonetarno zlato 45,8 33,5 38,3 40,4 67,9 12,2 11,8 23,6 20,3 21,0 21,0
2. Rashodi 18.117,6 20.158,8 21.871,9 23.317,7 20.889,6 5.555,7 4.561,9 5.268,9 5.503,1 5.734,0 6.410,4
2.1. Uvoz (cif) u vanjskotrgovinskoj statistici 19.934,2 22.077,9 24.047,7 25.323,1 23.132,9 6.172,0 5.140,3 5.773,0 6.047,6 6.359,9 7.013,8
2.2. Prilagodbe za obuhvat –1.143,6 –1.202,0 –1.402,1 –1.182,3 –1.506,3 –418,5 –415,9 –321,9 –350,1 –421,8 –381,9
2.3. Prilagodbe za klasifikaciju –680,5 –731,4 –790,0 –841,3 –768,3 –204,2 –171,0 –192,1 –201,0 –211,1 –233,8

2.4. Nemonetarno zlato 7,4 14,3 16,3 18,2 31,3 6,4 8,4 9,9 6,6 7,1 12,3
Usluge 8.177,6 8.800,5 9.224,8 10.302,5 5.296,8 398,2 691,0 3.578,3 629,3 359,7 1.305,1
1. Usluge oplemenjivanja robe u vlasništvu drugih 264,4 258,2 251,9 275,8 273,0 72,8 65,7 68,8 65,8 59,4 63,1

1.1. Prihodi 300,9 302,0 300,8 323,5 322,2 86,1 77,6 82,5 76,0 72,8 78,5

1.2. Rashodi 36,6 43,9 49,0 47,6 49,2 13,4 11,9 13,7 10,2 13,5 15,4
2. Prijevoz 510,1 507,3 561,1 555,9 275,1 57,0 50,9 80,4 86,8 51,9 70,6

2.1. Prihodi 1.077,5 1.159,7 1.233,5 1.264,2 844,0 213,3 171,7 226,6 232,5 197,8 238,6

2.2. Rashodi 567,4 652,4 672,4 708,3 568,9 156,2 120,7 146,2 145,7 145,9 168,1
3. Putovanja – turizam 7.244,7 7.757,7 8.066,1 8.964,3 4.133,8 156,8 465,4 3.219,8 291,8 144,7 1.061,0
3.1. Prihodi 8.098,2 8.959,6 9.501,2 10.539,1 4.813,5 401,9 556,1 3.388,5 467,0 246,7 1.247,1

3.1.1. Poslovni razlozi 180,3 244,0 187,6 237,8 122,9 36,6 14,5 44,9 26,9 24,7 43,9
3.1.2. Osobni razlozi 7.917,9 8.715,5 9.313,6 10.301,3 4.690,7 365,3 541,6 3.343,6 440,1 222,0 1.203,2

3.2. Rashodi 853,5 1.201,9 1.435,1 1.574,8 679,7 245,1 90,7 168,7 175,2 102,0 186,1

3.2.1. Poslovni razlozi 279,1 377,3 417,3 411,1 188,7 37,8 21,0 50,8 79,1 44,5 81,2
3.2.2. Osobni razlozi 574,5 824,6 1.017,8 1.163,7 491,1 207,3 69,7 118,0 96,0 57,5 104,9
4. Ostale usluge 158,5 277,4 345,8 506,4 614,8 111,6 109,0 209,3 184,9 103,8 110,4

4.1. Prihodi 2.260,7 2.493,6 2.837,5 3.247,8 2.958,5 690,3 642,0 790,5 835,7 650,6 782,5

4.2. Rashodi 2.102,2 2.216,2 2.491,8 2.741,4 2.343,7 578,7 533,0 581,2 650,8 546,8 672,1
od čega: FISIM –231,0 –191,9 –199,8 –217,0 –145,8 –32,2 –35,9 –39,1 –38,5 –32,4 –38,3

Prihodi 3,6 7,7 10,0 10,4 7,2 2,3 1,8 1,6 1,5 1,9 1,6

Rashodi 234,6 199,6 209,8 227,4 153,0 34,5 37,7 40,7 40,1 34,3 39,9
a
Napomena: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka stavke Roba – rashodi dopunom podataka o uvozu rabljenih automobila od strane fizičkih osoba iz zemalja
Europske unije koji nisu obuhvaćeni sustavom izvješćivanja Intrastat, počevši od 2013. godine. Nadalje, revidirana je i serija podataka stavke Turizam – prihodi zbog izmjene metodologije
procjene prihoda od turizma, počevši od 2003. godine. Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s
2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.
transakcija potrebno preračunati iz originalne valute u izvještaj- obrasca za statistiku robne razmjene između zemalja članica
nu valutu primjenom tečajeva s tečajnice Hrvatske narodne ban- EU-a (Intrastat) i Jedinstvene carinske deklaracije za statistiku
ke na jedan od sljedećih načina: robne razmjene sa zemljama nečlanicama EU-a (Extrastat). Ti
• primjenom srednjih tečajeva na dan transakcije se podaci u skladu s preporučenom metodologijom prilagođuju
• primjenom prosječnih mjesečnih ili tromjesečnih srednjih te- za obuhvat i klasifikaciju. Tako se iz podataka DZS-a o robnoj
čajeva kad nije poznat datum transakcije razmjeni trebaju isključiti uvoz i izvoz koje obavljaju nereziden-
• primjenom tečaja na kraju razdoblja za izračun promjene vri- ti. Također, u skladu s metodologijom, izvoz i uvoz robe iska-
jednosti transakcija između dva razdoblja; iz stanja iskazanih zuju se u platnoj bilanci prema paritetu fob. Vrijednost izvo-
na kraju razdoblja u originalnoj valuti izračunava se vrijed- za prema tom paritetu već je sadržana u spomenutom izvješću
nost promjene u originalnoj valuti, koja se primjenom pro- DZS-a, dok se vrijednost uvoza prema paritetu fob do 2007.
sječnoga srednjeg tečaja u promatranom razdoblju preraču- godine procjenjivala uz pomoć istraživanja Hrvatske narodne
nava u vrijednost promjene u izvještajnoj valuti. banke koje se provodilo na stratificiranom uzorku uvoznika,
Stavke platne bilance koje se odnose na izvoz i uvoz robe na osnovi čijih se rezultata procjenjivao udio usluga prijevo-
slažu se od podataka Državnog zavoda za statistiku o ostva- za i osiguranja za koji se umanjuje originalna vrijednost uvoza
renoj robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom. prema paritetu cif iz navedenog izvješća DZS-a. U razdoblju
Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja od 1993. do 2001. taj je udio iznosio 7,10% (procijenjen sa-
2013. statistički podaci o robnoj razmjeni Republike Hrvat- mo na uzorku najvećih i velikih uvoznika), a od 2002. godine
ske s inozemstvom dobivaju se iz dva različita izvora: Intrastat on iznosi 3,73%. Hrvatska narodna banka ponovo je provela
Tablica H3: Platna bilanca – primarni i sekundarni dohodak

u milijunima EUR
2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | |

2020.* 2021.
| | | | | | 1. tr.* | 2. tr.* | 3. tr.* | 4. tr.* | 1. tr.* | 2. tr.a
Primarni dohodak –915,4 –208,2 –287,1 –59,9 1.157,6 303,0 150,4 38,5 665,8 127,8 –18,7
1. Naknade zaposlenima 1.346,6 1.551,1 1.622,1 1.868,7 1.804,8 449,1 410,1 418,2 527,4 496,8 550,7

1.1. Prihodi 1.365,2 1.572,8 1.656,5 1.912,4 1.840,7 458,1 419,7 427,1 535,7 505,9 561,0

1.2. Rashodi 18,6 21,6 34,4 43,7 35,9 9,1 9,6 8,9 8,4 9,1 10,3
2. Dohodak od izravnih ulaganja –1.617,4 –1.292,8 –1.602,8 –1.709,4 –530,2 –86,7 –191,7 –270,1 18,3 –289,7 –537,9

2.1. Prihodi –1.489,0
–1.145,7 140,9 193,0 289,3 89,6 52,4 126,4 20,9 87,6 111,4
2.1.1. Dividende i povlačenja dobiti iz kvazi-korporacija 51,2 77,8 100,3 94,2 46,2 4,8 11,4 23,7 6,3 3,5 39,7

2.1.2. Zadržana dobit –1.562,8
–1.239,4 24,8 79,8 227,2 80,5 37,1 98,9 10,7 77,1 59,5
2.1.3. Dohodak od dužničkih odnosa (kamate) 22,6 15,9 15,7 19,0 15,8 4,3 3,8 3,8 3,9 7,0 12,2

2.2. Rashodi 128,5 147,1 1.743,7 1.902,4 819,5 176,3 244,1 396,5 2,7 377,3 649,3
2.2.1. Dividende i povlačenja dobiti iz kvazi-korporacija 253,6 605,7 630,9 1.035,9 350,8 36,2 90,0 148,9 75,7 33,4 143,2
2.2.2. Zadržana dobit –290,2 –632,8 941,7 741,3 352,3 110,6 124,7 217,2 –100,1 317,8 475,1
2.2.3. Dohodak od dužničkih odnosa (kamate) 165,1 174,2 171,1 125,3 116,4 29,5 29,4 30,4 27,1 26,1 31,0
3. Dohodak od portfeljnih ulaganja –707,1 –633,5 –567,4 –566,4 –544,1 –177,9 –134,4 –123,6 –108,2 –183,2 –124,1

3.1. Prihodi 102,6 79,1 73,0 134,3 128,9 46,0 33,9 27,9 21,1 21,2 29,2

3.2. Rashodi 809,8 712,6 640,4 700,7 673,0 223,9 168,3 151,4 129,4 204,5 153,4
4. Dohodak od ostalih ulaganja –316,7 –215,6 –157,4 –136,8 –102,2 –28,0 –25,5 –25,1 –23,5 –21,7 –19,8

4.1. Prihodi 35,1 31,6 20,9 22,3 7,3 4,6 1,2 0,5 1,0 3,1 2,6

4.2. Rashodi 351,8 247,2 178,3 159,2 109,5 32,6 26,7 25,6 24,5 24,8 22,4
5. Dohodak od međunarodnih pričuva 116,6 100,1 98,9 118,5 105,3 30,3 27,0 23,9 24,0 21,8 24,4

5.1. Prihodi 116,6 100,1 98,9 118,5 105,3 30,3 27,0 23,9 24,0 21,8 24,4

5.2. Rashodi 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
6. Ostali primarni dohodak 262,6 282,5 319,4 365,6 424,1 116,2 64,9 15,1 227,9 103,8 88,1

6.1. Prihodi 262,6 282,5 319,4 365,6 424,1 116,2 64,9 15,1 227,9 103,8 88,1

6.2. Rashodi 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Sekundarni dohodak 1.433,7 1.622,4 1.697,1 1.890,1 2.189,5 442,8 626,7 521,3 598,7 727,9 521,2
1. Opća država –419,6 –369,4 –332,7 –347,1 –55,4 –121,8 59,7 17,8 –11,1 66,3 –115,5

1.1. Prihodi 306,2 346,6 421,5 507,0 813,5 119,2 282,1 185,1 227,2 349,6 101,1

1.2. Rashodi 725,8 716,0 754,2 854,1 868,9 241,0 222,4 167,3 238,3 283,3 216,6
2. Ostali sektori 1.853,3 1.991,8 2.029,8 2.237,2 2.244,9 564,7 567,1 503,4 609,7 661,6 636,7

2.1. Prihodi 2.507,8 2.702,1 2.806,2 3.091,7 3.090,1 778,2 760,4 723,6 827,9 890,7 854,2

2.2. Rashodi 654,5 710,3 776,5 854,4 845,2 213,5 193,4 220,1 218,2 229,1 217,6
a
Napomena: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka stavke Sekundarni dohodak – Ostali sektori zbog uključenja podataka za procijenjeni dio radničkih doznaka
koji zaobilaze formalne kanale prijenosa, počevši od 2000. godine. Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima,
počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.
istovrsnu anketu krajem 2006. (za uvoz u prethodnoj godini). Intrastat. Vremenska serija uvoza robe revidirana je navedenim
Nova je anketa pokazala da se udio troškova prijevoza i osigu- podacima počevši od 2013. godine.
ranja nastavio smanjivati te je iznosio 3,03%. Taj se udio počeo Od 1999., na osnovi rezultata Istraživanja o potrošnji ino-
primjenjivati od obračuna za prvo tromjesečje 2007. godine. zemnih putnika u Hrvatskoj i domaćih putnika u inozemstvu,
Radi veće pouzdanosti 2011. pristupilo se procjeni koeficijen- stavka izvoza robe dopunjuje se procijenjenom vrijednošću robe
ta cif/fob na temelju raspoloživih podataka DZS-a o robnom prodane stranim putnicima i turistima i iznesene iz Republike
uvozu. Za svaku godinu posebno, počevši od 2008., na teme- Hrvatske, a stavka uvoza robe dopunjuje se procijenjenom vri-
lju robe uvezene na paritetu fob i sličnim paritetima izračunati jednošću robe koju su hrvatski građani osobno uvezli iz susjed-
su udjeli usluga prijevoza i osiguranja. Tako je za 2008. godi- nih zemalja (troškovi za tzv. šoping). Ovakav tretman također je
nu procijenjen koeficijent od 4,1%, u 2009. godini 4,4%, a u usklađen s priručnikom BPM6.
2010. godini 4,7%. Za svaku iduću godinu podatak se na isti Počevši s 2014. godinom, uvoz i izvoz robe koja je pred-
način ponovo procjenjuje. Tretman goriva i ostale robe koja čini met prekograničnog oplemenjivanja HNB prati posebnim sta-
opskrbu stranih prijevoznih sredstava u Hrvatskoj ili domaćih tističkim istraživanjem s obzirom na to da takvu robu, koja nije
prijevoznih sredstava u inozemstvu ostaje nepromijenjen, od- promijenila vlasništvo, za potrebe platne bilance treba isključiti
nosno sadržan je u uvozu i izvozu robe. Od drugog tromjesečja iz podataka Državnog zavoda za statistiku o ostvarenoj robnoj
2019. godine podaci o uvozu robe nadopunjuju se podacima o razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom. Rezultati ovo-
uvozu rabljenih automobila od strane fizičkih osoba iz zema- ga statističkog istraživanja uspoređuju se i nadopunjuju poda-
lja Europske unije koji nisu obuhvaćeni sustavom izvješćivanja cima Državnog zavoda za statistiku o uvozu i izvozu robe radi
Tablica H4: Platna bilanca – izravna i portfeljna ulaganja

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | 1. tr. | 2. tr. | 3. tr. | 4. tr. | 1. tr.* | 2. tr.a
Izravna ulaganja –1.997,4 –1.119,1 –841,7 –3.396,5 –673,0 –351,6 –160,9 –223,6 63,2 –490,6 –363,1
1.
Imovina –1.629,1 –671,8 235,5 80,3 373,1 27,9 106,6 180,9 57,6 157,0 685,4

1.1. Vlasnička ulaganja –81,4 387,0 106,3 99,9 –21,1 –53,2 –2,6 –11,3 46,0 11,6 4,2
1.1.1. U poduzeće izravnog ulaganja 111,3 387,7 106,8 100,5 –21,4 –53,1 –2,7 –11,4 45,7 11,7 3,7

1.1.2. U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje) 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.1.3. Između horizontalno povezanih poduzeća –192,7 –0,7 –0,5 –0,7 0,4 –0,1 0,1 0,1 0,3 –0,1 0,5

1.2. Zadržana dobit –1.562,8
–1.239,4 24,8 79,8 227,2 80,5 37,1 98,9 10,7 77,1 59,5

1.3. Dužnički instrumenti 15,2 180,6 104,4 –99,4 166,9 0,6 72,0 93,3 1,0 68,3 621,8

1.3.1. U poduzeće izravnog ulaganja 54,5 101,7 –23,2 –185,3 56,8 –13,0 19,9 36,5 13,4 37,3 514,6
1.3.2. U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje) 49,7 –16,7 70,0 –15,8 110,2 1,4 23,9 102,4 –17,5 59,6 26,2
1.3.3. Između horizontalno povezanih poduzeća –89,1 95,6 57,7 101,7 –0,1 12,2 28,2 –45,5 5,0 –28,5 81,1
2.
Obveze 368,3 447,3 1.077,2 3.476,8 1.046,1 379,6 267,5 404,5 –5,6 647,6 1.048,6

2.1. Vlasnička ulaganja 690,7 600,3 747,9 903,1 652,9 204,0 12,8 210,0 226,1 189,6 329,6
2.1.1. U poduzeće izravnog ulaganja 690,6 600,3 748,1 903,1 652,9 204,0 12,8 210,0 226,1 189,6 329,6


2.1.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 0,0 0,0 –0,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.2. Zadržana dobit –290,2 –632,8 941,7 741,3 352,3 110,6 124,7 217,2 –100,1 317,8 475,1

2.3. Dužnički instrumenti –32,1 479,8 –612,4 1.832,5 40,8 65,0 130,0 –22,7 –131,5 140,2 243,8
2.3.1. U poduzeće izravnog ulaganja 56,1 552,1 –356,9 1.285,4 91,7 32,0 121,2 –5,6 –56,0 48,4 159,5
2.3.2. U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje) 72,5 –13,6 –4,5 865,1 32,6 44,8 5,5 7,5 –25,3 11,3 –9,5
2.3.3. Između horizontalno povezanih poduzeća –160,6 –58,7 –251,0 –317,9 –83,4 –11,8 3,3 –24,6 –50,3 80,5 93,8
Portfeljna ulaganja 1.389,3 396,7 993,3 1.318,7 –75,3 –317,4

–1.496,4 1.394,0 344,5 –654,0 –16,4
1.
Imovina –93,8 439,6 460,5 1.194,8 616,9 13,0 –66,7 338,0 332,7 389,9 162,7

1.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele –129,3 352,1 248,3 452,8 392,4 31,8 –81,8 165,8 276,6 300,5 118,8

1.1.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.1.2. Druge monetarne financijske instiucije –66,7 2,6 –2,2 –0,1 3,8 0,1 –0,1 3,3 0,6 –2,8 –17,4
1.1.3. Ostali sektori –62,5 349,5 250,5 452,9 388,5 31,6 –81,7 162,5 276,0 303,3 136,2
1.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 35,5 87,5 212,2 742,0 224,6 –18,7 15,1 172,1 56,1 89,4 44,0
1.2.1. Dugoročna 55,0 57,8 198,6 768,0 223,6 –13,0 16,1 164,6 56,1 69,1 52,3

1.2.1.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 –0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,9
1.2.1.2. Druge monetarne financijske institucije –2,1 –91,6 –55,8 203,7 –104,7 –61,9 2,7 –11,2 –34,4 38,3 48,1
1.2.1.3. Ostali sektori 57,1 149,4 254,3 564,4 328,4 48,8 13,3 175,8 90,5 30,8 –1,7

1.2.2. Kratkoročna –19,5 29,7 13,6 –26,0 0,9 –5,7 –1,0 7,6 0,0 20,3 –8,3

1.2.2.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
1.2.2.2. Druge monetarne financijske institucije –149,9 13,6 13,3 –22,1 2,4 –3,8 –2,6 8,8 –0,1 –0,0 –8,3

1.2.2.3. Ostali sektori 130,4 16,1 0,3 –4,0 –1,4 –1,9 1,6 –1,3 0,1 20,3 –0,1
2.
Obveze –1.483,1 42,9 –532,8 –123,9 692,3 330,4 1.429,7 –1.056,0 –11,8 1.043,9 179,1
2.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele 14,9 36,3 28,6 –4,0 –128,4 –113,2 –2,5 –7,7 –5,0 12,3 –24,2

2.1.1. Druge monetarne financijske institucije 1,6 –2,6 1,9 –2,9 –2,1 –2,1 0,7 –0,6 –0,1 –1,0 –0,3

2.1.2. Ostali sektori 13,4 38,8 26,7 –1,1 –126,3 –111,1 –3,2 –7,1 –4,9 13,3 –23,9
2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire –1.498,0 6,6 –561,4 –119,9 820,7 443,6 1.432,2 –1.048,4 –6,8 1.031,6 203,3
2.2.1. Dugoročna –1.500,0 –16,9 –542,2 –36,8 792,8 443,6 1.432,2

–1.048,4 –34,7 1.018,1 16,7
2.2.1.1. Opća država –1.337,2 381,5 –512,1 –518,7 855,7 436,5 1.446,6
–1.041,6 14,2 956,9 –19,9

2.2.1.2. Druge monetarne financijske institucije 12,5 –4,0 9,8 44,0 –0,2 2,0 –3,6 1,2 0,1 4,9 37,4
2.2.1.3. Ostali sektori –175,3 –394,5 –39,9 437,9 –62,7 5,1 –10,9 –8,0 –49,0 56,3 –0,8

2.2.2. Kratkoročna 1,9 23,6 –19,3 –83,1 27,9 0,0 0,0 0,0 27,9 13,5 186,6

2.2.2.1. Opća država –5,9 18,3 –19,3 –0,6 27,9 0,0 0,0 0,0 27,9 13,5 186,6

2.2.2.2. Druge monetarne financijske institucije 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

2.2.2.3. Ostali sektori 7,9 5,3 0,0 –82,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
a
Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka stavke Izravna ulaganja – dužnički instrumenti zbog revizije podataka o inozemnom dugu počevši od 2010.
godine. Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom
svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i
inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8
mil EUR).
oplemenjivanja bez promjene vlasništva. Nadalje, vrijednost robe 2003. – 2012., platnobilančni podaci o prihodima na poziciji
kod koje nije došlo do promjene vlasništva između rezidenata i Putovanja – turizam nisu izvedeni opisanom standardnom me-
nerezidenata (tzv. kvazitranzit) također se isključuje iz podataka todološkom kombinacijom fizičkih pokazatelja i ocijenjene pro-
DZS-a o ostvarenoj robnoj razmjeni RH s inozemstvom. Osim sječne potrošnje iz Istraživanja o potrošnji inozemnih putnika,
toga, u uvoz i izvoz robe uključuju se transakcije između rezide- već se radi veće pouzdanosti procjene za ovo razdoblje na strani
nata i nerezidenata obavljene na teritoriju RH, pri kojima roba prihoda primjenjuje ekonometrijska metoda procjene koju je ra-
nije prešla državnu granicu. zvio HNB. Pritom se fizički pokazatelji MUP-a i DZS-a, kao i
BPM6 donosi promjene u tretmanu osobne imovine koju sa druge relevantne varijable, rabe kao ulazni podaci za tu ekono-
sobom nose osobe koje mijenjaju rezidentnost. Takva vrsta pri- metrijsku procjenu. Naposljetku, za razdoblje od 2013. godine
jenosa robe ne uključuje se u platnu bilancu vodeći se kriterijem nadalje podaci o prihodima i podaci o rashodima na pozicijama
da nad robom nije došlo do promjene vlasništva. Putovanja – turizam ponovo se računaju kao umnožak fizičkih
Preprodaja robe prikazuje se na bruto načelu unutar računa pokazatelja broja putnika i odgovarajućih anketnih pokazatelja
robe, kao zasebna stavka. Uključuje vrijednost robe kojom se tr- njihove prosječne potrošnje. Pritom kao glavni izvor podataka za
guje, a koja ne prelazi carinsku granicu zemlje trgovca, već se ovaj izračun služe službeni podaci MUP-a i rezultati Istraživanja
kupi, a potom proda negdje u inozemstvu. Tako se kupnja robe o potrošnji putnika HNB-a.
prikazuje kao negativan izvoz zemlje u kojoj je trgovac rezident, Pozicija Ostale usluge sastavlja se upotrebom različitih izvo-
a prodaja robe kao izvoz s pozitivnim predznakom. Moguće je ra podataka: osim prihoda i rashoda koji se odnose na usluge
da neto izvoz robe na ovoj osnovi za neko razdoblje bude nega- osiguranja te komunikacijske i građevinske usluge, koji se od
tivan. Preprodaja robe iskazuje se po transakcijskim cijenama, a 2001. utvrđuju uz pomoć specijaliziranih statističkih istraživa-
ne po fob vrijednosti, i to samo u zemlji čiji je trgovac rezident. nja HNB-a, vrijednosti svih ostalih usluga preuzimale su se iz
Od 1. siječnja 2011. neto vrijednost, odnosno provizija i druge statistike ostvarenoga platnog prometa s inozemstvom sve do
zarade od preprodaje robe, prikuplja se putem statističkog istra- kraja 2010., kada je ukinuta njegova evidencija prema karakteru
živanja o prihodima i rashodima od razmjene usluga s inozem- transakcija. Počevši od 2011. godine, za procjenu pozicije Osta-
stvom. Budući da BPM6 preporučuje prikazivanje bruto vrijed- le usluge, koja uključuje 30 različitih vrsta usluga čija je podjela
nosti, anketni upitnik ovog istraživanja prilagođen je počevši s propisana 6. izdanjem MMF-ova Priručnika za platnu bilancu
2014. godinom na bruto osnovi. (engl. Balance of Payments Manual), primjenjuje se jedinstveno
U BPM6 naglašena je važnost prikazivanja nemonetarnog statističko istraživanje. To istraživanje uključuje i komunikacij-
zlata odvojeno od ostale robe zbog posebne uloge te robe na fi- ske usluge, čime se istodobno ukida posebno istraživanje o ko-
nancijskom tržištu. munikacijskim uslugama, dok se usluge osiguranja i građevinske
Na računu usluga zasebno se vode usluge prijevoza, putova- usluge i nadalje prate zasebnim istraživanjima.
nja – turizma i ostale usluge. Prihodi i rashodi s osnove usluga Nakon prelaska na priručnik BPM6 račun usluga obuhvaća i
prijevoza u razdoblju od 1993. do 1998. preuzimani su iz evi- proizvođačke usluge na robi koja je u tuđem vlasništvu čiji naj-
dencije platnog prometa s inozemstvom. Počevši od 1999. godi- važniji dio čini oplemenjivanje robe. Osim usluge oplemenjiva-
ne, prihodi i rashodi s osnove prijevoza robe i putnika, kao i vri- nja, tu su još i usluge slaganja, etiketiranja, pakiranja i slično,
jednost pratećih usluga, koji zajedno čine ukupnu vrijednost tih koje obavljaju subjekti koji nisu vlasnici robe. Prema BPM6 u
usluga, sastavljaju se na osnovi rezultata Statističkog istraživanja platnu bilancu uključuje se samo neto vrijednost usluge koja uk-
o uslugama u međunarodnom prijevozu, što ga provodi HNB. ljučuje naknadu koja se veže za doradu, a ne i vrijednost dora-
Zbog izrazito velike populacije cestovnih prijevoznika prihodi i đene robe. Ovakve usluge prate se u sklopu Istraživanja o raz-
rashodi s osnove teretnoga cestovnog prijevoza ne preuzimaju mjeni usluga s inozemstvom (US-PB) počevši od 2011. godine,
se iz tog istraživanja, nego se sastavljaju upotrebom podataka o a 2014. uvedeno je posebno statističko istraživanje radi praćenja
ostvarenom platnom prometu s inozemstvom. Počevši od siječ- uvoza i izvoza robe s motivom dorade i oplemenjivanja te pripa-
nja 2011., zbog ukidanja evidencije platnog prometa s inozem- dajućih usluga koje iz toga proizlaze. Za identificiranje tvrtki ko-
stvom, ova stavka sastavlja se na osnovi Istraživanja o transpor- je primaju/pružaju usluge oplemenjivanja rabe se podaci DZS-a
tu DZS-a i procjenama Udruge cestovnih teretnih prijevoznika. o robnom uvozu i izvozu.
Rashodi teretnoga cestovnog prijevoza jednaki su troškovima Usluge popravaka i održavanja robe od 2011. godine poseb-
prijevoza i osiguranja koji se odnose na uvoz robe koji pripada no se prate u sklopu Statističkog istraživanja o prihodima i ras-
nerezidentima, a koji se procjenjuje na osnovi svođenja vrijedno- hodima od razmjene usluga s inozemstvom.
sti uvoza prema paritetu cif na vrijednost uvoza prema paritetu Kod financijskih usluga novost koju donosi priručnik BPM6
fob. jest uključivanje posredno mjerene naknade za uslugu financij-
Prihodi od usluga pruženih stranim putnicima i turistima, skog posredovanja (engl. financial intermediation services indi-
kao i rashodi koje su domaći putnici i turisti imali u inozemstvu, rectly measured, FISIM), što znači da se jedan dio dohotka od
prikazuju se na pozicijama Putovanja – turizam. Za razdoblje ulaganja reklasificira iz Primarnog dohotka na Usluge. Riječ je
od 1993. do 1998. te se pozicije procjenjuju upotrebom različi- o onom dijelu dohotka koji financijske institucije zarađuju iznad
tih izvora podataka. Međutim, kako dostupni izvori za ovo raz- tzv. referentne kamatne stope. Referentna kamatna stopa je sto-
doblje ne osiguravaju potpuni obuhvat u skladu s preporučenom pa koja u sebi ne sadržava element pružene usluge klijentima,
metodologijom za razdoblje od 1999. do 2002. za ove se procje- a kao prikladna primjenjuje se stopa za međubankovno krediti-
ne rabi Istraživanje o potrošnji inozemnih putnika u Hrvatskoj ranje. Kod kredita FISIM je razlika između kamata na kredite i
i domaćih putnika u inozemstvu koje HNB provodi od druge troška sredstava izračunatog na temelju referentne kamatne sto-
polovine 1998. godine. Podaci o prosječnoj potrošnji putnika pe. Kod depozita FISIM je razlika između kamata izračunatih
iz tog izvora, koji je rezultat anketiranja putnika (stratificirani na temelju referentne kamatne stope i kamata koje se plaćaju
uzorak) na graničnim prijelazima, kombiniraju se sa službenim deponentima. BPM6 u obzir uzima samo FISIM kod financij-
podacima Ministarstva unutarnjih poslova i Državnog zavoda za skih društava i samo na instrumente kredita i depozita u njiho-
statistiku o broju stranih i domaćih putnika kako bi se procije- vim bilancama (fondovi novčanog tržišta i investicijski fondovi
nila ukupna potrošnja stranih putnika u RH i domaćih putni- ne proizvode, FISIM). U našem slučaju FISIM je u potpunosti
ka u inozemstvu u navedenom razdoblju. Za sljedeće razdoblje, izračunat prema međunarodno propisanoj metodologiji.
Tablica H5: Platna bilanca – ostala ulaganja

