Sažetak

Hormonalna kontracepcija koristi se iz brojnih razloga. Sadrži sintetičke verzije

hormona koje stvara žensko tijelo i može imati brojne nuspojave. U istraživanju Bradshaw,
Mengelkoch i Hill iz 2020. godine željelo se istražiti kakav je utjecaj korištenja hormonalne
kontracepcije na kogniciju, odnosno na ustrajnost i uspješnost rješavanja kognitivnih
zadataka. Rezultati su pokazali da su žene koje ne koriste hormonalnu kontracepciju
ustrajnije u rješavanju kognitivnih zadataka od žena koje ju koriste. Ovo istraživanje otvorilo
je nove mogućnosti za daljnje proučavanje učinka HC na mozak i psihičke funkcije, no
njegove rezultate treba uzeti s dozom opreza zbog manjkavosti u provođenju istraživanja.

Ključne riječi
hormonalna kontracepcija, ustrajnost, kognitivni zadaci

Uvod
Hormonalnu kontracepciju (eng. hormonal contraception, HC)koristi velik broj žena u
reproduktivnoj dobi. Postoje razni oblici hormonalne kontracepcije: različite vrste tableta,
vaginalni prsten, potkožni implantant, hormonalna spirala, flasteri ili injekcije. Sve te vrste
djeluju na način da sprječavaju ovulaciju (Brochmann i Støkken, 2018), i kao posljedicu
začeće. Sve sadrže sintetički oblik progesterona – gestagen (progestin) koji kad ga ima
mnogo signalizira tijelu da se obustavi ovulacija, slično kao što je to slučaj za vrijeme
trudnoće. Postoje i kombinirani hormonalni preparati koji uz gestagen sadrže i estrogen koji
je odgovoran za brojne nuspojave koje se vežu za hormonalnu kontracepciju.

Korištenje hormonalne kontracepcije nerijetko prate nuspojave (Brochmann i

Støkken, 2018). Neke od čestih negativnih su mučnina, vrtoglavica, slabost, glavobolja,
promjene raspoloženja. Vrlo poznate, ali i dosta rijetke negativne nuspojave su i povećani
rizik od nastanka tromba, raka grlića maternice te moždanog i srčanog udara. No
hormonalna kontracepcija ima i brojne pozitivne nuspojave te se ne koristi samo za
sprječavanje začeća već je dio terapija za određena zdravstvena stanja poput policističkih
jajnika, bolnih i neredovnitih menstruacija, endometrioze ili prisutstva sluznice maternice
izvan maternice i težih oblika akni. Uz to smanjuje se rizik od raka jajnika i debelog crijeva.

Korištenje hormonalne kontracepcije ima učinak i na još jedan važan organ, a to je

mozak. U prirodnim ciklusima estrogen i progesteron (Barth i sur., 2015). imaju primjerice
ekscitatorni ili inhibitorni učinak na neurotransmisiju ovisno o sustavu neurotransmitera –
npr. progesteron potiskuje ekscitatorni odgovor glutamata, a olakšava neurotransmisiju
GABA-e. Estrogen može imati efekta na kogniciju i raspoloženje kroz modulaciju funkcije
serotonina. Pri korištenju hormonalne kontracepcije (Bradshaw i sur., 2020) može doći do
učinaka na kognitivne funkcije, primjerice pozitivni učinak na radnu memoriju (Beltz i sur.,
2015), ali i negativni na rješavanje zadataka mentalne rotacije (Griksiene i sur., 2018).
Istraživanja ovog tipa relativno su rijetka te njihovi rezultati nisu jednoznačni. Takvom
temom bavi se i istraživanje iz 2020. od Bradshaw, Mengelkoch i Hill.

Razrada teme
U radu Hormonal contraceptive use predicts decreased perseverance and therefore
performance on some simple and challenging cognitive tasks (Bradshaw i sur. 2020) cilj je bio
istražiti kakva je ustrajnost žena koje koriste hormonalnu kontracepciju u rješavanju
jednostavnih i složenih kognitivnih zadataka.

