Machine Translated by Google
Obogaćivanje kokošjih jaja n23 dugolančanim masnim
kiselinama i procjena obogaćenih jaja kod ljudi 1–3
David J Farrell
SAŽETAK Jaja obogaćena n23 polinezasićenim masnim kiselinama (PUFA)
proizvedena su od kokoši hranjenih hranom koja je sadržavala riblje ulje ili
kombinaciju ribljeg i biljnog ulja. U senzorskoj procjeni, 78 neobučenih
dobrovoljaca nije moglo razlikovati obična od obogaćenih jaja. Rok trajanja
se također nije značajno razlikovao između vrsta jaja. Istraživanje o unosu
hrane u 4 grupe od po 14 ispitanika koji su konzumirali 7 jaja tjedno tijekom
24 tjedna pokazalo je da se unosi glavnih sastojaka prehrane nisu značajno
razlikovali za 4 različite vrste jaja. Srednje (n = 56) koncentracije kolesterola
i triacilglicerola u plazmi nisu se značajno razlikovale na početku i na kraju
studije. Tjelesna težina i koncentracije HDL-a porasle su tijekom istraživanja
(P < 0,05). U posljednja 2 tjedna eksperimenta (tjedni 23-24), prosječna
konzumacija jaja povećana je s ukupno 14 na ukupno 21 jaje, što je
rezultiralo malim povećanjem samo triacilglicerola u plazmi. Nije bilo
značajnih razlika (P > 0,05) u tjelesnoj težini, krvnom tlaku ili komponentama
lipida plazme među terapijskim skupinama koje su konzumirale 4 različite
vrste jaja. Uzorci krvi uzeti nakon 16 i 22 tjedna od subjekata natašte
pokazali su značajno povećanje eikosapentaenske kiseline, dokozaheksaenske
kiseline i ukupnih n23 PUFA u subjekata koji su konzumirali obogaćena jaja
u usporedbi s kontrolama. Osim toga, omjer n26 i n23 PUFA u plazmi
značajno je smanjen s 12,2:1 na 6,5–7,7:1 kod ispitanika koji su konzumirali
obogaćena jaja u usporedbi s kontrolama. Konzumacija samo jednog
obogaćenog jajeta dnevno može znatno pridonijeti preporučenom dnevnom
unosu n23 PUFA. Am J Clin Nutr 1998;68:538–44.
KLJUČNE RIJEČI Obogaćena jaja, lipidi u krvi, obogaćivanje plazme, n23
masne kiseline, višestruko nezasićene masne kiseline,
PUFA, riblje ulje, laneno ulje, ulje uljane repice, eikosapentaenska kiselina,
EPA, dokozaheksaenska kiselina, DHA, ljudi
UVOD
Postoji značajan interes za n23 dugolančane polinezasićene masne
kiseline (PUFA) u ljudskom zdravlju (1-5). Glavni prehrambeni izvor n23
PUFA za ljude je riba. Morske alge i fitoplankton sintetiziraju n23 PUFA,
čime se PUFA uvode u hranidbeni lanac. Varijacije u sadržaju ulja u ribama
značajno se razlikuju među vrstama, a sadržaj n23 PUFA u ulju varira među
različitim vrstama. Općenito, ribe koje se nalaze u hladnoj vodi imaju veći
sadržaj n23 PUFA nego ribe koje se nalaze u toploj vodi (6, 7). Slatkovodne
ribe često su siromašniji izvor n23 PUFA s vrlo dugim lancem nego morske
ribe (8). povrće
538 Am J Clin Nutr 1998;68:538–44. Tiskano u SAD-u. © 1998. Američko društvo za kliničku prehranu
jestiva ulja kao što su ulja lana, kanole i soje sadrže različite količine a-
linolenske kiseline (18:3n23), dok riba sadrži malo a-linolenske kiseline, a
više eikosapentaenske kiseline (EPA, 20:5n23) i dokozaheksaenske kiseline
( DHA, 22:6n23).
Riba se ne konzumira u velikim količinama ili redovito u mnogim
zapadnim zemljama i vjerojatno će doći do nedostatka n23 PUFA u prehrani
(3). U Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama dnevni prosječni
unosi DHA i EPA iznimno su mali (9, 10). Meso peradi često je važan izvor
ovih n23 PUFA u Sjedinjenim Državama jer se riblje brašno može dodavati
prehrani peradi (9).
Dobro je poznato da se sastav masnih kiselina u žumanjku može
mijenjati. Izvijestili smo o obogaćivanju kokošjih jaja i mesa peradi s n23
PUFA i učincima na ljude kada su konzumirali 2 obogaćena jaja dnevno
tijekom 9 tjedana (11, 12). Ovdje izvještavam o učincima kod ljudi koji
konzumiraju 7 obogaćenih jaja tjedno tijekom 20 tjedana, a zatim 21 jaje
tijekom posljednja 2 tjedna. Volonteri su dovršili mjerenja prehrane i
senzorske procjene obogaćenih jaja. Također su procijenjene karakteristike
skladištenja obogaćenih jaja.
ISPITIVANI I METODE
Proizvodnja obogaćenih jaja
Detaljne informacije o sastavu hrane kojom se hrane kokoši, dodavanju
kritičnih sastojaka za obogaćivanje jaja s n23 PUFA i proizvodnji jaja dane
su drugdje (11, 13). Četiri dijete formulirane su s obzirom na niske troškove
i temeljile su se na pšenici i sirku te mješavini sojine sačme, mesa i koštanog
brašna. Dijete su se razlikovale samo po vrsti dodanih ulja. Dijeta F
sadržavala je 50 g ribljeg ulja/kg; dijeta FL sadržavala je 30 g ribljeg ulja/kg
i 10 g lanenog ulja/kg; dijeta FLR sadržavala je 20 g ribljeg ulja/kg, 10 g
lanenog ulja/kg i 10 g kanolinog ulja/kg; a kontrolna prehrana (C) sadržavala
je 40 g suncokretovog ulja/kg.
1
S Odjela za biokemiju, mikrobiologiju i prehranu, Sveučilište Nove
Engleske, Armidale, Australija.
2
Uz potporu Vijeća za istraživanje i razvoj industrije jaja i Sveučilišta Nove
Engleske.
3
Zahtjeve za reprint uputite DJ Farrellu, School of Land and Food, Sveučilište
Queensland, St Lucia, Queensland 4072, Australija. E-pošta: farreld@dpi.qld.gov.au.
Primljeno 12.08.1997.
Prihvaćeno za objavljivanje 4. ožujka 1998.
Machine Translated by Google