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | 1. tr. | 2. tr. | 3. tr. | 4. tr. | 1. tr.* | 2. tr.a
Ostala ulaganja, neto 2.501,1 819,6 6,4 3.638,9 1.113,6 1.531,4 932,4 –184,7 –1.165,5 –1.914,2 66,5
1.
Imovina 367,5 712,4 –93,1 –528,6 482,4 986,0 567,1 680,2
–1.750,9 229,3 239,3

1.1. Ostala vlasnička ulaganja 53,4 53,2 26,7 15,1 11,5 –0,7 0,3 0,2 11,7 4,6 25,7
1.2. Valuta i depoziti –293,3 371,5 –718,1 –176,9 594,5 681,5 –238,6 472,1 –320,6 –600,1 455,9
1.2.1. Središnja banka 483,4 575,5 –780,9 322,5 159,5 –166,9 –174,4 114,1 386,6 –528,2 583,0
1.2.2. Opća država –46,2 –31,4 –9,3 134,6 –135,0 –44,1 2,9 –54,7 –39,0 92,2 –84,0
1.2.3. Druge monetarne financijske institucije –766,1 –135,8 92,7 –625,2 388,3 801,2 –56,0 351,2 –708,1 –88,7 –130,1
1.2.4. Ostali sektori 35,6 –36,8 –20,6 –8,8 181,6 91,3 –11,1 61,5 39,9 –75,4 86,9

1.3. Krediti 435,9 –164,0 282,3 –212,6 17,3 352,5 642,0 9,2 –986,3 259,0 –353,8

1.3.1. Opća država 0,2 15,8 62,8 0,3 28,3 19,1 4,7 –1,3 5,7 3,4 –86,6

1.3.1.1. Dugoročni krediti 0,2 15,8 62,8 0,3 14,1 4,5 5,0 –1,1 5,7 3,4 –86,6

1.3.1.2. Kratkoročni krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 14,2 14,7 –0,3 –0,2 0,0 0,0 0,0
1.3.2. Druge monetarne financijske institucije 430,0 –265,3 210,6 –332,8 118,6 328,9 634,3 –12,4 –832,2 258,5 –280,9

1.3.2.1. Dugoročni krediti –36,7 41,1 –50,9 –0,5 55,3 14,3 –1,0 –43,8 85,8 –13,8 –19,6
1.3.2.2. Kratkoročni krediti 466,6 –306,5 261,5 –332,2 63,3 314,6 635,4 31,4 –918,1 272,3 –261,3

1.3.3. Ostali sektori 5,7 85,6 8,9 119,8 –129,5 4,5 3,0 22,8 –159,8 –2,9 13,6
1.3.3.1. Dugoročni krediti 5,3 54,8 5,6 106,0 –129,3 –7,4 5,2 35,9 –163,0 –3,5 13,5

1.3.3.2. Kratkoročni krediti 0,5 30,7 3,3 13,8 –0,2 11,9 –2,2 –13,0 3,2 0,6 0,2

1.4. Trgovinski krediti 153,8 214,0 –109,3 –105,2 165,9 14,3 22,7 180,2 –51,3 149,6 –9,5

1.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.4.1.1. Dugoročni krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.4.1.2. Kratkoročni krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
1.4.2. Ostali sektori 153,8 214,0 –109,3 –105,2 165,9 14,3 22,7 180,2 –51,3 149,6 –9,5

1.4.2.1. Dugoročni krediti 5,4 5,2 –3,2 –6,0 –0,3 –0,4 –1,2 –0,1 1,5 0,8 –1,1
1.4.2.2. Kratkoročni krediti 148,5 208,9 –106,2 –99,3 166,2 14,7 23,9 180,3 –52,7 148,8 –8,5

1.5. Ostala imovina 17,6 237,7 425,3 –48,9 –306,9 –61,6 140,6 18,5 –404,4 416,2 121,0
1.5.1. Opća država 0,0 206,3 465,7 –52,2 –305,8 –66,6 148,9 18,6 –406,7 427,0 122,5
1.5.2. Druge monetarne financijske institucije 17,6 31,4 –40,4 3,3 –1,0 5,0 –8,3 –0,1 2,3 –10,8 –1,5
2.
Obveze –2.133,6 –107,2 –99,4 –4.167,5 –631,2 –545,4 –365,4 864,9 –585,4 2.143,6 172,8

2.1. Ostala vlasnička ulaganja 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.2. Valuta i depoziti –954,5 –656,3 211,4 –247,8 185,7 31,2 –198,6 –239,1 592,2 –174,5 –165,9
2.2.1. Središnja banka 29,1 –3,3 –32,5 11,5 –17,2 –34,6 22,0 6,5 –11,1 –12,2 9,6

2.2.2. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.2.3. Druge monetarne financijske institucije –983,7 –653,1 243,8 –259,3 202,9 65,8 –220,5 –245,6 603,3 –162,4 –175,5

2.2.4. Ostali sektori 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.3. Krediti –1.475,5 486,4 –563,9 –3.813,3 –782,2 –661,3 –37,5 1.128,2 –1.211,8 2.234,2 143,4
2.3.1. Središnja banka –303,5 705,9 –372,8 –453,5 –297,3 –560,3 –139,0 1.419,9 –1.017,9 801,8 348,0

2.3.1.1.1. Povučena kreditna sredstva 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.3.1.1.2. Otplate 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.3.1.2. Kratkoročni krediti –303,5 705,9 –372,8 –453,5 –297,3 –560,3 –139,0 1.419,9 –1.017,9 801,8 348,0
2.3.2. Opća država 45,4 –34,0 –443,0 –581,8 485,6 –73,2 298,6 –98,6 358,7 821,2 –336,6
2.3.2.1. Dugoročni krediti 45,4 –99,0 –398,0 –561,8 402,6 –73,2 298,6 –98,6 275,7 708,2 –219,6
2.3.2.1.1. Povučena kreditna sredstva 1.041,6 892,6 321,7 344,6 1.179,3 52,1 493,2 29,6 604,3 834,6 24,2
2.3.2.1.2. Otplate 996,2 991,6 719,7 906,4 776,7 125,3 194,6 128,2 328,6 126,4 243,8

2.3.2.2. Kratkoročni krediti 0,0 65,0 –45,0 –20,0 83,0 0,0 0,0 0,0 83,0 113,0 –117,0
2.3.3. Druge monetarne financijske institucije –626,9 –104,5 33,4 43,7 4,8 1,6 171,5 –182,0 13,7 552,7 –111,9
2.3.3.1. Dugoročni krediti –586,2 –176,7 40,8 5,0 9,9 39,5 9,0 –11,8 –26,8 –33,5 7,6
2.3.3.1.1. Povučena kreditna sredstva 267,8 148,9 137,0 123,7 124,8 53,7 26,4 18,0 26,8 23,5 23,7
2.3.3.1.2. Otplate 854,0 325,5 96,2 118,7 114,9 14,1 17,4 29,7 53,6 57,1 16,1

2.3.3.2. Kratkoročni krediti –40,7 72,2 –7,4 38,8 –5,2 –37,9 162,5 –170,2 40,5 586,3 –119,5
2.3.4. Ostali sektori –590,6 –81,0 218,5 –2.821,7 –975,3 –29,4 –368,6 –11,1 –566,2 58,4 243,9
2.3.4.1. Dugoročni krediti –696,5 –245,1 154,5 –2.628,7 –1.141,6 –45,7 –368,3 –172,5 –555,1 –4,0 –228,9
2.3.4.1.1. Povučena kreditna sredstva 3.868,8 3.473,7 4.533,6 3.827,0 2.959,0 938,7 590,6 694,3 735,3 571,7 648,8
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | |
1. tr. |
2. tr. |
3. tr. |
4. tr. |
1. tr.* 2. tr.a
2.3.4.1.2. Otplate 4.565,3 3.718,8 4.379,1 6.455,7 4.100,5 984,4 958,9 866,8 1.290,4 575,7 877,8
2.3.4.2. Kratkoročni krediti 105,9 164,1 64,0 –193,0 166,3 16,3 –0,3 161,4 –11,1 62,4 472,9

2.4. Trgovinski krediti 432,9 109,3 254,7 –134,2 –52,8 87,4 –143,8 –20,1 23,8 97,2 228,7

2.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



2.4.2. Ostali sektori 432,9 109,3 254,7 –134,2 –52,8 87,4 –143,8 –20,1 23,8 97,2 228,7

2.4.2.1. Dugoročni krediti 154,1 10,0 –125,4 –185,2 –2,7 –0,2 –1,8 –0,7 0,1 8,0 –0,3

2.4.2.2. Kratkoročni krediti 278,9 99,3 380,1 51,0 –50,1 87,6 –142,0 –19,4 23,8 89,2 229,0

2.5. Ostale obveze –136,5 –46,5 –1,7 27,8 18,1 –2,6 14,5 –4,1 10,3 –13,3 –33,4

2.6. Specijalna prava vučenja –0,0 0,0 –0,0 –0,0 –0,0 0,0 –0,0 0,0 –0,0 0,0 0,0
a Preliminarni podaci.
Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka zbog ažuriranja zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, a u skladu
s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom, počevši s 2000. godinom.
Na računu primarnog dohotka transakcije se raspoređuju u horizontalno povezanih poduzeća jer nije ispunjen kriterij za
četiri osnovne skupine. 10% vlasništva.
Stavka Naknade zaposlenima sastavlja se na osnovi ostvare- Priručnik BPM6 donosi pojam superdividenda. Superdivi-
noga platnog prometa s inozemstvom sve do kraja 2010., ka- dende se opisuju kao isplate dioničarima koje nisu rezultat re-
da je ukinuta njegova evidencija prema karakteru transakcija. dovitih poslovnih aktivnosti tijekom poslovne godine za koju se
Počevši od 2011., ova pozicija na strani prihoda procjenjuje se isplaćuju redovne dividende. Superdividende se najbliže mogu
modelom koji se zasniva na agregiranim podacima banaka o približiti definiciji isplata dioničarima na teret zadržanih dobiti
priljevima fizičkih osoba rezidenata od nerezidenata. Na strani prethodnih godina. Takve isplate treba evidentirati kao povlače-
rashoda rabe se postojeća istraživanja o uslugama koja u sebi nje vlasničkog ulaganja, a ne u sklopu evidentiranja primarnog
sadržavaju dio koji se odnosi na naknade zaposlenicima isplaće- dohotka. To načelo kod nas vrijedi već duže vrijeme tako da pri-
ne nerezidentima te posebno istraživanje o dohocima isplaćeni- mjenom priručnika BPM6 nije došlo do promjene statističkog
ma nerezidentima za institucije koje nisu uključene u uzorak za tretmana takvih isplata.
istraživanje o uslugama. Dohodak od vlasničkih portfeljnih ulaganja sastavlja se na
Dohoci od izravnih ulaganja, portfeljnih ulaganja odno- osnovi istog istraživanja, dok se podaci o dohotku od dužnič-
sno ostalih ulaganja prikazuju se odvojeno. Unutar dohotka kih portfeljnih ulaganja sastavljaju od 1999. na osnovi evidencije
od izravnih ulaganja, koji se izračunava na osnovi Statističkog kreditnih odnosa s inozemstvom, koja obuhvaća i evidenciju do-
istraživanja Hrvatske narodne banke o izravnim i ostalim vla- hotka koja se odnosi na dužničke vrijednosne papire u vlasništvu
sničkim ulaganjima, posebno se iskazuje podatak o zadržanoj nerezidenata. Dohodak od ostalih ulaganja obuhvaća obračun
dobiti. Za razliku od podataka o dividendama, podatak o za- kamata prema evidenciji kreditnih odnosa s inozemstvom. Valja
držanoj dobiti ne postoji za razdoblje od 1993. do 1996. jer se spomenuti da je u 2007. došlo do promjene metodologije u di-
tada nije posebno iskazivao. Od prvog tromjesečja 2009. sta- jelu koji se odnosi na evidenciju dohotka od dužničkih ulaganja,
tističko praćenje zadržane dobiti usklađeno je s međunarod- i to tako da je uvedeno evidentiranje dohotka na obračunskom
nim standardima, a svodi se na evidentiranje zadržane dobiti načelu. Znači da se dohodak od dužničkih ulaganja odnosno
na tromjesečnoj osnovi, u razdoblju u kojemu je dobit ostva- kamate evidentira u trenutku njihova obračuna, a ne dospijeća
rena. Prije toga zadržana dobit bila je evidentirana u mjesecu odnosno naplate. U tom smislu došlo je i do revizije podataka
u kojemu je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethod- od 1999. do 2006. godine. Dohodak od vlasničkih vrijednosnih
nu poslovnu godinu te se tako temeljila na dobiti ostvarenoj papira prema metodologiji i nadalje uključuje samo dividende,
prethodne godine. Na osnovi statističkih podataka o dužnič- a procjena zadržane dobiti za ovaj dio dohotka nije predviđena.
kim odnosima s inozemstvom, počevši od 1997., dohodak od Prema BPM6 kamate se prikazuju bez FISIM-a, a vrijednost
izravnih ulaganja uključuje i podatke o kamatama za kreditne FISIM-a prikazuje se u sklopu financijskih usluga.
odnose između vlasnički izravno povezanih rezidenata i nerezi- Sekundarni dohodak prikazuje se odvojeno za sektor opće
denata. Novost kod priručnika BPM6 jest da razlikuje dohodak države i za ostale sektore.
od tri tipa izravnih ulaganja. To su: Evidencija platnog prometa s inozemstvom bila je glav-
• ulaganje izravnog investitora u subjekt izravnog ulaganja ni izvor podataka o tekućim transferima za oba sektora sve do
• obratno ulaganje (odnosi se na obveze izravnog investitora kraja 2010., kada je ukinuta njegova evidencija prema karakteru
prema subjektu izravnog ulaganja te na potraživanja subjekta transakcija. Počevši od 2011. godine, transferi sektora opće dr-
izravnog ulaganja svoga izravnog investitora) žave evidentiraju se na osnovi podataka Ministarstva financija i
• ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća (tokovi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u slučaju mirovina
dohotka od ulaganja između svih poduzeća koja imaju istoga isplaćenih nerezidentima. Osim poreza i trošarina, mirovina te
izravnog investitora). novčanih pomoći i darova, koji su uključeni u tekuće transfere
Pritom treba imati na umu da dividende, povlačenja dohot- obaju sektora, sektor opće države obuhvaća još i podatke o me-
ka kvazidruštava, kamate i sl. mogu biti sadržani u bilo kojem đudržavnoj suradnji, a ostali sektori sadržavaju i podatke o rad-
od prethodno navedenih tipova dohotka od ulaganja. Zadržanih ničkim doznakama. Počevši od 2011. godine, pozicija radničke
zarada nema kod obratnih ulaganja, kao ni kod ulaganja između doznake i novčane pomoći i darovi ostalih sektora procjenjuje
Tablica H6: Platna bilanca – svodna tablica

u milijunima HRK
2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | |

2020.* 2021.
| | | | | | 1. tr.* | |
2. tr.* |
3. tr.* 4. tr.* | 1. tr.* | 2. tr.a
A. TEKUĆE TRANSAKCIJE (1 + 6) 7.881,2 12.868,0 7.200,6 12.302,7 –335,4 –10.080,3 –3.572,0 15.028,2 –1.711,3 –9.810,1 –6.087,5
1. Roba, usluge i primarni dohodak (2 + 5) –2.897,6 764,9 –5.377,1 –1.711,0 –16.843,5 –13.398,6 –8.319,7 11.107,2 –6.232,3 –15.318,5 –10.017,7
1.1. Prihodi 170.211,3 190.156,8 210.637,0 229.552,5 180.060,9 38.679,5 35.383,5 61.987,1 44.010,9 38.790,0 52.481,7
1.2. Rashodi 173.108,9 189.391,9 216.014,1 231.263,5 196.904,4 52.078,1 43.703,2 50.879,9 50.243,2 54.108,5 62.499,4
2. Roba i usluge (3 + 4) 4.012,0 2.309,2 –3.250,6 –1.272,5 –25.568,6 –15.664,2 –9.458,6 10.815,7 –11.261,5 –16.286,2 –9.875,4
2.1. Prihodi 167.274,2 183.397,6 193.514,2 209.195,5 159.000,8 33.105,7 30.844,5 57.315,6 37.735,0 33.163,0 46.337,6
2.2. Rashodi 163.262,1 181.088,4 196.764,7 210.468,0 184.569,3 48.769,9 40.303,1 46.499,9 48.996,5 49.449,1 56.212,9
3. Roba –57.298,4 –63.013,8 –71.551,1 –77.483,9 –65.425,0 –18.640,6 –14.689,8 –16.077,9 –16.016,8 –19.008,0 –19.678,3
3.1. Prihodi 79.175,6 87.371,2 90.759,5 95.381,8 91.729,2 22.704,0 19.884,0 23.577,8 25.563,3 24.326,0 28.695,3
3.2. Rashodi 136.474,0 150.385,0 162.310,6 172.865,7 157.154,2 41.344,7 34.573,7 39.655,7 41.580,1 43.334,0 48.373,6
4.
Usluge 61.310,4 65.323,0 68.300,5 76.211,4 39.856,5 2.976,4 5.231,2 26.893,6 4.755,3 2.721,8 9.802,9
4.1. Prihodi 88.098,6 96.026,4 102.754,7 113.813,7 67.271,6 10.401,7 10.960,5 33.737,8 12.171,6 8.837,0 17.642,3
4.2. Rashodi 26.788,1 30.703,4 34.454,2 37.602,3 27.415,1 7.425,2 5.729,3 6.844,2 7.416,4 6.115,2 7.839,3
5.
Primarni dohodak –6.909,7 –1.544,3 –2.126,6 –438,5 8.725,1 2.265,6 1.138,9 291,5 5.029,2 967,6 –142,3
5.1. Prihodi 2.937,1 6.759,2 17.122,8 20.357,0 21.060,1 5.573,8 4.539,0 4.671,5 6.275,9 5.627,0 6.144,1
5.2. Rashodi 9.846,8 8.303,5 19.249,4 20.795,5 12.335,1 3.308,2 3.400,1 4.380,0 1.246,7 4.659,4 6.286,4
6.
Sekundarni dohodak 10.778,8 12.103,1 12.577,7 14.013,7 16.508,0 3.318,3 4.747,7 3.921,0 4.521,0 5.508,4 3.930,2
6.1. Prihodi 21.174,1 22.743,2 23.925,7 26.678,8 29.418,0 6.716,1 7.897,7 6.834,9 7.969,3 9.385,7 7.197,5
6.2. Rashodi 10.395,3 10.640,1 11.347,9 12.665,1 12.910,0 3.397,8 3.150,1 2.913,9 3.448,3 3.877,3 3.267,3
B.
KAPITALNE TRANSAKCIJE 5.015,3 3.394,5 4.979,8 6.597,6 8.097,9 1.609,6 2.172,4 1.774,1 2.541,8 2.004,5 2.544,2
C.
FINANCIJSKE TRANSAKCIJE 10.893,3 17.072,5 13.195,5 17.944,3 4.490,8 –10.475,8 594,4 14.401,6 –29,4 –8.576,4 1.274,4
1.
Izravna ulaganja –15.049,3 –8.403,2 –6.240,0 –25.179,8 –5.057,4 –2.631,7 –1.219,2 –1.680,9 474,4 –3.712,4 –2.737,4
1.1. Imovina –12.260,3 –5.133,0 1.750,2 590,5 2.813,5 209,3 807,6 1.361,3 435,3 1.188,9 5.157,0
1.2. Obveze 2.789,1 3.270,3 7.990,2 25.770,4 7.870,8 2.840,9 2.026,9 3.042,2 –39,2 4.901,3 7.894,4
2.
Portfeljna ulaganja 10.461,7 2.834,8 7.370,1 9.832,2 –624,0 –2.373,7
–11.336,9 10.486,5 2.600,1 –4.946,4 –125,9
2.1. Imovina –703,5 3.287,0 3.417,4 8.856,3 4.647,6 97,4 –504,5 2.543,8 2.510,8 2.952,7 1.222,3
2.2. Obveze –11.165,2 452,2 –3.952,6 –975,9 5.271,6 2.471,2 10.832,4 –7.942,8 –89,2 7.899,1 1.348,2
3.
Financijske izvedenice –1.121,6 –2.758,7 626,9 –837,5 –2.602,6 –716,0 –190,4 –1.414,4 –281,8 –1.643,0 –116,4
4.
Ostala ulaganja 18.678,9 5.988,2 –26,4 26.857,8 8.323,4 11.452,7 7.064,8 –1.389,1 –8.804,9
–14.484,5 500,0
4.1. Imovina 2.637,6 5.222,0 –731,8 –3.969,2 3.559,4 7.374,0 4.296,6 5.116,2
–13.227,4 1.735,2 1.800,8
4.2. Obveze –16.041,3 –766,2 –705,3 –30.827,0 –4.764,0 –4.078,6 –2.768,2 6.505,3 –4.422,5 16.219,7 1.300,8
5.
Međunarodne pričuve –2.076,3 19.411,5 11.465,0 7.271,7 4.451,4
–16.207,1 6.276,1 8.399,5 5.982,8 16.209,8 3.754,1
D. NETO POGREŠKE I PROPUSTI –2.003,2 810,0 1.015,0 –956,0 –3.271,7 –2.005,1 1.994,0 –2.400,7 –859,9 –770,8 4.817,8
a
kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl.
round tripping), koji kao učinak imaju povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008.
(825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR). U poziciji neto pogrešaka i propusta nalazi se i protustavka dijela prihoda
od usluga putovanja koji se odnosi na takve prihode koji nisu zabilježeni u evidenciji kreditnih institucija.
se modelom koji se zasniva na agregiranim podacima banaka o također dodaju podaci o uvozu i izvozu robe bez plaćanja, koje
priljevima fizičkih osoba rezidenata iz inozemstva i odljevima fi- dostavlja Državni zavod za statistiku. Od 2002. priljevi i odljevi
zičkih osoba rezidenata u inozemstvo. Od drugog tromjesečja po tekućim transferima ostalih sektora dopunjuju se podacima
2019. godine u podatke o radničkim doznakama uključen je i specijaliziranoga statističkog istraživanja HNB-a o međunarod-
procijenjeni dio radničkih doznaka koji zaobilaze formalne ka- nim transakcijama povezanima s uslugama osiguranja. Sredstva
nale prijenosa kao što su bezgotovinski platni promet i novčane primljena od fondova EU-a evidentiraju se na tekućem odno-
pošiljke putem tvrtki specijaliziranih za prijenos gotovog novca. sno kapitalnom računu ovisno o prirodi transakcija na temelju
Za taj, tzv. neformalni dio radničkih doznaka (gotovinski pri- podataka Ministarstva financija. Primjena priručnika BPM6 ne
jenosi novca), revidirana je vremenska serija podataka počev- donosi sadržajne novosti u ovom dijelu platne bilance. U prezen-
ši od 2000. godine. Naplate po mirovinama procjenjuju se na tacijskom smislu radničke doznake ne sastavljaju se kao posebna
osnovi raspoloživih podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko stavka, već postaju dijelom osobnih transfera zajedno s ostalim
osiguranje. Također, transferi ostalih sektora dopunjuju se po- osobnim transferima. Kapitalni račun u dijelu koji se odnosi na
dacima istraživanja o razmjeni usluga s inozemstvom koje sadr- kapitalne transfere zasnivao se na evidenciji platnog prometa s
žava poseban dio za eventualne transfere iz inozemstva ili pre- inozemstvom sve do kraja 2010. Od početka 2011. za sastav-
ma inozemstvu. U tekuće se transfere kod sektora opća država ljanje računa kapitalnih transfera rabe se podaci Ministarstva
financija i podaci istraživanja o razmjeni usluga s inozemstvom ulaganja, partnerstva i sl. Podružnice se u sklopu izravnih ulaga-
i posebnim transakcijama s inozemstvom. Podaci o eventualnim nja posebno prate od 2005. godine.
oprostima dugovanja također su dio kapitalnog računa. Prema Podaci o portfeljnim vlasničkim ulaganjima prikupljaju se iz
priručniku BPM6 rezultati procesa istraživanja i razvoja kao što istog izvora kao i podaci o izravnim vlasničkim ulaganjima. Por-
su patenti i izdavačka prava više se ne smatraju neproizvodnom tfeljna dužnička ulaganja obuhvaćaju sva ulaganja u kratkoročne
imovinom, pa se ni njihova kupoprodaja ne prikazuje na kapital- i dugoročne dužničke vrijednosne papire koja se ne mogu kla-
nom računu, već na poziciji usluge istraživanja i razvoja na teku- sificirati u izravna ulaganja. U razdoblju od 1997. do 1998. ti
ćem računu. Također, prekogranično kretanje imovine i obveza su se podaci prikupljali u istraživanju Hrvatske narodne banke
osoba koje mijenjaju rezidentnost ne prikazuje se više kao tran- o izravnim i portfeljnim ulaganjima, a od 1999. godine uzimaju
sfer migranata u sklopu kapitalnih transfera te prestaje uopće bi- se podaci o dužničkim odnosima s inozemstvom i podaci mo-
ti platnobilančna transakcija. Ako je riječ o financijskoj imovini, netarne statistike za ulaganja banaka. Počevši od 2002. godine,
ona se evidentira u sklopu ostalih prilagodba. ova se pozicija sastavlja i za investicijske fondove, a od 2004. i za
Inozemna izravna ulaganja obuhvaćaju vlasnička ulaganja, mirovinske fondove. Počevši od 2009., za nadopunu ovih pozi-
zadržanu dobit i dužničke odnose između vlasnički povezanih cija upotrebljava se i statistika o trgovini vlasničkim i dužničkim
rezidenata i nerezidenata. Izravna vlasnička ulaganja jesu ula- vrijednosnim papirima koju dostavljaju Središnje klirinško de-
ganja kojima strani vlasnik stječe najmanje 10% udjela u temelj- pozitarno društvo, kreditne institucije i investicijska društva ko-
nom kapitalu trgovačkog društva, bez obzira na to je li riječ o ja obavljaju poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima. Tim
ulaganju rezidenta u inozemstvo ili nerezidenta u hrvatske re- podacima nadopunjuju se portfeljna ulaganja u onim dijelovima
zidente. Istraživanje Hrvatske narodne banke o inozemnim iz- koji nisu potpuno pokriveni postojećim istraživanjima. Podaci za
ravnim ulaganjima započelo je 1997., kada su poduzeća obu- godine od 2006. do 2009. također su revidirani. Tako su, po-
hvaćena istraživanjem dostavila i podatke o izravnim vlasničkim čevši od 2006., u platnu bilancu uključeni podaci o dužničkim
ulaganjima za razdoblje od 1993. do 1996. godine. Za isto raz- vrijednosnim papirima domaćih izdavatelja kojima na domaćem
doblje ne postoje podaci o zadržanoj dobiti i ostalom kapitalu iz- tržištu trguju nerezidenti (portfeljna ulaganja, dužnički vrijedno-
ravnih ulaganja u koji se klasificiraju svi dužnički odnosi između sni papiri na strani obveza). Treba napomenuti da se ovakvo na-
povezanih rezidenata i nerezidenata (osim za bankarski sektor) i čelo primjenjuje i kod vrijednosnih papira naših rezidenata izda-
koji su postali dostupni tek nakon početka provođenja spomenu- nih u inozemstvu, gdje se iznos na ovaj način generiranog duga
tog istraživanja. Od 1999. podaci o dužničkim odnosima unutar umanjuje za dio koji otkupe rezidenti.
izravnih ulaganja prikupljaju se na osnovi evidencije dužničkih Od prvog tromjesečja 2010. u platnu bilancu uključene su
odnosa s inozemstvom. Od 2007. godine pokrenuto je istraži- transakcije koje proizlaze iz zaključenih ugovora s obilježjima
vanje o kupoprodaji nekretnina na teritoriju Republike Hrvat- financijskih derivata. Izvještajne institucije jesu poslovne banke
ske od strane nerezidenata. Obveznici izvješćivanja jesu javni i druge financijske institucije, a od četvrtog tromjesečja 2012.
bilježnici koji u svojem redovitom poslovanju saznaju za takve izvještajna populacija proširena je i na nefinancijske institucije,
transakcije. Podaci o kupoprodaji nekretnina od strane hrvatskih koje u ovakve poslove ulaze najčešće radi zaštite od promjene
rezidenata u inozemstvu prikupljaju se u sklopu sustava platnog tržišnih uvjeta.
prometa s inozemstvom sve do njegova ukidanja krajem 2010. Ostala ulaganja obuhvaćaju sva ostala nespomenuta dužnička
godine. Od 2011. podaci o kupoprodaji nekretnina od strane ulaganja, osim ulaganja koja čine međunarodne pričuve. Ostala se
hrvatskih nerezidenata u inozemstvu prikupljaju se na temelju ulaganja klasificiraju prema instrumentima, ročnosti i sektorima.
Prijave o prometu nekretnina u inozemstvu. Te su kupoprodaje Osim toga, u sklopu ostalih ulaganja priručnik BPM6 donosi
također dio izravnih ulaganja. poziciju Ostala vlasnička ulaganja, koja podrazumijeva vlasnič-
Izravna ulaganja prema BPM6 dodatno se dijele na: ka ulaganja koja ne zadovoljavaju kriterije za izravno, portfeljno
• izravna ulaganja u poduzeće izravnog ulaganja ulaganje ili međunarodne pričuve. Ostala vlasnička ulaganja ni-
• ulaganja u izravnog ulagača (obratno ulaganje, engl. reverse kad nisu u obliku vrijednosnih papira, pa ih po tome razlikujemo
investment) od portfeljnih ulaganja. Budući da sudjelovanje u kapitalu među-
• ulaganja između horizontalno povezanih poduzeća. narodnih organizacija nije u obliku vrijednosnih papira, klasifi-
Kod tzv. obratnih ulaganja originalni primatelj izravnog ula- cira se kao ostala vlasnička ulaganja. U većini slučajeva kapital
ganja obavi vlasničko ulaganje u svog ulagatelja, ali koje mora u kvazidruštvima, npr. u podružnicama ili fiktivnim jedinicama
rezultirati vlasničkim udjelom manjim od 10% jer se inače stvara za vlasništvo nekretnina i prirodnih resursa, uključen je u izrav-
novo izravno ulaganje. Također, uključuje i dužnička ulaganja na ulaganja, ali ako je udio u vlasništvu manji od 10%, onda je
s obratnim smjerom. Ulaganja između horizontalno povezanih uključen u kategoriju ostalih vlasničkih ulaganja.
poduzeća jesu vlasnička ulaganja između poduzeća koja su ne- Pozicija Valuta i depoziti pokazuje potraživanja rezidenata od
izravno vlasnički povezana, također do 10% udjela u vlasništvu, inozemstva za stranu efektivu i depozite koji se nalaze u stra-
ili dužnička ulaganja između takvih poduzeća. Za dio ulaganja nim bankama, kao i obveze hrvatskih banaka za depozite u vla-
između horizontalno povezanih poduzeća treba reći da se ta vr- sništvu nerezidenata. Izvor podataka za sektore opće države i
sta ulaganja identificira u sklopu statistike inozemnog duga od drugih monetarnih financijskih institucija jest monetarna stati-
2009. godine. Od 2014. uvedena je mogućnost identificiranja stika, iz koje se na osnovi podataka o stanjima i valutnoj struk-
takvih ulaganja i u sklopu Istraživanja o izravnim i ostalim vla- turi inozemne aktive i pasive procjenjuju transakcije iz kojih je
sničkim ulaganjima. uklonjen utjecaj tečaja. U razdoblju od 1993. do 1998. podaci o
Prema BPM6 svi se dužnički odnosi između dva povezana fi- potraživanjima ostalih sektora na ovoj poziciji kompilirali su se
nancijska posrednika tretiraju jednako – izvan izravnih ulaganja na osnovi procjene Hrvatske narodne banke koja se zasnivala na
odnosno unutar ostalih ili portfeljnih ulaganja. dijelu neto deviznog priljeva stanovništva koji nije klasificiran u
BPM6 uvodi pojam kvazidruštva koji se odnosi na poduze- tekuće transfere. Od 1999. godine ova pozicija sadržava samo
ća koja proizvode dobra i usluge u stranom gospodarstvu, ali podatke prema tromjesečnim podacima Banke za međunarodne
nemaju uspostavljenu zasebnu pravnu osobnost u tom gospo- namire, a podaci za četvrto tromjesečje 2001. i prva dva tromje-
darstvu. Tipovi su kvazidruštava: podružnice, fiktivne rezidentne sečja 2002. odnose se i na učinak promjene valuta država članica
institucionalne jedinice, multiteritorijalna poduzeća, zajednička EMU-a u euro. Podaci za četvrto tromjesečje 2008. upotpunjeni
su procjenom povlačenja valute i depozita iz financijskog sustava Alokacija SDR-a zemljama članicama MMF-a prikazuje se
prouzročenih strahom od učinka svjetske financijske krize. kao nastanak obveze primatelja u ostalim ulaganjima (pozicija
Krediti koje su rezidenti odobrili nerezidentima, odnosno SDR) s odgovarajućim unosom stavke SDR na poziciji pričuva.
inozemni krediti kojima se koriste rezidenti, a odobrili su ih ne- Ostala stjecanja i otpuštanja SDR-a prikazuju se kao transakcije
rezidenti, a koji se ne mogu svrstati u izravna ulaganja ili u tr- pričuvama.
govinske kredite, svrstani su prema institucionalnim sektorima i Sektorska podjela portfeljnih i ostalih ulaganja podrazumi-
ročnosti u odgovarajuće pozicije ostalih ulaganja. Izvor je poda- jeva sektorsku klasifikaciju rezidenata prema priručnicima ESA
taka tih pozicija evidencija Hrvatske narodne banke o kreditnim 2010 i SNA 2008 te je u potpunosti usklađena sa sektorskom
odnosima s inozemstvom. klasifikacijom bruto inozemnog duga prema domaćim sektori-
Trgovinski krediti u razdoblju od 1996. do 2002. obuhvaćaju ma odnosno međunarodnom investicijskom pozicijom. Sektor
procjenu Hrvatske narodne banke za avansna plaćanja i odgode opće države obuhvaća sektore središnje države, fondova socijal-
plaćanja koja je napravljena na osnovi uzorka najvećih i veli- ne sigurnosti i lokalne države. Sektor središnje banke obuhvaća
kih uvoznika i izvoznika. Podaci o avansima procjenjuju se od Hrvatsku narodnu banku. Sektor drugih monetarnih financij-
1996., a podaci o kratkoročnim odgodama plaćanja (najprije do skih institucija obuhvaća kreditne institucije i novčane fondove.
90 dana, zatim do 150 dana, a danas od 8 dana do 1 godine) Ostali domaći sektori obuhvaćaju sve financijske institucije i po-
prikupljaju se od 1999. godine. Od 2003. to je istraživanje za- srednike osim središnje banke i drugih monetarnih financijskih
mijenjeno novim istraživanjem, a podatke za njega obvezna su institucija (uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak),
dostavljati izabrana poduzeća bez obzira na svoju veličinu (stra- privatna i javna nefinancijska društva, neprofitne institucije i ku-
tificirani uzorak). Podaci o odgodama plaćanja s originalnim ćanstva, uključujući obrtnike.
dospijećem dužim od godine dana preuzimaju se iz evidencije U razdoblju od 1993. do 1998. procjena transakcija u po-
Hrvatske narodne banke o kreditnim odnosima s inozemstvom. zicijama međunarodnih pričuva napravljena je tako da su pro-
Pozicija Ostala ulaganja – Ostala potraživanja i obveze obu- mjene u originalnim valutama pretvorene u američke dolare pri-
hvaća ostala potraživanja i obveze koje nisu uključene u trgovač- mjenom prosječnih mjesečnih tečajeva valuta sadržanih u priču-
ke kredite i ostale financijske instrumente, među ostalim uklju- vama. Promjene salda međunarodnih pričuva od 1999. godine
čuje prijevremeno plaćane premije i neisplaćene štete za neživot- izračunavaju se na osnovi računovodstvenih podataka Hrvatske
no osiguranje, potraživanja iz osiguranja po policama životnog narodne banke.
osiguranja i mirovinskim shemama te provizije po standardizi- Od prvog tromjesečja 2013. za ovu poziciju uzimaju se po-
ranim garancijama (engl. provision for calls under standardized daci o ostvarenim transakcijama Direkcije za upravljanje među-
guarantees). Ova pozicija sastavlja se na temelju podataka koje narodnim pričuvama i deviznom likvidnošću Hrvatske narodne
dostavljaju osiguravajuća društva i uključuje promjene matema- banke.
tičke pričuve osiguranja života.
Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke i devizne pričuve banaka
na kraju razdoblja, u milijunima EUR
Godina Mjesec Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke Devizne