Sudionici su bili studentice prosječne dobi između 19 i 21 godine te su bile podijeljene

u dvije grupe. Kontrolnu koja je imala prirodne cikluse i eksperimentalnu koja je bila na HC.
Sudionice se pitalo koliko dugo i koju vrstu HC koriste, te mogu li se sjetiti naziva marke, no
razina hormona nije im se mjerila; ne znamo u kojem su dijelu ciklusa i koje su razine
hormona bile kod žena s prirodnim ciklusima, niti razine hormona žena koje koriste HC.

Sudionice su trebale rješavati dvije vrste zadataka te su provedene dvije studije. U

prvoj su trebale riješiti jednostavan kognitivni zadatak pronađi razlike, a u drugoj studiji
rješavale su dva tipa zadataka. Prvi tip bili su artimetički zadaci, a drugi rješavanje anagrama
koji su bili rješivi i nerješivi. Mjerilo se vrijeme koje je bilo potrebno za rješavanje svakog od
zadataka – ustrajnost te broj točno riješenih zadataka.

Dobiveni rezultati upućuju na to da su na svim tipovima zadataka žene s prirodnim

ciklusima bile ustrajnije u rješavanju zadataka od žena na HC. Što se tiče točnosti zadataka,
statistički značajna razlika pronađena je jedino kod rješavanja artimetičkih zadataka. Ta
razlika isto ide u prilog ženama koje imaju prirodne cikluse, one imaju veći broj točno
riješenih zadataka.

Zaključak (

Ženski spolni hormoni u prirodnim ciklusima imaju utjecaja na mozak pa tako i

hormonalna kontracepcija. Istraživanja koja se bave utjecajem HC na mozak relativno su
nova te su mnoge funkcije još neistražene. Brashaw i sur. svojim istraživanjem pokazale su
da postoji razlika u ustrajnosti rješavanja kognitivnih zadataka kod žena koje koriste HC i
onih koji ne koriste; žene koje imaju prirodne cikluse su ustrajnije. Ovi nalazi su važni jer
velik broj žena koristi kontracepciju, pogotovo mladih koje se školuju te im je ustrajnost u
rješavanju takvih tipova zadataka bitna kako bi bile što uspješnije te kako bi sve žene koje
koriste HC mogle uzeti u obzir i negativne i pozitivne strane korištenja HC te donijeti
informiranu odluku. Ipak, ove rezultate treba uzeti s dozom rezerve jer je bitna stavka
izostavljena iz istraživanja, a to je mjerenje hormona, kako sudionica koje su bile na HC, kako
onih s prirodnim ciklusima te se tip hormonalne kontracepcije odbacio kao nerelevantan.
Ovo istraživanje dobar je poticaj za druga istraživanja, ali samo po sebi nije dovoljno da bi se
mogli izvući precizni i točni zaključci o korištenju HC i rješavanja kognitivnih zadataka.
Literatura

Barth, C., Villringer, A. i Sacher, J. (2015). Sex hormones affect neurotransmitters and shape
the adult female brain during hormonal transition periods. Frontiers in neuroscience, 9,
37. https://doi.org/10.3389/fnins.2015.00037

Beltz, A. M., Hampson, E., Berenbaum, S. A. (2015). Oral contraceptives and cognition: A role
for ethinyl estradiol. Hormones and Behavior, 74, 209-217.
https://doi.org/10.1016/j.yhbeh.2015.06.012

Bradshaw, H. K., Mengelkoch, S. i Hill, S. E. (2020). Hormonal contraceptive use predicts

decreased perseverance and therefore performance on some simple and challenging
cognitive tasks. Hormones and behavior, 119, 104652.
https://doi.org/10.1016/j.yhbeh.2019.104652

Brochmann, N. i Støkken Dahl, E. (2018). Dolje je najbolje. Znanje.

Griksiene, R., Monciunskaite, R., Arnatkeviciute, A., & Ruksenas, O. (2018). Does the use of
hormonal contraceptives affect the mental rotation performance?. Hormones and
behavior, 100, 29–38. https://doi.org/10.1016/j.yhbeh.2018.03.004