n23 MASNE KISELINE U JAJIMA 539

Sadržaj n23 PUFA u 3 vrste obogaćenih jaja je STOL 1

prikazano u tablici 1. Ukupni sadržaj n23 PUFA u obogaćenom Sadržaj polinezasićene masne kiseline n23 u obogaćenim i običnim jajima
od kokoši hranjenih različitim dijetama1
jaja se nije značajno razlikovao (P > 0,05): 7,3%, 7,2%, i
6,6% masnih kiselina za dijete F, FL, odnosno FLR. Obična jaja (tretman C) Vrsta jaja
sadržavala su značajno manje n23 PUFA F FL FLR C SD
(0,94%). Omjer n26 prema n23 za jaja iz prehrane C bio je
% masnih kiselina
> 25:1 i za obogaćena jaja < 2:1.
ALA (18:3) 0,36a 2,26b 2,32b 0,20a 0,128
Senzorska i skladišna procjena EPA (20:5) 1,00a 0,58b 0,45b 0,20c 0,187

DPA (22:5) 0,63a 0,52a 0,42b 0,06c 0,104

Sedamdeset i osam neobučenih volontera, koji nisu uključeni u glavninu
DHA (22:6) 5,27a 3,80b 3,38b 0,44c 0,751
pokus, bodovan (od 1 do 10) 2 obogaćena (FL) i 2 obična
7,34a 7,24a 6,60a 0,94b 0,938
jaja (poširana ili kuhana) kada se konzumiraju u različitim prilikama Ukupno n26:n23 1,25a 1,52a 1,80a 25,75b 2.297
5 kategorija (okus, okus, boja, tekstura i ukupno). Jedno obično jaje bilo je 1
n = 6. F, jaja od kokoši hranjenih 50 g ribljeg ulja/kg; FL, jaja od kokoši
od kokoši koje su dobile hranu bez pigmenta žumanjka i
hranjeni 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg; FLR, jaja od kokoši hranjenih 20 g ribe
s Rocheovim rezultatom boje lepeze (14) od samo 3–4; ostala su jaja imala
ulje + 10 g lanenog ulja + 10 g uljane repice/kg; C, jaja od kokoši hranjenih kontrolom
Bodovi lepeze Roche 10–11. Dva testirana obogaćena jaja imala su a
dijeta od 40 g suncokretovog ulja/kg; ALA, a-linolenska kiselina; EPA, eikosapen taenska
sastav i količina ukupnih n23 masnih kiselina identična onima kiselina; DPA, dokozapentaenska kiselina; DHA, dokozaheksaenska kiselina.
korišten u dugotrajnoj studiji i proizveden je korištenjem Vrijednosti u istom retku s različitim slovima superskripta su značajne
isti sastojci (riblje i laneno ulje) u hrani kokoši osim različito, P < 0,05.
da su jaja proizvedena i testirana u različito vrijeme.
Vijek trajanja određen je mjerenjem Haughovih jedinica [albu min visina
(15)] na 6 pojedinačnih komercijalnih i 6 obogaćenih jaja ili 7 običnih jaja tjedno sljedeća 22 tjedna. Tijekom tjedana
na 5 i 258C nakon 0, 15 i 30 dana skladištenja. Vrijednosti za 6 pojedinačnih 23-24 od svakog je ispitanika zatraženo da pojede 21 jaje kako bi se pratilo da li ima
jaja iz svake kategorije (komercijalna i obogaćena) bile su promjene u lipidnom profilu plazme i druga mjerenja kao a
kombinirano za dan 0 (tj. prije primjene tretmana). rezultat povećanja tjedne konzumacije jaja.

Procjena konzumacije obogaćenih jaja Procjena unosa hrane

Tijekom posljednjih 8 tjedana eksperimenta, ispitanici su, pod nadzorom

Predmeti
Bilo je 60 zdravih odraslih dobrovoljaca (31 muškarac i 29 žena).
odabrani za studiju i raspoređeni u 1 od 4 skupine. Što se tiče
moguće je da je svaka grupa imala jednak broj muškaraca i žena.
Eksperimentalni protokol odobrilo je Sveučilište
Etičko povjerenstvo Nove Engleske za istraživanje ljudi.
Protokol
Na početku eksperimenta (tjedan 0) i nakon 2, 6, 10,
16, 22 i 24 tjedna, subjekti su gladovali preko noći (12 h). Sljedeći
ujutro su izvagani u laganoj odjeći, njihova je visina bila
izmjeren, a njihov krvni tlak izmjeren je pomoću an
automatski digitalni tlakomjer (Omron HEM 703C;
Omron Corporation, Tokio). Zatim je uzet uzorak krvi od 5 ml
povučen i prebačen u epruvetu tretiranu heparinom.
Subjektima je dodijeljeno 14 obogaćenih jajašaca
(tretmani F, FL ili FLR) ili 14 običnih jaja (tretman C)
svaka 2 tjedna. Kako bi se utvrdile osnovne vrijednosti, svaki ispitanik je konzumirao
7 jaja iz komercijalnog jata tjedno tijekom 2 tjedna (tjedni 1 i
2). Ispitanici su zatim konzumirali 7 obogaćenih jaja (3 različite skupine)
kvalificirane osobe, zamoljeni da opišu i izvagaju
elektronička, prijenosna vaga (precizna do 1 g) sve pojedinačne namirnice
konzumirane 2 uzastopna radna dana. Podaci su prebačeni na disketu
računala i analizirani pomoću odgovarajućeg paketa (SNAP
1992.; AJ Howie, Melbourne) na temelju australskih tablica analize hrane.
Analize
Crvena krvna zrnca odvojena su od plazme centrifugiranjem na
4960 3 g 5 min na 228C. Koncentracije kolesterola, triacilglicerola i HDL-a
mjerene su u plazmi pomoću spektrofotometrijskog analizatora (Cobas Bio;
Roche Diagnostics, F Hoffmann-La Roche, Basel,
Švicarska) i odgovarajući komercijalni dijagnostički pribor za holes terol,
triacilglicerol ili HDL. LDL-ovi su izračunati na temelju razlike.
Za analizu masnih kiselina, žumanjak je odvojen od albumina u
cijelo, prethodno izvagano jaje i osušeno smrzavanjem. Izravna
transesterifikacija lipida žumanjka i krvne plazme slijedila je Lepageovu metodu
i Roy (16), a masne kiseline su kromatografirane kao metilni esteri
u plinskom kromatografu (HP 5890 Series II; Hewlett Packard, Palo
Alto, CA) s kapilarnom kolonom od 30 m (unutarnji promjer 0,32 mm,
Restek Rta 2330; Hewlett Packard) i 0,1–0,2 mL split injekcije