Ukupno Posebna Pričuvna Zlato Devize pričuve
prava pozicija banaka
vučenja u MMF-u Ukupno Valuta i Obveznice i
depoziti zadužnice
2002. prosinac 5.651,3 2,3 0,2 – 5.648,8 3.787,8 1.861,0 2.581,6
2003. prosinac 6.554,1 0,7 0,2 – 6.553,2 3.346,0 3.207,2 3.927,1
2004. prosinac 6.436,2 0,6 0,2 – 6.435,4 3.173,3 3.262,0 4.220,1
2005. prosinac 7.438,4 0,9 0,2 – 7.437,3 3.834,5 3.602,8 2.938,4
2006. prosinac 8.725,3 0,7 0,2 – 8.724,4 4.526,9 4.197,5 3.315,0
2007. prosinac 9.307,4 0,8 0,2 – 9.306,5 4.533,9 4.772,5 4.388,9
2008. prosinac 9.120,9 0,7 0,2 – 9.120,0 2.001,8 7.118,2 4.644,5
2009. prosinac 10.375,8 331,7 0,2 – 10.043,9 2.641,4 7.402,6 4.293,9
2010. prosinac 10.660,3 356,7 0,2 – 10.303,4 3.274,9 7.028,5 3.828,9
2011. prosinac 11.194,9 360,7 0,2 – 10.834,0 2.730,7 8.103,2 3.463,7
2012. prosinac 11.235,9 352,8 0,2 – 10.882,9 2.245,8 8.637,1 2.895,3
2013. prosinac 12.907,5 340,6 0,2 – 12.566,7 3.717,9 8.848,8 2.756,6
2014. prosinac 12.687,6 364,0 0,2 – 12.323,4 3.397,8 8.925,6 3.305,5
2015. prosinac 13.706,6 387,6 0,3 – 13.318,8 4.848,0 8.470,8 3.371,7
2016. prosinac 13.514,0 392,1 0,3 – 13.121,7 3.570,9 9.550,8 3.878,6
2017. prosinac 15.706,2 365,4 0,3 – 15.340,4 5.463,7 9.876,7 3.996,3
2018. prosinac 17.438,0 371,8 0,3 – 17.065,8 5.864,8 11.201,0 3.160,9
2019. prosinac 18.560,4 377,4 0,4 – 18.182,7 4.763,9 13.418,8 3.026,1
2020. studeni 18.583,1 365,3 0,4 – 18.217,4 6.616,3 11.601,0 4.191,3
prosinac 18.942,7 358,4 0,4 – 18.583,9 6.871,5 11.712,4 3.380,6
2021. siječanj 19.738,2 362,4 0,4 – 19.375,5 8.179,4 11.196,1 3.199,2
veljača 19.523,9 358,2 0,4 – 19.165,3 7.351,3 11.814,0 3.130,8
ožujak 21.112,6 367,7 0,4 – 20.744,5 8.389,3 12.355,3 3.241,0
travanj 20.721,1 360,8 0,4 – 20.359,9 7.977,5 12.382,3 3.670,7
svibanj 21.087,5 359,2 0,4 – 20.727,9 8.153,9 12.574,0 3.314,7
lipanj 21.540,2 367,2 0,4 – 21.172,6 8.432,1 12.740,5 3.230,5
srpanj 22.328,0 367,7 0,4 – 21.959,9 9.372,5 12.587,4 4.021,0
kolovoz 24.036,0 1.198,8 0,4 – 22.836,8 10.526,6 12.310,2 5.448,0
rujan 24.351,3 1.199,6 0,4 – 23.151,3 11.069,2 12.082,1 5.629,4
listopad 24.489,9 1.213,5 0,4 – 23.275,9 11.196,3 12.079,6 5.563,2
Napomena: Međunarodne pričuve Republike Hrvatske čine samo devizne pričuve HNB-a.
Tablica H7: Međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke vučenja, pričuvne pozicije u MMF-u, zlata, strane valute i depo-
i devizne pričuve banaka • Međunarodne pričuve Hrvatske na- zita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica.
rodne banke iskazuju se u skladu s Priručnikom za sastavljanje Devizne pričuve banaka uključuju stranu valutu i depozite
platne bilance (Međunarodni monetarni fond, 1993.) i uključu- domaćih banaka kod stranih banaka. Te su devizne pričuve do-
ju ona potraživanja Hrvatske narodne banke od inozemstva koja punska rezerva likvidnosti za premošćivanje neusklađenosti me-
se mogu rabiti za premošćivanje neusklađenosti međunarodnih đunarodnih plaćanja.
plaćanja. Međunarodne pričuve sastoje se od posebnih prava
Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnost

Na kraju razdoblja, u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

I. Službene međunarodne pričuve i ostale devizne pričuve (približna tržišna vrijednost)
A.
Službene međunarodne pričuve 13.514,0 15.706,2 17.439,1 18.562,7 18.944,8 21.112,6 21.540,2 24.351,3 24.489,9
1)
Devizne pričuve (u konvertibilnoj stranoj valuti) 11.731,4 13.014,9 14.222,1 16.657,4 17.965,7 18.097,0 17.619,8 18.716,8 19.484,0
a)
Dužnički vrijednosni papiri 9.550,8 9.876,7 11.201,0 13.419,9 11.713,6 12.355,3 12.740,5 12.082,1 12.079,5
od toga: izdavatelji sa sjedištem u zemlji o kojoj se

izvještava, ali locirani u inozemstvu – – – – – – – – –

b)
Ukupno valuta i depoziti kod: 2.180,6 3.138,2 3.021,1 3.237,5 6.252,1 5.741,8 4.879,3 6.634,7 7.404,4

i.
ostalih središnjih banaka, BIS-a i MMF-a 1.990,2 2.970,5 2.846,0 3.057,9 6.085,1 5.569,0 4.697,6 6.455,6 7.145,4
ii. banaka sa sjedištem u zemlji o kojoj se izvještava – – – – – – – – –

od toga: locirane u inozemstvu – – – – – – – – –
iii. banaka sa sjedištem izvan zemlje o kojoj se izvještava 190,4 167,7 175,1 179,7 166,9 172,8 181,8 179,1 259,0
od toga: locirane u zemlji o kojoj se izvještava – – – – – – – – –
2)
Pričuvna pozicija u MMF-u 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4 0,4
3)
Posebna prava vučenja (SDR) 392,1 365,4 371,8 377,4 358,4 367,7 367,2 1.199,6 1.213,5
4)
Zlato – – – – – – – – –
5)
Ostale devizne pričuve 1.390,3 2.325,5 2.844,8 1.527,6 620,4 2.647,5 3.552,7 4.434,5 3.791,9

— obratni repo poslovi 1.390,3 2.325,5 2.844,8 1.527,6 620,4 2.647,5 3.552,7 4.434,5 3.791,9
B.
Ostale devizne pričuve – – – – – – – – –

—
oročeni depoziti – – – – – – – – –
C.
Ukupno (A+B) 13.514,0 15.706,2 17.439,1 18.562,7 18.944,8 21.112,6 21.540,2 24.351,3 24.489,9
II. Obvezatni kratkoročni neto odljevi međunarodnih i ostalih deviznih pričuva (nominalna vrijednost)
1. Devizni krediti, dužnički vrijednosni papiri i depoziti

(ukupni neto odljevi do 1 godine) –2.827,0 –1.747,6 –2.452,9 –2.043,4 –1.867,1 –1.392,5 –2.442,4 –2.267,9 –2.373,2
a)
Hrvatska narodna banka –80,1 –76,7 –45,2 –55,8 –38,3 –26,1 –35,9 –43,9 –76,3

Do 1 mjesec Glavnica –80,1 –76,7 –45,2 –55,8 –38,3 –26,1 –35,9 –43,9 –76,3
Kamate – – – – – – – – –
Preko 1 do 3 mjeseca Glavnica – – – – – – – – –
Kamate – – – – – – – – –
Preko 3 mjeseca do 1 godine Glavnica – – – – – – – – –
Kamate – – – – – – – – –
b)
Središnja država –2.746,9 –1.670,9 –2.407,7 –1.987,6 –1.828,8 –1.366,4 –2.406,5 –2.224,0 –2.296,9

Do 1 mjesec Glavnica –80,4 –88,1 –97,1 –93,6 –70,4 –57,0 –145,5 –43,7 –98,9
Kamate –12,7 –10,6 –11,8 –15,1 –6,3 –4,3 –6,6 –4,5 –1,1
Preko 1 do 3 mjeseca Glavnica –142,8 –213,2 –178,2 –162,9 –1.019,0 –203,1 –100,1 –213,3 –182,8
Kamate –38,2 –38,5 –38,1 –31,2 –28,6 –24,2 –4,2 –3,8 –19,6
Preko 3 mjeseca do 1 godine Glavnica –2.110,2 –1.033,4 –1.812,7 –1.487,1 –571,1 –894,2 –1.911,5 –1.764,9 –1.812,4
Kamate –362,6 –287,0 –269,9 –197,7 –133,5 –183,6 –238,7 –193,9 –182,1
2. Agregatna kratka i duga pozicija deviznih terminskih

poslova, deviznih ročnica i međuvalutnih swapova u
odnosu na domaću valutu – – – – – – – – –
a)
Kratke pozicije (–) – – – – – – – – –

Do 1 mjesec – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca – – – – – – – – –

Preko 3 mjeseca do 1 godine – – – – – – – – –
b)
Duge pozicije (+) – – – – – – – – –

Do 1 mjesec – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca – – – – – – – – –

3.
Ostalo –950,2 –1.599,7 –1.242,4 –805,9 –498,4 –1.304,6 –1.650,9 –2.048,2 –2.139,9
— odljevi s osnove repo poslova (–) –950,2 –1.599,7 –1.242,4 –805,9 –498,4 –1.304,6 –1.650,9 –2.048,2 –2.139,9
Do 1 mjesec Glavnica –950,2 –1.599,7 –1.242,4 –805,9 –498,4 –1.304,6 –1.650,9 –2.048,2 –2.139,9
Kamate – – – – – – – – –
Preko 1 do 3 mjeseca Glavnica – – – – – – – – –
Kamate – – – – – – – – –
Preko 3 mjeseca do 1 godine Glavnica – – – – – – – – –
Kamate – – – – – – – – –
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

4. Ukupni kratkoročni neto odljevi međunarodnih i ostalih
deviznih pričuva (1+2+3) –3.777,2 –3.347,3 –3.695,4 –2.849,3 –2.365,5 –2.697,1 –4.093,3 –4.316,1 –4.513,1
III. Potencijalni kratkoročni neto odljevi međunarodnih pričuva (nominalna vrijednost)
1.
Potencijalne devizne obveze –108,8 –107,2 –232,1 –154,8 –62,6 –62,5 –62,0 –61,8 –62,3
a) Izdane garancije s dospijećem od 1 godine –108,8 –107,2 –232,1 –154,8 –62,6 –62,5 –62,0 –61,8 –62,3

—
Hrvatska narodna banka – – – – – – – – –

—
Središnja država –108,8 –107,2 –232,1 –154,8 –62,6 –62,5 –62,0 –61,8 –62,3

Do 1 mjesec –31,1 –5,9 –17,4 –123,5 –1,4 –0,1 –1,6 –30,0 –2,9
Preko 1 do 3 mjeseca –2,5 –3,3 –26,1 – –0,1 –15,0 –0,1 –14,7 –13,3

Preko 3 mjeseca do 1 godine –75,3 –98,0 –188,7 –31,3 –61,0 –47,4 –60,3 –17,1 –46,1
b)
Ostale potencijalne obveze – – – – – – – – –

—
Hrvatska narodna banka – – – – – – – – –

Do 1 mjesec – – – – – – – – –

Preko 1 do 3 mjeseca – – – – – – – – –


—
Središnja država – – – – – – – – –
2. Izdani devizni dužnički vrijed. papiri s opcijom prodaje – – – – – – – – –
3.
Neiskorišteni okvirni krediti ugovoreni s: – – – – – – – – –

—
BIS (+) – – – – – – – – –

—
MMF (+) – – – – – – – – –
4. Agregatna kratka i duga pozicija deviznih opcija prema

domaćoj valuti – – – – – – – – –
5. Ukupni kratkoročni neto odljevi međunarodnih i ostalih

deviznih pričuva (1+2+3+4) –108,8 –107,2 –232,1 –154,8 –62,6 –62,5 –62,0 –61,8 –62,3
IV. Bilješke
a)
kratkoročni kunski dug s valutnom klauzulom – – – – – – – – –

u tome: središnja država – – – – – – – – –
b) devizni financijski instrumenti koji se ne honoriraju u devizama – – – – – – – – –
c)
založena imovina – – – – – – – – –
d)
repo poslovi s vrijednosnim papirima – – – – – – – – –
— posuđeni ili repo i uključeni u Dio I. –910,4 –1.468,6 –1.164,8 –764,3 –455,1 –1.191,4 –1.587,1 –2.015,5 –2.329,1
— posuđeni ili repo ali nisu uključeni u Dio I. – – – – – – – – –
— primljeni ili stečeni i uključeni u Dio I. – – – – – – – – –
— primljeni ili stečeni ali nisu uključeni u Dio I. 1.389,7 2.265,0 2.692,4 1.485,1 587,1 2.636,5 3.504,7 4.486,5 4.045,9
e)
financijske izvedenice (neto, po tržišnoj vrijednosti) – – – – – – – – 1,0
f)
valutna struktura službenih međunarodnih pričuva – – – – – – – – –
—
SPV i valute koje čine SPV 13.513,9 15.705,9 17.438,9 18.562,5 18.941,6 21.110,6 21.533,2 24.344,3 24.483,0

—
valute koje ne čine SPV 0,2 0,3 0,2 0,3 3,2 2,0 6,9 7,0 6,8
— po pojedinim valutama: USD 2.580,6 2.278,9 2.220,2 2.958,3 2.471,3 2.654,7 2.673,3 2.624,4 2.494,0
EURO 10.540,7 13.061,0 14.846,5 15.226,0 16.111,3 18.087,5 18.492,0 20.519,6 20.725,6
Ostale 392,7 366,3 372,4 378,4 362,2 370,4 374,9 1.207,3 1.270,2
Tablica H8: Međunarodne pričuve i devizna likvidnost • Me- repo poslove s inozemnim utrživim dužničkim vrijednosnim pa-
đunarodne pričuve i inozemna likvidnost iskazuju se u skladu pirima.
s Predloškom o međunarodnim pričuvama i inozemnoj likvid- Drugi dio Predloška prikazuje fiksno ugovorene devizne neto
nosti, koji je sastavio MMF. Detaljno objašnjenje Predloška na- obveze Hrvatske narodne banke i središnje države, koje dospi-
lazi se u materijalu MMF-a International reserves and foreign jevaju tijekom idućih 12 mjeseci. Devizni krediti, dužnički vri-
currency liquidity: guidelines for a data template, 2001. Prvi dio jednosni papiri i depoziti (II. 1.) uključuju buduća plaćanja ka-
Predloška prikazuje ukupnu imovinu Hrvatske narodne banke mata na deviznu obveznu pričuvu banaka kod HNB-a (uključe-
u konvertibilnoj stranoj valuti. Službene međunarodne priču- no je samo plaćanje kamata za idući mjesec), plaćanja budućih
ve (I. A.) prikazuju one oblike imovine kojima se HNB može dospijeća izdanih blagajničkih zapisa HNB-a u stranoj valuti,
u bilo kojem trenutku koristiti za premošćivanje neusklađenosti buduće otplate glavnice i plaćanja kamata na kredite primljene
međunarodnih plaćanja. Službene međunarodne pričuve uklju- od MMF-a, te buduće otplate glavnice i plaćanja kamata na de-
čuju kratkoročne inozemne utržive dužničke vrijednosne papi- vizne dugove središnje države. Agregatna kratka i duga pozici-
re, efektivni strani novac, devizne depozite po viđenju, devizne ja deviznih terminskih poslova (II. 2.) uključuje buduće naplate
oročene depozite koji se mogu razročiti prije dospijeća, devizne (predznak +) ili plaćanja (predznak –) koje rezultiraju iz među-
oročene depozite s preostalim dospijećem do godine dana, pri- valutnih swapova između HNB-a i domaćih banaka (privremene
čuvnu poziciju u MMF-u, posebna prava vučenja, zlato i obratne prodaje ili privremene kupnje deviza). Ostalo (II. 3.) uključuje
Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kune

Indeksi 2010. = 100
Godina Mjesec Nominalni efektivni Realni efektivni tečaj kune; deflator Realni efektivni tečaj kuneb; deflator
tečaj kune Indeks Indeks Jedinični troškovi Jedinični troškovi
potrošačkih proizvođačkih radac u ukupnom radac u prerađivačkoj
cijena cijena industrijea gospodarstvu industriji
2002.
prosinac 104,11 107,35 107,09 109,23 144,10
2003.
prosinac 104,26 108,14 106,86 112,54 142,38
2004.
prosinac 101,58 105,28 103,88 111,97 139,06
2005.
prosinac 101,34 103,87 103,51 107,12 119,78
2006.
prosinac 99,69 102,43 104,35 105,40 114,65
2007. prosinac 98,33 99,33 101,77 100,78 110,82
2008.
prosinac 97,69 98,02 99,69 102,76 111,55
2009.
prosinac 97,22 97,27 97,72 98,51 107,11
2010.
prosinac 102,01 102,99 101,04 99,55 99,25
2011.
prosinac 103,54 105,68 101,84 102,59 106,63
2012. prosinac 104,56 104,75 98,74 108,39 105,65
2013.
prosinac 104,18 105,44 100,23 112,82 107,34
2014.
prosinac 104,78 107,09 102,75 118,30 108,77
2015.
prosinac 105,60 109,28 105,39 121,27 118,89
2016.
prosinac 103,48 108,36 105,17 125,09 121,14
2017.
prosinac 102,20 107,73 104,58 125,58 116,85
2018.
prosinac 99,53 106,11 104,65 122,69 114,68
2019.
prosinac 100,27 107,68 104,38 124,94 114,40
2020.
studeni 99,91 107,63 106,97
prosinac 99,43 108,11 106,14 117,67 115,74
2021.
siječanj 99,85 108,79 106,92
veljača 100,24 109,31 106,85
ožujak 100,15 108,83 106,41 122,76 116,57
travanj 99,89 108,38 107,59
svibanj 99,32 107,87 107,13
lipanj 99,16 108,02 106,91 125,82 115,83 d d
srpanj 99,25 108,03 107,59
kolovoz 99,37 108,26 107,88
rujan 99,32 107,71 d 106,96 d
listopad 99,58
Indeks proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu.

a
b Prikazane su vrijednosti tromjesečni podatak.

