Tipovi ličnosti i mentalno zdravlje

Kada dođe do pitanja mentalnog zdravlja, smatra se da tip ličnosti pojedinca igra
veliku ulogu u psihopatologiji te je zdravi (ili nezdravi) razvoj ličnosti često prediktor općeg
psihološkog zdravlja i dobrobiti (Kang i sur., 2023). Prema tome, korisno je dotaknuti se koji
se tip ličnosti veže uz koji problem mentalnog zdravlja. Kang i sur. (2023) proveli su
istraživanje upravo na tu temu te su proveli korelacijsko istraživanje između peterofaktorskog
modela ličnosti (FFM) te upitnika generalnog zdravlja (GHQ). Peterofaktorski model
uključuje Neuroticizam, Ekstraverziju, Ugodnost, Savjesnost te Otvorenost prema iskustvu,
dok je upitnik generalnog zdravlja podijeljen u tri faktora koja ispituju: 1. socijalnu
disfunkciju i anhedoniju, 2. depresiju i anksioznost te 3. gubitak samopouzdanja.

Rezultati pokazuju da je Neuroticizam pozitivno povezan sa sva tri faktora GHQ-a, te je

povezanost između te dimenzije ličnosti i mentalnog zdravlja najjača, što potvrđuje i
prethodna istraživanja na tu temu (Kang i sur., 2023). Ovo znači da su pojedinci koji su
visoko na skali neuroticizma češće pokazuju simptome depresije i anksioznosti, drugih
poremećaja raspoloženja, zlouporabu droga te niže prosuđuju svoju cjelokupnu dobrobit.

Druga najjača korelacija je između Ekstraverzije i mentalnog zdravlja, gdje je povezana s

dva faktora – socijalnom disfunkcijom i anhedonijom te depresijom i anksioznošću.
Korelacija je negativna, što znači da što je osoba viša na ljestvici Ekstraverzije, to je rjeđe
ima simptome depresivnosti, anksioznosti te socijalne disfunkcije, što je u skladu s prijašnjim
istraživanjima (Kang i sur., 2023).

Otvorenost iskustvu nije pokazala jednoznačne rezultate niti je u potpunosti povezana s

mentalnim zdravljem. U istraživanju Kang i sur. (2023) Otvorenost prema iskustvu nije imala
snažne korelacije s nijednim od tri faktora, dok se u prijašnjim istraživanjima (Wolfenstein i
Trull, 1997) pronašla pozitivna povezanost s depresijom i anskioznošću, što i dalje potvrđuje
nedostatak jasne korelacije.

Za Ugodnost također nema konzistentnih podataka. Kod Kang i sur. (2023) Ugodnost je
povezana sa samopouzdanjem, odnosno, što je ispitanik više na ljestvici Ugodnosti, to je
samopouzdaniji. Također je utvrđena negativna povezanost sa socjalnom disfunkcijom i
anhedonijom, dok povezanosti s depresijom i anksioznošću nema, što prema Kang i sur.
(2023) potvrđuje i prijašnja istraživanja. Kang i sur. (2023) također navode kako u prijašnjoj
literaturi korelacije za povezanosti sa socijalnom disfunkcijom i anhedonijom ipak nisu
snažne, stoga treba i na njihovu korelaciju gledati s oprezom.

Na kraju, za Savjesnost također nema jasnih korelacija, osim s jednim faktorom – gubitkom
samopouzdanja, gdje postoji negativna povezanost, odnosno što je osoba viša na Savjesnosti,
to ima jače samopouzdanje, što je u skladu i s prijašnjim istraživanjima (Kang i sur., 2023).

Fizičko zdravlje i ličnost

Govoreći o (narušenom) fizičkom zdravlju, najčešće mislimo na posljedice ozljeda ili