TABLICA 2

Senzorska ocjena komercijalnih (A i C) i obogaćenih (B i D) jaja1

Okus (1 Okus Boja (1 Tekstura Sve u svemu

Vrsta jaja = jak) (1 = sviđa mi se puno) = sviđa mi se puno) (1 = čvrsta) (1 = sviđa mi se puno)

A 6,62 5,12 8,12 6,4 5.92

B 4,6 3,6 2,3 6,7 3.6
C 4,4 3,4 3,1 7,4 3.5
D 4,5 3,8 2,6 6,8 4.1
–
Skupni SD od x 2,55 2,76 2,49 3.02 2.74
1
n = 78. Svaka kategorija je ocijenjena od 1 do 10. Obogaćena jaja su bila od kokoši hranjenih hranom koja je sadržavala 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg (tretman FL).
Jaje A potječe od kokoši bez pigmenta žumanjka koji je dodan u hranu i stoga je žumanjak bio mnogo bljeđi od žumanjka drugih jaja.
2Značajno različito od B, C i D, P < 0,01.
Machine Translated by Google

540 FARRELL

TABLICA 3 (P > 0,05) iz običnog jaja u svim kategorijama (tip C). ove
Haughove jedinice komercijalnih jaja (A) i jaja obogaćenih n23 jaja (B, D i C) su imala normalne, tamne žumanjke. Prema mjerenjima
višestruko nezasićene masne kiseline (B) i čuvati na 5 i 25 8C 0, 15 i Haughove jedinice, rok trajanja komercijalnih i obogaćenih jaja
30 d1 nisu se značajno razlikovali u usporedbi u istoj dobi

Vrsta jaja
i temperaturu okoline (tablica 3).
i temperatura Dani skladištenja
Anketa o karakteristikama ispitanika i prehrani
skladištenja 0 15 30
Pedeset i šest od 60 dobrovoljaca uspješno je završilo eksperiment. Kao
Haugh jedinica
rezultat toga, u skupini C bilo je više muškaraca nego žena.
A
Podaci su bili nepotpuni za nekoliko ispitanika na različitim uzorcima
5 8C 87.0a,b 79.8b 72.3c razdoblja i vrijednosti koje nedostaju procijenjene su pomoću računala
25 8C 87.0a,b 46.5d 41.3d
paket. Pedeset i dvoje ispitanika ispunilo je anketu o prehrani.
B
Karakteristike ispitanika dane su u tablici 4; nije bilo razlika među
5 8C 92.7a 82.2a,b 79.5b
tretmanima niti između muškaraca i žena. Tijelo
25 8C 92.7a 43.2d 42.0d
indeks mase (u kg/m2 ) sugerirao je da su ispitanici u prosjeku bili
1
n = 6 za svaku vrstu jaja. Obogaćena jaja potječu od kokoši hranjenih hranom
nije pretilo. Međutim, terapijska skupina FL uključivala je ženu koja je
koja je sadržavala 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg (tretman FL). Ukupni skup
težio je 100 kg i to je neznačajno povisilo prosjek
SD je bio 4,40. Vrijednosti s različitim gornjim slovima značajno se razlikuju, P < 0,05.
tjelesna težina ove skupine za liječenje; međutim, nije ih bilo
značajne razlike kada su podaci o liječenju analizirani s
ili bez te osobe (P > 0,05). Prosječna dob ispitanika
(45:1 podjela). Masne kiseline su identificirane relativnim retencijskim vremenima bili su 51, 39, 43 i 42 godine u terapijskim skupinama F, FL, FLR i C,
određenim poznatim standardima masnih kiselina korištenjem statističkog računala odnosno.
paket (SAS/STAT, verzija 6.04; SAS Institute Inc, Chicago). Podaci o unosu komponenti hrane (bilježeni tijekom 2 dana)
dani su u tablici 5. Srednji unos masti bio je 83 g/dan. Od toga, zasićene
Statistička analiza
masnoće bile su 41% unosa; mononezasićene masti, 34%; i
Podaci su analizirani korištenjem standardnih postupaka analize višestruko nezasićene masti, 14,4%. Ti se udjeli nisu značajno razlikovali s
varijance (17). Prijavljene su srednje vrijednosti najmanjih kvadrata. Za bilo kojom dijetom (Tablica 6). Omjer od
zasićene do nezasićene masti bile su veće tijekom tretmana
valjane usporedbe, početne vrijednosti za svaku skupinu za svaki indeks izmjeren nakon
konzumacija običnih jaja tijekom 2 tjedna korištena su kao kovarijante FLR i FL. Iako su žene konzumirale manje različitih masti
prilagodite sljedeće vrijednosti. Tukeyjev postupak najmanje značajne tipova nego muškaraca, razlika je bila gotovo značajna
razlike korišten je za ispitivanje razlika između srednjih vrijednosti liječenja (17), (P = 0,058) samo za višestruko nezasićene masti (10,1 ± 1,16 u usporedbi
ali samo ako je analiza varijance pokazala značajan učinak. SD-ovi su s 13,3 ± 1,18 g/d).
dana kao varijacija oko srednjih vrijednosti. Korišten je parni t test Iako je varijacija bila velika, uglavnom zbog podataka za spol
ispitati razlike između različitih indeksa mjerenih u tjednima kombinirani, prosječni dnevni energetski unos (MJ/d) i doprinos (%) glavnih
22 i 24, nakon što je potrošnja povećana s 14 na 21 jaje po prehrambenih komponenti energetskom unosu
osoba za posljednja 2 tjedna studije. ne razlikuju među tretmanima (P > 0,05). Osim za konzumaciju alkohola,
kada su podaci izraženi kao g/d, i za energiju
REZULTATI (MJ/d), žene su konzumirale značajno manje prehrambenih sastojaka
prikazanih u tablici 5 nego muškarci (P < 0,05). Razlike
Senzorska i skladišna procjena
nisu bili značajni kada su podaci izraženi u postocima
Bilo je samo jaje tipa A (obično jaje blijede boje žumanjka). ukupni energetski unos (P > 0,05). Kada su podaci prilagođeni za razlike u
inferiorno u odnosu na ostale 3 vrste jaja u svim kategorijama osim teksture tjelesnoj težini (W, u kg) na temelju metaboličke veličine
(Tablica 2). Obogaćena jaja (B i D) od kokoši hranjenih hranom koja je (W0.75), također nije bilo značajnih razlika između muškaraca
sadržavala 30 g ribljeg ulja plus 10 g lanenog ulja nisu se razlikovala i žene za bilo koji od ovih indeksa (P > 0,05). Općenito, kon