Jedinični trošak rada izračunat je kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i proizvodnosti rada (izražena kao BDP po zaposlenom).
c
d Preliminarni podaci.
Napomena: Pri ažuriranju serija realnih efektivnih tečajeva kune može doći do promjene povijesnih podataka.
buduća plaćanja s osnove repo poslova s inozemnim utrživim Četvrti dio Predloška prikazuje bilješke. Kratkoročni kunski
dužničkim vrijednosnim papirima. dug s valutnom klauzulom (IV. a)) prikazuje obveze na teme-
Treći dio Predloška prikazuje ugovorene potencijalne neto lju Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug
devizne obveze Hrvatske narodne banke i središnje države koje Republike Hrvatske, koje dospijevaju tijekom idućih 12 mjeseci.
dospijevaju tijekom idućih 12 mjeseci. Potencijalne devizne ob- Založena imovina (IV. c)) prikazuje oročene devizne depozite s
veze (III. 1.) uključuju buduće otplate glavnice i plaćanja kama- ugovorenim dospijećem dužim od 3 mjeseca iz stavke I. B., koji
ta na inozemne kredite za koje jamči središnja država te stanje također čine zalog. Repo poslovi s vrijednosnim papirima prika-
devizne obvezne pričuve banaka kod HNB-a (uključivanje devi- zuju vrijednost kolaterala koji su predmet repo poslova i obrat-
zne obvezne pričuve zasniva se na pretpostavkama da u buduć- nih repo poslova s vrijednosnim papirima, kao i način evidenti-
nosti neće biti promjena stope ni promjena osnovice za obračun ranja tih poslova u Predlošku.
devizne pričuve, koja se sastoji od deviznih izvora sredstava, i Tablica H11: Indeksi efektivnih tečajeva kune • Indeks no-
to redovnih deviznih računa, posebnih deviznih računa, deviznih minalnoga efektivnog tečaja kune ponderirani je geometrijski
računa i štednih uloga po viđenju, primljenih deviznih depozita, prosjek indeksa bilateralnih nominalnih tečajeva kune prema
primljenih deviznih kredita te obveza po izdanim vrijednosnim odabranim valutama glavnih trgovinskih partnera. Valute glav-
papirima u stranoj valuti, osim vlasničkih vrijednosnih papira nih trgovinskih partnera i njihovi ponderi određeni su na osnovi
banke te hibridnih i podređenih instrumenata). Neiskorišteni strukture uvoza i izvoza robe prerađivačke industrije, pri čemu
okvirni krediti prikazuju potencijalne priljeve (predznak +) ili ponderi odražavaju izravnu uvoznu konkurenciju, izravnu izvo-
odljeve (predznak –) koji bi nastali korištenjem tih kredita. znu konkurenciju i izvoznu konkurenciju na trećim tržištima
Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektorima

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

| |
XII. XII. XII. XII. XII. III.* VI.* VII.* VIII. | | | | | | |
1.
Opća država 15.108,2 14.639,5 13.832,2 12.823,8 13.950,4 15.836,1 15.636,6 15.153,3 15.336,3

Kratkoročno 48,5 85,0 20,6 0,0 110,9 237,5 305,3 305,7 284,4

Gotovina i depoziti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dužnički vrijednosni papiri 1,8 20,0 0,6 0,0 27,9 41,5 226,3 226,2 226,4

Krediti 0,0 65,0 20,0 0,0 83,0 196,0 79,0 79,5 58,0

Trgovački krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Ostale obveze 46,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dugoročno 15.059,7 14.554,5 13.811,6 12.823,8 13.839,6 15.598,6 15.331,3 14.847,7 15.051,9



Krediti 6.068,1 5.826,1 5.388,2 4.793,9 5.195,3 5.904,0 5.684,5 5.702,9 5.879,7


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.
Središnja banka 1.419,4 2.039,3 1.657,4 1.237,5 893,4 1.696,7 2.050,1 2.470,3 3.745,3

Kratkoročno 1.030,2 1.676,3 1.287,6 861,7 536,7 1.330,7 1.687,0 2.105,5 2.549,3



Krediti 950,1 1.600,2 1.242,9 806,0 498,4 1.304,8 1.651,1 2.077,6 2.510,8


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 389,2 363,0 369,8 375,9 356,7 366,0 363,1 364,8 1.195,9

Posebna prava vučenja (alokacija) 389,2 363,0 369,8 375,8 356,7 366,0 363,1 364,8 1.195,9



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
3.
Druge monetarne financijske institucije 4.554,6 3.769,2 4.073,0 3.936,8 4.141,0 4.526,9 4.254,4 4.010,3 3.858,1

Kratkoročno 1.765,4 1.653,5 2.269,0 2.086,4 2.460,4 2.902,6 2.747,4 2.182,0 2.027,1

Gotovina i depoziti 1.703,9 1.521,3 2.140,1 1.914,2 2.276,8 2.146,2 2.111,2 2.069,7 1.923,2


Krediti 25,1 97,1 90,8 129,5 122,4 708,1 593,3 62,4 50,2


Ostale obveze 36,4 35,2 38,1 42,6 61,2 48,3 43,0 50,0 53,7

Dugoročno 2.789,2 2.115,6 1.804,0 1.850,5 1.680,6 1.624,3 1.507,0 1.828,3 1.831,0

Gotovina i depoziti 1.779,8 1.286,3 924,1 895,3 714,3 686,1 551,3 556,1 558,5


Krediti 992,9 816,9 857,8 862,7 872,7 839,1 846,7 768,2 767,5


Ostale obveze 2,0 2,0 1,8 28,2 29,5 29,9 2,5 2,6 2,6
4.
Ostali domaći sektori 17.381,2 16.271,5 16.664,5 13.956,7 12.678,1 12.946,7 13.575,7 13.628,6 13.584,5

Kratkoročno 3.554,9 3.712,5 4.169,3 3.798,8 3.836,4 4.015,6 4.514,9 4.493,1 4.447,1



Krediti 360,3 411,9 385,3 120,9 244,1 311,2 600,7 658,4 681,4

Trgovački krediti 3.118,8 3.218,1 3.701,5 3.677,9 3.592,4 3.704,3 3.914,2 3.834,7 3.765,7

Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 13.826,2 12.559,0 12.495,2 10.157,9 8.841,6 8.931,2 9.060,8 9.135,4 9.137,4


Dužnički vrijednosni papiri 1.488,1 1.017,8 996,4 1.445,4 1.362,4 1.426,9 1.422,8 1.433,6 1.447,1

Krediti 12.010,5 11.215,2 11.301,1 8.700,0 7.469,5 7.492,6 7.626,7 7.690,4 7.683,7


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
5.
Izravna ulaganja 6.214,3 6.833,4 6.361,4 8.330,5 8.420,5 8.583,8 8.827,4 8.769,8 8.761,0
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

XII. XII. XII. XII. XII. III.* VI.* VII.* VIII. | | | | | | | | |
Dužničke obveze prema nerezidentnim izravnim
ulagateljima 4.295,4 5.037,0 4.793,2 6.272,8 6.346,4 6.422,3 6.571,2 6.563,2 6.586,5
Dužničke obveze prema nerezidentima u koje je izvršeno

izravno ulaganje 288,8 279,1 291,3 1.141,7 1.184,6 1.200,1 1.197,5 1.203,7 1.189,6
Dužničke obveze prema horizontalno povezanim

poduzećima 1.630,1 1.517,3 1.276,9 916,1 889,4 961,4 1.058,6 1.003,0 985,0
UKUPNO 44.677,6 43.552,9 42.588,5 40.285,4 40.083,4 43.590,1 44.344,3 44.032,4 45.285,1
Dodatak:

Kašnjenja glavnice i kamata 2.057,3 4.190,0 4.008,7 1.455,1 1.359,7 1.297,9 1.182,7 1.191,8 1.179,5

Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Središnja banka 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Kreditne institucije 11,5 11,3 10,0 11,9 22,5 23,7 15,8 19,6 19,4

Ostali domaći sektori 1.652,9 3.826,6 3.655,7 1.169,7 1.082,8 1.019,0 923,2 927,7 915,5

Izravna ulaganja 392,9 352,1 343,0 273,5 254,3 255,2 243,6 244,6 244,6
Napomene: Od Biltena br. 268 serija podataka o bruto inozemnom dugu, počevši od 31. prosinca 2000., uključuje podatak o dugu po trgovačkim kreditima s izvornim dospijećem do šest
mjeseci. Od istog broja Biltena u cijeloj seriji podataka lučke su uprave reklasificirane iz Ostalih sektora u sektor Opća država, bez promjene ukupnog stanja duga. Prvom objavom podataka
za 30. ožujka 2021. revidirani su podaci o bruto inozemnom dugu: od siječnja 2006. zbog uključenja podataka o dugu Središnje države koji je nastao priljevom sredstava iz fondova EU-a;
od siječnja 2009. određeni je skup jedinica reklasificiran iz javnog sektora u privatni sektor, bez promjene stanja duga; od siječnja 2010. zbog uključivanja promjena nastalih poboljšanjem
kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem.
(vidi Okvir 2. Biltena HNB-a broj 165, 2011.). Skupinu zema- trgovinski partneri (dakle njih 22) bez Švicarske, Turske, Kine,
lja za formiranje indeksa efektivnih tečajeva kune čine 22 ze- Rusije, BiH i Srbije, odnosno bez spomenutih šest te Belgije i Ja-
mlje partneri, a to su: a) iz europodručja devet zemalja: Austri- pana. Jedinični troškovi rada za Hrvatsku izračunati su kao omjer
ja, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Slovačka, isplaćenih naknada po zaposleniku i proizvodnosti rada, izraže-
Slovenija i Španjolska; b) iz EU-a, a izvan europodručja, četiri no kao BDP po zaposlenom (više o izračunu jediničnih troškova
zemlje: Češka, Madžarska, Poljska i Švedska te c) izvan EU-a rada vidi u Okviru 1. Biltena HNB-a broj 141, 2008.). Podaci
devet zemalja: Bosna i Hercegovina, Japan, Kina, Rusija, SAD, o realnom efektivnom tečaju za posljednji su mjesec preliminar-
Srbija, Švicarska, Turska i Velika Britanija. Ponderi koji se pri- ni. Također su moguće određene korekcije prijašnjih podataka u
družuju pojedinim zemljama u izračunu efektivnih tečajeva kune skladu s naknadnim izmjenama podataka o deflatorima koji se
jesu ponderi koji se mijenjaju s vremenom (engl. time varying primjenjuju u izračunu indeksa realnoga efektivnog tečaja kune.
weights), a izračunati su tako da odražavaju prosječnu strukturu Tablica H12: Bruto inozemni dug prema domaćim sektori-
vanjske trgovine RH tijekom tri uzastopne godine (više o tome ma • Bruto inozemni dug obuhvaća sve obveze rezidenata na
vidi u Okviru 3. Biltena HNB-a broj 205, 2014.), sve do raz- osnovi dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim
doblja 2016. – 2018., koje se trenutačno rabi i pri izračunu in- tržištima (po nominalnoj vrijednosti), depozita primljenih od
deksa za sljedeće godine. Pri izračunu efektivnih tečajeva kune nerezidenata, kredita (uključujući repo ugovore) i trgovinskih
primjenjuje se metodologija fiksnoga ulančanog povezivanja na kredita neovisno o ugovorenom dospijeću, a od prosinca 2005.
trogodišnjoj razini (engl. fixed chain-linking). Serije baznih in- obuhvaća i obveze rezidenata na osnovi ulaganja nerezidenata u
deksa izračunate su na osnovi 2010. godine. Povećanje indek- dužničke vrijednosne papire izdane na domaćem tržištu.
sa nominalnoga efektivnog tečaja kune u određenom razdoblju Struktura inozemnog duga prikazuje se po domaćim sekto-
pokazatelj je deprecijacije tečaja kune prema košarici valuta i rima, odnosno sektorima dužnika, što podrazumijeva sektorsku
obratno. klasifikaciju rezidenata prema priručnicima ESA 2010 i SNA
Indeks realnoga efektivnog tečaja ponderirani je geometrij- 2008. Sektor opće države obuhvaća središnju državu, fondove
ski prosjek indeksa bilateralnih tečajeva kune korigiranih odgo- socijalne sigurnosti i lokalnu državu. Sektor središnje banke pri-
varajućim indeksima relativnih cijena ili troškova (odnos indek- kazuje dugove Hrvatske narodne banke. Sektor drugih monetar-
sa cijena ili troškova u zemljama partnerima i domaćih cijena). nih financijskih institucija prikazuje dugove kreditnih institucija
Za deflacioniranje se primjenjuju indeksi proizvođačkih cijena i novčanih fondova. Ostali domaći sektori prikazuju dugove svih
industrije na ukupnom tržištu, indeksi potrošačkih cijena, odno- financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija
sno harmonizirani indeksi potrošačkih cijena za zemlje članice (uključujući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak), privatnih i
EU-a i indeksi jediničnih troškova rada u ukupnom gospodar- javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe
stvu i prerađivačkoj industriji. Serija indeksa proizvođačkih cijena kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozapo-
industrije na ukupnom tržištu (domaćem i nedomaćem) za Hr- slene. Izravna ulaganja prikazuju dužničke transakcije između
vatsku je raspoloživa od siječnja 2010., a za godine prije 2010. kreditora i dužnika ostalih sektora, koji su međusobno ulagački
serija indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom trži- povezani, po smjeru ulaganja. Unutar svakog sektora (osim iz-
štu jednaka je indeksu proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. ravnih ulaganja) podaci se razvrstavaju prema ugovorenom dos-
Serija potrošačkih cijena u Hrvatskoj konstruirana je tako da se pijeću, na kratkoročne i dugoročne dugove, te prema dužničkom
do prosinca 1997. godine primjenjuju indeksi cijena na malo, a instrumentu na osnovi kojega je nastala dužnička obveza. Pritom
od siječnja 1998. indeksi potrošačkih cijena. Podaci o jediničnim je ročnost instrumenata koji se uključuju u poziciju Gotovina i
troškovima rada nisu dostupni za sve zemlje, pa je košarica zema- depoziti za sektor drugih monetarnih institucija raspoloživa od
lja za izračun realnoga efektivnog tečaja kune uz jedinične troš- početka 2004. godine te se za prethodna razdoblja ova pozici-
kove rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industriji su- ja u cijelosti iskazuje kao dugoročna. Stanje bruto inozemnog
žena na 16 odnosno 14 zemalja trgovinskih partnera – sve zemlje duga uključuje buduće otplate glavnice, obračunate nedospjele
Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji ne jamči javni
sektor
u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

|
XII. XII. XII. XII. XII. III.* VI.* VII.* VIII. | | | | | | | |
1.
Dug javnog sektora 17.676,2 17.551,4 16.320,6 14.849,3 15.434,6 18.184,0 18.342,7 18.316,4 19.774,2
Ostala ulaganja 17.676,2 17.551,4 16.319,9 14.849,3 15.434,6 18.184,0 18.342,7 18.316,4 19.774,2

Kratkoročno 1.265,5 1.958,3 1.504,4 1.071,5 746,6 1.651,3 2.101,3 2.559,2 2.976,4


Krediti 950,1 1.665,2 1.262,9 806,0 581,4 1.500,8 1.750,9 2.186,0 2.597,9


Ostale obveze 47,4 0,6 0,9 1,0 1,2 1,1 1,0 1,1 1,1

Dugoročno 16.410,7 15.593,1 14.815,5 13.777,8 14.688,1 16.532,6 16.241,4 15.757,1 16.797,9

Posebna prava vučenja (alokacija) 389,2 363,0 369,8 375,8 356,7 366,0 363,1 364,8 1.195,9



Krediti 6.444,7 6.173,9 5.712,0 5.087,2 5.507,5 6.226,4 5.989,7 6.003,6 6.181,1


Ostale obveze 0,0 0,0 0,1 0,7 0,6 0,8 0,7 0,8 0,8


Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 0,0 0,0 0,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2. Dug privatnog sektora uz garanciju javnog sektora 359,9 307,2 181,7 0,0 30,0 30,0 30,1 30,1 30,0

Ostala ulaganja 359,9 307,2 181,7 0,0 30,0 30,0 30,1 30,1 30,0

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 359,9 307,2 181,7 0,0 30,0 30,0 30,1 30,1 30,0



Krediti 67,8 0,0 0,0 0,0 30,0 30,0 30,1 30,1 30,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.



Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
3.
Privatni negarantirani dug 26.641,5 25.694,3 26.086,2 25.436,1 24.618,8 25.376,1 25.971,5 25.685,9 25.480,9
Ostala ulaganja 20.427,2 18.860,9 19.725,5 17.105,6 16.198,3 16.792,3 17.144,1 16.916,1 16.719,9

Kratkoročno 5.133,5 5.169,0 6.242,1 5.675,4 6.197,8 6.835,0 7.153,3 6.527,2 6.331,6

Gotovina i depoziti 1.683,3 1.495,9 2.112,9 1.884,3 2.246,2 2.114,8 2.077,9 2.036,0 1.887,5


Krediti 385,4 508,9 476,1 250,5 366,5 1.019,3 1.173,2 691,9 702,6


Ostale obveze 35,7 34,5 37,2 41,6 60,0 47,2 42,0 48,8 52,6

Dugoročno 15.293,8 13.691,9 13.483,4 11.430,2 10.000,5 9.957,4 9.990,8 10.389,0 10.388,3

Gotovina i depoziti 1.757,7 1.267,0 910,2 882,8 705,1 677,4 542,6 547,8 550,5

Dužnički vrijednosni papiri 939,5 719,7 720,3 1.237,9 1.257,0 1.259,8 1.296,9 1.700,3 1.709,6

Krediti 12.558,9 11.684,3 11.835,2 9.269,3 7.999,9 7.979,3 8.138,1 8.127,7 8.119,8


Ostale obveze 2,0 1,9 1,7 27,5 28,8 29,2 1,8 1,8 1,8

Izravna ulaganja 6.214,3 6.833,4 6.360,7 8.330,5 8.420,5 8.583,8 8.827,4 8.769,8 8.761,0

Kratkoročno 660,1 935,1 928,8 770,0 749,3 808,5 836,1 861,5 824,9



Krediti 324,8 578,4 645,3 265,3 240,4 313,0 305,8 296,6 277,9


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 5.554,2 5.898,3 5.431,9 7.560,5 7.671,2 7.775,3 7.991,3 7.908,4 7.936,0



Krediti 5.545,8 5.847,7 5.367,8 7.497,5 7.615,6 7.722,8 7.936,1 7.853,0 7.880,4


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
UKUPNO 44.677,6 43.552,9 42.588,5 40.285,4 40.083,4 43.590,1 44.344,3 44.032,4 45.285,1
Dodatak:
Kašnjenja glavnice i kamata 2.057,3 4.190,0 4.008,7 1.455,1 1.359,7 1.297,9 1.182,7 1.191,8 1.179,5

Dug javnog sektora 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dug privatnog sektora uz garanciju javnog sektora 5,9 5,0 14,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Privatni negarantirani dug 2.051,4 4.185,0 3.994,1 1.455,1 1.359,6 1.297,9 1.182,7 1.191,8 1.179,5
mjeseci. Prvom objavom podataka za 30. ožujka 2021. revidirani su podaci o bruto inozemnom dugu: od siječnja 2006. zbog uključenja podataka o dugu Središnje države koji je nastao
priljevom sredstava iz fondova EU-a; od siječnja 2009. određeni je skup jedinica reklasificiran iz javnog sektora u privatni sektor, bez promjene stanja duga; od siječnja 2010. zbog uključivanja
promjena nastalih poboljšanjem kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem.
kamate te nepodmirene dospjele obveze s osnove glavnice i ka- nerezidenata u dužničke vrijednosne papire izdane na domaćem
mata. Stanja duga iskazuju se prema srednjem deviznom tečaju tržištu.
HNB-a na kraju razdoblja. Objavljeni podaci preliminarni su do Tablica prikazuje bruto inozemni dug strukturiran s obzirom
objave konačnih podataka platne bilance za izvještajno tromje- na ulogu javnog sektora. Javni sektor pritom obuhvaća opću dr-
sečje. žavu, središnju banku, javne financijske institucije i javna nefi-
Tablica H13: Bruto inozemni dug javnog sektora, privatnog nancijska društva. Bruto inozemni dug privatnog sektora za koji
sektora za koji jamči javni sektor i privatnog sektora za koji ne jamči javni sektor čine inozemni dugovi subjekata koji nisu obu-
jamči javni sektor • Bruto inozemni dug obuhvaća sve obveze hvaćeni definicijom javnog sektora, a za koje je jamstvo izdao
rezidenata na osnovi dužničkih vrijednosnih papira izdanih na bilo koji subjekt iz javnog sektora. Bruto inozemni dug privatnog
inozemnim tržištima (po nominalnoj vrijednosti), depozita pri- sektora za koji ne jamči javni sektor čine inozemni dugovi subje-
mljenih od nerezidenata, kredita (uključujući repo ugovore) i tr- kata koji nisu obuhvaćeni definicijom javnog sektora, a za koje
govinskih kredita neovisno o ugovorenom dospijeću, a od pro- ne postoji jamstvo javnog sektora. Vrednovanje pozicija prove-
sinca 2005. obuhvaća i obveze rezidenata na osnovi ulaganja deno je jednako kao u Tablici H12.
Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po domaćim sektorima

u milijunima EUR
|
Bruto Trenutačno | | Projekcija otplata bruto duga
| | | | | | |
inozemni dug dospijeće/ 2021. 2022. 2021.a 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. Ostala | | | | |
| | | | | | |
31. 8. 2021. kašnjenja 3. tr.a 4. tr. 1. tr. 2. tr. razdoblja | | | | | | |
1. Opća država 15.336,3 0,0
83,6 255,9 204,0 1.392,1 339,5 1.858,7 1.115,1 1.275,2 1.583,1 516,7 1.093,1 4.642,9
Kratkoročno 284,4 0,0 0,0 64,9 13,4 206,1 64,9 219,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Gotovina i depoziti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dužnički vrijednosni papiri 226,4 0,0 0,0 28,4 13,4 184,6 28,4 198,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Krediti 58,0 0,0 0,0 36,5 0,0 21,5 36,5 21,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Trgovački krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dugoročno 15.051,9 0,0

83,6 191,0 190,7 1.186,0 274,6 1.639,2 1.115,1 1.275,2 1.583,1 516,7 1.093,1 4.642,9
Dužnički vrijednosni papiri 9.172,2 0,0 0,0 12,8 72,9 1.021,9 12,9 1.102,1 647,7 838,1 647,8 1,2 763,9 3.135,3
Krediti 5.879,7 0,0

83,6 178,2 117,7 164,1 261,7 537,1 467,4 437,1 935,3 515,5 329,3 1.507,6
Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2. Središnja banka 3.745,3 0,0

2.549,3 0,0 0,0 0,0
2.549,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1.195,9
Kratkoročno 2.549,3 0,0

2.549,3 0,0 0,0 0,0
2.549,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Gotovina i depoziti 38,5 0,0

38,5 0,0 0,0 0,0 38,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Krediti 2.510,8 0,0

2.510,8 0,0 0,0 0,0
2.510,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dugoročno 1.195,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1.195,9
Posebna prava vučenja

(alokacija) 1.195,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 1.195,9
Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
3. Druge monetarne financijske

institucije 3.858,1 19,4 1.745,3 276,8 151,5 151,1 2.022,1 504,1 233,3 163,4 171,4 131,6 26,2 113,5
Kratkoročno 2.027,1 19,2

1.695,4 199,9 52,4 36,2
1.895,2 112,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Gotovina i depoziti 1.923,2 0,7

1.653,4 169,8 44,8 32,7
1.823,2 99,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Krediti 50,2 0,5 6,5 29,9 7,5 3,5 36,4 13,3 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ostale obveze 53,7 18,0 35,5 0,2 0,0 0,0 35,6 0,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dugoročno 1.831,0 0,2

50,0 76,9 99,1 114,9 126,9 391,4 233,3 163,4 171,4 131,6 26,2 113,5
Gotovina i depoziti 558,5 0,1

44,3 42,0 35,5 40,6 86,4 131,2 76,2 87,7 104,2 69,7 0,6 0,8
Krediti 767,5 0,1 3,1 27,2 63,1 73,7 30,3 254,1 155,5 75,7 65,2 52,0 25,6 32,1
Ostale obveze 2,6 0,0 2,6 0,0 0,0 0,0 2,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
4. Ostali domaći sektori 13.584,5 915,5

493,1 1.385,1 4.568,6 434,4 1.878,2 5.892,1 1.033,4 649,1 498,1 424,8 225,5 1.555,8
Kratkoročno 4.447,1 25,8 60,5 85,4

4.208,1 59,8 145,9
4.275,4 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Krediti 681,4 25,8 60,5 85,4 442,5 59,8 145,9 509,8 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Trgovački krediti 3.765,7 0,0 0,0 0,0

3.765,7 0,0 0,0
3.765,7 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Dugoročno 9.137,4 889,7

432,6 1.299,7 360,4 374,6 1.732,4 1.616,6 1.033,4 649,1 498,1 424,8 225,5 1.555,8
Dužnički vrijednosni papiri 1.447,1 0,0

24,1 4,1 0,0 0,0 28,2 222,5 13,7 4,5 2,9 0,0 0,0 1.174,4
Krediti 7.683,7 887,9

406,6 1.294,9 358,7 374,6 1.701,5 1.392,2 1.019,4 644,7 495,3 424,8 225,5 381,4
|
Bruto Trenutačno | | Projekcija otplata bruto duga
| | | | |
inozemni dug dospijeće/ 2021. 2022. 2021.a 2022. 2023. 2024. 2025. 2026. 2027. Ostala | | | | | | |
| | | | |
31. 8. 2021. kašnjenja 3. tr.a 4. tr. 1. tr. 2. tr. razdoblja | | | | | | | | |
Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
5. Izravna ulaganja 8.761,0 244,6

606,5 706,2 767,6 251,3 1.312,8 1.843,7 566,9 1.441,1 570,7 312,3 311,1 335,3
Dužničke obveze
prema nerezidentnim 6.586,5 212,2 450,2 503,9 722,9 181,3 954,1 1.562,8 357,3 536,9 506,0 292,6 291,1 157,6
izravnim ulagateljima
Dužničke obveze prema

nerezidentima u koje je 1.189,6 7,0 53,8 43,5 25,0 27,2 97,3 167,2 30,1 848,9 8,3 7,3 1,2 5,1
izvršeno izravno ulaganje
Dužničke obveze
prema horizontalno 985,0 25,4 102,5 158,8 19,8 42,9 261,3 113,7 179,6 55,3 56,4 12,4 18,8 172,6
povezanim poduzećima
UKUPNO 45.285,1 1.179,5 5.477,9 2.624,0 5.691,7 2.228,9 8.101,9 10.098,5 2.948,6 3.528,8 2.823,4 1.385,4 1.656,0 7.843,4
Dodatak: Procjena plaćanja kamata 17,0 89,1 140,8 175,8 106,1 528,0 408,2 312,3 296,9 221,1 180,9 471,8
Projekcije otplata za ovo tromjesečje i godinu odnose se na razdoblje od datuma stanja bruto duga do kraja navedenog tromjesečja odnosno godine.
a
Napomene: Projekcija otplata bruto inozemnog duga uključuje projekciju otplata glavnice i obračunatih nedospjelih kamata. Od Biltena br. 268 serija podataka o bruto inozemnom dugu,
počevši od 31. prosinca 2000., uključuje podatak o dugu po trgovačkim kreditima s izvornim dospijećem do šest mjeseci.
Tablica H14: Projekcija otplate bruto inozemnog duga po Struktura tablice po sektorima, izvornom dospijeću i instru-
domaćim sektorima • Tablica prikazuje stanje bruto inozemnog mentima slijedi strukturu Tablice H12.
duga i projekciju otplate bruto duga te procijenjena plaćanja ka- Za monetarne financijske institucije buduća plaćanja kamata
mata po srednjem tečaju HNB-a na kraju razdoblja. procijenjena su na osnovi dostupnih podataka monetarne stati-
Bruto inozemni dug obuhvaća sve obveze rezidenata na os- stike o planu naplate kamata. Za ostale sektore buduća plaćanja
novi dužničkih vrijednosnih papira izdanih na inozemnim tržišti- kamata procijenjena su na osnovi dostavljenih planova otplate i
ma (po nominalnoj vrijednosti), depozita primljenih od nerezi- referentne kamatne stope koja vrijedi na izvještajni datum. Pro-
denata, kredita (uključujući repo ugovore) i trgovinskih kredita jekcija otplate obračunatih nedospjelih kamata, koje su sastavni
neovisno o ugovorenom dospijeću, a od prosinca 2005. obuhva- dio bruto inozemnog duga, uvećava projekciju otplate glavnice u
ća i obveze rezidenata na osnovi ulaganja nerezidenata u dužnič- razdoblju dospijeća prve rate kamata te, posljedično, umanjuje
ke vrijednosne papire izdane na domaćem tržištu. iznose procijenjene prve otplate kamata.
Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

|
XII. XII. XII. XII. XII. III.* VI.* VII.* VIII. | | | | | | | |
4.1. Ostala javna financijska društva osim
monetarnih financijskih institucija 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
4.2. Ostala privatna financijska društva osim

monetarnih financijskih institucija 2.611,6 2.461,1 2.678,8 2.754,5 2.405,0 2.366,3 2.354,8 2.373,0 2.359,7

Kratkoročno 71,3 134,8 143,1 85,6 187,6 231,6 89,1 114,6 117,7



Krediti 71,3 134,8 143,1 85,6 187,6 231,6 89,1 114,6 117,7


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 2.540,3 2.326,3 2.535,8 2.668,9 2.217,4 2.134,7 2.265,7 2.258,4 2.242,0



Krediti 2.540,3 2.326,3 2.535,8 2.668,9 2.217,4 2.134,7 2.265,7 2.258,4 2.242,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
4.3.
Javna nefinancijska društva 1.093,6 824,5 783,3 728,4 532,9 593,4 597,7 634,1 632,4

Kratkoročno 165,6 170,9 168,1 178,9 67,2 50,6 74,7 113,2 105,8



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 20,8 29,0 29,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 928,0 653,6 615,2 549,5 465,7 542,8 522,9 520,9 526,6



Krediti 364,9 345,0 318,9 277,8 296,1 306,6 290,5 286,1 286,7


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
4.4.
Privatna nefinancijska društva 13.538,9 12.824,4 13.065,6 10.357,3 9.642,6 9.892,3 10.532,5 10.532,1 10.503,8

Kratkoročno 3.318,0 3.406,7 3.858,1 3.534,3 3.581,7 3.733,3 4.351,0 4.265,4 4.223,6



Krediti 288,9 277,0 242,2 35,3 56,5 79,7 490,8 514,9 534,7


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 10.220,9 9.417,7 9.207,4 6.823,0 6.061,0 6.159,0 6.181,5 6.266,7 6.280,2


Dužnički vrijednosni papiri 925,0 709,2 700,1 1.173,6 1.192,8 1.190,7 1.190,4 1.198,8 1.207,2

Krediti 8.968,3 8.382,3 8.309,7 5.636,8 4.858,5 4.956,6 4.979,7 5.056,5 5.066,4


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

4.5.
Kućanstva 118,4 143,4 119,7 106,5 91,2 88,3 85,0 83,5 82,9

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 118,4 143,4 119,7 106,5 91,2 88,3 85,0 83,5 82,9



Krediti 118,4 143,4 119,7 106,5 91,2 88,3 85,0 83,5 82,9


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
4.6. Neprofitne institucije koje služe kućanstvima 18,7 18,2 17,1 10,0 6,4 6,4 5,8 5,8 5,8

Kratkoročno 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0



Krediti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročno 18,7 18,2 17,1 10,0 6,4 6,4 5,8 5,8 5,8



Krediti 18,7 18,2 17,1 10,0 6,4 6,4 5,8 5,8 5,8


Ostale obveze 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
UKUPNO 17.381,2 16.271,5 16.664,5 13.956,7 12.678,1 12.946,7 13.575,7 13.628,6 13.584,5
Dodatak:
1.
Kašnjenja glavnice i kamata 1.652,9 3.826,6 3.655,7 1.169,7 1.082,8 1.019,0 923,2 927,7 915,5
Ostala javna financijska društva osim

Ostala privatna financijska društva osim


Javna nefinancijska društva 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Privatna nefinancijska društva 1.618,1 3.791,6 3.621,2 1.142,6 1.076,6 1.013,2 914,7 916,9 904,7

Kućanstva 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Neprofitne institucije koje služe kućanstvima 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2. Kvaziizravna ulaganja uključena u poziciju 4.2.