bolesti, no ponekad i ličnost utječe na stvaranje bolesti koje su ponekad i teže od onih
uzrokovanih virusima i bakterijama. Pregledom različitih istraživanja nastojali smo sažeti
njihove rezultate o povezanosti fizičkog zdravlja i crta ličnosti: ekstraverzije,
neuroticizma/emocionalne stabilnosti, savjesnosti, otvorenosti prema iskustvima i ugodnosti.
Neuroticizam/emocionalna stabilnost. Povezuje se s nizom rizika i tegoba pa ispada
“najgorom” crtom ličnosti kad je riječ o negativnom dijelu emocionalne stabilnosti. Za
neuroticizam rezultati ukazuju da uz povećanje neuroticizma dolazi do preko 20% povećanog
rizika obolijevanja od srčanih i/ili plućnih bolesti, artritisa i čak 37% većeg rizika od
povišenog krvnog tlaka (Weston et al., 2014). Nadalje povezuje se i sa srčanim problemima
kao srčani udar, periferna arterijska bolest, hipertenzijom, kroničnim zatajenje srca itd.
Povezuje uz depresiju i neugodu koje imaju utjecaja u nastanku srčanih zdravstvenih tegoba i
slabijoj kvaliteti življenja, a utvrđen je i obrnuti odnos (Pedersen & Denollet, 2006). Iako se
čini kao nepovoljna i u krajnosti nepotrebna crta ličnosti, niska razina neuroticizma povezana
je s realističnom brigom i ponašanjima zaslužnima za očuvanje zdravlja (Dixon ‐Gordon et
al., 2018) , npr. ne izlaganje opasnosti i manja uporaba cigareta pa tako opravdava svoju
ulogu i u fizičkom zdravlju.
Ugodnost je povezana s boljom procjenom vlastitog zdravlja kod mladih, ali ne i starijih
odraslih osoba, smatra se da je kod starijih problem manjak fizičke aktivnosti s kojom je
ugodnost povezana što dovodi do manje razine zadovoljstva pa time i procjene zdravlja
(Kang, 2023). Visoka razina ugodnosti (sa savjesnošću, otvorenosti i niskim neuroticizmom)
važan je faktor u regulaciji prehrane i njezinoj kvaliteti. Tako Weston et al. (2019) kažu da je
konzumacija zdrave hrane povezana s ovim crtama i kao posljedicu ima blagodatan učinak na
oboljenje od dijabetesa i srčanih bolesti.
Savjesnost se povezuje uz mogućnost poboljšanja socioekonomskog statusa, potiče
ponašanja pogodna za zdravlje i stabilizira odnose s drugim osobama. Korelira s nižom
stopom kroničnih bolesti kao i da je negativno povezana s razvitkom pretilosti. Pozadina tih
pogodnosti leži u ulozi koju savjesnost igra unutar našeg organizma, pošto se smatra
povezanom s kardiovaskularnim, metaboličkim i markerima koji predviđaju upalu u
organizmu (Luchetti et al., 2014; Sutin et al., 2018, prema Kang, 2023). U radu Rochefort et
al. (2018) rezultati na uzorku pacijenata koji boluju od raka pokazuju kako viša razina
savjesnosti ima pozitivan učinak na za zdravlje poželjna ponašanja i opće zdravlje pacijenata.
Otvorenost prema iskustvima. Otvorenost se uz ekstraverziju smatra crtom ličnosti koja je
zaslužna za pozitivan stav prema vlastitom zdravlju i bolju procjenu kvalitete života, najviše
kod starijih odraslih zbog učinka na voljnost bavljenja fizičkim aktivnostima (Kang, 2023b).
Povezana sa smanjenim rizikom dijagnosticiranja više različitih bolesti, potiče na aktivnosti,
kreativnije strategije nošenja sa stresom kao i bolju komunikaciju osobe s liječnikom. Prema
nalazima Weston et al. (2014) viša razina otvorenosti zaslužna je za smanjenje rizika razvitka
visokog krvnog tlaka kao i srčanog udara za čak 30%, pa se može nagađati da otvorenost ima
značajnu ulogu u reguliranju oboljenja od kardiovaskularnih problema.
Ekstraverzija. Iako se smatra jednom od crta ličnosti slabijeg utjecaja na fizičko zdravlje
čovjeka, ekstraverzija (uz otvorenost) spada u “plastičnu” natkategoriju crta ličnosti, što znači
da nema jednako snažan učinak na zdravlje kao “stabilna” natkategorija (Strickhouser et al.
2017). Ona služi kao moderator društvenih ponašanja, spremnosti na aktivnost i osjećanja
pozitivnih emocija. Također povezana je s boljom procjenom vlastitog zdravlja kod mladih
ljudi, razlog manjka takve samoprocjene kod starijih možda leži u činjenici da starije osobe
imaju manje volje za fizičkom aktivnosti koja je potaknuta ekstraverzijom pa procjenjuju
vlastito zdravlje ovisno o drugim faktorima.
Literatura:

Bucher, M. A., Suzuki, T., & Samuel, D. B. (2019). A meta-analytic review of personality
traits and their associations with mental health treatment outcomes. Clinical psychology
review, 70, 51-63.

Dixon‐Gordon, K. L., Conkey, L. C., & Whalen, D. J. (2018). Recent advances in

understanding physical health problems in personality disorders. Current Opinion in
Psychology, 21, 1–5. https://doi.org/10.1016/j.copsyc.2017.08.036

Kang, W., Steffens, F. E., Pineda, S., Widuch, K., & Malvaso, A. (2023). Personality traits
and dimensions of mental health. Scientific Reports, 13(1). https://doi.org/10.1038/s41598-
023-33996-1

Kang, W. (2023). Personality predicts self-rated health: considering age differences.

Frontiers in Psychology, 14. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2023.1143077

Pedersen, S. S., & Denollet, J. (2006). Is type D personality here to stay? Emerging evidence
across cardiovascular disease patient groups. Current Cardiology Reviews, 2(3), 205–213.
https://doi.org/10.2174/157340306778019441

Rochefort, C., Hoerger, M., Turiano, N. A., & Duberstein, P. R. (2018). Big Five personality
and health in adults with and without cancer. Journal of Health Psychology, 24(11), 1494–
1504. https://doi.org/10.1177/1359105317753714

Strickhouser, J. E., Zell, E., & Križan, Z. (2017). Does personality predict health and well-
being? A metasynthesis. Health Psychology, 36(8), 797–810.
https://doi.org/10.1037/hea0000475

Weston, S. J., Hill, P. L., & Jackson, J. J. (2014). Personality traits predict the onset of
disease. Social Psychological and Personality Science, 6(3), 309–317.
https://doi.org/10.1177/1948550614553248

Weston, S. J., Edmonds, G. W., & Hill, P. L. (2019). Personality traits predict dietary habits
in middle-to-older adults. Psychology, Health & Medicine, 25(3), 379–387.
https://doi.org/10.1080/13548506.2019.1687918

Wolfestein, M., & Trull, T. J. (1997). Depression and openness to experience. Journal of
Personality Assessment, 69(3), 614-632.