TABLICA 4

Karakteristike muških i ženskih ljudskih dobrovoljaca u svakoj terapijskoj skupini1

F FL FLR C

Visina (cm)
Muškarci 179 ± 6,3 174 ± 6,7 182 ± 7,2 179 ± 5,0
žene 164 ± 6,3 163 ± 6,8 165 ± 7,2 164 ± 7,0

Težina (kg)
Muškarci 78 ± 7,9 77 ± 8,3 79 ± 6,5 76 ± 3,4
žene 63 ± 9,6 72 ± 16,0 61 ± 12,0 67 ± 14,6

Indeks tjelesne mase (kg/m2 )

Muškarci 24,4 ± 2,42 25,5 ± 4,18 23,2 ± 1,61 23,6 ± 2,25

žene 23,6 ± 4,90 27,0 ± 7,02 22,3 ± 3,40 24,9 ± 4,18

1–
x ± SD. n = 7M, 7F u F; 7M, 7F u FL; 7M, 7F u FLR; 8M, 6F u C. F, jaja od kokoši hranjenih 50 g ribljeg ulja/kg; FL, jaja od kokoši hranjenih 30 g ribljeg ulja + 10
g lanenog ulja/kg; FLR, jaja od kokoši hranjenih 20 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja + 10 g ulja repice/kg; C, jaja od kokoši hranjenih kontrolnom hranom od 40 g suncokretovog ulja/kg.
Nije bilo značajnih razlika među tretmanima ili između muškaraca i žena (P > 0,05).
Machine Translated by Google

n23 MASNE KISELINE U JAJIMA 541

TABLICA 5
Energetski unos ispitanika i komponente prehrane tijekom 4 razdoblja liječenja1

Liječenje

F FL FLR C SD

Protein
(%) 17,9 20,6 16,4 18,7 1.23
(g/d) 92,2 106,5 87,0 97,6 5.95
Mast

(%) 33,6 35,3 32,7 33,9 2,00

(g/d) 78,8 85,9 80,1 86,9 8.63
Ugljikohidrat
(%) 45.2 42,0 47,9 43.4 2.46
(g/d) 248.6 236,8 259,5 230.7 18.4
Alkohol
(%) 3,3 2,6 3,0 4,1 1.20
(g/d) 9,7 9,3 10,1 15,5 4.33
Energija (MJ/d) 8,9 9,2 9,1 9,2 0,57
1
n = 14 po liječenoj skupini. F, jaja od kokoši hranjenih 50 g ribljeg ulja/kg; FL, jaja od kokoši hranjenih 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg; FLR, kokošja jaja
hranjeni 20 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja + 10 g kanolinog ulja/kg; C, jaja od kokoši hranjenih kontrolnom hranom od 40 g suncokretovog ulja/kg. Nije bilo bitnih razlika
među tretmanima za bilo koju komponentu prehrane (P > 0,05).

doprinos dnevnom unosu energije u prehrani bio je 18,4% za proteine,
33,9% za masti, 44,6% za ugljikohidrate i 3,0% za alkohol.
Klinička mjerenja
Tijekom eksperimentalnog razdoblja kada su ispitanici konzumirali 7
jaja/tjedno, nije bilo značajnih razlika u triacil glicerolu, kolesterolu ili
dijastoličkom i sistoličkom krvnom tlaku u plazmi
između početka i kraja razdoblja od 22 tjedna (P > 0,05; tablica
7). Koncentracije HDL-a i tjelesne težine povećane i LDL-a
smanjio tijekom 22 tjedna (P < 0,05). Osim dijastoličke krvi
tlaka i triacilglicerola, bilo je malih, ali značajnih
(P < 0,05) fluktuacije tijekom 22 tjedna za ostale indekse
izmjereno. Sistolički krvni tlak smanjio se između 2. tjedna
i 6. tjedna, ali se postupno vratio na početnu vrijednost do
kraj eksperimentalnog razdoblja. Mali, ali značajan
do povećanja tjelesne težine vjerojatno je došlo zbog povećanja u
količina nošene odjeće jer je studija započela ljeti i
završio zimi.
Srednji učinci dijetetskog tretmana prilagođeni na kraju
2. tjedan za razlike u izmjerenim indeksima kombiniraju se za
značajne razlike među bilo kojim od 4 dijetetska tretmana za
bilo koji izmjereni indeks (P > 0,05).
Kada je potrošnja jaja povećana za svakog dobrovoljca iz
7 jaja/tjedno do 21 jaje u posljednja 2 tjedna (tjedni 22-24), samo se tri
acilglicerol značajno promijenio (P <0,05); povećao se za
0,11 mmol/L. Za tjelesnu težinu i krvni tlak srednje vrijednosti
za žene bili niži nego za muškarce (P < 0,01). Inače, mi
nisu otkrili značajne razlike tijekom ovog razdoblja.
n23 PUFA u plazmi analizirane su u uzetim uzorcima krvi
od dobrovoljaca na kraju 16. i 22. tjedna svakog eksperimentalnog
tretmana. Unutar tretmana, grupne vrijednosti u 2 različita vremena nisu
bile značajno različite, a podaci jesu
tako kombinirani i prikazani su u tablici 9. EPA je bila značajno viša (P <0,05)
s tretmanima F i FLR nego s
tretman C. DHA bio je viši (P < 0,05) s tretmanima L i
FL i omjer n26 prema n23 bio je niži s F, FL i
FLR tretmani u odnosu na tretman C.
RASPRAVA