Ostala privatna financijska društva osim
monetarnih financijskih institucija 1.349,7 1.235,9 1.218,8 1.448,9 1.414,2 1.522,6 1.567,3 1.579,9 1.572,4
mjeseci. Od istog broja Biltena u cijeloj seriji podataka lučke su uprave reklasificirane iz Ostalih sektora u sektor Opća država, bez promjene ukupnog stanja duga. Prvom objavom podataka
za 30. ožujka 2021. revidirani su podaci o bruto inozemnom dugu: od siječnja 2009. određeni je skup jedinica reklasificiran iz javnog sektora u privatni sektor, bez promjene stanja duga; od
siječnja 2010. zbog uključivanja promjena nastalih poboljšanjem kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjem.
Tablica H15: Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora • poslodavce i samozaposlene. Unutar svakog sektora podaci se
Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora prikazuje inozemne razvrstavaju prema ugovorenom (izvornom) dospijeću, na krat-
dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih koročne i dugoročne dugove, te prema dužničkom instrumentu
institucija, javnih i privatnih nefinancijskih društava, neprofit- na osnovi kojega je nastala dužnička obveza.
nih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući
Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja – svodna tablica

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | |
1. tr. |
2. tr. |
3. tr. |
4. tr. |
1. tr.* 2. tr.a
1. Stanje međunarodnih ulaganja, neto –34.084,7 –31.827,1 –29.352,2 –25.867,6 –23.985,2 –25.948,9 –25.638,0 –23.528,2 –23.985,2 –24.547,6 –24.185,3
2.
Imovina 32.078,5 34.185,2 36.892,2 40.214,9 41.118,5 38.503,5 40.269,8 42.045,2 41.118,5 44.460,2 46.377,4
2.1. Izravna ulaganja 4.834,5 4.940,2 5.337,5 5.744,4 5.875,2 5.665,8 5.801,0 5.912,9 5.875,2 6.132,9 6.815,1
2.2. Portfeljna ulaganja 3.679,1 4.126,1 4.481,0 6.156,7 6.772,8 5.516,7 5.849,3 6.284,5 6.772,8 7.445,5 8.065,7
2.2.1. Vlasnička ulaganja 1.626,5 2.046,9 2.203,8 3.061,8 3.476,3 2.515,2 2.799,9 3.050,1 3.476,3 4.067,8 4.645,9
2.2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 2.052,5 2.079,2 2.277,2 3.094,8 3.296,5 3.001,5 3.049,4 3.234,4 3.296,5 3.377,7 3.419,7
2.2.2.1. Dugoročna 1.916,1 1.915,2 2.097,2 2.936,9 3.140,2 2.852,2 2.900,2 3.077,7 3.140,2 3.201,0 3.250,2
2.2.2.2. Kratkoročna 136,4 163,9 180,0 157,9 156,3 149,3 149,3 156,7 156,3 176,6 169,6

2.3. Financijske izvedenice 1.598,7 479,2 712,4 1.051,0 525,0 1.274,3 1.184,2 751,2 525,0 527,5 488,1
2.4. Ostala ulaganja 8.452,2 8.933,6 8.922,3 8.700,2 9.000,7 9.532,7 10.122,6 10.781,9 9.000,7 9.241,7 9.468,3
2.4.1. Ostala vlasnička ulaganja 155,6 210,3 239,7 252,1 264,5 243,2 244,9 242,4 264,5 263,4 277,8
2.4.2. Valuta i depoziti 4.830,9 5.039,8 4.353,1 4.229,5 4.738,5 4.881,5 4.642,7 5.089,0 4.738,5 4.155,7 4.582,3
2.4.3. Krediti 1.258,3 1.053,8 1.339,5 1.097,2 1.050,1 1.405,9 2.041,7 2.041,9 1.050,1 1.312,4 960,1
2.4.4. Trgovinski krediti 2.169,9 2.355,6 2.288,3 2.470,6 2.608,2 2.424,6 2.471,9 2.666,3 2.608,2 2.755,4 2.763,3
2.4.5. Ostala aktiva 37,6 274,2 701,6 650,8 339,3 577,6 721,4 742,4 339,3 754,9 884,9
2.5. Devizne pričuve 13.514,0 15.706,2 17.439,1 18.562,7 18.944,8 16.514,0 17.312,7 18.314,8 18.944,8 21.112,6 21.540,2
3.
Obveze 66.163,2 66.012,3 66.244,4 66.082,5 65.103,7 64.452,5 65.907,8 65.573,4 65.103,7 69.007,8 70.562,7
3.1. Izravna ulaganja 26.877,3 28.464,0 29.230,7 33.325,2 32.802,9 32.042,1 32.459,2 32.474,4 32.802,9 33.395,8 34.563,2
3.2. Portfeljna ulaganja 11.235,7 10.513,0 10.179,7 10.231,2 10.592,3 10.514,2 11.889,4 10.722,0 10.592,3 11.750,7 11.922,1
3.2.1. Vlasnička ulaganja 663,7 653,9 656,4 691,7 493,6 485,7 498,2 491,4 493,6 518,7 516,8
3.2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 10.571,9 9.859,1 9.523,2 9.539,6 10.098,7 10.028,5 11.391,2 10.230,6 10.098,7 11.232,1 11.405,3
3.2.2.1. Dugoročna 10.494,3 9.756,6 9.440,1 9.539,6 10.070,8 10.028,5 11.391,2 10.230,6 10.070,8 11.190,6 11.179,0

3.2.2.2. Kratkoročna 77,7 102,5 83,1 0,0 27,9 0,0 0,0 0,0 27,9 41,5 226,3

3.3. Financijske izvedenice 158,9 174,9 130,2 110,8 144,3 138,0 136,5 131,6 144,3 128,1 132,5
3.4. Ostala ulaganja 27.891,4 26.860,4 26.703,9 22.415,3 21.564,2 21.758,2 21.422,7 22.245,4 21.564,2 23.733,1 23.944,8

3.4.1. Ostala vlasnička ulaganja 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
3.4.2. Valuta i depoziti 3.563,8 2.883,7 3.108,9 2.865,2 3.029,4 2.876,6 2.682,3 2.441,2 3.029,4 2.858,2 2.698,3
3.4.3. Krediti 20.406,9 20.032,3 19.286,1 15.413,1 14.485,4 14.735,7 14.704,6 15.788,4 14.485,4 16.738,0 16.912,3
3.4.4. Trgovinski krediti 3.446,4 3.544,2 3.899,2 3.690,4 3.602,1 3.704,5 3.582,4 3.571,3 3.602,1 3.692,7 3.925,5

3.4.5. Ostala pasiva 85,1 37,1 39,9 70,8 90,7 67,7 83,5 79,6 90,7 78,2 45,6
3.4.6. Specijalna prava vučenja 389,2 363,0 369,8 375,8 356,7 373,9 370,1 365,0 356,7 366,0 363,1
a
kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl.
round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil.
EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010. (–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR).
Tablica H16: Stanje međunarodnih ulaganja – svodna ta- izvještajne obavlja se primjenom srednjih tečajeva Hrvatske na-
blica • Tablica stanja međunarodnih ulaganja sastavlja se u rodne banke na izvještajni datum.
skladu s metodologijom koju je preporučio Međunarodni mo- Podaci o inozemnim izravnim i portfeljnim vlasničkim ulaga-
netarni fond u Priručniku za platnu bilancu. Od 1993. do kra- njima kompiliraju se na temelju tržišnih cijena gdje god su one
ja 2013. stanje međunarodnih ulaganja sastavlja se u skladu raspoložive. U dijelu koji se odnosi na ulaganja u Republiku Hr-
s metodologijom koju je preporučio Međunarodni monetarni vatsku primjenjuju se tržišne cijene na posljednji dan izvještaj-
fond u 5. izdanju priručnika za sastavljanje platne bilance (pri- nog razdoblja preuzete sa Zagrebačke burze, a u dijelu koji se
ručnik BPM5), a počevši s 2014. godinom stanje međunarod- odnosi na ulaganja u inozemstvo izvještajne jedinice obveznici
nih ulaganja sastavlja se prema 6. izdanju priručnika (priručnik istraživanja o izravnim i portfeljnim vlasničkim ulaganjima obve-
BPM6). Također, s početkom primjene BPM6, prema novoj zne su prikazivati vrijednosti svojih vlasničkih udjela u inozem-
metodologiji rekonstruirane su i povijesne serije podataka za stvu koristeći se tržišnim cijenama. Tamo gdje to nije moguće,
godine 1999. – 2013. primjenjuju se knjigovodstvene vrijednosti ukupnoga kapitala
Izvori su podataka izvješća banaka, trgovačkih društava, Hr- poduzeća u vlasništvu izravnih ili portfeljnih ulagača, bez obzira
vatske narodne banke i Zagrebačke burze. na to je li riječ o ulaganjima u Republiku Hrvatsku ili u inozem-
Međunarodna ulaganja Republike Hrvatske i u Republi- stvo (metoda own funds at book value).
ku Hrvatsku iskazuju se u eurima (EUR) i američkim dolari- Sektorska podjela portfeljnih i ostalih ulaganja podrazumi-
ma (USD). Preračunavanje vrijednosti iz izvornih valuta u jeva sektorsku klasifikaciju rezidenata prema priručnicima ESA
2010 i SNA 2008 te je u potpunosti usklađena sa sektorskom dio deviznih sredstava koja kreditne institucije deponiraju kao
klasifikacijom bruto inozemnog duga prema domaćim sektorima dio obvezne pričuve. Osim potraživanja kreditnih institucija od
odnosno platnom bilancom. Sektor opće države obuhvaća sek- inozemstva, prikazana su i potraživanja sektora opće države od
tore središnje države, fondova socijalne sigurnosti i lokalne dr- inozemstva. Izvor su podataka izvješća države i kreditnih insti-
žave. Sektor središnje banka obuhvaća Hrvatsku narodnu ban- tucija. Za ostale sektore uzimaju se tromjesečni podaci Banke
ku. Sektor drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaća za međunarodne namire. Pozicija Ostala ulaganja – Valuta i de-
kreditne institucije i novčane fondove. Ostali domaći sektori poziti kod Obveza pokazuje stanja ukupnih deviznih i kunskih
obuhvaćaju sve financijske institucije i posrednike osim središ- obveza prikazanih sektora prema inozemstvu na osnovi tekućih
nje banke i drugih monetarnih financijskih institucija (uključu- računa, oročenih depozita i depozita s otkaznim rokom, depo-
jući Hrvatsku banku za obnovu i razvitak), privatna i javna nefi- zita po viđenju te depozitnog novca. Izvor su podataka izvješća
nancijska društva, neprofitne institucije i kućanstva, uključujući kreditnih institucija.
obrtnike. Pozicije Ostala ulaganja – Krediti kod Imovine i kod Obveza
Pozicije Portfeljna dužnička ulaganja kod Imovine i kod Ob- obuhvaćaju podatke o odobrenim i primljenim kreditima između
veza obuhvaćaju podatke o ulaganjima rezidenata u dužničke rezidenata i nerezidenata grupirane po sektorima. Izvor podata-
vrijednosne papire koje su izdali nerezidenti (imovina) i ulaganja ka je registar kreditnih odnosa s inozemstvom Hrvatske narodne
nerezidenata u dužničke vrijednosne papire koje su izdali rezi- banke.
denti (obveze). Podaci o tim ulaganjima zasnovani su na registru Pozicije Ostala ulaganja – Trgovinski krediti kod Imovine i
inozemnih kredita Hrvatske narodne banke i podacima mone- kod Obveza obuhvaćaju potraživanja spomenutih sektora od
tarne statistike. inozemstva i dugovanja spomenutih sektora inozemstvu s osno-
Podaci o portfeljnim vlasničkim i dužničkim ulaganjima ve trgovinskih kredita. Izvor je podataka registar kreditnih odno-
upotpunjuju se podacima koje dostavljaju Središnje klirinško de- sa s inozemstvom Hrvatske narodne banke za trgovinske kredite
pozitarno društvo, kreditne institucije i investicijska društva koja preko 12 mjeseci te posebno statističko istraživanje o kratkoroč-
obavljaju poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima, posebnim trgovinskim kreditima za trgovinske kredite do 12 mjeseci.
no u dijelu imovine ostalih sektora. Pozicija Ostala ulaganja – Ostala vlasnička ulaganja obuhva-
Od prvog tromjesečja 2010. u platnu bilancu uključena su ća vlasnička ulaganja koja nisu u obliku vrijednosnih papira. Uk-
stanja pozicija zaključenih ugovora s obilježjima financijskih ljučuje vlasnička ulaganja u kvazidruštva, međunarodne organi-
derivata. Izvještajne su institucije kreditne institucije i druge zacije i sl.
financijske institucije, a od četvrtog tromjesečja 2012. izvje- Pozicije Ostala ulaganja – Ostala imovina i Ostale obveze
štajna populacija proširena je i na nefinancijska društva, koja u obuhvaćaju ostalu imovinu i obveze koji nisu uključeni u trgo-
ovakve poslove ulaze najčešće radi zaštite od promjene tržišnih vačke kredite i ostale financijske instrumente.
uvjeta. Pozicija Ostala ulaganja – Posebna prava vučenja na strani
U sklopu ostalih ulaganja priručnik BPM6 donosi poziciju obveza prikazuje stanje alociranih posebnih prava vučenja. Sta-
Ostala vlasnička ulaganja, koja podrazumijeva vlasnička ulaganje ove pozicije povećano je na temelju opće alokacije iz kolovo-
nja koja ne zadovoljavaju kriterije za izravno, portfeljno ulaganje za 2009. godine, kada je Republici Hrvatskoj dodijeljen iznos od
ili međunarodne pričuve. Ova pozicija uključuje i sudjelovanje u 270.652.208 XDR te je na osnovi posebne alokacije u rujnu iste
kapitalu međunarodnih organizacija. godine dodijeljeno još 32.848.735 XDR.
Pozicija Ostala ulaganja – Valuta i depoziti kod Imovine po- Pozicija Međunarodne pričuve HNB-a sastavlja se na osnovi
kazuje stanja ukupnih likvidnih deviznih sredstava kreditnih in- izvješća Direkcije računovodstva Hrvatske narodne banke koje
stitucija ovlaštenih za poslovanje s inozemstvom umanjena za sadržava podatke o njihovim stanjima i promjenama.
Tablica H17: Stanje međunarodnih ulaganja – izravna ulaganja

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | |
1. tr. |
2. tr. |
3. tr. |
4. tr. |
1. tr.* 2. tr.a
Izravna ulaganja, neto –22.042,7 –23.523,8 –23.893,2 –27.580,8 –26.927,7 –26.376,3 –26.658,2 –26.561,5 –26.927,7 –27.262,9 –27.748,1
1.
Imovina 4.834,5 4.940,2 5.337,5 5.744,4 5.875,2 5.665,8 5.801,0 5.912,9 5.875,2 6.132,9 6.815,1
1.1. Vlasnička ulaganja i zadržane zarade 3.553,5 3.521,3 3.781,4 4.236,5 4.213,3 4.163,1 4.223,5 4.247,2 4.213,3 4.303,4 4.383,4
1.1.1. U poduzeće izravnog ulaganja 3.549,8 3.518,5 3.779,7 4.235,0 4.211,7 4.162,0 4.222,2 4.245,8 4.211,7 4.301,8 4.381,2


1.1.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 3,6 2,8 1,7 1,5 1,6 1,1 1,3 1,4 1,6 1,6 2,2
1.2. Dužnički instrumenti 1.281,1 1.418,9 1.556,1 1.507,9 1.661,8 1.502,7 1.577,4 1.665,7 1.661,8 1.829,5 2.431,8
1.2.1. U poduzeće izravnog ulaganja 1.094,4 1.144,9 1.152,5 1.017,1 1.056,0 994,7 1.016,5 1.047,3 1.056,0 1.174,8 1.669,0
2.
Obveze 26.877,3 28.464,0 29.230,7 33.325,2 32.802,9 32.042,1 32.459,2 32.474,4 32.802,9 33.395,8 34.563,2
2.1. Vlasnička ulaganja i zadržane zarade 20.663,0 21.630,6 22.869,3 24.994,6 24.382,4 23.561,0 23.896,9 23.909,1 24.382,4 24.817,3 25.714,3


2.2. Dužnički instrumenti 6.214,3 6.833,4 6.361,4 8.330,5 8.420,5 8.481,1 8.562,3 8.565,3 8.420,5 8.578,5 8.849,0
2.2.2. U izravnog ulagača (obrnuto ulaganje) 288,8 279,1 291,3 1.141,7 1.184,6 1.189,7 1.196,0 1.205,5 1.184,6 1.199,6 1.196,8
2.2.3. Između horizontalno povezanih poduzeća 1.630,1 1.517,3 1.276,9 916,1 889,4 952,4 962,2 937,7 889,4 961,7 1.058,9
a
Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o stanju međunarodnih ulaganja od 2000. zbog uključenja podataka o trgovačkim kreditima s originalnim
dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali). Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000.
godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom. Podaci uključuju i kružna izravna ulaganja (engl. round tripping), čiji je učinak povećanje izravnih ulaganja
u oba smjera (u Republiku Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. EUR), kolovozu 2009. (666,5 mil. EUR), prosincu 2010.
(–618,6 mil EUR) i lipnju 2014. (1.485,8 mil EUR).
Tablica H18: Stanje međunarodnih ulaganja – portfeljna ulaganja

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | |
1. tr. |
2. tr. |
3. tr. |
4. tr. |
1. tr.* 2. tr.a
Portfeljna ulaganja, neto –7.556,6 –6.386,9 –5.698,7 –4.074,6 –3.819,5 –4.997,5 –6.040,1 –4.437,5 –3.819,5 –4.305,3 –3.856,5
1.
Imovina 3.679,1 4.126,1 4.481,0 6.156,7 6.772,8 5.516,7 5.849,3 6.284,5 6.772,8 7.445,5 8.065,7
1.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele 1.626,5 2.046,9 2.203,8 3.061,8 3.476,3 2.515,2 2.799,9 3.050,1 3.476,3 4.067,8 4.645,9

1.1.1. Druge monetarne financijske institucije 29,1 40,2 50,9 69,6 65,3 59,3 64,8 70,5 65,3 62,3 48,8
1.1.2. Ostali sektori 1.597,4 2.006,7 2.152,9 2.992,2 3.411,0 2.455,9 2.735,1 2.979,6 3.411,0 4.005,5 4.597,1
1.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 2.052,5 2.079,2 2.277,2 3.094,8 3.296,5 3.001,5 3.049,4 3.234,4 3.296,5 3.377,7 3.419,7
2.
Obveze 11.235,7 10.513,0 10.179,7 10.231,2 10.592,3 10.514,2 11.889,4 10.722,0 10.592,3 11.750,7 11.922,1

2.1. Ulaganja u dionice i vlasničke udjele 663,7 653,9 656,4 691,7 493,6 485,7 498,2 491,4 493,6 518,7 516,8

2.1.2. Ostali sektori 626,7 617,6 622,9 660,5 467,8 456,7 470,5 464,0 467,8 492,2 490,3
2.2. Ulaganja u dužničke vrijednosne papire 10.571,9 9.859,1 9.523,2 9.539,6 10.098,7 10.028,5 11.391,2 10.230,6 10.098,7 11.232,1 11.405,3
2.2.1. Dugoročna 10.494,3 9.756,6 9.440,1 9.539,6 10.070,8 10.028,5 11.391,2 10.230,6 10.070,8 11.190,6 11.179,0
2.2.1.1. Opća država 8.991,6 8.728,4 8.423,4 8.029,9 8.644,3 8.508,1 9.889,8 8.745,0 8.644,3 9.694,6 9.649,7

2.2.1.2. Druge monetarne financijske institucije 14,5 10,5 20,3 64,3 64,2 66,5 62,9 64,1 64,2 69,1 106,5
2.2.1.3. Ostali sektori 1.488,1 1.017,8 996,4 1.445,4 1.362,4 1.453,8 1.438,5 1.421,5 1.362,4 1.426,9 1.422,8

2.2.2. Kratkoročna 77,7 102,5 83,1 0,0 27,9 0,0 0,0 0,0 27,9 41,5 226,3

2.2.2.1. Opća država 1,8 20,0 0,6 0,0 27,9 0,0 0,0 0,0 27,9 41,5 226,3

2.2.2.2. Ostali sektori 75,9 82,5 82,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
a
Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o stanju međunarodnih ulaganja od 2000. godine zbog obuhvata podataka prikupljenih redovitim
istraživanjima, a u skladu s tzv. velikom revizijom svih statistika odnosa s inozemstvom.
Tablica H19: Stanje međunarodnih ulaganja – ostala ulaganja

u milijunima EUR
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | |

2020. 2021.
| | | | | | |
1. tr. |
2. tr. |
3. tr. |
4. tr. |
1. tr.* 2. tr.a
Ostala ulaganja, neto –19.439,2 –17.926,7 –17.781,6 –13.715,1 –12.563,5 –12.225,5 –11.300,1 –11.463,5 –12.563,5 –14.491,3 –14.476,5
1.
Imovina 8.452,2 8.933,6 8.922,3 8.700,2 9.000,7 9.532,7 10.122,6 10.781,9 9.000,7 9.241,7 9.468,3

1.2. Valuta i depoziti 4.830,9 5.039,8 4.353,1 4.229,5 4.738,5 4.881,5 4.642,7 5.089,0 4.738,5 4.155,7 4.582,3
1.2.1. Središnja banka 483,4 1.058,8 277,9 600,3 759,8 433,4 259,1 373,2 759,8 231,6 814,6

1.2.2. Opća država 43,7 11,7 2,7 137,4 2,4 93,3 96,2 41,7 2,4 94,7 10,6
1.2.3. Druge monetarne financijske institucije 2.988,3 2.720,8 2.838,0 2.247,3 2.583,2 3.036,5 2.980,2 3.308,2 2.583,2 2.520,2 2.381,6
1.2.4. Ostali sektori 1.315,5 1.248,5 1.234,5 1.244,4 1.393,1 1.318,2 1.307,3 1.365,9 1.393,1 1.309,1 1.375,5
1.3. Krediti 1.258,3 1.053,8 1.339,5 1.097,2 1.050,1 1.405,9 2.041,7 2.041,9 1.050,1 1.312,4 960,1

1.3.1. Središnja banka 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.3.2. Opća država 32,0 42,7 106,9 108,4 133,3 128,0 132,0 129,3 133,3 138,2 51,1

1.3.3. Druge monetarne financijske institucije 1.100,2 795,3 1.005,7 675,9 774,1 1.001,6 1.630,0 1.609,6 774,1 1.034,5 755,2
1.3.3.2. Kratkoročni krediti 812,4 477,3 737,8 407,9 453,6 719,6 1.349,3 1.373,7 453,6 726,2 466,9
1.3.4. Ostali sektori 126,1 215,8 226,9 313,0 142,7 276,3 279,7 302,9 142,7 139,7 153,8

1.4. Trgovinski krediti 2.169,9 2.355,6 2.288,3 2.470,6 2.608,2 2.424,6 2.471,9 2.666,3 2.608,2 2.755,4 2.763,3

1.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.4.2. Ostali sektori 2.169,9 2.355,6 2.288,3 2.470,6 2.608,2 2.424,6 2.471,9 2.666,3 2.608,2 2.755,4 2.763,3

1.4.2.2. Kratkoročni krediti 2.104,0 2.312,5 2.247,2 2.434,9 2.574,4 2.389,1 2.437,9 2.633,1 2.574,4 2.720,0 2.729,3

1.5. Ostala potraživanja 37,6 274,2 701,6 650,8 339,3 577,6 721,4 742,4 339,3 754,9 884,9
1.5.1. Opća država 0,0 205,3 672,8 618,8 309,3 540,8 693,3 714,5 309,3 735,2 866,5

2.
Obveze 27.891,4 26.860,4 26.703,9 22.415,3 21.564,2 21.758,2 21.422,7 22.245,4 21.564,2 23.733,1 23.944,8

2.2. Valuta i depoziti 3.563,8 2.883,7 3.108,9 2.865,2 3.029,4 2.876,6 2.682,3 2.441,2 3.029,4 2.858,2 2.698,3

2.2.1. Središnja banka 80,1 76,2 44,7 55,7 38,2 20,2 42,4 49,0 38,2 25,9 35,9
2.2.2. Druge monetarne financijske institucije 3.483,7 2.807,6 3.064,2 2.809,5 2.991,1 2.856,4 2.639,9 2.392,2 2.991,1 2.832,3 2.662,4

2.2.3. Ostali sektori 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
2.3. Krediti 20.406,9 20.032,3 19.286,1 15.413,1 14.485,4 14.735,7 14.704,6 15.788,4 14.485,4 16.738,0 16.912,3
2.3.1. Središnja banka 950,1 1.600,2 1.242,9 806,0 498,4 248,0 104,9 1.520,8 498,4 1.304,8 1.651,1

2.3.1.2. Kratkoročni krediti 950,1 1.600,2 1.242,9 806,0 498,4 248,0 104,9 1.520,8 498,4 1.304,8 1.651,1
2.3.2. Opća država 6.068,1 5.891,1 5.408,2 4.793,9 5.278,3 4.721,4 5.019,0 4.920,6 5.278,3 6.100,5 5.763,6
2.3.2.1. Dugoročni krediti 6.068,1 5.826,1 5.388,2 4.793,9 5.195,3 4.721,4 5.019,0 4.920,6 5.195,3 5.904,5 5.684,6

2.3.3. Druge monetarne financijske institucije 1.018,0 914,0 948,7 992,2 995,1 991,3 1.162,9 981,2 995,1 1.547,2 1.440,0
2.3.4. Ostali sektori 12.370,8 11.627,0 11.686,4 8.820,9 7.713,6 8.775,0 8.417,8 8.365,7 7.713,6 7.785,5 8.057,7
2.3.4.1. Dugoročni krediti 12.010,5 11.215,2 11.301,1 8.700,0 7.469,5 8.642,6 8.286,9 8.109,1 7.469,5 7.480,1 7.481,0
2.4. Trgovinski krediti 3.446,4 3.544,2 3.899,2 3.690,4 3.602,1 3.704,5 3.582,4 3.571,3 3.602,1 3.692,7 3.925,5

2.4.1. Opća država 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


2.4.2. Ostali sektori 3.446,4 3.544,2 3.899,2 3.690,4 3.602,1 3.704,5 3.582,4 3.571,3 3.602,1 3.692,7 3.925,5

2.4.2.2. Kratkoročni krediti 3.118,8 3.218,1 3.701,5 3.677,9 3.592,4 3.692,1 3.571,8 3.561,5 3.592,4 3.681,0 3.914,1

2.5. Ostale obveze 85,1 37,1 39,9 70,8 90,7 67,7 83,5 79,6 90,7 78,2 45,6

2.6. Posebna prava vučenja 389,2 363,0 369,8 375,8 356,7 373,9 370,1 365,0 356,7 366,0 363,1
a
Napomene: Objavom podataka za 30. lipnja 2019. revidirana je serija podataka o stanju međunarodnih ulaganja od 2000. originalnim dospijećem do šest mjeseci (prije se nisu uključivali).
Druge serije podataka ažurirane su zbog poboljšanja kvalitete i obuhvata podataka prikupljenih redovitim istraživanjima, počevši s 2000. godinom, u skladu s tzv. velikom revizijom svih
statistika odnosa s inozemstvom.
108 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • I. DRŽAVNE FINANCIJE – IZABRANI PODACI
I. Državne financije – izabrani podaci

Tablica I1: Nefinancijski računi opće države
u milijunima kuna
2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | 2020.* 2021. |

| | | | | | 1. tr.* | 2. tr.* | 3. tr.* | 4. tr.* | 1. tr.* | 2. tr.
A) Konsolidirana opća država
1.
Ukupni prihodi (1.1.+1.2.) 163.460 169.347 178.571 190.999 178.457 41.821 40.745 45.866 50.025 45.208 48.632
1.1 Ukupni tekući prihodi (1.1.1.+...+1.1.5.) 161.014 167.722 176.361 187.284 172.994 40.977 39.087 44.420 48.509 43.349 46.737
1.1.1 Direktni porezi 22.883 22.989 24.797 26.683 24.719 6.363 5.601 5.788 6.967 5.875 5.680
1.1.2 Indirektni porezi 67.618 71.502 76.689 81.285 70.704 16.201 15.674 19.623 19.206 16.798 20.693
1.1.3 Socijalni doprinosi 41.730 43.634 45.911 47.366 45.069 11.270 10.614 11.465 11.721 11.753 12.356
1.1.4 Ostali tekući prihodi 12.970 13.919 11.776 13.339 17.088 3.466 4.329 3.955 5.338 5.452 4.103
1.1.5 Prihodi od prodaje 15.813 15.679 17.190 18.611 15.414 3.679 2.870 3.588 5.278 3.471 3.905

1.2 Ukupni kapitalni prihodi 2.447 1.625 2.209 3.715 5.463 844 1.658 1.446 1.515 1.860 1.895
2.
Ukupni rashodi (2.1.+2.2.) 166.757 166.543 177.706 189.796 206.307 46.170 51.593 50.294 58.251 49.770 53.340
2.1 Ukupni tekući rashodi (2.1.+...+2.1.4.) 148.653 151.518 156.862 163.788 176.632 40.633 45.678 42.878 47.444 44.160 45.931
2.1.1 Tekući transferi (a)+b)+c)) 68.854 70.368 71.506 73.685 86.996 18.519 24.113 20.682 23.683 22.376 21.807
a) Socijalne naknade 56.026 57.186 59.475 62.197 64.658 15.621 15.701 16.227 17.110 16.422 17.030
b) Subvencije 4.666 5.611 6.132 6.195 14.243 1.638 7.496 2.120 2.989 4.141 2.309
c) Ostali tekući transferi 8.162 7.571 5.899 5.293 8.095 1.260 915 2.335 3.584 1.814 2.467
2.1.2 Kamate 10.908 9.800 8.939 8.972 7.404 1.933 1.862 1.819 1.791 1.741 1.756
2.1.3 Naknade zaposlenicima 40.166 41.866 45.260 47.894 50.428 12.230 12.712 12.207 13.279 12.862 13.582
2.1.4 Intermedijarna potrošnja 28.725 29.484 31.158 33.237 31.804 7.951 6.991 8.170 8.691 7.181 8.786
2.2 Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1.+2.2.2.) 18.104 15.025 20.845 26.009 29.675 5.537 5.915 7.417 10.807 5.610 7.409
2.2.1 Investicije 11.545 10.112 13.526 17.862 21.301 3.507 3.999 5.278 8.516 3.869 5.443
2.2.2 Ostali kapitalni transferi 6.559 4.913 7.319 8.147 8.374 2.029 1.916 2.138 2.291 1.742 1.967
Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1–2) –3.296 2.804 864 1.202 –27.851 –4.349 –10.848 –4.429 –8.226 –4.562 –4.708
B) Središnja država
1.
Ukupni prihodi (1.1.+1.2.) 102.486
108.301
112.569
120.778
109.508 .... .... .... .... .... ....
1.1. Ukupni tekući prihodi (1.1.1.+ ... +1.1.5.) 100.137 106.829 110.837 117.790 104.341 .... .... .... .... .... ....

1.1.1. Direktni porezi 11.337 11.672 12.188 13.120 11.781 .... .... .... .... .... ....

1.1.2. Indirektni porezi 63.634 67.340 71.957 76.339 66.536 .... .... .... .... .... ....

1.1.3. Socijalni doprinosi 0 –0 0 0 0 .... .... .... .... .... ....

1.1.4. Ostali tekući prihodi 14.913 17.624 15.757 16.412 16.103 .... .... .... .... .... ....

1.1.5. Prihodi od prodaje 10.253 10.194 10.935 11.919 9.922 .... .... .... .... .... ....

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 2.349 1.471 1.732 2.988 5.167 .... .... .... .... .... ....
2.
Ukupni rashodi (2.1.+2.2.) 106.601
106.111
112.102
118.775
133.819 .... .... .... .... .... ....
2.1. Ukupni tekući rashodi (2.1.+ ... +2.1.4.) 92.450 95.404 96.879 101.124 111.820 .... .... .... .... .... ....

2.1.1. Tekući transferi (a)+b)+c)) 44.908 47.589 47.958 49.580 61.050 .... .... .... .... .... ....

a) Socijalne naknade 4.923 5.095 5.604 5.953 6.063 .... .... .... .... .... ....

b) Subvencije 3.260 4.209 5.007 4.768 5.598 .... .... .... .... .... ....

c) Ostali tekući transferi 36.725 38.284 37.348 38.859 49.390 .... .... .... .... .... ....

2.1.2. Kamate 10.826 9.744 8.874 8.912 7.363 .... .... .... .... .... ....

2.1.3. Naknade zaposlenicima 20.621 21.527 23.082 24.486 25.625 .... .... .... .... .... ....

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 16.095 16.544 16.965 18.147 17.782 .... .... .... .... .... ....

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1.+2.2.2.) 14.151 10.707 15.223 17.650 21.999 .... .... .... .... .... ....

2.2.1. Investicije 7.426 5.667 6.897 8.942 11.252 .... .... .... .... .... ....

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 6.726 5.040 8.326 8.709 10.747 .... .... .... .... .... ....
Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1–2) –4.115 2.190 466 2.003 –24.311 .... .... .... .... .... ....
C) Fondovi socijalne sigurnosti
1.
Ukupni prihodi (1.1.+1.2.) 64.922 65.714 68.600 72.375 81.011 .... .... .... .... .... ....
1.1. Ukupni tekući prihodi (1.1.1. + ... +1.1.5.) 64.919 65.714 68.597 72.374 80.997 .... .... .... .... .... ....

1.1.1. Direktni porezi 0 0 0 0 0 .... .... .... .... .... ....

1.1.2. Indirektni porezi 0 0 0 0 0 .... .... .... .... .... ....

1.1.3. Socijalni doprinosi 41.730 43.634 45.911 47.366 45.069 .... .... .... .... .... ....

BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • I. DRŽAVNE FINANCIJE – IZABRANI PODACI 109
2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | 2020.* 2021. |

| | | | | | 1. tr.* | 2. tr.* | 3. tr.* | 4. tr.* | 1. tr.* | 2. tr.

1.1.5. Prihodi od prodaje 588 589 645 664 621 .... .... .... .... .... ....

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 2 0 2 1 14 .... .... .... .... .... ....
2.
Ukupni rashodi (2.1.+2.2.) 63.970 65.036 67.824 71.515 80.827 .... .... .... .... .... ....



b) Subvencije 107 252 553 714 7.882 .... .... .... .... .... ....


2.1.2. Kamate 0 0 0 0 0 .... .... .... .... .... ....

2.1.3. Naknade zaposlenicima 684 702 733 774 827 .... .... .... .... .... ....

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 256 246 264 264 267 .... .... .... .... .... ....

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1.+2.2.2.) 34 29 36 61 70 .... .... .... .... .... ....

2.2.1. Investicije 31 28 36 42 62 .... .... .... .... .... ....

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 3 1 0 19 7 .... .... .... .... .... ....
Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1–2) 952 678 775 861 184 .... .... .... .... .... ....
D)
Lokalna država .... .... .... .... .... ....
1.
Ukupni prihodi (1.1.+1.2.) 41.702 42.870 47.394 50.374 50.100 .... .... .... .... .... ....
1.1. Ukupni tekući prihodi (1.1.1.+ ... +1.1.5.) 40.385 41.601 45.101 47.942 46.289 .... .... .... .... .... ....

1.1.1. Direktni porezi 11.545 11.317 12.608 13.563 12.938 .... .... .... .... .... ....

1.1.2. Indirektni porezi 3.984 4.162 4.732 4.945 4.168 .... .... .... .... .... ....

1.1.3. Socijalni doprinosi 0 0 0 0 0 .... .... .... .... .... ....


1.1.5. Prihodi od prodaje 4.973 4.896 5.609 6.028 4.871 .... .... .... .... .... ....

1.2. Ukupni kapitalni prihodi 1.316 1.269 2.294 2.432 3.811 .... .... .... .... .... ....
2.
Ukupni rashodi (2.1.+2.2.) 41.835 42.933 47.772 52.036 53.824 .... .... .... .... .... ....



b) Subvencije 1.299 1.150 572 713 762 .... .... .... .... .... ....


2.1.2. Kamate 94 71 82 80 66 .... .... .... .... .... ....

2.1.3. Naknade zaposlenicima 18.861 19.637 21.445 22.634 23.976 .... .... .... .... .... ....

2.1.4. Intermedijarna potrošnja 12.374 12.694 13.929 14.826 13.754 .... .... .... .... .... ....

2.2. Ukupni kapitalni rashodi (2.2.1.+2.2.2.) 5.140 5.405 7.404 10.003 11.137 .... .... .... .... .... ....

2.2.1. Investicije 4.089 4.416 6.592 8.878 9.987 .... .... .... .... .... ....

2.2.2. Ostali kapitalni transferi 1.051 988 812 1.124 1.150 .... .... .... .... .... ....
Neto pozajmljivanje (+) / Neto zaduživanje (–) (1–2) –133 –63 –378 –1.661 –3.724 .... .... .... .... .... ....
Napomena: Metodologija ESA 2010.
Izvor: DZS
Tablica I1: Nefinancijski računi opće države • Tablica I1 pri- Obuhvat institucionalnog sektora opće države definiran je Od-
kazuje ukupne prihode i rashode i njihove najznačajnije kompo- lukom o statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora (NN, br.
nente te neto uzajmljivanje (+) / pozajmljivanje (–) po podsek- 1/2015.) koju službeno donosi i objavljuje DZS, a koja se temelji
torima kao i na razini cijelog sektora opće države. na metodologiji ESA 2010, prema kojoj se opća država dijeli na:
Neto uzajmljivanje (+) / pozajmljivanje (–) definirano je kao središnju državu, fondove socijalne sigurnosti i lokalnu državu.
razlika ukupnih prihoda i rashoda, a ono u omjeru s bruto do- Kao jedno od osnovnih metodoloških načela ESA 2010 defi-
maćim proizvodom (BDP) u tekućim cijenama predstavlja sta- nira obračunski princip kod bilježenja prihoda i rashoda, s tim da
tistički pokazatelj čiji iznos određuje zadovoljava li država čla- se kod određenih poreznih prihoda primjenjuje metoda vremen-
nica EU-a jedan od četiri maastrichtska kriterija konvergencije ske prilagodbe novčanih transakcija, dok su ostali porezni priho-
(kriterij najvećega dopuštenog proračunskog manjka opće drža- di na čistom gotovinskom načelu. Nadalje, ova statistika primje-
ve). njuje metodološke prilagodbe definirane odredbama prema ESA
Izvor podataka za tablicu nefinancijskih računa opće drža- 2010 i MGDD-u, među kojima su za sektor opće države najvaž-
ve jest Državni zavod za statistiku (DZS). Metodološka osnova nije tretman i bilježenje investicija, javno-privatnih partnerstva i
za izradu podataka jest Europski sustav nacionalnih i regional- koncesija, kapitalnih transfera u slučajevima statističkog preu-
nih računa (ESA 2010) te Priručnik o državnom manjku i dugu zimanja duga, plaćanja po jamstvima te kapitalnih injekcija kao
(MGDD). nefinancijskih transakcija. Također, ova metodologija uključuje
Tablica I2: Glavni makro-agregati opće države u skupu računa ESA 2010
u milijunima kuna
|
2012.* 2013.* 2014.* 2015.* 2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | | |
TEKUĆI RAČUNI
I. Račun proizvodnje
Izvori

1.
Output (1.1.+1.2.) 77.851 77.618 78.059 79.104 81.148 83.802 89.225 94.561 96.576
1.1. Tržišni output i output za vlastitu krajnju uporabu 6.037 6.674 6.345 6.196 6.433 6.460 7.142 7.624 6.383

1.2.
Netržišni output 71.815 70.944 71.714 72.908 74.715 77.342 82.083 86.937 90.193
Uporabe

2.
Intermedijarna potrošnja 26.486 26.962 27.923 27.969 28.725 29.484 31.158 33.237 31.804

3.
Dodana vrijednost, bruto (1–2) 51.365 50.656 50.136 51.135 52.423 54.318 58.067 61.324 64.772

4.
Potrošnja fiksnoga kapitala 11.205 11.488 11.800 12.043 12.256 12.451 12.807 13.430 14.344

5.
Dodana vrijednost, neto (3–4) 40.160 39.168 38.336 39.093 40.167 41.867 45.260 47.894 50.428
II. Račun generiranja dohotka
Izvori

6.
Ostale subvencije na proizvodnju, primljene 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Uporabe

7.
Naknade zaposlenicima, plaćene 40.160 39.168 38.336 39.092 40.166 41.866 45.260 47.894 50.428

8.
Ostali porezi na proizvodnju, plaćeni 0 0 0 1 1 1 0 0 0

9.
Poslovni višak, neto (5+6–7–8) 0 0 0 0 0 0 0 0 0
III. Račun primarne alokacije dohotka
Izvori

10.
Porezi na proizvodnju i uvoz, primljeni (10.1.+10.2.) 59.804 61.613 61.248 64.831 67.618 71.502 76.689 81.285 70.704

10.1.
Porezi na proizvode, primljeni 56.308 58.025 57.556 60.484 63.091 67.291 72.271 76.219 66.115

10.2.
Ostali porezi na proizvodnju, primljeni 3.496 3.587 3.692 4.346 4.527 4.211 4.418 5.065 4.589

11.
Subvencije, plaćene (11.1.+11.2.) 6.798 5.395 4.534 4.046 4.666 5.611 6.132 6.195 14.243

11.1.
Subvencije na proizvode, plaćene 3.849 2.764 2.387 2.566 3.338 3.902 3.916 3.754 4.880

11.2.
Ostale subvencije na proizvodnju, plaćene 2.949 2.632 2.146 1.480 1.328 1.709 2.216 2.441 9.362

12.
Vlasnički dohodak, primljeni (12.1.+12.2.) 3.561 3.572 4.147 3.337 3.612 3.588 3.254 3.486 3.140

12.1.
Kamate, primljene 1.174 1.284 1.700 1.082 857 857 838 841 844

12.2.
Ostali vlasnički dohodak, primljeni 2.387 2.288 2.446 2.255 2.755 2.732 2.416 2.645 2.295
Uporabe

13.
Vlasnički dohodak, plaćeni (13.1.+13.2.) 10.150 10.344 11.411 11.713 10.919 9.816 8.953 8.983 7.412

13.1.
Kamate, plaćene 10.135 10.335 11.403 11.713 10.908 9.800 8.939 8.972 7.404

13.2.
Ostali vlasnički dohodak, plaćeni 15 9 9 1 11 16 15 11 8

14.
Primarni dohodak, neto (9+10–11+12–13) 46.417 49.446 49.450 52.409 55.645 59.663 64.858 69.593 52.189
IV. Račun sekundarne rapodjele dohotka
Izvori

15.
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., primljeni 20.803 22.035 20.836 20.817 22.883 22.989 24.797 26.683 24.719

16.
Neto socijalni doprinosi 38.599 38.052 39.596 40.714 41.730 43.634 45.911 47.366 45.069

17.
Ostali tekući transferi, primljeni 7.146 4.227 4.976 8.077 9.358 10.331 8.521 9.854 13.948
Uporabe

18.
Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., plaćeni 0 0 0 0 0 0 0 0 0
19. Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi, plaćene 46.503 46.917 47.794 49.293 47.747 48.780 50.985 53.238 55.206

20.
Socijalni transferi u naturi, plaćeni 7.351 7.948 8.252 8.449 8.279 8.406 8.489 8.958 9.453

21.
Ostali tekući transferi, plaćeni 5.689 7.261 5.982 8.022 8.150 7.554 5.884 5.281 8.087

22.
Raspoloživi dohodak, neto (14+15+16+17–18–19–21) 60.773 59.581 61.082 64.702 73.719 80.282 87.217 94.975 72.633
V. Račun uporabe raspoloživog dohotka
Uporabe

23.
Izdaci za finalnu potrošnju (23.1.+23.2.) 72.190 72.178 73.237 72.758 73.614 76.530 80.524 84.908 90.615

23.1.
Izdaci za individualnu potrošnju 35.797 36.105 36.509 36.445 36.881 38.633 40.365 43.059 46.457

23.2.
Izdaci za zajedničku potrošnju 36.392 36.074 36.729 36.313 36.733 37.897 40.160 41.849 44.158
24. Štednja, neto (22–23) –11.417 –12.597 –12.155 –8.056 105 3.752 6.693 10.066 –17.982
|
2012.* 2013.* 2014.* 2015.* 2016.* 2017.* 2018.* 2019.* 2020.* | | | | | | | |
KAPITALNI RAČUN
Promijene u imovini

25.
Bruto investicije (25.1.+25.2.) 12.636 13.780 12.867 12.180 11.568 10.081 13.620 17.992 21.788

25.1.
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu 12.555 13.106 12.853 12.158 11.545 10.112 13.526 17.862 21.301
25.2. Promjene zaliha i neto povećanje dragocjenosti 81 674 14 23 23 –30 94 130 487

26.
Neto povećanje neproizvedene nefinancijske imovine 303 95 447 222 274 67 142 200 274
Promjene u obvezama i neto vrijednosti

27.
Kapitalni transferi, primljeni 631 909 956 1.686 2.447 1.625 2.209 3.715 5.463

28.
Kapitalni transferi, plaćeni 5.716 4.361 5.642 5.006 6.262 4.876 7.082 7.816 7.613
29. Neto pozajmljivanje (+) / neto zaduživanje (–)
(24+4+27–28–25–26) –18.236 –18.436 –18.354 –11.736 –3.296 2.804 864 1.202 –27.851
Napomena: Metodologija ESA 2010.
Izvor: DZS
i posebne smjernice kod bilježenja prihoda od izdavanja prava Račun proizvodnje prikazuje ukupnu vrijednost proizvedenih
na emisiju stakleničkih plinova, troškova nabavke vojne opreme, dobara i usluga u referentnom razdoblju. Ukupna proizvodnja
prihoda od izdavanja UMTS licencija te kod provođenja korek- za sektor države kao netržišnog proizvođača definira se preko
cije prihoda na temelju testa superdividende kao i kod korekcija troškova proizvodnje, tj. jednaka je sumi međufazne potrošnje,
vezanih uz transakcije s fondovima EU-a. potrošnje fiksnoga kapitala, naknadama zaposlenicima te pore-
Detaljniji opis metodologije za izradu Izvješća o prekomjer- zima umanjenima za subvencije na proizvodnju. Razlika između
nom proračunskom manjku i razini duga opće države, a time i proizvodnje i međufazne potrošnje daje bruto dodanu vrijednost
za izradu statistike nefinancijskih računa opće države, objavljen sektora opće države, a suma bruto dodane vrijednosti po svim
je na internetskoj stranici DZS-a u dokumentu "EDP Inventory". sektorima u ekonomiji daje vrijednost bruto domaćeg proizvoda
Tromjesečni nefinancijski računi iskazuju se samo na razini prema tzv. proizvodnoj metodi obračuna.
cijelog sektora opće države, ne i za njegove podsektore. Račun generiranja dohotka ustvari je prvi račun primarne
Suma transakcija u prihodima i rashodima iz tromjesečnih alokacije dohotka u kojem se dodana vrijednost generirana iz
nefinancijskih računa jednaka je ukupnim prihodima i rashodi- proizvodnje raspoređuje faktorima proizvodnje preko naknada
ma u godišnjim nefinancijskim računima. Prva tri tromjesečja zaposlenicima te državi preko poreza i subvencija na proizvod-
uvijek prikazuju najbolju procjenu transakcija na temelju dostu- nju te se dolazi do neto poslovnog viška koji je prema ESA-i za
pnih tromjesečnih izvora podataka i metoda procjene. netržišnog proizvođača jednak nuli. Sljedeći račun prikazuje
Tablica I2: Glavni makro-agregati opće države u skupu raču- primarnu alokaciju vlasničkog dohotka, tj. kamata, dividenda i
na ESA 2010 • Izvor podataka za izradu Tablice I2 jest Državni rente vlasnicima financijske i nefinancijske neproizvedene imo-
zavod za statistiku (DZS), a metodološka osnova za izradu ma- vine te poreze koje država prima na proizvodnju i uvoz te neto
kro-agregata pokazatelja u Tablici I2 ista je kao i za pokazatelje subvencije kao plaćene tekuće transfere na proizvodnju i pro-
u Tablici I1. izvode. U računu sekundarne raspodjele dohotka prikazuju se
Tablica I2 prikazuje godišnje sekvencijalne račune sektora prihodi i rashodi od poreza na dohodak i bogatstvo te ostalih
opće države prema ESA 2010 koji opisuju ekonomski ciklus od tekućih transfera. U istom računu na strani izvora prikazuju se
proizvodnje i generiranja dohotka preko njegove distribucije i neto socijalni doprinosi, a na strani uporaba socijalni transferi u
redistribucije do korištenja raspoloživog dohotka za finalnu po- gotovini i naravi. Oba navedena računa prikazuju efekte u jed-
trošnju. Razlika između raspoloživog dohotka i finalne potrošnje noj od osnovnih funkcija države, a to je redistribucija dohotka.
daje vrijednost neto štednje koja se dalje može koristiti za aku- Stavka poravnanja sekundarne raspodjele dohotka jest raspolo-
mulaciju nefinancijske ili financijske imovine. živi dohodak koji umanjen za finalnu potrošnju (finalnu potroš-
Nefinancijski računi sektora sastoje se od tekućih računa i nju u sustavu ESA 2010 imaju samo sektor opće države, ku-
kapitalnog računa kao računa akumulacije. Tekući računi uklju- ćanstava i neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima) države
čuju račun proizvodnje, račun generiranja dohotka, račun pri- u idućem računu (računu uporabe raspoloživog dohotka) daje
marne alokacije dohotka, račun sekundarne raspodjele dohotka štednju sektora opće države. Kapitalni račun, kao posljednji u
i račun uporabe raspoloživog dohotka. Tekući računi prikazuju nizu nefinancijskih računa, bilježi stjecanja i otpuštanja nefinan-
izvore, tj. transakcije koje dovode do povećanja ekonomske vri- cijske imovine te kapitalne transfere. Stavka poravnanja kapital-
jednosti i uporabe odnosno transakcije koje dovode do smanje- nog računa jest neto uzajmljivanje/pozajmljivanje (glavna mjera
nja ekonomske vrijednosti. Kapitalni račun prikazuje promjene za višak/manjak po ESA-i) u kojem pozicija neto uzajmljivanja
u nefinancijskoj imovini te obvezama i neto vrijednosti sekto- odgovara iznosu kojim sektor može financirati ostale sektore,
ra. Agregati koji zatvaraju pojedini račun nazivaju se stavkama odnosno u kojem neto pozajmljivanje odgovara iznosu koji sek-
poravnanja te mogu biti prikazani po bruto ili neto vrijednosti. tor mora pozajmiti od drugih sektora. Ovaj agregat čini osnovnu
Bruto vrijednost jest vrijednost prije korekcije za potrošnju fik- mjeru viška/manjka države po ESA 2010 i identičan je onome u
snoga kapitala. Tablici I1.
Tablica I3: Dug opće države

Na kraju razdoblja, u milijunima kuna
2016. 2017. 2018. 2019. 2020. | | | | | | 2021.