5 razdoblja mjerenja i dani u tablici 8. Nije bilo Sastav masnih kiselina kokošjih jaja može se promijeniti
dijetalna sredstva (pregledano u referencama 18 i 19), ali jaja sa
TABLICA 6
značajne količine n23 PUFA često imaju neugodan okus
Unos različitih vrsta masti od strane ispitanika tijekom 4 tretmana1
(20). Ovo se može prevladati korištenjem mješavine komercijalno
F FL FLR C
dostupne kemijske antioksidanse i vitamin E. Studija senzorske procjene
Zasićen (tablica 2) pokazala je da su obogaćena jaja jednako prihvatljiva kao i obična
(g/d) 32,5 ± 4,00 36,0 ± 4,32 34,1 ± 4,16 35,6 ± 4,32 jaja. Najvažniji čimbenik u senzornoj procjeni
(% energije) 40,2 ± 1,80 40,4 ± 1,95 41,7 ± 1,87 41,6 ± 1,88 bila je važnost boje žumanjka. To se vidjelo na sirotinji
Mononezasićene
prihvatljivost jajeta tipa A, obično (neobogaćeno) jaje s a
(g/d) 26,5 ± 3,36 29,6 ± 3,63 26,6 ± 3,50 30,0 ± 3,63
blijedo žumanjak. Van Elswyk i suradnici (21) pokazali su da nema promjena
(% energije) 34,2 ± 1,42 34,7 ± 1,54 33,5 ± 1,58 33,1 ± 1,48
u sastavu masnih kiselina jaja obogaćenih n23.
Višestruko nezasićena
12,1 ± 1,57 10,9 ± 1,70 10,9 ± 1,64 12,7 ± 1,70 PUFA kada su kuhane.
(g/d)
(% energije) 15,1 ± 1,19 13,4 ± 1,29 14,0 ± 1,24 15,1 ± 1,25
Da biste dobili podatke koji bi bili relevantni za veliku zajednicu,
Sub:nesat 0,89 0,90 0,84 0,83 ispitanici u ovoj studiji zamoljeni su da ne mijenjaju svoju hranu
1–
x
navike. 2-d dijetetska anketa pokazala je da u prosjeku masti
± SD; n = 14 po liječenoj skupini. F, jaja od kokoši hranjenih 50 g ribe
ulje/kg; FL, jaja od kokoši hranjenih 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg; FLR, jaja
unos i priroda prehrambenih masti nisu se značajno razlikovali
od kokoši hranjenih 20 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja + 10 g kanolinog ulja/kg; C, jaja među tretmanima (Tablica 6). Naši su rezultati slični rezultatima a
od kokoši hranjenih kontrolnom hranom od 40 g suncokretovog ulja/kg; zas.:nezas., prethodno istraživanje o prehrani provedeno u Viktoriji, Australija (22).
omjer zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Nije bilo bitnih razlika Doprinosi proteina, masti i ugljikohidrata dnevnom unosu
među tretmanima za bilo koju varijablu (P > 0,05). energetski unos (tablica 5) također se dobro slaže s rezultatima sur
Machine Translated by Google

542 FARRELL

TABLICA 7

Kombinirana sredstva najmanjih kvadrata ± SD za mjerenja krvne plazme kada su ispitanici konzumirali 7 jaja tjedno tijekom 24 tjedna1

22. tjedan 6. tjedan 10. tjedan 16. tjedan 22. tjedan 24. tjedan SD

Tjelesna težina (kg) 71.9a,b 71.6a 71.9a,b 72.2a,b,c 72.8c,d 72.7c,d 1.15

Triacilglicerol (mmol/L) 1.05 1,02 1.03 1,05 1.12 1.14 0,277

Kolesterol (mmol/L) 4.8b 4,5a,b 4.4a 4,8b 4.6a,b 4.5a,b 0,496

HDL (mmol/L) 0,82a 0,92a, b 0.89a 1,02b,c 1.08c 1.02b,c 0,225

LDL (mmol/L) 3,9b 3,6a, b 3.5a 3,8a ,b 3.6a,b 3.5a 0,516

Krvni tlak (mm Hg)

Sistolički 121b,c 118a,b 117a 119a,b,c 120a,b,c 122c 6.7
dijastolički 75 72 74 74 74 74 5.1
1
n = 56. Nije bilo značajnih interakcija od vremena do liječenja. Vrijednosti u istom retku s različitim nadnaslovnim slovima značajno se razlikuju,
P < 0,05.

2Osnovne vrijednosti nakon što su svi subjekti konzumirali 14 običnih jaja tijekom tjedana 0-2, korištene za prilagodbu vrijednosti pomoću analize kovarijance.

poduzeti u Victoriji. Naše je istraživanje otkrilo da je nekoliko ispitanika redovito
konzumiralo ribu; bilo je stoga iznenađujuće
da kod subjekata koji žive u uvjetima svakodnevnog života i
bez posebnih prehrambenih uputa, konzumacija samo 7
obogaćena jaja tjedno značajno su povisila koncentracije EPA, DHA i ukupnih
n23 PUFA u krvi natašte, kao i značajno smanjila omjer n26 prema n23 PUFA
(Tablica 9). Fer rier i suradnici (23) pokazali su samo mala povećanja DHA i n23
PUFA u fosfolipidima krvnih pločica kod dobrovoljaca koji su konzumirali
4 jaja/dan od kokoši hranjenih hranom koja sadrži 10% ili 20% lanenog sjemena.
Iako su jaja sadržavala 5,5% ili 10,7% a-linolenske kiseline
izraženo kao postotak ukupnih masnih kiselina, odnosno DHA
povećao s 1,5% s kontrolnom dijetom na 2,0% s dijetom
obogaćena prehrana i ukupne n23 PUFA porasle su s 3,4% na 3,9%
ili 4,1% u jajima od kokoši hranjenih obrokom s 0%, 10% ili 20%
laneno sjeme, odnosno.
Prethodno smo pokazali da kada su ispitanici jeli 14 jaja tjedno
9 tjedana, kolesterol i triacilglicerol u plazmi nisu značajno porasli (11). Stoga
ne čudi da kada subjekti
konzumirali 7 jaja/tjedno tijekom 24 tjedna, kolesterol u krvi i triacil glicerol nisu
bili povećani između početka i kraja
eksperimentalno razdoblje (tablica 8). Srednje vrijednosti za tjedan 0 kada br
Jaja su dodijeljena ispitanicima bila 4,60 mmol/L za kolesterol
i 1,04 mmol/L za triacilglicerol. Priznaje se da jaje
potrošnja je bila nepoznata prije tog vremena. Potrošnja
Čini se da 1-2 jaja dnevno ima zanemariv utjecaj na koncentraciju kolesterola u
krvi (24, 25). Javili su se Jiang i Sim (20).
niže koncentracije kolesterola u jetri i plazmi u štakora hranjenih
dijete koje sadrže sušeni žumanjak obogaćen n23 PUFA nego
kod štakora hranjenih kontrolnom hranom. Ferrier i suradnici (26) pokazali su smanjenje u
triacilglicerola i povećanja HDL-a kada su ispitanici jeli 4
obogaćena (n23) jaja/dan tijekom 2 tjedna u usporedbi s običnim jajima.