XII. XII.* XII.* XII. XII. III.* VI.* VII.* VIII. | | | | | | | | |
1. Unutarnji dug opće državea 173.696,0 173.507,0 181.953,3 198.004,5 224.263,9 218.952,2 221.675,1 228.633,4 228.156,9
1.1.
Unutarnji dug središnje države 169.133,6 169.099,7 176.357,2 192.063,5 216.960,2 211.605,8 214.028,6 220.660,0 220.158,9


Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri 12.754,0 12.630,3 11.909,1 12.380,0 17.647,6 16.105,2 16.150,2 16.162,6 15.895,3
Dugoročni dužnički vrijednosni papiri 108.608,9 119.413,5 126.435,7 140.583,7 151.161,2 149.677,2 148.933,0 155.777,8 155.593,1

Kratkoročni krediti 740,2 89,1 608,9 200,4 584,2 676,1 283,0 286,2 307,1

Dugoročni krediti 46.748,7 36.649,5 37.096,1 38.609,1 47.224,6 44.794,3 48.295,6 48.059,2 47.994,9
1.2. Unutarnji dug fondova socijalne sigurnosti 0,6 0,0 1,1 5,7 1.084,8 1.080,1 1.077,6 1.078,8 1.077,6


Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Kratkoročni krediti 0,0 0,0 1,1 5,7 1.084,8 1.080,1 1.077,6 1.078,8 1.077,6

Dugoročni krediti 0,6 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

1.3. Unutarnji dug lokalne države 4.896,2 4.852,1 6.136,0 6.666,2 9.152,9 9.196,9 9.412,7 9.736,2 9.771,9




Kratkoročni krediti 338,8 333,3 641,2 767,1 1.750,6 1.727,8 1.690,8 1.775,4 1.770,8

2.
Inozemni dug opće države 110.347,9 111.917,9 104.631,1 95.205,7 105.964,9 121.567,3 119.135,7 115.689,1 116.541,8
2.1.
Inozemni dug središnje države 109.972,6 111.567,2 104.283,2 94.841,3 105.588,2 121.189,0 118.763,4 115.316,3 116.169,9

Kratkoročni dužnički vrijednosni papiri 13,5 150,0 4,7 0,0 210,0 314,1 1.695,1 1.696,4 1.693,9

Dugoročni dužnički vrijednosni papiri 58.451,1 61.839,7 57.609,7 54.467,6 63.046,1 72.090,9 71.182,1 67.549,7 67.349,9

Kratkoročni krediti 0,0 488,4 148,4 0,0 625,6 1.483,6 591,8 596,4 434,0


2.2.
Inozemni dug fondova socijalne sigurnosti 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0






2.3.
Inozemni dug lokalne države 375,3 350,7 347,9 364,4 376,7 378,4 372,3 372,8 371,9





Ukupno dug opće države (1+2) 284.044,0 285.424,9 286.584,4 293.210,3 330.228,8 340.519,6 340.810,8 344.322,6 344.698,7
Dodatak: Izdana jamstva opće države

Domaća 5.243,1 6.214,3 3.814,4 3.086,4 4.089,1 4.291,5 5.121,5 5.560,4 5.574,8

od toga: jamstva dana na kredite HBOR-a 2.464,4 3.151,9 1.901,1 1.514,3 1.741,7 1.763,0 1.730,4 1.719,6 1.737,3

Inozemna 4.110,4 3.539,2 1.470,2 1.295,9 2.446,2 2.727,7 2.701,2 2.707,9 2.703,9
Unutarnji dug opće države = (1.1. + 1.2. + 1.3. – konsolidacijski elementi).

a
* Podaci su revidirani od svibnja 2017. do travnja 2019. uslijed ispravka podataka o domaćim jamstvima, te od siječnja do srpnja 2021. uslijed ažuriranja podataka o domaćim i ino kreditima
središnje države.
Tablica I3: Dug opće države • Tablica I3 prikazuje stanje du- donosi i objavljuje Državni zavod za statistiku, a koja se teme-
ga opće države u skladu s Europskim sustavom nacionalnih i re- lji na metodologiji ESA 2010, prema kojoj se opća država di-
gionalnih računa 2010 (ESA 2010) i Eurostatovim Priručnikom jeli na sljedeće podsektore: središnju državu, fondove socijalne
o državnom manjku i dugu. sigurnosti i lokalnu državu. Središnja država, prema sektorskoj
Od 31. prosinca 2010. primjenjuje se sektorizacija instituci- klasifikaciji ESA 2010, uz tijela središnje države uključuje i Hr-
onalnih jedinica u Republici Hrvatskoj u skladu s Odlukom o vatsku radioteleviziju, HBOR, Državnu agenciju za osiguranje
statističkoj klasifikaciji institucionalnih sektora koju službeno štednih uloga i sanaciju banaka te javna trgovačka društva koja
zadovoljavaju metodološke kriterije, a od kojih su najvažnija HŽ Stanje kategorije dužnički vrijednosni papiri, dugoročni, uk-
Infrastruktura, Autocesta Rijeka – Zagreb i Hrvatske autoce- ljučuje dugoročne dužničke vrijednosne papire s izvornim ro-
ste. Fondovi socijalne sigurnosti prema metodologiji ESA 2010 kom dospijeća dužim od godine dana, kao što su: obveznice iz-
uključuju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski za- dane na domaćem i inozemnom tržištu te dugoročni trezorski
vod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje. zapisi Ministarstva financija. Obveznice izdane u inozemstvu u
Izvor primarnih podataka za unutarnji i inozemni dug jesu jednoj stranoj valuti s ugovorom o zamjeni (engl. swap) u drugu
jedinice opće države (Ministarstvo financija RH i ostale jedinice stranu valutu tretiraju se kao dug nominiran u valuti zamjene.
sustava državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) Od veljače 2002. dužnički vrijednosni papiri izdani na ino-
samouprave, nefinancijska društva koja su alocirana u statistič- zemnom tržištu, a koji su na kraju referentnog razdoblja bili u
ku definiciju sektora opće države i dr.) u dijelu koji se odnosi vlasništvu rezidentnih institucionalnih jedinica, reklasificirani su
na gotovinu i depozite, trezorske zapise, obveznice i inozemne iz inozemnog u unutarnji dug. Od prosinca 2005. dužnički vri-
kredite te HNB u dijelu koji se odnosi na kredite rezidentnih ba- jednosni papiri izdani na domaćem tržištu, a koji su na kraju
naka, Hrvatske banke za obnovu i razvitak i HNB-a. Do stude- referentnog razdoblja bili u vlasništvu nerezidentnih institucio-
noga 2010. podaci za kredite rezidentnih banaka temelje se na nalnih jedinica, reklasificirani su iz unutarnjeg u inozemni dug.
izvještajnom sustavu u skladu s Odlukom o statističkom izvješću Krediti uključuju kredite primljene od rezidentnih i nerezi-
banke, a od prosinca 2010. podaci se temelje na izvještajnom dentnih kreditora te, u skladu s metodologijom ESA 2010, pre-
sustavu u skladu s Odlukom o statističkom i nadzornom izvje- uzete kredite dane institucionalnim jedinicama koji su bili osi-
šćivanju. gurani državnim jamstvom, a kod kojih je u tri godine došlo do
Podaci su strukturirani prema vjerovniku na unutarnji i ino- plaćanja po jamstvima od strane države (tzv. kriterij trećeg po-
zemni dug te nadalje prema kategorijama instrumenata prema ziva) ili koji su ugovorom s izvornog dužnika preneseni na drža-
ESA-i 2010 na: gotovinu i depozite, kratkoročne dužničke vri- vu. Također, izvršeno je usklađivanje s metodologijom tretmana
jednosne papire, dugoročne dužničke vrijednosne papire i kre- ugovora o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.
dite. Stanja trezorskih zapisa bez obzira na izvorni rok dospijeća
Stanje kategorije gotovina i depoziti uključuje gotovinu i de- iskazana su po nominalnoj vrijednosti, tj. uključujući cjelokupni
pozite ostalih sektora gospodarstva koje drže jedinice sektora diskont. Stanja obveznica i kredita uključuju nedospjele vrijed-
opće države. nosti glavnice bez uključenih stečenih kamata.
Stanje kategorije dužnički vrijednosni papiri, kratkoročni, Stanje duga pojedinog podsektora opće države konsolidirano
uključuje kratkoročne dužničke vrijednosne papire s izvornim je unutar podsektora, a stanje unutarnjeg duga opće države kon-
rokom dospijeća do (uključujući) godine dana, kao što su: tre- solidirano je i između podsektora.
zorski zapisi Ministarstva financija (izdani u kunama, uz valutnu U dodatku su navedeni podaci o ukupno izdanim jamstvima
klauzulu ili nominirani u stranoj valuti), eurozapisi Ministarstva opće države koja su umanjena za jamstva dana drugim jedini-
financija te ostali instrumenti tržišta novca. cama opće države. Izvori podataka identični su kao za kredite.
114 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • J. NEFINANCIJSKE STATISTIKE – IZABRANI PODACI
J. Nefinancijske statistike – izabrani podaci

Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena industrije
Godina Mjesec Bazni indeksi Mjesečne stope promjene (%) Godišnje stope promjene (%)
Indeksi potrošačkih Proizvođačke Indeksi potrošačkih cijena Proizvođačke Indeksi potrošačkih cijena Proizvođačke
cijena, 2015. = 100 cijene cijene cijene
Ukupno Dobra Usluge industrijea Ukupno Dobra Usluge industrijea Ukupno Dobra Usluge industrijea
2015. = 100b
2005. prosinac 81,2 80,4 83,9 79,0 0,5 0,5 0,5 –0,4 3,6 3,5 4,1 2,2
2006. prosinac 82,9 81,9 86,7 80,5 0,0 0,0 0,2 0,0 2,0 1,4 4,2 1,9
2007. prosinac 87,7 87,4 89,1 85,3 1,2 1,2 1,3 0,5 5,8 6,6 3,4 6,0
2008. prosinac 90,2 89,6 92,8 88,9 –0,6 –0,9 0,5 –1,6 2,9 2,4 4,3 4,2
2009. prosinac 91,9 90,7 96,5 90,4 –0,6 –0,7 0,2 0,0 1,9 1,3 3,9 1,7
2010. prosinac 93,6 92,8 96,8 95,5 0,0 0,1 –0,1 1,0 1,8 2,2 0,3 5,6
2011. prosinac 95,6 95,5 95,8 101,0 –0,4 –0,4 –0,4 –0,2 2,1 3,0 –1,1 5,8
2012. prosinac 100,0 100,8 97,7 107,9 –0,1 –0,1 –0,3 0,0 4,7 5,5 2,0 6,8
2013. prosinac 100,3 101,0 98,1 105,1 –0,2 –0,2 0,0 0,0 0,3 0,2 0,4 –2,6
2014. prosinac 99,8 99,8 99,9 101,6 –0,9 –1,1 0,0 –1,2 –0,5 –1,2 1,8 –3,3
2015. prosinac 99,2 99,0 99,9 97,4 –0,6 –0,8 0,1 –1,0 –0,6 –0,8 0,0 –4,1
2016. prosinac 99,4 99,3 99,8 97,5 –0,2 –0,3 0,2 1,8 0,2 0,3 –0,1 0,1
2017. prosinac 100,6 100,6 100,7 99,5 –0,3 –0,5 0,1 –0,1 1,2 1,3 1,0 2,1
2018. prosinac 101,5 101,4 101,9 100,1 –0,8 –1,2 0,2 –1,1 0,8 0,7 1,1 0,5
2019. prosinac 102,9 102,7 103,4 101,6 –0,1 –0,2 0,1 0,0 1,4 1,4 1,5 1,4
2020. studeni 102,8 102,0 105,2 99,4 –0,3 –0,4 0,1 0,3 –0,2 –1,0 1,8 –2,3
prosinac 102,2 101,2 105,2 100,4 –0,6 –0,8 0,0 1,0 –0,7 –1,5 1,8 –1,2
2021. siječanj 102,3 101,3 105,3 101,0 0,1 0,1 0,1 0,6 –0,3 –1,0 1,6 –1,2
veljača 102,6 101,6 105,5 102,4 0,3 0,3 0,1 1,4 0,3 –0,2 1,7 0,2
ožujak 103,7 103,2 105,4 103,5 1,1 1,6 –0,1 1,0 1,2 1,0 1,7 3,2
travanj 104,4 104,0 105,6 103,1 0,7 0,8 0,2 –0,4 2,1 2,3 1,5 5,3
svibanj 104,6 104,1 105,9 104,3 0,1 0,1 0,2 1,2 2,1 2,2 1,7 7,3
lipanj 104,6 104,0 106,2 105,4 0,0 –0,1 0,3 1,1 2,0 2,1 1,6 7,8
srpanj 104,8 104,0 107,1 107,0 0,2 0,0 0,8 1,5 2,8 3,2 1,7 8,7
kolovoz 105,0 104,2 107,4 108,1 0,2 0,1 0,3 1,0 3,1 3,5 2,0 10,2
rujan 106,0 105,7 106,8 111,6 1,0 1,5 –0,5 3,2 3,3 3,7 1,9 13,7
listopad 107,0 107,1 106,7 118,6 1,0 1,3 –0,1 6,3 3,8 4,5 1,6 19,6
a Na domaćem tržištu.
b Podaci na novoj bazi raspoloživi su od siječnja 2000.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Tablica J1: Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena Tablica J1a: Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena • Har-
industrije • Početkom 2004. godine Državni zavod za statistiku monizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) jesu ekonomski
uveo je indeks potrošačkih cijena. Taj je pokazatelj kretanja ci- pokazatelji koji mjere promjenu u razini cijena dobara i usluga
jena izrađen u skladu s metodološkim načelima koja su postavili koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili ih plaća-
Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europ- ju kućanstva, izračunati prema harmoniziranom pristupu i po-
ske unije (Eurostat). Dana 17. veljače objavljeno je priopćenje sebnom skupu definicija koji omogućuju izračun konzistentne
o kretanju indeksa potrošačkih cijena u siječnju 2004. te vre- mjere inflacije za Europsku uniju, europodručje i Europski gos-
menska serija indeksa potrošačkih cijena od siječnja 2001. DZS podarski prostor, kojom se ujedno postiže i usporedivost me-
je naknadno izračunao i vremensku seriju indeksa potrošačkih đu državama članicama. Državni zavod za statistiku izračuna-
cijena od siječnja 1998. do prosinca 2000. godine. U skladu s va HIPC od siječnja 2007. godine te ga dostavlja Eurostatu kao
tim DZS je prestao objavljivati indeks cijena na malo i indeks glavnom diseminatoru statistika HIPC-a na razini EU-a. Serije
troškova života, čija metodologija izračuna nije u zadovoljavaju- HIPC-a obuhvaćaju razdoblje od siječnja 1998. godine (od kada
ćoj mjeri bila usklađena s međunarodno prihvaćenim standardi- je u primjeni klasifikacija COICOP) na dalje. Budući da pro-
ma. Osnovne značajke indeksa potrošačkih cijena prikazane su mjene poreznih stopa na proizvode utječu na inflaciju mjerenu
u Okviru 1. u Biltenu HNB-a broj 91 (2004.). Prosječna godiš- HIPC-om, prikupljaju se dodatne informacije o utjecaju pore-
nja stopa inflacije potrošačkih cijena prikazana je u tablici Eko- znih promjena na inflaciju, na temelju kojih se izolira taj utje-
nomski indikatori u Biltenu HNB-a. caj i na taj način dobiva se harmonizirani indeks potrošačkih
cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-SP). HIPC-SP je
harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza
na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u
Tablica J1a: Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena
Godina Mjesec Bazni indeksi (2015. = 100) Mjesečne stope promjene (%) Godišnje stope promjene (%)
Harmonizirani indeks Harmonizirani indeks potrošačkih Harmonizirani indeks Harmonizirani indeks potrošačkih Harmonizirani indeks Harmonizirani indeks potrošačkih
potrošačkih cijena (HIPC) cijena po stalnim poreznim potrošačkih cijena (HIPC) cijena po stalnim poreznim potrošačkih cijena (HIPC) cijena po stalnim poreznim
stopama (HIPC – SP) stopama (HIPC – SP) stopama (HIPC – SP)
Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge
2002. prosinac 74,71 .... .... 77,59 .... .... 0,2 .... .... .... .... .... 2,8 .... .... .... .... ....
2003. prosinac 76,32 .... .... 79,26 .... .... 0,1 .... .... 0,1 .... .... 2,2 .... .... 2,2 .... ....
2004. prosinac 77,81 .... .... 80,52 .... .... 0,2 .... .... 0,2 .... .... 2,0 .... .... 1,6 .... ....
2005. prosinac 80,91 81,10 81,62 83,73 85,22 81,16 0,3 0,2 0,5 0,3 .... .... 4,0 .... .... 4,0 .... ....
2006. prosinac 82,62 82,65 83,90 85,70 86,84 84,25 0,0 0,0 0,2 0,0 0,0 0,2 2,1 1,9 2,8 2,4 1,9 3,8
2007. prosinac 87,09 87,82 86,14 90,51 92,51 86,50 0,9 1,1 0,2 0,9 1,1 0,2 5,4 6,3 2,7 5,6 6,5 2,7
2008. prosinac 89,56 89,82 90,20 93,08 94,62 90,57 –0,7 –0,9 0,3 –0,7 –0,9 0,3 2,8 2,3 4,7 2,8 2,3 4,7
2009. prosinac 91,21 90,96 93,50 93,53 94,30 93,43 –0,6 –0,9 0,1 –0,6 –0,9 0,1 1,8 1,3 3,7 0,5 –0,3 3,2
2010. prosinac 92,79 92,96 93,78 94,93 96,07 93,70 –0,1 0,0 –0,3 –0,1 0,0 –0,3 1,7 2,2 0,3 1,5 1,9 0,3
2011. prosinac 94,77 95,65 93,42 97,05 98,99 93,35 –0,4 –0,4 –0,4 –0,4 –0,4 –0,3 2,1 2,9 –0,4 2,2 3,0 –0,4
2012. prosinac 98,94 100,72 95,20 100,25 103,03 94,41 –0,1 –0,1 –0,3 –0,1 0,0 –0,3 4,4 5,3 1,9 3,3 4,1 1,1
2013. prosinac 99,39 101,16 95,68 100,13 101,97 96,30 –0,3 –0,4 –0,3 –0,3 –0,4 –0,3 0,5 0,4 0,5 –0,1 –1,0 2,0
2014. prosinac 99,29 99,90 98,08 99,53 100,26 98,08 –0,7 –1,0 0,1 –0,7 –1,0 0,1 –0,1 –1,2 2,5 –0,6 –1,7 1,8
2015. prosinac 98,99 99,11 98,73 98,86 98,93 98,73 –0,6 –0,9 0,0 –0,6 –0,9 0,0 –0,3 –0,8 0,7 –0,7 –1,3 0,7
2016. prosinac 99,69 99,91 99,26 99,46 99,56 99,26 0,0 –0,2 0,3 –0,1 –0,4 0,3 0,7 0,8 0,5 0,6 0,6 0,5
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • J. NEFINANCIJSKE STATISTIKE – IZABRANI PODACI
2017. prosinac 100,95 101,14 100,58 100,68 101,34 99,45 –0,3 –0,5 –0,1 –0,4 –0,6 –0,1 1,3 1,2 1,3 1,2 1,8 0,2
2018. prosinac 101,96 101,87 102,09 101,45 101,71 100,94 –0,6 –1,1 0,3 –0,9 –1,5 0,3 1,0 0,7 1,5 0,8 0,3 1,5
2019. prosinac 103,25 102,95 103,78 103,58 104,08 102,60 –0,1 –0,3 0,2 –0,1 –0,3 0,2 1,3 1,1 1,6 2,1 2,4 1,6
2020. studeni 103,36 102,40 105,20 103,86 103,03 105,45 –0,2 –0,3 0,0 –0,2 –0,3 0,0 0,0 –0,8 1,5 0,1 –1,3 3,0
prosinac 102,96 101,76 105,25 103,45 102,38 105,50 –0,4 –0,6 0,0 –0,4 –0,6 0,0 –0,3 –1,2 1,4 –0,1 –1,6 2,8
2021. siječanj 103,08 101,89 105,33 103,60 102,56 105,58 0,1 0,1 0,1 0,1 0,2 0,1 0,0 –0,8 1,4 –0,3 –1,2 1,4
veljača 103,32 102,21 105,41 103,85 102,88 105,66 0,2 0,3 0,1 0,2 0,3 0,1 0,7 0,0 1,9 0,4 –0,5 1,9
ožujak 104,34 103,68 105,37 104,62 104,01 105,61 1,0 1,4 0,0 0,7 1,1 0,0 1,6 1,4 1,9 1,1 0,6 1,9
travanj 104,90 104,40 105,57 105,19 104,73 105,82 0,5 0,7 0,2 0,5 0,7 0,2 2,1 2,6 1,0 1,9 2,3 1,0
svibanj 105,01 104,52 105,65 105,30 104,85 105,90 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 2,4 2,6 1,7 2,2 2,3 1,7
lipanj 105,40 104,44 107,12 105,69 104,77 107,37 0,4 –0,1 1,4 0,4 –0,1 1,4 2,2 2,3 1,8 2,0 2,0 1,8
srpanj 106,30 104,57 109,82 106,60 104,91 110,07 0,9 0,1 2,5 0,9 0,1 2,5 2,7 3,2 2,0 2,5 2,9 2,1
kolovoz 106,51 104,70 110,23 106,81 105,04 110,49 0,2 0,1 0,4 0,2 0,1 0,4 3,1 3,5 2,7 2,9 3,2 2,8
rujan 106,80 106,15 107,80 107,10 106,50 108,06 0,3 1,4 –2,2 0,3 1,4 –2,2 3,5 3,8 2,7 3,3 3,5 2,7
listopad 107,65 107,52 107,41 107,94 107,87 107,66 0,8 1,3 –0,4 0,8 1,3 –0,4 3,9 4,7 2,1 3,7 4,4 2,0
Izvor: Eurostat
115
Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena
Godina Mjesec Bazni indeksi, Mjesečne stope promjene Godišnje stope promjene
2015. = 100 (%) (%)
Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge Ukupno Dobra Usluge
2005. prosinac 84,4 84,7 82,7 0,1 –0,1 0,5 3,1 2,8 3,8
2006. prosinac 86,3 86,6 84,7 –0,1 –0,2 0,2 2,3 2,2 2,4
2007. prosinac 90,6 91,2 87,7 0,8 0,9 0,5 5,0 5,3 3,5
2008. prosinac 94,4 94,9 92,1 –0,5 –0,6 0,2 4,2 4,1 5,0
2009. prosinac 94,6 94,7 94,2 –1,1 –1,5 0,2 0,2 –0,2 2,3
2010. prosinac 94,7 94,8 94,0 –0,8 –1,0 –0,3 0,1 0,1 –0,2
2011. prosinac 97,4 97,9 95,0 –0,5 –0,6 0,0 2,9 3,3 1,1
2012. prosinac 99,4 99,8 97,7 –0,6 –0,7 0,0 2,1 1,9 2,8
2013. prosinac 100,0 100,2 98,6 –0,8 –1,1 0,1 0,6 0,4 0,9
2014. prosinac 99,6 99,4 100,3 –1,0 –1,3 0,1 –0,4 –0,8 1,7
2015. prosinac 99,6 99,7 99,2 –0,7 –1,0 0,1 0,0 0,3 –1,1
2016. prosinac 100,1 100,5 99,0 –0,6 –0,9 0,2 0,5 0,7 –0,2
2017. prosinac 101,5 101,9 100,4 –0,7 –0,9 0,1 1,4 1,4 1,4
2018. prosinac 102,5 102,9 101,4 –0,6 –0,9 0,3 1,0 1,0 1,0
2019. prosinac 103,7 103,9 103,2 –0,5 –0,6 0,1 1,2 1,0 1,7
2020. studeni 104,9 104,7 105,4 –0,3 –0,4 0,1 0,6 0,1 2,2
prosinac 103,6 103,0 105,3 –1,2 –1,6 –0,1 –0,1 –0,9 2,1
2021. siječanj 103,2 102,5 105,4 –0,4 –0,5 0,1 0,4 0,0 1,7
veljača 103,2 102,4 105,6 0,0 –0,1 0,2 0,5 –0,1 2,0
ožujak 104,3 103,9 105,4 1,1 1,5 –0,1 0,5 0,0 2,0
travanj 105,2 104,9 105,8 0,8 0,9 0,4 0,6 0,2 1,7
svibanj 105,1 104,7 106,1 –0,1 –0,2 0,2 0,4 –0,1 2,0
lipanj 105,1 104,5 106,6 0,0 –0,2 0,4 0,8 0,5 1,8
srpanj 105,1 104,2 107,8 0,1 –0,3 1,2 1,6 1,6 2,0
kolovoz 105,2 104,2 108,2 0,1 0,0 0,4 1,8 1,6 2,5
rujan 106,4 106,1 107,5 1,2 1,8 –0,7 1,9 1,7 2,3
listopad 107,7 107,8 107,3 1,2 1,6 –0,2 2,5 2,6 1,9
odnosu na referentno razdoblje, tj. kroz vrijeme. U slučaju pro- Tablica J3: Indeks cijena stambenih nekretnina • Indeks cije-
mjene poreznih stopa razlika između tekućih vrijednosti HIPC- na stambenih nekretnina (ICSN) razvijen je zajedničkom surad-
SP-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na njom Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatske narodne
promjene cijena, uz pretpostavku da su se promjene u poreznim banke (HNB) te zamjenjuje dosadašnji hedonistički indeks cijena
stopama primijenile trenutačno i u potpunosti. Serije mjesečnih nekretnina (HICN), koji je Hrvatska narodna banka samostalno
i godišnjih indeksa HIPC i HIPC-SP za Republiku Hrvatsku i sastavljala zaključno s drugim tromjesečjem 2015. godine (Tabli-
ostale države članice EU-a s pripadajućom metodologijom do- ca J3a). Indeksom cijena stambenih nekretnina mjeri se kretanje
stupne su na Eurostatovim mrežnim stranicama. Prema Uredbi tržišnih cijena stambenih objekata koja su kućanstva kupila, neo-
Komisije (EU) 2015/2010, počevši od veljače 2016. godine na visno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemlji-
dalje, indeksi HIPC i HIPC-SP proizvode se i objavljuju u odno- šta uključena je u tržišnu cijenu. Indeks obuhvaća sve podatke
su na referentnu 2015. godinu (2015 = 100). o transakcijama nekretnina (kuća i stanova/apartmana) na po-
Tablica J2: Temeljni indeksi potrošačkih cijena • Temeljni in- dručju Republike Hrvatske, prikupljene na temelju Prijave pore-
deks potrošačkih cijena izračunava se u Državnom zavodu za za na promet nekretnina u Poreznoj upravi Ministarstva finan-
statistiku, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za cija prema unaprijed definiranim rokovima. Indeks se sastavlja
izračunavanje ukupnog indeksa potrošačkih cijena isključe cije- u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 o utvrđivanju
ne poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o
(među ostalim, tu su svrstane i cijene električne struje i naftnih harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđiva-
derivata). Udio dobara i usluga koji se isključuju iz košarice za njem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara od
izračunavanje indeksa potrošačkih cijena u 2013. godini izno- 1. veljače 2013., za kategorije novih i postojećih stambenih obje-
si 35,23% (od toga se 5,53 postotna boda odnose na poljopri- kata te kategoriju ukupno na razini Republike Hrvatske. Za po-
vredne proizvode, a 29,70 postotnih bodova na proizvode čije se trebe korisnika DZS je dodatno definirao tri geografska područja
cijene administrativno reguliraju). Isključivanje se provodi meto- – Grad Zagreb, Jadran i ostalo. Izračun indeksa cijena stambenih
dom nultog pondera. nekretnina u skladu je s metodološkim smjernicama Eurostatova
priručnika “Priručnik o indeksima cijena stambenih nekretnina”.
Osnovni je izvor podataka za izradu pondera vrijednost transak-
cija stambenih objekata kupljenih prethodne godine. Ponderi su
preračunati prema kretanju cijena stambenih objekata tijekom
posljednjeg tromjesečja prethodne godine. Izračunavanje počinje
Tablica J3: Indeksi cijena stambenih objekata
Godina Tromjesečje Bazni indeksi, 2015. = 100a Tromjesečne stope promjene (%)b Godišnje stope promjene (%)b
Ukupno Novi Postojeći Grad Jadran Ostalo Ukupno Novi Postojeći Grad Jadran Ostalo Ukupno Novi Postojeći Grad Jadran Ostalo
stambeni stambeni Zagreb stambeni stambeni Zagreb stambeni stambeni Zagreb
objekti objekti objekti objekti objekti objekti
2015. 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 .... .... .... .... .... .... –2,9 –6,1 –1,4 –2,1 –3,3 –2,7
2016. 100,89 96,60 101,81 100,72 101,32 99,18 .... .... .... .... .... .... 0,9 –3,4 1,8 0,7 1,3 –0,8
2017. 104,75 96,52 106,45 105,08 105,74 99,73 .... .... .... .... .... .... 3,8 –0,1 4,6 4,3 4,4 0,6
2018. 111,14 99,95 113,44 116,37 111,39 100,26 .... .... .... .... .... .... 6,1 3,6 6,6 10,7 5,3 0,5
2019. 121,10 108,28 123,73 131,75 119,08 104,11 9,0 8,3 9,1 13,2 6,9 3,8
2016. 1. tr. 101,21 99,07 101,73 100,43 101,77 100,21 1,3 –0,4 1,5 1,8 1,3 0,0 0,2 –1,8 0,6 –1,2 0,8 0,0
2. tr. 100,28 95,80 101,23 99,91 100,33 100,52 –0,9 –3,3 –0,5 –0,5 –1,4 0,3 1,2 –2,9 1,9 0,1 1,9 0,0
3. tr. 101,31 96,67 102,30 101,96 101,80 97,74 1,0 0,9 1,1 2,1 1,5 –2,8 1,5 –4,3 2,9 2,0 1,8 –1,4
4. tr. 100,75 94,84 101,97 100,56 101,39 98,26 –0,6 –1,9 –0,3 –1,4 –0,4 0,5 0,8 –4,7 1,8 2,0 0,9 –1,9
2017. 1. tr. 100,85 92,86 102,51 100,72 102,25 95,53 0,1 –2,1 0,5 0,2 0,8 –2,8 –0,4 –6,3 0,8 0,3 0,5 –4,7
2. tr. 104,55 96,71 106,17 102,69 106,58 100,93 3,7 4,1 3,6 2,0 4,2 5,7 4,3 0,9 4,9 2,8 6,2 0,4
3. tr. 105,13 97,76 106,65 106,45 105,46 100,20 0,6 1,1 0,5 3,7 –1,1 –0,7 3,8 1,1 4,3 4,4 3,6 2,5
4. tr. 108,45 98,73 110,46 110,46 108,67 102,26 3,2 1,0 3,6 3,8 3,0 2,1 7,6 4,1 8,3 9,8 7,2 4,1
2018. 1. tr. 109,44 99,03 111,59 112,19 110,54 99,57 0,9 0,3 1,0 1,6 1,7 –2,6 8,5 6,6 8,9 11,4 8,1 4,2
2. tr. 109,26 98,51 111,47 114,51 109,33 98,94 –0,2 –0,5 –0,1 2,1 –1,1 –0,6 4,5 1,9 5,0 11,5 2,6 –2,0
3. tr. 112,32 100,78 114,68 118,96 112,20 100,51 2,8 2,3 2,9 3,9 2,6 1,6 6,8 3,1 7,5 11,8 6,4 0,3
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • J. NEFINANCIJSKE STATISTIKE – IZABRANI PODACI
4. tr. 113,54 101,49 116,00 119,82 113,50 102,00 1,1 0,7 1,2 0,7 1,2 1,5 4,7 2,8 5,0 8,5 4,4 –0,3
2019. 1. tr. 117,55 109,00 119,52 125,02 118,67 100,59 3,5 7,4 3,0 4,3 4,6 –1,4 7,4 10,1 7,1 11,4 7,4 1,0
2. tr. 120,60 106,55 123,40 131,15 119,24 102,24 2,6 –2,2 3,2 4,9 0,5 1,6 10,4 8,2 10,7 14,5 9,1 3,3
3. tr. 121,36 109,07 123,90 133,46 118,05 103,98 0,6 2,4 0,4 1,8 –1,0 1,7 8,0 8,2 8,0 12,2 5,2 3,5
4. tr. 124,90 108,49 128,08 137,38 120,35 109,64 2,9 –0,5 3,4 2,9 1,9 5,4 10,0 6,9 10,4 14,7 6,0 7,5
2020. 1. tr. 128,25 107,69 132,12 140,79 125,39 109,31 2,7 –0,7 3,2 2,5 4,2 –0,3 9,1 –1,2 10,5 12,6 5,7 8,7
2. tr. 130,57 111,34 134,23 142,54 126,30 115,90 1,8 3,4 1,6 1,2 0,7 6,0 8,3 4,5 8,8 8,7 5,9 13,4
3. tr. 129,75 110,83 133,35 141,09 126,91 113,35 –0,6 –0,5 –0,7 –1,0 0,5 –2,2 6,9 1,6 7,6 5,7 7,5 9,0
4. tr. 132,95 108,66 137,45 145,45 127,61 119,45 2,5 –2,0 3,1 3,1 0,6 5,4 6,4 0,2 7,3 5,9 6,0 8,9
2021. 1. tr. 134,19 113,37 138,20 145,43 132,80 115,71 0,9 4,3 0,5 0,0 4,1 –3,1 4,6 5,3 4,6 3,3 5,9 5,9
2. tr. 139,03 118,77 143,00 152,55 134,34 122,17 3,6 4,8 3,5 4,9 1,2 5,6 6,5 6,7 6,5 7,0 6,4 5,4
a Indeksi (od prvog tromjesječja 2017. referentno razdoblje za indeks cijena stambenih nekretnina jest 2015. = 100.).
b Prema Eurostatovoj praksi, promjene u referentnoj godini dovele su do revizije prethodno objavljenih stopa promjene zbog toga što se stope promjene izračunane iz serije 2015. = 100 mogu razlikovati od stopa promjene izračunanih iz serije 2010. = 100 zbog zaokruživanja.
Napomena: Za potrebe korisnika, u suradnji Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, izračunata je produljena tromjesečna serija indeksa od prvog tromjesečja 2002., otkada su dostupni podaci Porezne uprave Ministarstva financija za kategoriju ukupno i za tri
definirana geografska područja – Grad Zagreb, Jadran i Ostalo.
117
Tablica J3a: Hedonistički indeks cijena nekretnina
Godina Tromjesečje Bazni indeksi, 2010. = 100 Godišnje stope promjene Stope promjene u odnosu na
prethodno tromjesečje
Hrvatska Zagreb Jadran Hrvatska Zagreb Jadran Hrvatska Zagreb Jadran
2001. 61,5 65,5 49,9 1,9 –3,7 31,2 .... .... ....
2002. 64,9 67,9 56,2 5,6 3,7 12,7 .... .... ....
2003. 67,0 70,8 56,0 3,2 4,2 –0,5 .... .... ....
2004. 74,5 78,0 64,3 11,2 10,2 14,8 .... .... ....
2005. 82,9 85,5 75,0 11,2 9,7 16,7 .... .... ....
2006. 97,5 101,7 85,2 17,7 18,9 13,7 .... .... ....
2007. 109,2 112,7 99,1 12,0 10,8 16,3 .... .... ....
2008. 113,0 115,7 105,3 3,5 2,6 6,2 .... .... ....
2009. 108,8 109,5 106,9 –3,8 –5,3 1,5 .... .... ....
2010. 100,0 100,0 100,0 –8,1 –8,6 –6,4 .... .... ....
2011. 96,3 94,9 99,5 –3,7 –5,1 –0,5 .... .... ....
2012. 97,3 97,0 97,9 1,0 2,2 –1,6 .... .... ....
2013. 81,2 82,5 78,4 –16,5 –14,9 –19,9 .... .... ....
2014. 79,3 80,1 77,8 –2,3 –2,9 –0,8 .... .... ....
2014. 1. tr. 77,4 81,2 69,2 –9,7 –8,0 –13,2 –2,8 2,1 –13,2
2. tr. 77,9 79,3 74,8 –2,8 –2,9 –2,4 0,6 –2,3 8,0
3. tr. 81,6 80,2 84,5 2,6 –0,3 9,1 4,8 1,1 13,1
4. tr. 80,5 79,5 82,6 1,2 0,0 3,6 –1,3 –0,8 –2,3
2015. 1. tr. 78,3 81,3 72,5 1,2 0,1 4,7 –2,7 2,2 –12,3
2. tr. 80,2 81,2 78,1 3,0 2,4 4,5 2,4 0,0 7,9
izračunom indeksa na temelju unaprijed definiranih hedonistič- godišnjoj osnovi počevši od prvog tromjesečja 1997., na razi-
kih regresijskih modela, čije su varijable definirane na osnovi ni Republike Hrvatske i dviju regija: Grada Zagreba i Jadrana.
raspoloživih podataka o svojstvima stambenih objekata. Indeksi Osnovna ideja metodologije koja se primijenjuje pri izračunu
su do kraja 2011. izračunati na temelju standardne vremenske indeksa jest da kupci određuju korisnost nekretnine na teme-
indikatorske hedonističke regresije (engl. time-dummy), a od pr- lju njezinih obilježja, pa je nužno odrediti cijene tih obilježja
vog tromjesečja 2012., zbog dostupnosti šireg skupa podataka o (atributa), tzv. implicitne cijene. No, budući da ne postoji tr-
svojstvima stambenih objekata, za izračun se primjenjuje pomič- žište pojedinih atributa stambenog prostora, njihove se cijene
na vremenska indikatorska hedonistička regresija (engl. Rolling procjenjuju jednostavnim ekonometrijskim modelima. Nakon
window time-dummy). Tako dobiveni indeksi agregiraju se pre- procjene cijena pojedinih atributa za svaku je nekretninu mo-
ma formuli Laspeyresova tipa na više razine i na razinu ukupno. guće odrediti njezinu čistu cijenu, tj. cijenu koja je korigirana
Tablica J3a: Hedonistički indeks cijena nekretnina • Hrvat- za utjecaj pojedinih atributa dane nekretnine, poput lokacije na
ska narodna banka započela je 2008. metodološki rad na izra- kojoj se nekretnina nalazi, površine, broja soba i sl. Dinami-
di hedonističkog indeksa cijena stambenih nekretnina (HICN)1. ka čistih cijena izravno se koristi za izračun HICN-a. Prema
Korištenjem ulaznih podataka o realiziranim transakcijama i metodologiji ovakav indeks, za razliku od primjerice indeksa
procjenama realiziranih transakcija iz baze Hrvatske burze ne- prosječne cijene ili medijana kvadrata stambenog prostora, ko-
kretnina konstruiran je ekonometrijski model za izradu hedo- rigira kretanje cijena za moguću pristranost u podacima uzro-
nističkog indeksa cijena nekretnina (HICN), koji je metodološ- kovanu činjenicom što je u nekom razdoblju prodan neuobi-
ki usklađen s odredbama Eurostatova Priručnika o indeksima čajeno velik broj iznadprosječno ili ispodprosječno kvalitetnih
cijena stambenih nekretnina (engl. Handbook on Residential nekretnina.
Property Prices Indices)2. HICN se iskazuje na tromjesečnoj i
1 Korištena metodologija detaljno je opisana u Kunovac, D. et al. (2008.) Primjena hedonističke metode za izračunavanje indeksa cijena nekretnina u Hrvatskoj,
Istraživanje I-20, HNB.
2 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/hicp/methodology/hps/rppi_handbook
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • STATISTIČKI PREGLED • J. NEFINANCIJSKE STATISTIKE – IZABRANI PODACI 119
Tablica J4: Prosječne mjesečne neto plaće