TABLICA 8

Učinci liječenja (vrsta jajeta) na različite indekse mjereni 5 puta tijekom 22 tjedna1

Liječenje

F FL FLR C SD

Tjelesna težina (kg)

Prilagođena vrijednost 70,7 74,6 69,2 71.0
Osnovna linija 71,8 71,9 71,5 71.4 1.28

Triacilglicerol (mmol/L)
Prilagođena vrijednost 1.30 1.05 0,97 0,84
Osnovna linija 1.10 1.05 1.02 1.09 0,27

Kolesterol (mmol/L)
Prilagođena vrijednost 5.3 4.6 4.5 4.4
Osnovna linija 4.8 4.9 4.4 4.4 0,57

HDL (mmol/L)
Prilagođena vrijednost 0,84 0,87 0,70 0,84
Osnovna linija 1,06 0,92 1,02 0,91 0,28

LDL (mmol/L)
Prilagođena vrijednost 4,5 3,8 3,8 3.6
Osnovna linija 4,0 3,6 3,4 3.2 0,56

Krvni tlak (mm Hg)

Sistolički
Prilagođena vrijednost 127 122 113 117
Osnovna linija 118 120 115 119 7.2
dijastolički

Prilagođena vrijednost 81 76 68 71
Osnovna linija 72 74 71 74 4.9

1 Najmanji kvadrati –x ± SD; n = 14 po liječenoj skupini. Osnovne vrijednosti su nakon što su subjekti konzumirali obična jaja 2 tjedna. Prilagođene vrijednosti su
srednja vrijednost 5 mjerenja tijekom 22 tjedna. F, jaja od kokoši hranjenih 50 g ribljeg ulja/kg; FL, jaja od kokoši hranjenih 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg; FLR, jaja
od kokoši hranjenih 20 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja + 10 g kanolinog ulja/kg; C, jaja od kokoši hranjenih kontrolnom hranom od 40 g suncokretovog ulja/kg. Nije bilo značajnih razlika među
skupinama (P > 0,05).
Machine Translated by Google

n23 MASNE KISELINE U JAJIMA 543

TABLICA 9
Kombinirane vrijednosti n23 polinezasićene masne kiseline u plazmi natašte izmjerene u ispitanika u 16. i 22. tjednu eksperimentalnih tretmana1

Liječenje

Masna kiselina (n23) F FL FLR C SD

% masnih kiselina

ALA (18:3) 1,22 1,27 1,36 0,83 0,981

EPA (20:5) 0,91a 0,78a,b 0,93a 0,60b 0,411
DPA (22:5) 0,57a,b 0,71a 0,58a,b 0,42b 0,304
DHA (22:6) 2,15a 2,14a 1,85a,b 1,26b 0,858
5,03a 5,11a 4,93a 3,28b 1.547
Ukupno n26:n23 6,51a 7,06a 7,70a 12,20b 3.496
1
n = 14 po liječenoj skupini. F, jaja od kokoši hranjenih 50 g ribljeg ulja/kg; FL, jaja od kokoši hranjenih 30 g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja/kg; FLR, jaja od kokoši hranjenih 20
g ribljeg ulja + 10 g lanenog ulja + 10 g ulja repice/kg; C, jaja od kokoši hranjenih kontrolnom hranom od 40 g suncokretovog ulja/kg; ALA, a-linolenska kiselina; EPA, eikosapentaenska kiselina
kiselina; DPA, dokozapentaenska kiselina; DHA, dokozaheksaenska kiselina. Vrijednosti u istom retku s različitim slovima su značajno različite, P < 0,05.

Do porasta HDL-a dolazi postupno iu svim skupinama
između 0. i 22. tjedna u ovoj studiji (tablica 7) je
važan nalaz; Poznato je da je HDL koristan u smanjenju
učestalost ateroskleroze (27). Prosječna koncentracija HDL-a
u tjednu 0 iznosio je 0,81 mmol/L.
EPA može inhibirati agregaciju krvnih pločica, što je važan čimbenik u
smanjenju učestalosti kardiovaskularnih bolesti
(28). DHA također može ispuniti ovu funkciju retrokonverzijom
prema EPA (23, 29). Intermedijarni spoj u ovom procesu je
dokozapentaenska kiselina (DPA). Bilo je dokaza da ovaj masni
kiselina je bila prisutna u malim koncentracijama u plazmi ljudi
tijekom svih tretmana (Tablica 9); koncentracije tijekom FL
tretmana bili značajno viši nego tijekom kontrolnog tretmana (P <0,05).
Velika prednost kokošjih jaja je njihova široka prihvatljivost kao
ljudska hrana. Osim toga, kokoš djeluje kao biološko sito za
ukloniti ili smanjiti sve nepoželjne prehrambene kontaminante u uljima
smjesa za obogaćivanje n23. Nadalje, značajna kontrola
može se utjecati na koncentraciju i mješavinu n23 PUFA u
290 mg. Na temelju Bjerveove preporuke, kokošja jaja mogu
osigurati gotovo polovicu dnevne količine za n23 PUFA i
sve zahtjeve za ne-ALA n23 PUFA. Odbor za reviziju (38) u Ujedinjenom
Kraljevstvu preporučio je „.. povećanje
u populaciji prosječna potrošnja dugolančanih n23 PUFA
od oko 0,1 g/dan do oko 0,2 g/dan (1,5 g/tjedan).”
Sada je razvijena potpuna smjesa koja sadrži sve potrebne komponente
za obogaćivanje u suhom nosaču
obogatiti prehranu kokoši s n23 PUFA. Jaje od hranjene kokoši od 60 g
obogaćena prehrana sadržavat će minimalno 300 mg n23
PUFA, od kojih je 50% EPA (39). Obogaćeno jaje vjerojatno će
biti siguran, alternativni dobavljač n23 PUFA za ribe i druge
izvori prehrane za ljude i mogu dati važan doprinos prehrani dojenčadi.
Jaja nisu samo široko prihvaćena
kao jeftini i potpuni prehrambeni paketi, ali također mogu biti
koristi se za zadovoljavanje značajnog dijela preporučene prehrane
unos n23 PUFA.

žumanjak (30). Zahvaljujem volonterima na sudjelovanju i brojnom tehničkom osoblju,

Preporučeni prehrambeni unos n23 PUFA nije postignut posebno Evan Thomson, koji je pomogao u ovoj studiji i poduzeo kemijske analize.

određeno upravo, dijelom zato što te masne kiseline igraju tako Zahvaljujem Roberti A Gibson i osoblju Sveučilišta Flinders na
neke od ranih analiza masnih kiselina i za korisnu raspravu. Stella
široku ulogu u ljudskom zdravlju i zbog često odvojenih
Edmundson je nadzirao prikupljanje i analizu podataka istraživanja prehrane.
funkcije različitih n23 PUFA. Simopoulos i dr. (31)
Zahvaljujem Janu Priestu na analizi velikog dijela podataka i pružanju stručnih smjernica
sugerirao da dnevni unos od 0,5-1,0 g ukupnih n23 PUFA
u vezi sa statističkim pitanjima.
bio je potreban za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Pederson

(32) predložio je dodatak na temelju energetskog unosa. Pod pretpostavkom a

REFERENCE
dnevnog unosa od 8 MJ, to bi bilo 1 g n23 PUFAs/d.
Bjerve (33) je predložio dodatak od 350-400 mg EPA i 1. Galli C, Simopoulos AP. Dijetetske omega-3 i omega-6 masne kiseline.
DHA, s minimalnom potrebom od 100-200 mg/dan. Tamo je Biološki učinci i nutritivna esencijalnost. New York: Plenum

Nema sumnje da su te procjene minimalne vrijednosti (9), osobito za Tisak, 1989.

trudnoću i dojenje (34). Bjerve (33) dao je a
precizniji dodatak od 0,86–1,2 g za a-linolensku kiselinu
(ALA) u nedostatku EPA i DHA; predložio je da ALA
je samo 0,3-0,5 puta učinkovitiji od EPA u sprječavanju kliničkih simptoma
nedostatka n23 PUFA. Britanska zaklada za prehranu dala je posebne
preporuke za potrebe pojedinačnih masnih kiselina u prehrani odraslih i
dojenčad (35); dojenčad je često izložena riziku od nedostatka n23 PUFA u
prehrani, osobito ako su rođena prerano
a s obzirom na mliječnu formulu koja obično ima zanemarive količine
n23 PUFA (36).
Jaje od 60 g sadrži <6 g lipida (37). Obogaćeno jaje iz
liječenje FL (Tablica 1), na primjer, daje 430 mg n23
2. Simopoulos AP, Kifer RR, Martin RE, Barlow SM, ur. Zdravlje
učinci omega-3 višestruko nezasićenih masnih kiselina u plodovima mora. Basel,
Švicarska: Karger, 1991.
3. Sinclair AJ. Dobro ulje: omega 3 polinezasićene masne kiseline.
Todays Life Sci 1991;3:18–27.
4. Simopoulos AP. Omega-3 masne kiseline u zdravlju i bolesti te u
rast i razvoj. Am J Clin Nutr 1991;54:438–63.
5. Sanders TAB. Morska ulja: metabolički učinci i uloga u čovjeku
prehrana. Proc Nutr Soc 1993;52:457–72.
6. Evans AJ, Fogerty AC, Sainsbury KJ. Sastav masnih kiselina
riba sa sjeverozapadne police Australije. CSIRO Food Res Q
1986;46:40-5.
7. Fogerty AC, Svoronos D. Masne kiseline u ribljim konzervama. CSIRO Hrana
Res Q 1987;47:12-21.