u tekućim cijenama, u kunama
Godina Mjesec Prosječne Lančani Godišnji Godišnji

mjesečne neto plaće indeksi mjesečni indeksi kumulativni indeksi
2001. prosinac 3.582,0 96,6 102,4 106,5
2002. prosinac 3.839,0 98,0 107,2 105,0
2003. prosinac 4.045,0 99,8 105,4 105,9
2004. prosinac 4.312,0 99,1 106,6 105,9
2005. prosinac 4.473,0 97,3 103,7 104,9
2006. prosinac 4.735,0 97,0 105,9 105,2
2007. prosinac 4.958,0 96,6 104,7 105,2
2008.
prosinac 5.410,0 100,3 109,1 107,0
2009.
prosinac 5.362,0 99,6 99,1 102,6
2010. prosinac 5.450,0 97,6 101,7 100,6
2011. prosinac 5.493,0 95,9 100,8 101,8
2012.
prosinac 5.487,0 96,6 99,9 100,7
2013. prosinac 5.556,0 98,6 101,3 100,7
2014.
prosinac 5.716,0 101,5 102,9 100,3
2015. prosinac 5.648,0 .... 104,3 ....
2016.
prosinac 5.838,0 100,6 103,4 101,6
2017. prosinac 5.973,0 96,5 102,3 105,3
2018. prosinac 6.262,0 99,9 104,8 104,3
2019.
prosinac 6.559,0 100,4 104,7 103,4
2020.
listopad 6.756,0 100,1 102,4 102,5

studeni 6.863,0 101,6 103,2 102,5

prosinac 6.999,0 102,0 105,0 102,7
2021. siječanj 6.979,0 99,7 102,7 102,7

veljača 7.038,0 100,8 103,7 103,2

ožujak 7.138,0 101,4 106,3 104,2
travanj 7.082,0 99,2 106,9 104,9

svibanj 7.104,0 100,3 106,7 105,3

lipanj 7.175,0 101,0 105,9 105,4
srpanj 7.046,0 98,2 104,8 105,3

kolovoz 7.118,0 101,0 105,9 105,4
rujan 7.108,0 99,9 105,4 105,4
Napomena: Počevši od siječnja 2016., podaci o prosječnim mjesečnim neto plaćama za razdoblje od siječnja 2015. na dalje dobiveni su korištenjem administrativnih podataka iz JOPPD
obrasca te stoga nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima (siječanj 1992. – prosinac 2014.).
Tablica J4: Prosječne mjesečne neto plaće • Prosječnu mje- za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada
sečnu isplaćenu neto plaću u Republici Hrvatskoj izračunava i u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi. Počev-
objavljuje Državni zavod za statistiku. Prema definiciji, prosječ- ši od siječnja 2016. podaci o prosječnim mjesečnim isplaćenim
na mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za plaćama za razdoblje od siječnja 2015. nadalje dobiveni su obra-
obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godiš- dom administrativnih izvora podataka iz “Izvješća o primicima,
nji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osigu-
zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog ranja” – obrazac JOPPD te stoga nisu usporedivi s prethodno
obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu objavljenim mjesečnim podacima.
Tablica J5: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača

indeksni bodovi, originalni podaci
Godina Mjesec Kompozitni indeksi Indeksi odgovora

Indeks pouzdanja Indeks očekivanja Indeks raspoloženja I1 I2 I3 I4 I8 I9
potrošača potrošača potrošača
2005. prosinac –17,8 –13,7 –25,6 –16,4 –5,9 –34,4 –21,5 –25,9 –27,3
2006. prosinac –11,4 –4,7 –15,4 –10,9 1,1 –22,4 –10,5 –12,9 –25,4
2007. prosinac –19,3 –15,5 –24,5 –16,8 –9,8 –31,8 –21,2 –25,0 –29,2
2008. prosinac –34,3 –33,3 –40,9 –30,7 –25,9 –51,8 –40,6 –40,3 –39,8
2009. prosinac –36,9 –32,7 –47,6 –35,7 –22,6 –64,5 –42,8 –42,5 –46,4
2010. prosinac –36,0 –30,6 –48,7 –40,7 –21,7 –65,9 –39,4 –39,4 –42,3
2011. prosinac –22,5 –8,9 –43,1 –31,6 –5,5 –56,5 –12,3 –41,2 –40,4
2012. prosinac –38,4 –33,5 –52,6 –42,1 –23,1 –71,4 –43,9 –44,2 –44,4
2013. prosinac –32,5 –26,3 –45,9 –34,5 –17,4 –61,9 –35,2 –41,3 –42,7
2014. prosinac –29,3 –24,3 –42,4 –31,4 –16,7 –57,0 –31,9 –38,7 –37,1
2015. prosinac –13,1 –3,9 –25,5 –15,4 –2,6 –26,2 –5,2 –34,9 –29,2
2016. prosinac –10,3 –2,8 –19,9 –11,2 –0,2 –18,0 –5,3 –30,4 –24,7
2017. prosinac –9,3 –4,7 –17,2 –8,0 2,4 –24,4 –11,8 –19,1 –19,9
2018. prosinac –5,8 –3,6 –13,0 –0,8 6,8 –25,4 –14,0 –12,7 –15,2
2019. prosinac –2,5 1,6 –9,9 –0,4 8,4 –16,8 –5,3 –12,6 –12,9
2020. prosinac –19,4 –18,8 –34,5 –14,1 –2,9 –55,6 –34,7 –33,9 –25,9
2021. siječanj –16,5 –15,2 –33,5 –10,9 2,7 –54,5 –33,1 –35,1 –24,7
veljača –14,2 –12,5 –33,7 –9,7 2,0 –59,2 –27,1 –32,3 –22,1
ožujak –13,3 –10,2 –30,8 –11,0 3,1 –53,9 –23,6 –27,4 –21,5
travanj –14,2 –12,1 –32,4 –11,0 2,4 –56,3 –26,6 –29,9 –21,5
svibanj –6,6 –2,1 –26,3 –9,5 7,1 –47,7 –11,4 –21,6 –12,8
lipanj –7,6 –3,0 –24,5 –8,4 5,2 –45,1 –11,2 –20,1 –16,1
srpanj –9,0 –6,0 –26,6 –7,9 5,4 –46,9 –17,5 –25,0 –15,9
kolovoz –8,9 –6,4 –22,2 –6,3 2,4 –41,9 –15,2 –18,5 –16,4
rujan –11,9 –13,6 –23,8 –2,6 –0,3 –43,6 –26,8 –25,1 –18,0
listopad –15,5 –16,3 –29,9 –7,6 –0,4 –49,8 –32,2 –32,2 –21,7
studeni –17,1 –19,4 –29,8 –10,4 –3,7 –51,6 –35,0 –27,5 –19,3
Izvori: Ipsos; HNB
Tablica J5: Indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja po- pojedino pitanje. Vrijednosti navedenih indeksa kreću se u ras-
trošača • Anketa pouzdanja potrošača provodi se od travnja ponu –100<Ii<100. Veće vrijednosti indeksa u odnosu na pret-
1999. prema metodologiji Europske komisije pod nazivom Za- hodno razdoblje upućuju na porast očekivanja (optimizma) gle-
jednički harmonizirani program europskih anketa pouzdanja. de specifičnog područja obuhvaćenog pojedinim pitanjem.
To se anketno istraživanje do travnja 2005. provodilo jednom u U tablici su prikazane vrijednosti odabranih indeksa odgovo-
tromjesečju (u siječnju, travnju, srpnju i listopadu). Od svibnja ra na pitanja:
2005. provodi se svakoga mjeseca, uz tehničku i financijsku po- I1: Kako se tijekom proteklih 12 mjeseci promijenila financij-
moć Europske komisije. ska situacija u vašem kućanstvu?
Upitnik sadržava ukupno 23 pitanja kojima se ispituje per- I2: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci
cepcija potrošača glede promjena ekonomskih pojava s kojima promijeniti financijska situacija u vašem kućanstvu?
se oni svakodnevno susreću. Na osnovi odgovora iz Ankete o I3: Što mislite, kako se tijekom posljednjih 12 mjeseci promi-
pouzdanju potrošača utvrđuje se vrijednost indeksa odgovora jenila ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj?
prema zadanoj metodologiji. Iz vrijednosti indeksa odgovora I4: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci
izračunava se i prati kretanje triju kompozitnih indeksa: indek- promijeniti ukupna ekonomska situacija u Hrvatskoj?
sa pouzdanja potrošača (IPP), indeksa raspoloženja potrošača I8: S obzirom na ukupnu ekonomsku situaciju, mislite li da je
(IRP) i indeksa očekivanja potrošača (IOP). Svaki navedeni sada pravo vrijeme za kupnju trajnih dobara za kućanstvo (na-
kompozitni indeks za sebe aritmetička je sredina indeksa odgo- mještaja, stroja za pranje rublja, televizora i sl.)?
vora (I), tj. prosjek prethodno kvantificiranih odgovora na poje- I9: Što očekujete, kako će se tijekom sljedećih 12 mjeseci
dina pitanja iz ankete: promijeniti vaša kupnja trajnih dobara u odnosu na proteklih 12
mjeseci?
Komponente kompozitnih indeksa jesu:
IPP: I1, I2, I4, I9
gdje je: r vrijednost odgovora, w udio ispitanika koji su se opre- IOP: I2, I4
dijelili za pojedini odgovor (ponder), i pitanje iz upitnika, z IRP: I1, I3, I8.
ponuđeni/odabrani odgovor, k broj ponuđenih odgovora na
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • POPIS BANAKA I ŠTEDIONICA 121
Popis banaka i štedionica
1. studenoga 2021.
Banke koje imaju odobrenje za rad
R. br. OIB Matični broj Naziv banke

1. 14036333877 01198947 Addiko Bank d.d., Zagreb
2. 70663193635 00560286 Agram banka d.d., Zagreb
3. 33039197637 01326287 Banka Kovanica d.d., Varaždin
4. 32247795989 03467988 Croatia banka d.d., Zagreb
5. 23057039320 03337367 Erste&Steiermärkische Bank d.d., Rijeka
6. 87939104217 03777928 Hrvatska poštanska banka d. d., Zagreb
7. 99326633206 00971359 Imex banka d.d., Split
8. 65723536010 03463958 Istarska kreditna banka Umag d.d., Umag
9. 38182927268 00675539 J&T banka d.d., Varaždin
10. 08106331075 03123014 Karlovačka banka d.d., Karlovac
11. 73656725926 01263986 KentBank d.d., Zagreb
12. 52508873833 03141721 OTP banka d.d., Split
13. 71221608291 03726177 Partner banka d.d., Zagreb
14. 97326283154 03015904 Podravska banka d.d., Koprivnica
15. 02535697732 03269841 Privredna banka Zagreb d.d., Zagreb
16. 53056966535 00901717 Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb
17. 13806526186 03113680 Samoborska banka d.d., Samobor
18. 78427478595 01260405 Sberbank d.d., Zagreb
19. 42252496579 03999092 Slatinska banka d.d., Slatina
20. 92963223473 03234495 Zagrebačka banka d.d., Zagreb
Stambene štedionice koje imaju odobrenje za rad
R. br. OIB Matični broj Naziv stambene štedionice

1. 28857005625 01702785 PBZ stambena štedionica d.d., Zagreb
2. 99833333809 01442007 Raiffeisen stambena štedionica d.d., Zagreb
3. 07942675532 01393685 Wüstenrot stambena štedionica d.d., Zagreb
Ostale institucije
1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Zagreb, posluje u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak
(NN, br. 138/2006. i 25/2013.)
Banke i štedionice u stečaju
R. br. Naziv banke/štedionice Datum otvaranja stečaja

1. Alpe Jadran banka d.d., Split 15.5.2002.
2. Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split 1.7.2016.
3. Centar banka d.d., Zagreb 30.9.2013.
4. Credo banka d.d., Split 16.1.2012.
5. Glumina banka d.d., Zagreb 30.4.1999.
6. Nava banka d.d., Zagreb 1.12.2014.
7. Tesla štedna banka d.d., Zagreb 30.3.2018.
8. Trgovačko-turistička banka d.d., Split 8.9.2000.
122 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • POPIS BANAKA I ŠTEDIONICA
Banke i štedionice u likvidaciji
R. br. Naziv banke/štedionice Datum pokretanja likvidacije

1. Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb 31.5.2000.
2. Križevačka banka d.d., Križevci (sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci) 3.1.2005.
3. Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb 22.12.2010.
4. Štedbanka d.d., Zagreb 27.12.2017.
5. Primorska banka d.d., Rijeka 21.6.2018.
Banke i štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije
R. br. Naziv banke/štedionice Datum oduzimanja odobrenja za rad

1. Hibis štedionica d.d., Zagreb 7.3.2001.
Predstavništva stranih banaka
Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama (NN, br. 159/2013., 19/2015. i 102/2015.),
vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osni-
vaju se u Republici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje
osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za predstavništva kreditnih institucija iz Europske unije ne postoji
obveza registriranja.
Podružnice stranih kreditnih institucija
R. br. OIB Matični broj Naziv podružnice Datum upisa u sudski registar
1. 02138784111 04604369 BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska 26.9.2016.
Napomena: Za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad navedeni su podaci o njihovu osobnom identifikacijskom broju (OIB) koji im je dodijelila Porezna
uprava Ministarstva financija i podaci o njihovu matičnom broju koji im je dodijelio Državni zavod za statistiku.
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • ČLANOVI SAVJETA I RUKOVODSTVO HRVATSKE NARODNE BANKE 123
Članovi Savjeta i rukovodstvo Hrvatske narodne banke
1. studenoga 2021.
Članovi Savjeta Hrvatske narodne banke
Predsjednik Savjeta Boris Vujčić

Članovi Savjeta Michael Faulend
Bojan Fras
Ivana Jakir-Bajo
Roman Šubić
Sandra Švaljek
Slavko Tešija
Rukovodstvo Hrvatske narodne banke
Guverner Boris Vujčić

Zamjenica guvernera Sandra Švaljek
Viceguverner Michael Faulend
Viceguverner Bojan Fras
Viceguverner Ivana Jakir-Bajo
Viceguverner Roman Šubić
Viceguverner Slavko Tešija
124 BILTEN HNB-a • BROJ 271 • KRATICE I ZNAKOVI
Kratice i znakovi
Kratice PDV – porez na dodanu vrijednost

potr. – potrošnja
b. b. – bazni bod PPI – indeks cijena pri proizvođačima (engl. Produce Price
BDP – bruto domaći proizvod Index)
BDV – bruto dodana vrijednost PSR – Pakt o stabilnosti i rastu
BEA – Ured SAD-a za ekonomske analize (engl. U. S. RH – Republika Hrvatska
Bureau of Economic Analysis) SDR – posebna prava vučenja
BIS – Banka za međunarodne namire (engl. Bank for SKDD – Središnje klirinško depozitarno društvo d.d.
International Settlements) SMTK – Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija
BZ – blagajnički zapisi tis. – tisuća
CDS – premija osiguranja od kreditnog rizika (engl. credit T-HT – T – Hrvatski Telekom d.d.
default swap) TNZ – Tržište novca Zagreb
DAB – Državna agencija za osiguranje štednih uloga tr. – tromjesečje
i sanaciju banaka TZ – trezorski zapisi
dep. – depoziti val. – valutni
d. n. – drugdje nespomenuto
DZS – Državni zavod za statistiku Troslovne oznake za valute
EK – Europska komisija
EMU – Ekonomska i monetarna unija ATS – austrijski šiling
engl. – engleski CHF – švicarski franak
ESB – Europska središnja banka CNY – juan renminbi
EU – Europska unija DEM – njemačka marka
Fed – američka središnja banka (engl. Federal Reserve EUR – euro
System) FRF – francuski franak
fik. – fiksni GBP – funta sterlinga
FISIM – posredno mjerene naknade za uslugu financijskog HRK – kuna
posredovanja ITL – talijanska lira
FZO – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost JPY – jen
HAC – Hrvatske autoceste USD – američki dolar
Hanfa – Hrvatska agencija za nadzor financijskih XDR – posebna prava vučenja
usluga
HBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitak Dvoslovne oznake za zemlje
HC – Hrvatske ceste
HFP – Hrvatski fond za privatizaciju AT – Austrija
HNB – Hrvatska narodna banka BE – Belgija
HPB – Hrvatska poštanska banka BG – Bugarska
HWWI – Institut za međunarodnu ekonomiju u Hamburgu CY – Cipar
(njem. Hamburgisches Weltwirtschaftsinstitut) CZ – Češka
HZMO – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje DE – Njemačka
HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje DK – Danska
HZZO – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje EE – Estonija
IEA – Međunarodna agencija za energiju (engl. ES – Španjolska
International Energy Agency) FI – Finska
ILO – Međunarodna organizacija rada (engl. International FR – Francuska
Labour Organization) GB – Velika Britanija
Ina – Industrija nafte d.d. GR – Grčka
ind. – industrijski HR – Hrvatska
IPC – indeks potrošačkih cijena HU – Mađarska
JTR – jedinični troškovi rada IE – Irska
MF – Ministarstvo financija IT – Italija
mil. – milijun LT – Litva
mlrd. – milijarda LV – Letonija
MMF – Međunarodni monetarni fond MT – Malta
NDA – neto domaća aktiva NL – Nizozemska
NIA – neto inozemna aktiva PL – Poljska
NKD – Nacionalna klasifikacija djelatnosti PT – Portugal
OECD – Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj RO – Rumunjska
(engl. Organization for Economic Cooperation and SI – Slovenija
Development) SK – Slovačka
OP – obvezna pričuva
BILTEN HNB-a • BROJ 271 • KRATICE I ZNAKOVI 125
Znakovi ∅ – prosjek
a, b, c,... – oznaka za napomenu ispod tablice i slike
– – nema pojave * – revidirani podatak
.... – ne raspolaže se podatkom ( ) – nepotpun, nedovoljno provjeren podatak
0 – podatak je manji od 0,5 upotrijebljene jedinice mjere
ISSN 1334-0042 (online)

Hbilt 271

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hbilt 271

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bilten 271

Godina XXVII · Studeni 2021.

Hrvatska narodna banka

Podaci se objavljuju prema kalendaru objavljivanja podataka. Kalendar se objavljuje

ISSN 1334-0042 (online)

Prosječna godišnja stopa inflacije

Inozemni dug (mil. EUR, na kraju

Inozemni dug (% izvoza robe i

Nacionalna valuta: kuna (HRK)

Devizni tečaj za 31. prosinca

Neto pozajmljivanje (+)/zaduživanje (–)

Stopa nezaposlenosti (prema definiciji

C. Hrvatska narodna banka 27 F. Instrumenti monetarne politike i likvidnost 52

Godišnja stopa promjene BDP-a

Slika 2. Promjena BDP-a Slika 5. Fizički obujam građevinskih radova

Uvoz robe i usluga Izvoz robe i usluga Promjena zaliha

Podatak za treće tromjesečje 2021. odnosi se na srpanj i kolovoz.

Slika 3. Industrijska proizvodnja Slika 6. Zgrade i ostale građevine

Napomena: Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj.

Napomena: Podaci za treće tromjesečje 2021. odnose se na srpanj.

dugoročni prosjek = 100

Napomena: Uvoz kapitalnih proizvoda odnosi se na odsjeke SMTK-a 71 – 77. Podaci

Slika 13. Saldo robne razmjene Slika 16. Stope nezaposlenosti

Indeks potrošačkih cijena Temeljna inflacija

4,5 VIII. 21. IX. 21. IX. 20. IX. 21.

Indeks potrošačkih cijena i njegove komponente

130 800 9,5 8,0

Izvori: Bloomberg; izračun HNB-a Izvor: HNB

Unicredit S.p.A. Erste Group Bank AG

1,5 300 % 0,4 50

promet u mlrd. HRK

–1,0 –200 –1,0 0

Izvor: HNB Izvor: HNB

Kratkoročni kunski Dugoročni kunski

Izvor: HNB Izvor: HNB

Krediti – stanje Krediti – novi Neto plasmani državi Plasmani

Transakcije plasmana poduzećima Kunski plasmani poduzećima Devizni plasmani poduzećima

Izvor: HNB Izvor: HNB

Izvor: HNB Izvor: HNB

Izvor: HNB Izvor: HNB

Plasmani nefinancijskim poduzećima Plasmani stanovništvu M1 Kunski depoziti Devizni depoziti

Izvor: HNB Izvor: HNB

Napomena: Stopa rasta na osnovi transakcija od ožujka 2019. isključuje učinak

M4 (stanje) Devizni depoziti (stanje)

Izvor: HNB Izvor: HNB

0,5 30 Financijske transakcije

0,1 10 Međunarodne pričuve

83,9 83,3 87,3

I. – VI. 2020. I. – VI. 2021. VII. 2020. VII. 2021.

Ukupni rashodi 97.762 103.111 – Kratkoročni krediti 2.514 –278

Socijalne naknade 31.322 33.452 – Dugoročni krediti 5.925 1.324

Subvencije 9.134 6.450 Promjena inozemnog duga 9.794 13.164

Kamate 3.795 3.497 – Gotovina i depoziti 0 0

Intermedijarna potrošnja 14.942 15.967 –V

Investicije 7.506 9.311 – Kratkoročni krediti 0 –29

Ostalo 6.121 7.990 – Dugoročni krediti 1.853 3.763

Neto pozajmljivanje (+) / zaduživanje (–) –15.196 –9.270 Dodatak:

Izvori: Eurostat; DZS Promjena ukupno izdanih jamstava 371 787

4. Nabava nefinancijske imovine 2.834 2.909

Klasifikacija i iskazivanje podataka o potraživanjima i obvezama

2006. prosinac 46.331,2 48.521,0

2007. prosinac 51.923,9 57.878,3

2011. prosinac 62.379,2 51.409,5