PUFAs; od toga je kombinirana količina DHA, DPA i EPA 8. Chetty N, Reavis SC, Immelman AR, Atkinson PM, Van As JG.
Machine Translated by Google
544 FARRELL
Usporedba masnih kiselina nekih južnoafričkih slatkovodnih riba. S Afr Med J
1989;76:368–70.
9. Barlow S, Pike IH. Ljudi i životinje imaju koristi od omega-3 polinezasićenih
masnih kiselina. Krmiva 1991;63:18-26.
10. Raper NR, Exler J. v-3 masne kiseline u opskrbi hranom u SAD-u. U: Simopou los
AP, Kifer RR, Martin RE, Barlow SM, ur. Zdravstveni učinci omega-3
polinezasićenih masnih kiselina u plodovima mora. Basel, švicarska zemlja:
Karger, 1991:514–5.
11. Farrell DJ. Obogaćivanje kokošjih jaja omega-3 masnim kiselinama i njihov
učinak na ljude. U: Sim JS, Nakai S, ur. Upotreba i tehnologija obrade jaja: nova
dostignuća. Oxon, United Kingdom dom: CAB International, 1994:386–401.
12. Farrell DJ, Gibson RA. Manipulacija sastavom lipida u jajima i mesu peradi. U:
Smith WC, ur. Zbornik radova Inau gural Massey Pig and Poultry Symposium.
Palmerston North, Novi Zeland: Sveučilište Massey, 1990:164–79.
13. Farrell DJ. UNE-ovo dizajnersko jaje: najnoviji napredak. U: Farrell DJ, ur.
Najnoviji napredak u prehrani životinja u Australiji. Armidale, Australija:
Sveučilište Nove Engleske, 1993:291–302.
14. Vulleumier JP. "Roche Yolk Color Lepeza"—instrument za
mjerenje boje žumanjka. Poult Sci 1969;48:767-70.
15. Williams KC. Neki čimbenici koji utječu na kvalitetu bjelančevina s posebnim
osvrtom na Haughov jedinični rezultat. Worlds Poult Sci J 1992;48:5–16.
16. Lepage G, Roy GC. Izravna esterifikacija svih klasa lipida u a
reakcija u jednom koraku. J Lipid Res 1986;27:114-20.
17. Steel RGD, Torrie JH. Načela i postupci statistike. New York: McGraw Hill, 1960.
18. Leskanich DA, Noble, RC. Manipulacija sastavom višestruko nezasićenih masnih
kiselina n23 u ptičjim jajima i mesu. Worlds Poult Sci J 1990;46:109–18.
19. Hargis PS, van Elswyk ME. Manipuliranje sastavom masnih kiselina u mesu
peradi i jajima za potrošače koji vode brigu o zdravlju.
Worlds Poult Sci J 1993;49:251–64.
20. Jiang Z, Sim JS. Modifikacija lipida žumanjka masnim kiselinama i holesa za
smanjenje terola u jajima. U: Sim JS, Nakai S, ur. Korištenje jaja i tehnologije
obrade: nova dostignuća. Oxon, Velika Britanija: CAB International, 1994:349–
61.
21. Van Elswyk ME, Sams AR, Hargis PS. Sastav, funkcionalnost i senzorska ocjena
jaja kokoši hranjenih dijetalnim menhadenovim uljem.
J Food Sci 1992;57:342–9.
22. Baghurst KI, Crawford DA, Worsley A, Record SJ. Viktorijansko istraživanje
prehrane—unosi i izvori prehrambenih masti i kolesterola u viktorijanskoj
populaciji. Med J Aust 1988;149:12–20.
23. Ferrier LK, Caston LJ, Leeson S, Squires J, Weaver BJ, Holub BJ. Jaja obogaćena a-
linolenskom kiselinom i dokozaheksaenskom kiselinom od kokoši hranjenih
lanenim sjemenom: utjecaj na lipide u krvi i fosfolipidne masne kiseline
trombocita kod ljudi. Am J Clin Nutr 1995;62:81–6.
24. Reiser R. Kolesterol u jajima i ljudsko zdravlje. U: Proceedings of the XIX World's
Poultry Science Congress, rujan 1988. Nagoya, Japan: Japan Poultry Science
Association, 1988:16–22.
25. O'Dea K, Sinclair A. Jaja: implikacije na ljudsko zdravlje. U: Proceedings of
Australian Poultry Science Symposium, veljača 1991.
Sydney, Australija: Sveučilište u Sydneyu, 1991:23–8.
26. Ferrier LK, Leeson S, Holub BJ, Catson L, Squires DJ. Jaja s visokim sadržajem
linolenske kiseline i njihov utjecaj na lipide u krvi kod čovjeka. U: Sim JS, Nakui
S, ur. Korištenje jaja i novi razvoj tehnologija obrade. Oxon, Velika Britanija:
CAB International, 1994:362–73.
27. List A, Weber PC. Kardiovaskularni učinci n23 masnih kiselina. N
Engl J Med 1988;318:549–57.
28. Schacky CV, Weber RC. Metabolizam i učinci funkcije trombocita pročišćene
eikosapentaenske i dokozaheksaenske kiseline u ljudi. J Clin Invest 1985;74:2446–
50.
29. Gaudette DC, Holub BJ. Dokozaheksaenska kiselina (DHA) i reaktivnost ljudskih
trombocita. J Nutr Biochem 1991;2:116–21.
30. Farrell DJ, Dornbusch M, Thomson E. Hranjenje kokoši hranom s raznim ribljim i
biljnim uljima i obogaćivanje jaja n23 masnim kiselinama. Proc Nutr Soc Aust
1991;16:130.
31. Simopoulos AP, Kifer RR, Martin RE, Barlow SM. Konferencijska izjava. U:
Simopoulos AP, Kifer RR, Martin RE, Barlow SM, ur. Zdravstveni učinci omega-3
polinezasićenih masnih kiselina u plodovima mora. Basel, Švicarska: Karger,
1991:15.
32. Pederson JI. Preporučene nordijske količine n23 i n26 masnih kiselina u prehrani.
U: Simopoulos AP, Kifer RR, Martin RE, Barlow SM, ur. zdravstveni učinci
omega-3 polinezasićenih masnih kiselina u plodovima mora. Basel, Švicarska:
Karger, 1991:161–4.
33. Bjerve KS. Nedostatak n23 masne kiseline u čovjeka: implikacije na potrebe za
alfa-linolenskom kiselinom i dugolančanim n23 masnim kiselinama.
U: Simopoulos AP, Kifer RR, Martin RE, Barlow SM, ur. Zdravstveni učinci
omega-3 polinezasićenih masnih kiselina u plodovima mora. Karger: Basel,
Švicarska, 1991:133–43.
34. Nordijsko vijeće ministara. Preporuke nordijske prehrane. 2. izd. Kopenhagen:
Nordijsko vijeće ministara, 1989. (Izvješće 1989:2.)
35. Ashwell M. Nezasićene masne kiseline: prehrambeni i fiziološki značaj. Izvješće
Radne skupine British Nutrition Foundation. U: Zbornik radova XV.
međunarodnog kongresa nutricionizma. Adelaide, Australija: Međunarodna
unija nutricionističkih znanosti, 1993:698 (abstr).
36. Uauy R, De Andraca I. Ljudsko mlijeko i dojenje za optimalan mentalni razvoj. J
Nutr 1995;125:22785–805.
37. Noble RC, Cocchi M, Turchetto E. Mast u jajima — razlog za zabrinutost?
Worlds Poult Sci J 1990;46:109–18.
38. Cardiovascular Review Group on Medical Aspects of Food Policy.
Nutritivni aspekti kardiovaskularnih bolesti. Izvješće Cardio vascular Review
Group o medicinskim aspektima prehrambene politike. Lon don: Kancelarija
njezinog veličanstva, 1992. (Izvješće o zdravstvenim i društvenim temama 46.)
39. Farrell DJ. Važnost jaja u zdravoj prehrani. Poult Int
1997;36:72, 74, 76, 78.